SOCIOLOGIJA OBRAZOVANJA

Haralambos, H. (2002); Sociologija: teme i perspektive; Zagreb: Golden Marketing, str.

774-882.
Bejakovi, P. (2008); Uloga obrazovnog sustava u postizanju zapoljivosti i
konkurentnost radne snage u Hrvatskoj; u zborniku: Pili, .; Obrazovanje u kontekstu
tranzicije, BSV, Split, str. 207-232
Lesourne, J. (1993); Obrazovanje i drutvo: izazovi 2000. godine, Educa, Zagreb, str.
79-104.
+ predavanja/ PP prezentacije

DRUTVO I OBRAZOVANJE

obrazovanje drutvo
dijalektiki odnos
drutvo kola

interakcija pojedinca s okolinom, drugima

karakteristike pojedinaca, institucija i ireg drutvenog konteksta

DRUTVENI
subjekt obrazovanjaKONTEKST
objekt obrazovanja

DISKURS PSIHOLOGIJE i PSIHOLOGIJE OBRAZOVANJA

pojedinac
procesi, misli i osjeaji u pojedincima (nastavnicima i uenicima)

DISKURS SOCIOLOGIJE i SOCIOLOGIJE OBRAZOVANJA

procesi i odnosi izvan pojedinca
pojedinac grupa drutvo

PITANJA OBRAZOVANJA
sva suvremena drutva razmiljaju o nedostacima svog obrazovnog sustava
? drutveni konsenzus o obrazovnom sustavu
Tko su pokretai promjena u obrazovanju?
Mnogostrukost imbenika i meusobnih utjecaja pluralizam moi i interesa
Strategije drutvenog razvoja strategije obrazovanja
- inertnost institucija inertnost obrazovnog sustava
dinamine promjene u socio-tehnikom okruenju, globalizacija,
internacionalizacije, internet
 demografska eksplozija, integracija trita radne snage, konkurencija
odgojno-obrazovnog sustava i konkurencija obrazovane radne snage na
svjetskom tritu, promjena naina ivota, znanstvene i tehnike mutacije
Uspjenost eliminacijskog procesa uenika? kolska/obrazovna selekcija?
propusnost za drugu razinu obrazovanja ili kvalifikacija/certifikata
to uimo u koli?
Koje osobine i aktivnosti se favoriziraju u kolama?
Tko napreduje kroz kolske stupnjeve, a tko biva zaustavljen?
kolski uspjeh, selekcija i podrijetlo; obrazovanje i vertikalna socijalna
mobilnost
- pitanje obrazovnih ishoda
Svrha prenositi znanja ili uiti kako se ui?
emocionalna strana obrazovanja i njegovih aktera
Obrazovanje veine stanovnitva ili izobrazba i selekcija elite?
Demokratizacija obrazovanja?
diplome ili znanje (kakvo znanje, korisnost, generike vjetine,
primjenjivost...)
stupanj obrazovanja stupanj kompetencija
- utjecaj svjedodbe na poloaj pojedinaca neovisno o njihovim stvarnim
sposobnostima
produenje obrazovanja ili sadrajne i strukturalne promjene
krutost sustava
nepokretnost nastavnikog korpusa
selekcija nastavnog kadra
pitanje poloaja nastavnika
to je dobar nastavnik?
financiranje obrazovanja
kriza povjerenja javnosti spram obrazovanja
odgojno-obrazovni sustav kola, kolski sustav
problem upravljanja; problem neuspjene demokratizacije; problem poloaja
nastavnika
vrijednosti i uloga obrazovnog sustava za drutvo
Japan prvenstvo ukljuivanja u zajednicu
SAD izrazito decentraliziran sustav najgori i izvanredni primjeri
obrazovanja
Njemaka povezanost s gospodarstvom
vedska temeljna razina obrazovanja solidna, pristup visokom
obrazovanju ogranien

