SKRIPTA ZA PRVU PARCIJALU IZ DAROVITOSTI

TEORIJE DAROVITOSTI

Darovitost nije lako definirati. Darovitost se dugo vremena smatrala opom osobinom pojedinca u
kojoj dominiraju njegove sposobnosti izraavanja i zakljuivanja. Prvi koji su se bavili prouavanjem
darovitosti bili su: Galton i Terman. Znaajan doprinos istraivanju darovitosti dali su i Renzulli,
Sternberg, Gardner, Winner i dr., a s podruja bive Ex YU istiu se Koren, Furlan, udina-Obradovi,
Ferbeer, orevi, Gojkov i dr.
Bioloke teorije razvoja naglaavaju da je darovitost prirodni dat koji osoba dobiva naslijeeni te
teorije imaju svoje argumente i dokaze. Druge, socijalno-psiholoke teorije razvoja linosti
naglaavaju svoj znaaj socijalnih faktora, utjecaja uenja, vjebe i treninga na razvoj darovitosti.
Suvremene teorije o darovitosti uvaavaju znaaj i jednih i drugih faktora razvoja i darovitost vide kao
jedinstven razvojni fenomen.
Platon je priznavao intelektualnu elitu i dijelio je ljude na ljude od zlata, od srebra i od eljeza.

DAROVITOST

Darovitost je rezultat izuzetno povoljno kombiniranih nasljednih osobina i njihove interakcije sa

stimulativnim okruenjem i samoaktivnosti odreenog pojedinca, a uinak darovitosti moe se
prepoznati kao vrijedan i kreativan doprinos u tom podruju ljudskog djelovanja.
Jedna od najpoznatijih definicija darovitosti je ona koju je dao Terman, prema kojoj su daroviti
pojedinci oni koji se mogu svrstati u gornjih 1% prema opim intelektualnim sposobnostima,
utvrenim Bine.Standfordovom skalom inteligencije.
Za Wittya darovit je onaj pojedinac ije je postignue konstantno u bilo kojem potencijalno vrijednom
podruju ljudske djelatnosti.
Gallgher smatra da su darovita djeca ona koja imaju potencijalne sposobnosti i postiu visoke rezultate
u nekom podruju.
On govori o:
1. Intelektualnim sposobnostima: visok stupanj inteligencije, bogatstvo rjenika, radoznalost,
oduevljenje novim idejama, sposobnost apstrahiranja, lakog shvaanja i uenja.
2. specijalnim kolskim sposobnostima (za odreene predmete): dobra memorija, erudicija, iroka
obavijetenost u podruju osobnih interesa, brzo usvajanja znanja i vjetina, brzo shvaanje i
razumijevanje onog to se ui
3. stvaralakom i produktivnom miljenju: nezavisnost i fleksibilnost miljenja, inventivnost, smisao
za humor, originalnost ideja, matovitost ..
4. sposobnostima za voenje i liderstvo u grupi: prihvaanje odgovornosti, sposobnost dobrog
prosuivanja, visoka oekivanja od sebe idrugih, organizacijske sposobnosti, tendencija ka dominaciji
5. vizualnim i drugim umjetnikim sposobnostima: sposobnost opaanja i motorne koordinacije,
izvanrednost u izraavanju kroz glazbu, glumu, ples itd
6. psihomotornim sposobnostima: dobra koordinacija i manipulativne vjetine, preciznost pokreta,
velike atletske mogunosti, visok stupanj tjelesne energije
Gardnerova teorija pored ovih sadri jo neke nove faktore kao to su:

lingvistika, muzika, logiko-matematika, prostorna (spacijalna-dimenzije u prostoru)

tjelesno-kinetika te personalna (intra-personalna i inter-personalna)

POJAM DAROVITOSTI u praksi oznaava pojedinca koji ima visoko razvijene odreene sposobnosti
(jednu ili vie njih), a pojam talentiranosti oznaavaju pojedinca koji postie visoka postignua u
nekoj specifinoj djelatnosti kojom se bavi.
POJAM TALENTIRANOSTI je vezan za manifesnu i visoko iskazanu darovitost u odreenom
podruju ljudske djelatnosti koja se vjebom ili praksom razvila iz potencijalne, genetski
determinirane darovitosti. Dakle, pojam talent se definira kao visoko postignue pojedinca u odreenoj
djelatnosti (npr:glazba, sport, umjetnost, matematika).

