UNIVERZITET U TRAVNIKU

EDUKACIJSKI FAKULTET
PEDAGOGIJA I PSIHOLOGIJA

STEPHEN HAWKING DAROVITOST NA DJELU

SEMINARSKI RAD IZ PSIHOLOGIJE DAROVITOSTI I KREATIVNOSTI

Kandidatkinje:

Mentor:

Aida Karupovi

prof. dr. Muradif Hajder

ejla Smaji
Travnik, novembar, 2016.

UVOD
Djeije stvaralatvo, kao pojam, ima dosta objanjenja koja opisuju znaaj i funkciju te
ulogu razliitih faktora u procesu razvoja stvaralatva kod djece. Veoma bitan aspekt
odrastanja svakog djeteta, pored igre, jeste i razvoj kreativnosti i stvaralatva. Osvrnemo li se
u prolost, vidjeti emo da je nastava nekada bila dosta "nepraktina", panja se posveivala
drugim, manje bitnim dijelovima, dok se dijete, kao subjekt nastave, smatrao objektom
posmatranja koje nije imalo druge funkcije osim da slua ono to mu nastavnik/ca predaje.
Danas, kada su nauka i tehnologija dosta napredovali u odnosu na period u kome se
dijete smatralo objektom nastave, imamo jedan drugaiji pristup ne samo djetetu nego
cjelokupnom nastavnom procesu. Sada se panja posveuje djetetu, njegovim potrebama,
eljama i onome to e ga danas-sutra pretvoriti u zdravu linost lienu kompleksa kakvim je
bilo izloeno, u ne tako davnoj, prolosti.
Djeca mogu sama puno vie nego to to mislimo. Moramo ih posmatrati kao osobu u
malom i na taj nain se ophoditi prema njima. U prolosti se smatralo da je djeije
stvaralatvo uroeno i da je svojstveno samo malom broju pojedinaca da bi se danas
prihvatilo gledite da svako ljudsko bie posjeduje kreativne sposobnosti u nekoj djelatnosti i
da je potrebna samo odreena mogunost za njihovo manifestiranje (Omerovi i dr., 2009).
Reenica kojom smo se vodile tokom izrade ovog seminarskog rada jeste da djeca ue
iz onog to ih okruuje, pa samim tim, djeije stvaralatvo e se razviti u onolikoj mjeri
koliko ga sredina bude poticala na kreativnost, slobodu miljenja i stvaralatvo. Darovitost,
kreativnost su olienja svake osobe u onoj mjeri u kojoj okolina dopusti i omogui odreene
djelatnosti da se te osobine ispolje.

1. DEFINISANJE OSNOVNIH POJMOVA

1. Odgoj je proces formiranja ovjeka kao ljudskog bia, njegovih fizikih,
intelektualnih, moralnih, estetskih i radnih osobina. Omoguuje ljudsko oblikovanje ovjeka,
a omoguio je razvoj i napredak ljudskog drutva (Omerovi i dr., 2009, str. 2).
2. Dijete predkolske dobi je emocionalno bie. Vrlo je uzbudljivo, a osjeaji su mu
nestabilni. Javljaju se sloeniji osjeaji, bogati se emocionalni ivot. Dijete je vrlo aktivno, a
aktivnost je pod utjecanjem emocionalnih stanja, vea je sposobnost hotimine aktivnosti,
samostalnije je, sposobno je ponavljati neke aktivnosti (Omerovi i dr., 2009, str. 13).
3. Igra je uivanje povezano sa slobodom, estetika aktivnost. Uvjet za pojavu ove
aktivnosti je suviak energije i sloboda od spoljanjih potreba (Mitrovi, 1981; citirano kod
Omerovi i dr., 2009, str.98). Prema Stevanoviu (2001) igra je oblik i sredstvo odgoja
djeteta. Igrajui se, dijete stie znanja i ui ponaanja. Igra je nesumnjivo oblik ranog
obrazovanja djeteta (Stevanovi, 2001; citirano kod Omerovi i dr., 2009, str. 99).
4. Stvaralatvo je opa genetika osobina, opa ljudska kvaliteta, univerzalno ljudska
mogunost i snaga, svojstvena onim ljudskim biima koju pojedinci posjeduju u razliitom
rasponu, na razliitim nivoima i u razliitom intenzitetu, te da stvaralatvo pripada svim
podrujima ivota i esencijalno je za sve aspekte ivota i njegov progres u cjelini (Nola,
1987; citirano kod Omerovi i dr., 2009, str. 112).
5. Kreativnost je mentalni, stvaralaki proces ili aktivnost koji obuhvata produkciju
novih i neobinih veza izmeu postojeih predmeta ili pojava, a taj proces ili aktivnost vode u
stvaranje novih ideja i proizvoda, pristupa i rjeenja (stvaralatvo). Glavni proizvod
kreativnosti su kreativne inovacije koje su nastale kao proizvod primjenjivih kreativnih ideja
u postojeoj praksi ili ivotu. Kreativnost je proces stvaranja originalnih proizvoda,
stvaralakih ideja, proizvoda ili rjeenja (Hajder, 2013, str. 37).