OBRAZOVANJE
proces uenja cijelog ivota
stjecanje znanja i uenje vjetina; usvajanje normi, vrijednosti, uloga, obrazaca
ponaanja
status i uloga
dozvoljena i nedozvoljena ponaanja

KOLOVANJE
proces uenja u formalnim specijaliziranim institucijama
posebne grupe, profesionalne specijalizirane funkcije
formalno znanje neformalno znanje
formalni i neformalni kurikulum

SOCIJALIZACIJA, ODGOJ

OBRAZOVANJE/KOLOVANJE:

kolovanje osnovno obrazovanje, elitne ili podrune kole, Zagreb ili Kistanje
srednjokolsko obrazovanje gimnazije, strune
visoko obrazovanje

treninzi, obrazovanje odraslih, uenje na daljinu,

iroka lepeza institucija i aktivnosti
planska aktivnost, neintencionalno
obrazovanje internet......

neformalna uenja

KOLOVANJE UENJE
uimo od: roditelja, prijatelja, susjedstva, medija, vjere....

RAD: radno mjesto

zapoljavanje
razni poslovi
lepeza zanimanja
plavi ovratnici s repeticijskim poslovima
vrhunski strunjak

KOLA RAD
nerijetko ambivalentno, kontradiktorno
KOLA: ravnopravnost, jednake anse (?!), univerzalna naela
RAD: kompeticija, hijerarhija...
klasteri proturjenih vrijednosti

SADRAJ OBRAZOVANJA?
znanje vjetine
vrijednosti, uzori
obrasci ponaanja
emocionalne poveznice

Generike vjetine specifine /profesionalne vjetine

generike vjetine:
uenje ili kako uiti, razlikovanje bitnog od nebitnog, postavljanje pitanja,
analitinost i rjeavanje problema, donoenje odluka, kreativnost i inovativnost,
samopotovanje, motiviranost, postavljanje i dostizanje ciljeva, itanje, pismenost,
komunikativnost verbalna i neverbalna, interpersonalne vjetine, rukovoenje,
pregovaranje, sposobnost za timski rad, apstraktno razmiljanje, izraavanje,
sluanje....

motorike vjetine
soft skills empatija, emocionalna inteligencija, optimizam
basic skills
socijalne vjetine
people skills
kognitivne i nekognitivne (afektivne) vjetine

specifine vjetine
matematika
vjetine kao osobne karakteristike
znanje i vjetine primjerene odreenoj situaciji ili problemu/ radnim zadacima (vjetina
upravljanja automobilom)
odreene okolnosti rutina i nepredvidljive situacije

TEORIJSKE PERSPEKTIVE OBRAZOVANJA I dio

socioloki klasici o obrazovanju; funkcionalistika perspektiva i uloga obrazovanja;
Uloga obrazovnog sustava za drutvo?
to oekujemo?
Selekcija ili sveope i masovno obrazovanje
znanje ili vrijednosti i ideologije
procesi socijalizacije

TEORIJSKE PERSPEKTIVE OBRAZOVANJA II dio

liberalne, socijaldemokratske perspektive obrazovanja i konfliktna perspektiva
obrazovanja;.
javne i privatne kole
demokratski pokuaji izjednaavanja obrazovnih ansi
obrazovanje i reprodukcija klasnih statusa

TEORIJSKE PERSPEKTIVE OBRAZOVANJA III dio

interakcionistiko polazite i obrazovanje, nova desnica i obrazovanje;
postmodernistiki pristup obrazovanju
akteri u obrazovnom procesu
konkurencija meu kolama
kvazi trita i obrazovni sustav
selekcija kola i obrazovnih institucija
neuhvatljivost obrazovnih sadraja
 obrazovanje i identitet

ALTERNATIVNO OBRAZOVANJE
radikalna pedagogija; noviji trendovi i ideje obrazovanja; permanentno obrazovanje.
mehaniko (m)uenje, reprodukcija, poslunost, pasivnost
initi, vjetine i oslobaajue iskustvo
kritiko razmiljanje
kola i socijalna kontrola
nastava uenje znanje
obrazovanje i diplome
ukidanje kola mree uenja