Najee greke o procjeni darovitosti

1. sva su djeca darovita samo mi to ne vidimo
2. darovita djeca uspjeti e u ivotu bez obzira pruamo li im pomo ili ne
3. darovita djeca vole kolu i dobivaju dobre ocjene
4. izdvojimo li darovitu djecu u posebnu grupu postat e velikani
5. darovita djeca dolaze uglavnom iz obrazovanijih i situiranijih obitelji
6. darovita djeca nisu svjesna da su drukija od ostale djece-dok im to netko ne kae
7. darovitu djecu treba zaposliti inae e postati lijena
8. uitelji vole imati darovitu djecu u razredu
9. darovita djeca su dobra u svemu to rade
10. posebni programi za darovite su "elitni"

Za razliku od Korena, udina-Obradovi darovitost shvaa kao nesebinost, iznimnost ponaanja, koja
se izraava u kvalitetnijem i znaajnijem rezultatu ili produktu nego to ga iskazivaju ostali pojedinci
sa slinim karakteristikama.
Renzulli darovitost definira kao organizaciju tri karakteristine osobine: natprosjene osobine,
dosljedno ispunjavanje zadataka i kreativnost.
Boin navodi da je darovitost karakteristika pojedinca u razvoju tako da je svaka sadrajna teorija
darovitosti nuno i teorija u razvoju darovitosti.
Iz razliitih pristupa darovitosti nastale su irazliite definicija razmatranog pojma koje Suzi svrstava
u tri osnovne skupine:
1. definicije s naglaskom na intelektualnoj komponenti
2. definicije koje darovitost positovjeuju sa kreativnou
3. definicije koje darovitost tumae interakcijom visoko razvijenih sposobnosti, kreativnosti, osobina
linosti i efikasnog okruenja
Simonton o svojoj teoriji o talentu i razvoju talenta navodi da se talent sastoji iz dvije skupine:
fizikih, fiziolokoh, kognitivnih i dispozicijskih komponenti: emergenike kategorije kao moduli
2

prilikom roenja i epigenetike koje shvaaju kao moduli i koji se razvijaju relativno nezavisno jedni
od drugih prema razliitim epigennetikim pravilima. Prema Winneru darovitost moe biti manifesna
(aktivna) ili latentna (priguena). Zato Winner istie da je darovito dijete ono roeno s neuobiajenom
spsobnou, i on pod terminom darovitosti misli na tri karakteristine osobine koje posjeduju darovita
djeca:
1. Prijevremena radoznalost
2. Inzistiranje da rade i ue po svom
3. ar za savladavanjem i otkrivanjem
Analizirajui definicije darovitosti Zovko ih dijeli na:

Jednodimenzionalne, one koje u osnovi imaju intelektualne sposobnosti mjerene testovima

inteligencije
Viedimenzionalne, koje u osnovi u odreivanju pojma darovitosti imaju i druge kvalitete

Na osnovi analize brojnih osobina darovitih pojeidnaca, Coleman je utvrdio 18 opih pokazatelja
darovitosti. esto se uz definicije darovitosti veu pomovi poput: udo od djeteta, idioti mudraci i
genij i talent.
Idioti mudraci su oblik neuravnoteenog i neujednaenog, vrlo intenzivnog razvoja neke specifine
sposobnosti. Takva djeca najee od najranijeg perioda pokazuju talenat za neke specifine
sposobnosti, a obino zaostaju u nekim drugim sposobnostima u razvoju. Vrlo lako pamte datume,
brojeve, raunaju i sl.
Genij Odnosi se na osobe kod kojih je na testovima inteligencije utvren vrlo visok stepen
inteligencije (vii od 160). Winner navodi da je dijete genij samo ekstremna verzija darovitog
djeteta, koje je toliko darovito da pojedine aktivnosti obavlja na stepenu odrasle osobe.
Winner takoer navodi da pri upotrebi izraza darovito misli na darovitu djecu ukljuujui i one koje
nazivamo genijima, a kada koristi izraz genije tada misli samo na najekstremnije sluajeve.
Hajder navodi da darovitost ne ine samo visoko razvijene sposobnosti, ve i njene osobine,
motivacijski procesi, procesi socijalizacije i liderstva, spoj naslijeenog i sociokulturnog, strategija
voenja i odgojno obrazovnog djelovanja, samoaktivnosti i samoopaanja svojih mogunosti. U
odreivanju pojma darovitosti vano mjesto pripada stimulaciji u razvoju darovitosti, angamanu i
samoaktivnosti.
Dimenzije darovitosti
Dimenzije darovitosti navode se u latentnom ili manifestnom obliku, explicitnom ili implicitnom i
dugotrajnom ili kratkotrajnom obliku.
udina Obradovi je na saet nain izloila razliita shvatanja i pri tom govori o darovitosti kao:

