Professional Documents
Culture Documents
Obrazovanje –
Odgoj – proces formiranja stavova i interesa – ponašanja
Socijalizacija –
Obrazovna politika – dio javne politike kroz koji se formulira strategija razvoja
obrazovanja - odlučuje tko će biti obrazovan, na što će se obrazovanje odnositi (što će
sadržavati), tko će kontrolirati obrazovni sustav - s gledišta prioritetâ ukupnoga
društvenog razvoja
Predmet sociologije obrazovanja jeste odnos između obrazovanja kao podsustava i društva kao
globalnog sustava, zatim između obrazovanja kao podsustava i drugih podsustava u društvu
(kultura, rad, gospodarstvo...)
Područja istraživanja
- društvene nejednakosti u obrazovanju;
-značaj socijalnih razlika u obrazovanju;
-društvena efikasnost obrazovnih institucija i mjesto tih institucija u strukturi društva;
- organizacija škole i fakulteta, odnosno institucija obrazovanja;
-trajanje procesa obrazovanja i permanentno (cjeloživotno) obrazovanje;
-društveni odnosi unutar procesa odgoja i obrazovanja;
-društveni položaj prosvjetnih djelatnika;
-društveni čimbenici školskog uspjeha.
Odgoj i obrazovanje – definicija i uloga
Višestruko značenje obrazovanja: institucija, proces, sadržaj i rezultat organiziranog i/ili stečenog
učenja
Vođenje mladih od strane starije generacije > cilj: razvoj fizičkih i moralnih svojstava koje od
njega zahtijeva društvo i sredina za koju je pripremano (Emil Durkheim, prema Mialaret,
1989) – usvajanje potrebnih znanja i poželjnih vrijednosti > danas cilj “stvaranje aktivnih
građana”
Funkcionalistička perspektiva
“Poštujući školska pravila, dijete uči poštovati pravila općenito, razvija naviku samokontrole
i suzdržavanja jednostavno zato što se mora kontrolirati i suzdržavati. To je prva njegova
inicijacija u strogost dužnosti. Ozbiljan je život počeo” (Durkheim, “Moral Education”,
1961:149)
Talcot Parsons (američki sociolog)
Liberalna perspektiva
Ivan Illich, zagovara radikalnije promjene u knjizi“Deschooling Society” (Dolje škole) (1973)
izvodeći zaključke o nepotrebnom formalnom školovanju, koje je, kako tvrdi, štetno za
društvo.
Liberali – odnos obrazovanja i socijalnih problema > Obrazovni sustav je tvorac suštine
problema industrijskog društva
U školama se uči podilaziti autoritetu
Obrazovanje se drži vrijednom robom koju treba konzumirati.
Priprema pojedinca za ulogu maloumnog potrošača, spremnog na pasivno konzumiranje
dobara i usluga.
Industrijsko društvo ne osigurava okvir za ljudsku sreću i ispunjenje.
Unatoč velikoj količini dobara, međutim, društveni problemi se množe bez prestanka.
Socijademokratske perspektive
Državna intervencija je nužna kako bi se smanjile nejednakosti šansi što ih proizvodi tržišno
gospodarstvo.
Ne slažu se, dakle, s funkcionalistima koji drže da obrazovanje pruža istinsku jednakost šansi.
S ovog stajališta, liberalni je ideal individualnog razvitka spojiv s ciljem društvene pravde, ali ni
jedno ni drugo nije postignuto u drugoj polovici 20. stoljeća.
Socijaldemokratska perspektiva drži da obrazovanje može stvoriti veću jednakost te
primicati jednakost šansi
Jednakost šansi > povećanje društvene mobilnosti - postupno gubljenje klasnih podjela
Fukcionalizam.socijaldemokrate, liberali
Funkcionalisti su, svakako, odredili osnovni pravac promišljanja obrazovnog sustava u odnosu
na društvo.
Liberalna ideja u obrazovanju afirmirala je ljudske individualne sposobnosti i ideju
prilagođavanja obrazovnog sustava potrebama i potencijalima pojedinca.