SOCIJALNI I ORGANIZACIJSKI ASPEKTI KOLSKOG SUSTAVA

interakcija i grupna dinamika; socijalne mree; aspekti komunikacije; osobni i socijalni
identitet; interakcije u kolskom okruenju, organizacijski aspekti obrazovanja
popularnost, kompeticija i sukobi u razredu
sociogrami
grupiranje i postojanost socijalnih grupa
nastavnik uenik
autoritet autoritarnost, odgovornost u obrazovanju
nastavnika evaluacija
razred kola

MLADENAKE SUBGRUPE I OBRAZOVANJE

matina kultura, subkultura i kontrakultura; obiljeja pojedinih subkultura mladih;
mladenake vrijednosti i obrazovanje; socijalni identitet;
ulica kola; kole i kole
kolska grupa kvadra iz kvarta
istraivanje: U potrazi za potovanjem: prodavajui krack u El Barrio
devijacija, neprilagoenost i obrazovanje
individualne determinante, odluke i kolski uspjeh

KLASNA PRIPADNOST I OBRAZOVNO POSTIGNUE

kolovanje i socijalna struktura; socijalna stratifikacija i mobilnost; teorija socijalnog
zatvaranja; jednakost obrazovnih ansi; klasa i obrazovno postignue; elite i obrazovni
uspjeh;, teorijska objanjenja obrazovne nejednakosti.
nejednakost djetinjstva i obrazovni uspjeh
socijalni kapital, obitelj
jednakost/nejednakost i obrazovanje
podklase, obrazovanje, ekonomski uspjeh, socijalni status
kulturna i klasna reprodukcija
izbor zanimanja i obrazovanja
obrazovni uspjeh i postignuti sociokulturni status

RODNA I ETNIKA PRIPADNOST I OBRAZOVNO POSTIGNUE

statistike o rodu i obrazovnim postignuima; teorijska objanjenja rodne nejednakosti;
empirijske studije; etnika pripadnost i obrazovna postignua; rasna diskriminacija i
obrazovanje;
uspjeh djevojica i djeaka
izbor studija i zanimanja
nastavnika percepcija rodnih uloga
manjine i (obrazovni) uspjeh
stereotipi i predrasude
etnika, rasna pripadnost
segregacija i obrazovanje

ROMI I OBRAZOVNO POSTIGNUE I INTEGRACIJA

case study: obrazovanje Roma, integracija Roma u obrazovnom sustavu
uzroci neuspjene integracije
kulturalne i strukturalne detrminante
iskustvo u obrazovanju Roma
jezine, prostorne, kulturne i socijalne barijere
etnika distanca
romski pomagai

ZAPOLJAVANJE, NEZAPOSLENI I OBRAZOVANJE

obrazovni uspjeh, zanimanje i zapoljavanje; diskriminacija pri zapoljavanju;
nezaposlenost; nezaposleni i problemi obrazovanja.

TRITE RADA I OBRAZOVNI ISHODI

tehnoloke promjene i obrazovanje, obrazovni ishodi i kompetencije, kredencijalizam,
efikasnost obrazovanja, gospodarstvo i obrazovni sustav
postfordizam
svijet rada i potrebe rada te obrazovni sustav
preeduciranost i podzapoljavanje
podjela rada i obrazovanje

OBRAZOVNI SUSTAV I GLOBALIZACIJA

struktura obrazovanja; komparacija obrazovnih sustava; struktura institucija; masovno
obrazovanje; reforme obrazovanja; mo i obrazovanje; demografija obrazovanja;
globalizacija;; obrazovanje i drutveni razvoj..
Tko kontrolira uionice: politiari ili birokrati?
restrukturiranje kolstva i obrazovne reforme
 OSNOVNI POJMOVI