Visokoj opoj sposobnosti

Visokoj opoj i specifinoj sposobnosti
Opoj sposobnosti divergentnog miljenja
Produktivno- kreativnim sposobnostima
Sposobnosti kvalitetne upotrebe misaonih procesa
Visoko razvijenim podruno- specifinim sposobnostima

Implicitna darovitost obuhvata koncept darovitosti, a ne darovitost samu. Eksplicitna dimenzija

darovitosti predstavlja znanstveno testirane hipoteze, dobivene, nastale na osnovu znanstvenih metoda
istraivanja. Dimenzije darovitosti s obzirom na njeno trajanje mogu biti u dugotrajnom ili
kratkotrajnom obliku. Kratkotrajna dimenzija darovitosti odnosi se na bljesak pojedinca koji se
nakon toga bljeska gubi u prosjenosti.
3

Struktura intelekta ili inteligencije, odnosno darovitosti koju je definisao Gardner odreena je
strukturom mozga u kojem su locirane razliite specifine sposobnosti, rije je zapravo o:

Lingvistikoj
Logiko- matematikoj
Prostornoj
Muzikoj
Tjelesno- kinetikoj
Socijalnoj

Gardner smatra da svaki pojedinac posjeduje jedinstveni sklop navedenih inteligencija pri emu se
svaka od njih moe javljati u razliitom intenzitetu. Pojavi li se neka od navedenih inteligencija kao
dominirajua i ako se manifestuje u znaajno veem intenzitetu, tada je takav pojedinac darovit u tom
podruju.
Za razliku od Gardnera, Sternberg svoju panju usmjerava na uinak pojedinca sa svim raspoloivim
potencijalom. Njegova teorija razvoja je od izuzetnog znaaja za odgoj i obrazovanje darovitih. On
navodi da je bitno koliko je pojedinac aktivno razvio u progresivnom razvoju linosti, dakle puno je
vanije koliko se potencijalna darovitost razvila u manifestnu darovitost i koliko se ona izraava u
ivotu i progresivnom razvoju pojedinca.
Sternbergova teorija sposobnosti je trodijelna i ine je analitike, kreativne i praktine sposobnosti
(tri inteligencije) koje nisu odvojene nego su uzrono- posljedino vezane i meusobno uslovljene. Za
Sternberga je od posebne vanosti taj raspored, odnosno nivo njihove razvijenosti i meusobna
povezanost. Zato Sternberg najee ispituje sva tri tipa inteligencije kroz verbalne, kvantitativne,
brojane i pisane aktivnosti. Analitiki tip sposobnosti odnosi se na rjeavanje razliitih vrsta
problema. Kreativni tip sposobnosti je ona snaga individue koju karakterie iznadprosjenost i
neuobiajenost i originalnost u rjeavanju problema. Praktine sposobnosti obuhvataju primjenu
steenog i potencijalno raspoloivog u rjeavanju praktinih ivotnih problema, javlja se u praktinim
situacijama i moe se pouzdano utvrditi stepen njene razvijenosti.
Obrazlaui osobenosti intelektualnog funkcionisanja darovitih, Sternberg navodi:

Visok stepen ope inteligencije, naroito visok stepen odreene specifine sposobnosti
Visoka razvijenost sposobnosti uoavanja odnosa
Visoko razvijena sposobnost rjeavanja problema
Sposobnost koritenja kombinacija sposobnosti koje su najrazvijenije
Naroita sposobnost mijenjanja okoline