2. METODOLOGIJA RADA
Ovaj seminarski radi vaan je radi upoznavanja sa samim pojmom djeijeg
stvaralatva te njegovim znaajem za dijete kao linost, osobu, personu, koja e sutra moda
druge poduavati te im usaivati vrijednosti i navike koje e im pomoi u afirmaciji u drutvo
kojem ta djeca budu pripadala.
Igra i stvaralatvo su pojmovi koje je teko razdvojiti. Takoer, kreativnost i
stvaralatvo su dva neraskidiva pojma. Moemo rei da se igra, kreativnost i stvaralatvo
nalae u jednom trokutu i ne moe ih se posmatrati odvojeno. Stvaralatvo je produkt
kreativnosti, kreativnost se podstie igrom a igra podstie stvaralatvo. U nastavku ovog
seminarskog rada nastojati emo razjasniti problem koji smo postavili za ovaj seminarski rad
te se nadamo da emo time dobiti bolji uvid u nain razvijanja stvaralatva kod djeteta.
Predmet prouavanja ovog seminarskog rada jeste djeije stvaralatvo, a problem Koji su to vaspitno-obrazovni zadaci, uslovi i postupci vezani za razvijanje stvaralatva i
kakva je uloga odgajatelja u tom cjelokupnom procesu?
Cilj ovog seminarskog rada jeste analizirati, definisati te istraiti znaaj djeijeg
stvaralatva za cjelokupan proces odrastanja djeteta te na koji nain se ispoljava stvaralatvo
kod djeteta.
Cjelokupnu metodologiju rada objasniti emo u nastavku seminarskog rada,
primjerom Stephena Hawkinga, britanskog fiziara koji je potpuno nepokretan, te je izgubio
mogunost govora ali to ga ne sprjeava da bude najbolji u svome poslu.