RAZINE DRUTVENOG SVIJETA

OPA, GLOBALNA
primjer: visoka stopa nezaposlenosti
kontin
uitet

INDIVIDUALNA, POJEDINANA
primjer: moja, osobna nezaposlenost

kultura, MAKROFENOMENI drava, institucije,

vrijednosti drutva inflacija, tehnologija,
birokracijske strukture,
zakoni

SUBJEKTIVNO OBJEKTIVNO

obitelj, zanimanje,
stavovi, miljenje, status, obrasci ponaanja,
dojmovi MIKROFENOMENI akcija

PERSPEKTIVE SOCIOLOGIJE
- MIKROSOCIOLOGIJA (face to face)
npr: interakcionizam, razumijevanje
- MAKROSOCIOLOGIJA
npr. funkcionalizam
vee grupe, institucije, soc. sustavi
dugotrajni procesi
- STRUKTURALNI PRISTUP
- TEORIJE AKCIJE

FOKUS SOCIOLOGIJE
analiza mnogostrukih mrea ljudske meuzavisnosti
pojedinac drutvo/socijalna grupa
dinamini procesi
C. E. Bidwell:
(1) fokusiranost na individualna psiholoka stanja i ponaanja, tretirajui ih kao
posljedicu drutvenog utjecaja
(2) primarne socijalne relacije kao kljune, ukljuujui institucionalne i kolektivne
utjecaje
(3) kognitivna i emocionalna stanja individua kao poveznica izmeu socijalnog
konteksta i individualnog ponaanja

individualna stanja
(emocionalna, kognitivna)
drutvo,
socijalne grupe,
socijalni kontekst
individualna ponaanja

SOCIJALNI UVJETI POJEDINANIH ILI GRUPNIH PONAANJA

primjer: npr. Hitler u Njemakoj
koruptivno ponaanje

vjerojatnost ponaanja
pojedinane aspiracije i postignua posredovane socijalnim kontekstom

Merton:
- postoje veze izmeu razliitih pojava u drutvu
- postoje obrasci i repeticijski karakter odnosa
- postoje duboke i skrivene razine drutvenih pojava (npr. latentne funkcije)
- drutvena struktura ograniava ili potie odreene drutvene fenomene (strukturalno
locirana ljudska akcija)

izbor izmeu socijalno strukturiranih alternativa

- sama struktura formira odreene alternative izbora
- pojedine opcije izbora za pojedine strukture (ili socijalne pozicije) naprosto nisu
vjerojatne ili su potencijalni trokovi izbora pojedinih opcija previsoki
- izvanjska ogranienja

nejednako pozicionirani pojedinci

- asimetrinost odnosa
- pritisci, tenzija i ambivalencije
- drutveni konflikt

DRUTVENA STRUKTURA
STRUKTURA (doslovno znaenje) prostorni poredak elemenata

drutvena struktura nije prostoran odnos; (drutvena morfologija, drutvena ekologija)

sistem meusobnih odnosa, distanci izmeu elemenata (njihove funkcije,

uloge), hijerarhije u neorganiziranoj i organiziranoj formi

npr. sistem patrijarhalne porodice, moderna obitelj, melanezijska obitelj struktura u

instituciji, politikoj stranci i sl.

DRUTVENA STRUKTURA relativno trajan, stabilan i ureen skup odnosa meu

ljudima

POLOAJI mjesta u drutvenoj strukturi

STATUSI prava i dunosti
ULOGA znaajke i oekivana ponaanja
DRUTVENE GRUPE (npr. kolski djelatnici, prijatelji)
SOCIJALNE ORGANIZACIJE (npr. kola)
INSTITUCIJE (npr. kolstvo)

SOCIJALNA GRUPA

socijalni socijalna socijalna

agregat kategorija grupa
(u uem smislu)