Iz reenog se vidi da su dimenzije darovitosti polazna osnova u ozbiljnom teorijskom i praktinom

testiranju ovog problema. One su povezane sa svim drugim pitanjima poevi od odreenja do
neposrednog odgojnog djelovanja.
Talentiranost Moemo rei da je talentiran onaj uenik koji posjeduje izuzetne, iznadprosjene
sposobnosti i interes za neku oblast. Pritom pod talentiranou mislimo na visoku sposobnost
apstrakcije, zamiljanja simbola, operacije izmeu tih simbola, rasuivanje shvatanje i sl. Talent se
definira kao uroena prirodna sposobnost koja pojedincu omoguuje visoko dostignue u odreenom
podruju kao npr u muzici, sportu, matematici, pojedinim pravcima i granama umjetnosti.
Prepoznavanje i razvijanje darovitosti
Identifikacija je postupak koji ima za cilj da se iz ukupne populacije izdvoje daroviti pojedinci kako
bi se za njih planirao i organizirao poseban program obrazovnog rada. Otkriti znai samo indicirati,
prepoznati darovitog pojedinca, dok identificirati znai utvrditi skup osobina koje pojedinca ine
darovitim, ili jo preciznije utvrditi vrstu i stepen njegove darovitosti. Prema tome, pojam
4

identifikacije je iri od pojma otkrivanja, pa se stoga proces otkrivanja smatra etapom u procesu
indentifikacije. Koren (1989) navodi da su u metodolokom smislu prepoznavanje i identifikacija
jedinstven dijagnostiko- prognostiki postupak, pri emu u procesu prepoznavanja vie sudjeluju
uitelji s razliitim tehnikama procjenjivanja, dok se u procesu utvrivanja vrste i stepena darovitosti
obavezno ukljuuju i strunjaci razliitih profila (psiholozi, pedagozi, sociolozi, lijenici) sa
specifinom metodikom i mjernim instrumentima. Prema tome, za razliku od prepoznavanja,
identifikacija pretpostavlja timski i vie struni dijagnostiki pristup.
Piaget je opisao tok razvoja logiko- matematikih sposobnosti koji je ovaj razvoj podijelio u sljedee
faze:

Senzomotorika faza
Predoperaciona faza
Faza konkretnih operacija
Faza formalnih operacija

I dok Drakovi (1998) navodi da se ve u djetinjstvu mogu uoiti dvije osobitosti koje darovito dijete
razlikuje od ostale djece rije je o tome da darovita djeca postavljaju svrhovita pitanja i da su
usamljena i sanjare (Deji).
Produena ema logiko- matematikih sposobnosti bila bi sljedeeg oblika:
1
2
3
4
5
6
7
8
9

Senzomotorna faza (motorno miljenje),

Predoperaciona faza (perceptivno miljenje),
Faza konkretnih operacija (konkretno miljenje),
Faza formalnih operacija (apstraktno miljenje),
Uoavanje odnosa drugog reda (miljenje u analogijama),
Uoavanje odnosa treeg reda (miljenje u sistemima),
Uoavanje odnosa etvrtog reda (metasistemsko miljenje),
Sposobnost pronalaenja problema.
Renzulli- Reisova troprstenasta definicija darovitosti?

Renzulli i Reis istiu da se darovito ponaanje sastoji od tri osnovne skupine ljudskih osobina koje su
u interakciji: iznad prosjene ope i specifine sposobnosti, velika predanost zadatku i veliki stepen
kreativnosti.
ta je Model Hopkins?
Model Hopkins odvija se u razredima matematiki darovitih uenika i sastoji se od dva programaprogram za ubrzano prouavanje i program za samostalni rad uenika. Program za ubrzano
prouavanje podrazumijeva trosatna predavanja i veliki broj zadataka za domai rad. Program za
samostalni rad podrazumijeva da se svakom ueniku pojedinano propisuje individualan program
napredovanja
Krutetsky razlikuje tri grupe matematiki darovitih pojedinaca?
Analitiki tip odlikuje se matematiki apstraktnom ulogom razuma. Kod darovitih ovoga tipa
prevladavaju dobro razvijene verbalno-logike komponente u odnosu na slabim vizuelno-slikovnim
komentarima. U koli obino vie nadmauju ostale uenike u aritmetici i algebri nego u geometriji.
Geometrijski tip darovitog uenika pokazuje matematiko- slikoviti nain razmiljanja, to je
posljedica dobro razvijene vizualne komponente.
Harmonijski tip darovitog uenika pokazuje relativnu ravnoteu izmeu ekstremnosti analitikog i
geometrijskog tipa uenika. Ovi uenici posjeduju dobro razijene i verbalno-logike i vizualnoslikovite sposobnosti.
5

Karakteristike matematiki darovite ddjece?