Socijaldemokratske perspektive su tezom o obrazovanju koje može osigurati jednakost i
promicati jednakost šansi podstakle države na veća financijska izdavajanja za obrazovanje i
doprinijele “eksploziji obrazovanja”, nakon 2. svj.rata.
Konfliktna perspektiva
Liberalno i socijaldemokratsko gledište priznaju da postojeći obrazovni sustav ima
nedostataka, i predlažu načine na koji se može promijeniti i poboljšati.
Postizanje ovih ciljeva pomognuto je obrazovnim sustavom koji sadrži “skriveni nastavni
program”
Marksisti ih posebice kritiziraju, jer drže da učenici i studenti nisu samo pasivni
primatelji obrazovanja.
Henryja Girouxa
Učenici iz radničkih obitelji ne prihvaćaju sve čemu ih se uči u školama, polazeći od
vlastitih kultura često izražavaju otpor prema školi.
Škole se mogu smatrati i mjestima ideološke borbe: različite klase, etničke i religijske
skupine nastoje utjecati i na sadržaj i na proces školovanja.
Prema tome, prirodu obrazovanja ne određuju samo potrebe kapitalizma nego i stalna
borba među uključenim skupinama.
Osim toga, obrazovni je sustav relativno autonoman u odnosu na ekonomsku
infrastrukturu.
- Privatne škole imaju puno veći manevarski prostor, ne oblikuje ih raznolika skupina
birača već odgovaraju manjoj i jasnije definiranoj skupini potrošača (roditeljima). Opstaju
jedino ako zadovolje svoju klijentelu, usklađuju ono što daju i ono što roditelji traže.
Postmoderne perspektive
Zaključno:
Sve navedene teorijske perspektive pokušavaju odgovoriti na pitanje kako pristupiti
stvaranju odgovarajućih obrazovnih sustava, kako bi se ispunila osnovna zadaća
obrazovanja – na koji način i s kojim ciljem utjecati na obrazovne politike (tko će biti
obrazovan, na što će se obrazovanje odnositi, ili što će sadržavati te tko će kontrolirati
obrazovni sustav.
Sve , osim postmodernih teorija (nastojanja, stajališta) promišljaju klasični odnos društvo
(kao sustav) i obrazovanje (kao podsustav).
Obrazovanje i društvene (ne)jednakosti
Kakve šanse obrazovanje nudi za razvoj pojedinca (i društva) – u čemu je njegov značaj?
- Sudbina pojedinca u suvremenom društvu veliki dijelom kao da ovisi od obrazovanja;
njegovo zapošljavanje i radna sudbina kao da uzročno ovise od uspjeha u školi.
Učenici iz ‘viših’ slojeva napreduju ka višim stupnjevima obrazovanja jer imaju bolji
školski uspjeh.
Zašto u situaciji kada je obrazovanje svima podjednako dostupno ipak dolazi do
progresivne socijalne selekcije tijekom obrazovanja, na štetu manuelnih slojeva?
Odgovori
Basil Bernstein, “Jezik i društvene klase ili od društvenoj uvjetovanosti razvoja govora ” -
teorija o jezičnim kodovima > ograničeni (uporaba u grupama koje se poznaju - niz stvari koje
se podrazumijevaju neizgovorene > radnička klasa ograničena na ograničeni) i razrađeni
(formalne situacije - ističe se govornikova individualnost > srednja klasa naviknuta i na njega)
kod
Jezik > vokabular svojstven niskom socijalnom položaju može otežavati društvenu pokretljivost,
ali ograničena lingvistička razvijenost može ograničiti i intelektualni potencijal - jezik nije
povezan samo s načinom kako se govori već i s načinom mišljenja
Pojedinci usvajaju vrijednosti, ponašanje i očekivanja habitusa, koji poslije utječe na njihovo
djelovanje. Habitus je društveno i ekonomski uvjetovan. Tijesno je povezan s razvojem ukusa, a
on je sa svoje strane povezan s obrazovanjem.
Teorija “proročasntva koje se samo ostvaruje”, Roberta Mertona – ljudi se ponašaju kao što se od
njih očekuje.