Socijalni agregat:
meusobna nepoznatost i anonimnost
nema organizacije i strukture
ogranieni socijalni odnosi
slabe modifikacije ponaanja
teritorijalni karakter
prolaznost u trajanju
npr. pojedinci na tramvajskoj stanici, na koncertu

Socijalna kategorija
zajednike osobine, bez meusobnog kontakta i prostora...
npr: svi studenti, svi umirovljenici

Socijalna grupa u uem smislu:

grupa je bilo koji broj ljudi (najmanje tri osobe) koji:
odreen broj ljudi koji stoje u strukturiranoj interakciji
unutarnja struktura
neprekidna dinamika utjecaja, meusobno djeluju
percipiraju sebe kao grupu dinamika cjelina
 postoje zajedniki ciljevi
vie je od pukog zbroja svojih pripadnika
pojedinac u grupi: poloaj, uloga, status

primarne sekundarne

PRIMARNE GRUPE (emocionalne veze, prisnost, manje grupe)

SEKUNDARNE GRUPE (zajedniki interesi; racionalniji interesni odnos, manje
emocionalan; lanovi u ahovskom klubu)

pitanje: razredi u koli?!

KULTURA

simboli, ideje, obrasci ponaanja

SIMBOL fenomen kojem je kulturno pripisano znaenje

JEZIK drutveno strukturiran sa specifinim i proizvoljnim znaenjima
VRIJEDNOSTI
NORME (obiaji, tabui, zakoni)
RITUALI
IDEOLOGIJE

NORME
obiaji, formalizirane norme, tabui
statusi i uloge
obrasci ponaanja
naputci za konkretne situacije

VRIJEDNOSTI
vrijednosti se mogu definirati kao opi i relativno trajni ciljevi koje
pojedinci smatraju vanim u svom ivotu
uvjerenja, moralne vrijednosti
ire i apstraktnije
takoer izvor motiva i ponaanja vrijednosno racionalno djelovanje

Vrijednosti Skup vjerovanja, miljenja i stavova o tome to je ispravno, dobro

ili poeljno, koji se formira kroz proces socijalizacije. U dinamikom pogledu
vrijednosti predstavljaju svojevrsnu organizaciju ovjekovih potreba, elja i
ciljeva, kojom se meu njima uspostavlja odreeni odnos prioriteta i hijerarhije
vanosti. Ta organizacija olakava pojedinevo snalaenje, odluivanje i
integrirano djelovanje, pa se vrijednosti stoga mogu shvatiti kao svojevrsni
kriteriji prioriteta, koji usmjeravaju ovjekovo ponaanje.
INOVACIJA pojava novih kulturnih elemenata u drutvu
DIFUZIJA procesi prenoenja kulturnih elemenata
AKULTURACIJA obuhvaa proces kontakata i promjena koje proizlaze iz doticaja
dvaju kultura
KULTURNO ZAOSTAJANJE pojava da se promjene u materijalnoj kulturi odvijaju
bre od onih u nematerijalnoj

matina subkultura kontra

kultura kultura

kulturna diferenciranost suvremenih drutava

SOCIJALIZACIJA

sloeni proces uenja kojim interakcijom sa svojom drutvenom okolinom

usvajamo znanja, vrijednosti i obrasce ponaanja

to dobivamo socijalizacijom?
jezik, ukusi, moralne vrijednosti, obrasci

Priroda ili odgoj?

divlja djeca

emu slui socijalizacija?

u svakoj generacija treba cjelokupnu kulturu prenijeti na novu generaciju
taj proces mi nazivamo socijalizacija

PRIMARNA SOCIJALIZACIJA
SEKUNDARDNA SOCIJALIZACIJA
RESOCIJALIZACIJA
OBRNUTA SOCIJALIZACIJA

SOCIJALIZACIJA

PRIMARNI IDENTITET
(spol, rod, srodstvo, etnicitet)

SEKUNDARNI IDENTITET
(zanimanje, klasa, stil, subkultura)

traje cijeli ivot

mijenjaju se zadaci i ciljevi, odnosno sadraj normi i vrijednosti

sastavni dio linosti
 rano djetinjstvo: stjecanje povjerenja prema ostalima; osnovni optimistiki i
otvoreni stav povjerenja prema drugima
mladost: izbora partnera, prilagoavanju svijeta rada
starost: zadatak socijalizacije je prihvatiti drutvena objanjenja kako mirno
prihvatiti injenicu fizike nemoi bolesti i neminovne smrti.