Pitaju mnogo pitanja, pamte odgovore i nezadovoljni su ako je dobiveni odgovor povran, posjeduju
potrebu da duga razdoblja provode sama, sanjarenje otvorenih oiju
Na razini kolskog uzrasta, tipini znaci matematike darovitosti uenika jesu?
Kreiranje novih rijei, simbola i crtea, trazenje problema umjesto da eka na njih, fantaziranje, u
suoavanjem s problemom ne zadrzava se i ne insistira na detaljima, sklonost sistematiziranju i
uopavanju ideja, divljenje prema injenicama i formulama
Renzuli i Reis istiu da se darovito ponaanje sastoji od tri osnovne skupine ljudskih osobina
koje su u interakciji:
1.) specifine sposobnosti
2.) velika predanost zadatku
3.) veliki stepen kreativnosti
Pojedinci koji imaju mogunost da iskazuju darovito ponaanje su oni daroviti koji imaju ili mogu
razviti ovu kombinaciju osobina i primjeniti ih u nekom vrijednom podruju ljudske aktivnosti.
Renzuli- Reisov troprstenasti model darovitosti predstavlja kvalitetnu teorijsku osnovu na kojoj se
nadograuju empirijske projekcije i strategije razvoja darovitosti, nudei pritome kompleksan i
multifaktorski spektar koji podrava darovite u izravanju izuzetnih postignua u jednom ili vie
podruja ljudske djelatnosti.
Sterbergova teorija darovitosti
On navodi da su za uspijeh u koli i za uspijeh u ivotu, potrebne razliite vrste inteligencije.
Tri tipa inteligencije:
- komponencijalni tip inteligencije (lijeva hemisfera)
-iskustveni tip inteligencije ( desna hemisfera)
-situacijski tip inteligencije ( desna hemisfera)
Komponencijalni tip inteligencije (konvergentno, jedno logino miljenje) dolazi do izraaja u
problemskim situacijama u kojima se zahtjeva analtiko miljenje, u zadacima gdje treba pronai
jedno tano i primjenjivo rjeenje. Ovaj tip inteligencije najblii je klasinom, tradicionalnom
shvatanju intelektualnih sposobnosti.
Iskustveni kreativni tip inteligencije je vrsta inteligencije karakteristina za darovite odnosno za
stvaraoce. Ovaj tip inteligencije nije za jedno tano rjeenje ve je dobar kad treba otkriti vie
moguih rjeenja probema.
Situacijski ( praktini ) tip inteligencije ovaj tip inteligencije pojedincu omoguuje da rjeava
probleme u razliitim ivotnim situacijama u kojima se ne moe osloniti na znanje iz knjige.
Kako pojednica dolazi do rjeenja problema Strenber uoava pet osnovnih procesa obrade
podataka:
- primanje podataka
- spremanje i povezivanje podataka
6