3. OSOBINE KOJE KREATIVNA, STVARALAKA OSOBA IMA STEPHEN

HAWKING

Sam stvaralaki proces je veoma sloen jer su njegovi strukturni elementi heterogeni
po sastavu. Kreativnost se moe prepoznati po sljedeim kriterijima tj. osobinama:
1. Osjetljivost za probleme to se oituje u sposobnosti ili osjetljivosti da stvarima i
ljudima uoavamo posebnije crte i osobine, po kojima se u dobrom i loem smislu odvajaju
od drugih, njima slinim, da uoavamo neuobiajene situacije i odnose, da se pitamo o
stvarima i ljudima i njihovim odnosima i onda kada, prirodno, drugi ne vide neke odnose i
veze
2. Sposobnost da sauvamo stanje prijemivosti (receptivnosti) za utiske i ideje koje
nam dolaze izvana, da ih lako primamo i lako na njih odgovaramo, da odrimo brojne dodire s
njima, posjedujemo brojne asocijacije, primisli i mogunosti odgovora
3. Pokretljvost u reakcijama na vanjske utiske i doivljaje, sposobnost da im se brzo
prilagoavamo, da ih lako slijedimo, da mijenjamo nain miljenja i ponaanja kad se
promijeni i vanjska situacija
4. Originalnost, to se smatra najdragocjenijom osobinom kreativnosti. To je
sposobnost pronalaenja sasvim osobnog odgovora ili izraza za vanjske poticaje
5. Sposobnost preoblikovanja i drukije upotrebe predmeta, drukijeg ponaanja.
Sposobnost da za poznate materijale naemo neku novu vrstu upotrebe
6. Sposobnost analize i apstrakcije
7. Sinteza kao sposobnost povezivanja dijelova koji e dati novu cjelinu, novi smisao,
novi oblik predmetima i mislima
8. Koherentna organizacija, pomou koje je ovjek sposoban dovesti svoje misli, svoju
osjetljivost i zamjeivanje, u sklad sa vlastitom linou (Noli, 1987; citirano kod Omerovi
i dr., 2009, str. 113).

4. STEPHEN HAWKING BIOGRAFIJA

Osobine koje su navedene u tekst povi, sada emo prikazati kroz primjer junaka
naeg seminarskog rada, Stephena Hawkinga, ali prije nego krenemo kroz prepoznavanje ovih
osobina, upoznati emo se sa S. Hawkingom.

Slika
1. Stephen Hawking o svojim teorijama crne rupe
Stephen Hawking, fiziki predstavlja jednog od najslabijih ljudi u svijetu. On
zapravo jedva da moe pokanuti miie na licu, ali je uspio da ostavi veliki trag na nauku
fizike. On predstavlja najpoznatijeg zivueg naunika i simbol je trijumfa i borbe za ivot.
Stephen William Hawking je britanski teoretski fiziar. Poznat je po svom doprinosu
u poljima kosmologije i kvantne gravitacije, posebno u kontekstu crnih rupa. Takoer je
postigao uspjeh sa popularistikim radovima u kojima raspravlja o kozmologiji uopte, to
ukljuuje i najtiraniji A Brief History of Time, koji je zauzeo prvo mjesto na listi bestselera
britanskog Sunday Times-a, ostajui 237 sedmica na prvom mjestu. On je svjetki priznat
fiziar ija nauno-istraivaka karijera traje preko 40 godina.
Njegove knjige i javna pojavljivanja su napravila od njega slavnu akademsku linost.
Hawking je bio profesor matematike na univerzitetu Cambridge tridest godina, od 1979. do
odlaska u penziju 1. oktobra 2009.

U mladosti je obolio od amiotrofine lateralne skleroze (ALS), paralizirajue bolesti

koja uzrokuje slabljenje tjelesnih miia. Potpuno nepokretan, u kolicima, vremenom je
izgubio i sposobnost govora, pa s okolinom komunicira jedino uz pomo kompjuterskog
sintetizatora glasa. Sreom, bolest ne oteuje njegov mozak tako da se uspjeno nastavlja
posveivati svom teoretskom radu (https://bs.wikipedia.org/wiki/Stephen_Hawking )
Uitano: 08.11.2016.