STUPNJEVI SOCIJALIZACIJE (Erik Erikson)

u ranom djetinjstvu savladavamo probleme autonomije i srama, inicijative i
osjeaja krivnje
u mladosti se nosimo s problemima stvaranja identiteta
u ranoj zrelosti s problemima stvaranja vrste osjeajne veze
u zrelosti s ambicijama karijere i stjecanja,
pod kraj ivota nosimo se s problemom ouvanja integriteta i dostojanstva prema
prijetnji neposredne smrti

u svakoj od tih faza stjeemo neke nepovratne osobine linosti,

karakterna obiljeja
svaka ivotna dob donosi nove zadatke i probleme prilagoavanja i
socijalizacije
ne moemo intimno/emocionalno shvatiti ozbiljno probleme
socijalizacije koji nas tek oekuju
socijalizacija ne mora potpuno uspjeti
neke osobine ne moemo/ili puno tee izgraujemo ukoliko za to proe vrijeme
bazine vrline koja socijalizacija stvara kod pojedinca (nada, postignue,
cilj, vjetina, ljubav, panja ili mudrost)

kola, nakon obitelji (primarna socijalizacija), postaje arino mjesto sekundarne

socijalizacije. Ona djeluje kao most izmeu obitelji i drutva kao cjeline, pripremajui
dijete za njegovu ulogu odrasloga.

KOMFORMIZAM

primjer socijalnog utjecaja

na ponaanje
na misli i osjeaje
puka prisutnost drugih
? to se dogaa kada imamo suprotne nekonzistentne utjecaje ili motive
naglasak na psiholokim procesima koji se odvijaju na emocionalnom i kognitivnom
planu u kontekstu socijalne situacije i socijalnih odnosa

slaganje s odreenom grupom i njezinim normama, vrijednostima i

obrascima ponaanja
NEKONFORMIST
REFERENTNA GRUPA normativna i komparativna funkcija
NEGATIVNA REFERENTNA GRUPA

Konformizam temeljna osobina i pretpostavka postojanja grupe

pristajanje na grupne norme
poputanje drutvenom utjecaju

stupanj konformizma unutar grupe

stupanj konformiranja jedinke spram drugih

VARIJACIJE U KONFORMIZMU
kulturno odreen
ovisan o strukturi grupe
izraeniji u situaciji licem u lice (Deutsch)
u referentnim grupama (Newcomb)
privlanost grupe za pojedinca (Festinger)
ovisi o samopotovanju osobe (Stang)
nejednoglasna veina (Asch)
vremenski raspored (Moris, Miller)
vjerodostojnost saveznika (Allen, Levine)
spol (Sistrunk, MacDavid)

OBJANJENJE KONFORMIZMA
u novim i dvosmislenim situacijama
potreba za evaluacijom vlastitog miljenja
ugaanje drugim ljudima
izbjegavanje nesuglasica i sukoba poeljan sklad grupe
dodvoravanje nain da se svidite drugima
neugodan osjeaj ukoliko se istiete u masi, grupi (svijest o sebi)
socijalna usporedba

primjer konformizma
eksperiment: poslunost autoritetu
Stanley Milgram

SOCIJALNA FACILITACIJA
kako na ponaanje i doivljavanje utjee prisustvo drugih
definicija: utjecaj prisutnosti drugih na izvedbu pojedinca
u uem smislu: to je uinak porasta uspjenosti izvedbe u prisustvu drugih