Socijal-darvinistička interpretacija
Arthur Jensen – genetski čimbenici imaju 80% utjecaja na inteligenciju, pa tako i na školski
uspjeh
Rezultati novijih istraživanja: Genetski čimbenici su odgovorni za 40-52% varijacija u razini
školskog uspjeha, a 48-60% ostali čimbenici.
Škola (grčki sholé – dokolica) = najorganiziraniji oblik obrazovanja ( ali ne i jedini >
obrazovanje - širi pojam od škole)
školski sustav- institucije organiziranog odgaja i obrazovanja (o.š., s.š., v.š., fakulteti, akademije,
predšk. institucije, poslijedipl.studiji)
Nastanak i razvitak škola - Od povlastice (radoznalosti) do prinude > instrumentalizacija
škole
Srednji vijek: Crkvene i svjetovne škole( bez potrebe za opismenjavanjem, uči se 7 viteških
umijeća (jahanje, plivanje, rukovanje kopljem, borba mačem i borba sabljom, sastavljanje i
pjevanje pjesama) u feudalizmu
U 12. i 13. st. nastaju prva sveučilišta(još nema školskog sustava), nastaju pod patronatom
vladara ali počinje i borba za autonomiju.
Humanizam i renesansa
Jačanjem građanskog staleža usmjerenost na crkvene autoritete i religiju mijenja se
usmjerenošću prema prirodi i razvoj proizvodnje i pojava manufaktura. Dolazi do povećanja
broja i vrsta škola. Napuštanje skolastičkog i zalaganje za novi tip odgoja: umjesto pamćenja
zalaže se za razumijevanje, usvajanje znanja iz knjiga mijenja se usvajanjem znanja iz
prirode. Dolazi do znanstveno-tehničke revolucije.
Moderni školski sustav
- Osnovna škola kao obvezna, općeobrazovna i zajednička za sve, nastava se odvija na
materinjem jeziku (logični zahtjevi ind. Društva) Jan Amos KOMENSKY.
- Osnovne škole imaju i dodatne nazive: narodna, pučka, niža realna ( a više realne su za
vladajuću klasu - građanske)
Sa sociološkog stanovišta:
Škola je institucija društva
Društvo organizira školu kao specijalnu instituciju za uspješnije obrazovanje; njezino
osnivanje i rad odvija se pod uvjetima koji su propisani zakonom svakog društva/države
Sociolozi su suglasni da škola djetetu pruža:
Obrazovanje –opće i stručno potrebno za život i rad u društvu– znanja o sebi , drugima i
društvu u cjelini (obrazovanje kao komponenta socijalizacije)
Odgoj – saznanja o društvenoj disciplini– usvajanje određenog društveno prihvaćenog
sustava vrijednosti
Socijalizaciju – prilagođavanje životu u nesrodničkoj socijalnoj grupi
- 3. Izvanškolsko obrazovanje
- 4. Samoobrazovanje
3. Postškolsko obrazovanje
- sveučilišno, postsveučilišno, najviše znanstveno obrazovanje
- permanentno obrazovanje odraslih nakon završene škole
Sve oponašaju tradicionalni model škole , nastave i učenja, premda slobodnije uvode inovacije.
Pluralni sustav obrazovanja i školovanja
- Vladine škole- financira država
- Nevladine škole – pomaže država u većoj ili manjoj mjeri, a najčešće ih financiraju
roditelji.
17. stoljeće – Osnovne škole, otvaranje škola i za potčinjenu klasu (učenje čitanja,
pisanja i računanja)
Društveno relevantni nositelji odgoja i obrazovanja izvan školskih institucija
Obitelj
Predškolske ustanove
Crkva
Radne skupine
Centri za obrazovanje odraslih
Mediji
Obitelj
Područje rane socijalizacije – u ranom djetinjstvu, obitelj je jedini djetetov socijalni prostor
-tada nauči hraniti se, hodati, kontrolirati fiziološke funkcije, voljeti, mrziti, plašiti se, govoriti....
Pogrešni postupci u tom razdoblju ranog djetinjstva, kada je dijete najnesamostalnije, mogu
ostaviti negativne posljedice za cijeli život.
Patrijarhalna obitelj formira autokratsku osobu (ponašanje poput bicikliste – klanjanje onima
prema gore, pritisak prema onima dole) (Vujević, 1992).