4.1. Rani ivot i naobrazba

Stephen Hawking roen je 8. sijenja 1942 i dijete je dr. Franka Hawkinga i
istraivake biologinje Isobel Hawking. Imao je dvije mlae sestre, Philippe i Marije, i
usvojenog brata, Edwarda. Iako su Hawkingovi roditelji ivjeli u sjevernom Londonu,
preselili su se u Oxford, a njegova majka je bila trudna sa Stephenom, elei sigurnije mjesto
za roenje prvog djeteta. (London je bio napadnut u vrijeme Luftwaffe.)Prema Hawkingu,
njemaka V-2 raketa eksplodirala je samo nekoliko ulica dalje. Nakon to je Hawking je
roen, obitelj se preselila natrag u London, gdje je njegov otac radio na elu odjela za
parazitologiju u Nacionalnom institutu za medicinska istraivanja. Godine 1950, Hawking i
njegova obitelj se preselila u St. Albans, Hertfordshire, gdje je pohaao St. Albans Srednju
kolu za djevojke 1950 - 1953. (U to vrijeme, djeaci su mogli prisustvovati u koli za
djevojke do desete godine.) Od jedanaeste godine, pohaa St. Albans kolu, gdje je bio dobar,
ali ne i izuzetan student. Kada ga kasnije pitaju za ime uitelja koji ga je nadahnuo, Hawking
navodi svojeg uitelja matematike, Dikrana Tahtu. Odrao je kasnije povezanost sa kolom
dajui svoje ime jednoj od etiri kue i izvannastavnoj znanosti predavanjima u serijama. On
ih je posjetio drati predavanja i ima takoer odobrena prava za podui intervju s uenicima
koji rade za kolski magazin,The Albanian. Hawking je uvijek bio zainteresiran za znanost.
Inspiriran svojim uiteljem matematike, on je prvotno elio studirati taj predmet na fakultetu.
Meutim, Hawkingov je otac htio da se upie na University College, Oxford, gdje je njegov
otac predavao. Kako University College nije imao matematiku u to vrijeme, te ne bi prihvatili
upis studenta koji je elio uiti taj predmet, Hawking se upisuje i upisuje prirodne znanosti u
kojima je stekao stipendiju. Na University Collegeu, Hawking se specijalizirao u fizici.
Njegov interes za to vrijeme je bio za termodinamiku, relativnost i kvantnu mehaniku. Njegov
uitelj fizike, Robert Berman, kasnije, rekao je za The New York Times Magazine: Njemu je
samo bilo bitno da se neto moe uiniti,i onda bi to uinio bez pomoi drugih. Nije imao
puno knjiga, niti je zapisivao biljeke. Naravno, njegov je um bio potpuno drugaiji od
drugih... (https://hr.wikipedia.org/wiki/Stephen_Hawking ) Uitano: 08.11.2016.

3.4. Zdravstveno udo - Stephen Hawking

Lou Gehrigova bolest, takoe se naziva amiotrofina lateralna skleroza, odnosno ALS,
napada motoriku neurona, elije koje kontroliu miie. Pacijenti obino pate od slabosti
miia i potpunog gubitka, paralizuju se i imaju problema sa govorom, gutanjem i disanjem.
Samo oko 10 posto pacijenata ivi due od decenije.
Ljudi koje ova bolest pogodi u ranoj mladosti, kao to je to sluaj sa Hawkingom,
imaju vee anse da due ive. Najee se ova bolest dijagnostifikuje kod ljudi izmeu 50 i
70 godina. Duina ivota najaee je izmeu dvije i pet godina nakon to se pojave simptomi
kao to su nerazumljiv govor, tekoe pri gutanju i slabost miia.

Slika
2. Stephen Hawking
Iz nekih razloga, bolest je kod Hawkinga napredovala mnogo sporije nego kod
veine drugih oboljelih. Strunjak za ovu bolest Al-Chalabi i njegove kolege analizirali su
DNA uzorke od Hawkinga, zajedno sa onima drugih pacijenata, da bi utvrdili ima li neto
rijetko kod ove bolesti, ili bilo kakve genetske mutacije koje bi mogle objasniti njegovo dugo
preivljavanje, i da bi dobili eventualane informacije koje bi mogle biti od koristi za lijeenje.
Neki strunjaci kau da nain njege koju Hawking ima, ukljuujui i desetinu zdravstvenih
radnika 24 sata na dnevno, mogu uticati na produetak njegovog ivota.
Bolest se ponekad moe stabilizovati, a onda i nain njege koji ima moe uticati na
preivljavanje, kae Virginia Lee, ekspert za mozak sa Univerziteta Pennsylvania School of
Medicine. Ostati mentalno snaan takoe je izuzetno vano a on je to oito uspio."
"On je zaista izvanredan", kae Al-Chalabi i dodaje kako je Hawking "neko ko je
uspio pronai naine izlaska iz svakog problema ove bolesti koji je baen na njega."