- prenos podataka iz jednog podruja u drugo

- misaono operiranje podacima
- metaspoznaja.
Uvid u problem mogue je uz primjenu sljedea tri mentalna postupka:
-selektivno uoavanje- proizlazi iz mogunosti pojedinca da se usredotoi na bitne podatke, kljune
informacije, pri emu se zanemaruju detalji koji nisu bitni za rjeenje problema.
- selektivno kombiniranje- proizilazi iz sposobnosti pojedinca da povezuje uoene bitne informacije
u novu smiljenu cjelinu.
- selektivna usporedba- predstavlja mogunost povezivanja dobivene cjeline s prijanjim iskustvom,
nova cjelina se uvia na nov nain ili se neka prijanja cjelina uvia na nov, analogan i metaforian
nain.
Gardnerova teorija viestruke inteligencije
Gardner smatra da se inteligencija vie odnosi na sposobnost rjeavanja problema i oblikovanja
produkta u odreenom kontekstualnom i prirodnom okruenju.
Lingvistika inteligencija odnosi se na sposobnost uinkovitog koritenja rijeima, u govoru
govornitvo ili pismu.
Logiko-matematika inteligencija sposobnost je uspjenog koritenja brojeva, odnosno logikog
miljenja.
Prostorna(spacijalna) inteligencija predstvalja sposobnost opaanja vizuelno-prostornog svijeta,
odnosno oblikovanja tih informacija.( boje, linije, oblike, likove, prostor)
Muzika inteligencija je sposobnost opaanja, razlikovanja, prenoenja i izraavanja muzikih
oblika. Ukljuuje osjetiljivost na ritam, ton ili modulaciju i boju tona muzikog djela.
Tjelesno- kinestetika inteligencija odnosi se na koritenje vlastitog tijela u izraavanju ideja i
osjeaja, te sposobnosti koritenja ruku u izradi ili oblikovanju stvari.
Interpersonalna inteligencija omoguava zapaanje i razlikovanje raspoloenja, namjera, motiva i
osjecaja drugih ljudi.
Intrapersonalna inteligencija predstavlja sposobnost spoznavanja samoga sebe i djelovanja na
osnovi toga. Predstvalja sposobnost samodiscipline, samorazumjevanja i samopotovanja.
Prirodna inteligencija oznaava sposobnost prepoznavanja i klasificiranja razliitih vrsta u biljnom i
ivotinjskom svijetu iz naeg okruenja.
PRIKAZ NAJPOZNATIJIH ISTRAIVANJA IZ PODRUJA DAROVITOSTI
Jedno od prvih i vanijih znastvenih istraivanja i daroviti pojedinaca vee se uz ime engleskog
biologa Galtona, koji je rezultate istraivanja prikazao 1869. Genealokim studijima nastojao je
dokazati svoju tezu da se geniji raaju.
Uz pitanje darovitosti, Winner je miljenja da se pojavljuju nove teorije. Pritome ukazuje na:
-Aditivni model u kojem, bez obriza na prisutnost drugih gena, svaki od mnotva gena pomalo
prenosi svoj uticaj.

-Ne-aditivni model tzv. Emergeneza model u kojem osobinu prenosi iskljuivo cijela poiljka gena, a
dio poiljke ne rezultira djelominom osobinom.
Osobine darovitih pojedinaca
O socijalnom i emocionalnom funkcioniranju darovitih moe se govoriti o nekim unutarnjim i
vanjskim karakteristikama njihovog razvoja. Jedan od unutarnjih karakteristika razvoja da e vrlo cesto
neujednaen odnosno asinkronian. Vanjske karakteristike vezane su uz kulturu, drutvo, norme i
oekivanja okruenja u kojem ive.
Uzroci koji utiu na razvoj darovitosti:
- problemi okruenja vezani za kolu i nastavni proces- nedostatak nedovoljnog i zanimljivog
nastavnog programa.
-interpersonalni problemi vezani za druge- nastaje kad vrnjaci, roditelji i uitelji doivljavaju
darovitu djecu kao drugaiju.
-intrapersonalni problemi su vezani uz pojam o sebi, samopotovanje, samopouzdanje i
samoprihvatanje.
Samoregularno uenje
Sastoji se od tri znaajne komponente: motivacije, kognicije, metakognicije.
Uitelj kod uenika razvijaju sposobnost samoregulacije nizom aktivnosti. Koraci u
uvjebavanju uenika su: uitelj slui kao model, upute daje naglas dok izvodi zadatak, uenik dok
izvodi zadatak glasno ponavlja upute, uenik dok izvodi zadatak vrlo tiho ponavlja upute, uenik dok
izvodi zadatak u sebi ponavlja upute- Motivacija je utjecaj koji izaziva, usmjerava i odrava eljeno
ponaanje ljudi. Kognitivne upotrebe.
Daroviti pojedinci imaju sljedee zajednike kognitivne osobine:
-sposobnost usmjeravanja panje na relevantne inforamcije i sposobnost zadravanja panje
-visoko razvijena sposobnost uoavanja odnosa u podruju svoga interesa
-visoko razvijena sposobnost za uoavanje i nalaenje novih problema
-orginalan i aktivan pristup prema okolini
-sposobnost uinkovitog spremanja
-sposobnost brzog pretraivanja dugoronog pamenja.
Metakognicija je maglovit koncept koji opisuje neke misteriozne procese nejasnog statusa i
sloenog porijekla koji se isprepliu sa kognicijom i imaju regulativnu ulogu u odnosu na nju.
Uloga metakognicije u rjeavanju problema, kao jednom od vanijih aspekata intelektualnog
funkcioniranja od posebnog je znaaja.

Metakognicija pomae individui da uoi problem kojeg valja rijeiti, da shvati sta je priroda problema
i da razumije kako ga valja rijeiti.