Predškolske institucije
Jaslice – socijalni prostor za dijete do treće godine života (nastale kao nužnost, a ne zbog
odgojnih potreba djece).
Vrtići - za djecu od treće godine do škole (imaju naglašeniju odgojnu vrijednost, djeca se
usmjeravaju na drugu djecu).
Drži se da zdravu obitelj ne mogu zamijeniti ni jedne jaslice, ali i isto tako vrtić ne može
zamijeniti ni najbolja obitelj.
Prema tradicionalnom poimanju odbacuje se teza prema kojoj mediji obrazuju. Ili se to možemo
reći i na drukčiji način – ako nešto obrazuje, tada su to sadržaji, a ne mediji.
Koji su to projekti?
Karakteristike:
Društva s najboljim obrazovnim sustavom zauzimat će takav položaj kakav su nekada zauzimala
društva s najvećim prirodnim bogatstvom ili industrijskim potencijalom.
Izazovi se, prije svega, odnose na tehnološke inovacije, i, općenito, na razvoj novih znanja.
Pokretači promjena u suvremenom društvu:
Kao dio javne politike kojom se u društvu uređuje strategija razvoja odgoja obrazovanja s
gledišta prioritetâ ukupnoga društvenog razvoja, suvremena obrazovna politika prati
društvene promjene i usmjerava se na područja koja drži prioritetnima, ili važnima (npr.:
obiteljska obrazovna politika; informatičke i tehničke pismenosti; prema razvijanju poduzetničke
kulture, itd.), ali i na opću strategiju razvoja odgoja i obrazovanja (kao područje društvenog
konsenzusa).
Reforme i tranzicija
Reforme – postupci koje vrše vodeće političke snage u vladi ili opoziciji
3. Seminari i radionice
5. Učenje o tome što su ljudska i građanska prava i odgovornosti, ali i kako zaštiti svoja prava i
ispuniti odgovornosti
1. Igranje i eksperimentiranje
Interkilturalizam/multikulturalizam
Louis Porcher, The education of the childen of migrant workers in Europe: Interculturalism
and teacher training – projekt Europskog savjeta iz 70-tih godina
Održivi razvoj - razvoj koji zadovoljava potrebe sadašnjosti bez ugrožavanja mogućnosti
budućih generacija da zadovolji vlastite potrebe (Bruntland Izvješće)
Promijene u Hrvatskoj
1970-tih – kao odgovor na problem zapošljavanja donesena tzv. Šuvarova reforma (Šuvarica) -
reforma srednjoškolskog obrazovanja – obrazovanje za radno mjesto (ukidanje gimnazija,
usmjereno srednjoškolsko obrazovanje za sve)
Kvalitetan odgojno obrazovni sustav može se izgrađivati samo ako se u njemu povećava
demokratičnost, a smanjuje isključivost te ako je u njemu više sudjelovanja, povezanosti i
partnerstva zainteresiranih i motiviranih sudionika (Koncepcija promjena odgojno obrazovnog
sustava u RH, 2002)
Naglašava potrebu za :
Od ovog sustava se očekuje da odgovori na brojne potrebe stalnih mijenja u suvremenom društvu
Europski identitet i europske obrazovne perspektive
Moderne teorije: identiteti nastaju jednostavno iz uključenosti pojedinca u socijalnu klasu ili
određenu naciju (identiteti su stabilni)
U posljednjoj četvrtini 20. stoljeća val “snažnih izraza kolektivnog identiteta” nastupa s
globalizacijom (Castells, 2002)
Sociolozi drže da sustav obrazovanje upravo kroz društveni cilj doprinosa izgradnji
kolektivnih identiteta ima i “razlog postojanja”.
Europski identitet i europska dimenzija obrazovanja
Obilježja međunarodnog poretka i Europe kao njegova dijela početkom 21. stoljeća
Europa postaje sve više i jedinstvenim školskim prostorom (programi mobilnosti i razmjene
učenika i nastavnika), ukljućujući i programe cjeloživotnog obrazovanja ( programi obrazovanja
odraslih Phare, SOKRATES, Gruntdvig, Leonardo, CARDS i dr.)