SOCIJALNA INHIBICIJA: prisustvo drugih negativno djeluje na uinak

 SOCIJALNA SPOZNAJA

Amerikanci su Nijemci su Romi su Bosanci su Sve ene su ili vole Studenti

strojarstva Pravi Hrvati su Svi Srbi Studentice na Filozofskom NKV radnici Ivo
Sanader je Moj ukuani su Knjiniari Poduzetnici su Djeca bogatih roditelja
Ja sam Mi Hrvati smo Profesori na Filozofskom Portir na Filozofskom Vukeli je

Socijalno u socijalnoj spoznaji

odnosi se prvenstveno na teme i situacije koje su drutvene
razvija se u socijalnoj interakciji (socijalno podrijetlo)
zajedniko je razliitim lanovima drutva i/ili grupi

ovjek nema determiniran odnos s okolinom

zakonitosti i procesi iskrivljavanja informacija

kako ljudi odabiru, tumae,

PODRAAJ pamte i koriste socijalne REAKCIJA
(situacija, informacija) informacije u prosuivanju (ponaanje)
i odluivanju

poimanje socijalnog svijeta ovisi:

objektivnim injenicama ili podacima

tumaenjima koji se odnose na te podatke
prosudbama prethodnih tumaenja

socijalni podaci veoma neodreeni tumaenja vrlo fleksibilna

izbor injenica subjektivan

Primjer 1: sluaj ubojstva crnca od strane policije

Primjer 2: Darko je
Primjer 3: to fali

Kako razmiljamo o socijalnom svijetu?

Darko je jako srameljiv i povuen. Uvijek je spreman pomoi drugima, ali se ne voli
previe druiti s ljudima niti ga posebno zanima to se oko njega dogaa. Savjestan je
i odgovoran, voli strukturu i organiziranost i ima dobro oko za detalje.
Na temelju ovog opisa, je li vjerojatnije da je Darko knjiniar ili poljoprivrednik?

etiri sredinja procesa i fokusa SOCIJALNE KOGNICIJE (SPOZNAJE):

PANJA (to uoavam?)

 INTERPRETACIJA (Aha, to je!)

PROSUDBA (To je vrijedno loe, opasno Uradit u)

PAMENJE (Zapamtio sam da je bilo)

vie koraka u tom procesu:

izloeni smo neprestanoj koliini informacija
putem osjetila (percepcija)
iz pamenja
procesi misaone elaboracije, govor
zakljuujemo, vrednujemo na osnovu prethodnog iskustva
sve isprepleteno, u stalnoj interakciji, jedan drugome prethode i slijede jedan za
drugim

PANJA
panja je limitirana; ljudi registriraju samo dio signala koje im prua okolina
SELEKTIVNA PERCEPCIJA
sposobnost obrade informacija je vrlo ograniena s obzirom na koliinu
informaciju kojoj su izloeni

INTERPRETACIJA
proces u kojem dajemo razliita znaenja injenicama

PROSUDBA
na osnovi informacija donosimo prosudbe o tome kako djelujemo

pitanje: kako se informacije obrauju, kako ta obrada utjee na prosudbe

PAMENJE
proces zadravanja odreenih informacija
SELEKTIVNO PAMENJE

DVA TIPA PROCESA RAZMILJANJA:

AUTOMATSKO MILJENJE: nenamjerno, nekontrolirano, nesvjesno, brzo,

efikasno
KONTROLIRANO MILJENJE: namjerno, kontrolirano, svjesno, ulaganje truda,
zahtjeva vrijeme

primjeri automatskog miljenja: 7x7, formula povrine kruga; rutinske radnje; prvi
dojam o osobi
asocijacije; razumijevanje jednostavnih reenica; reakcija na osobu ako nije bila fer ili
nas uvrijedila
primjeri kontroliranog miljenja: 1128:14,2=, U kojem su omjeru povrina i opseg
nekog kruga?; izbrojati samoglasnike na ovom slajdu; analizirati odnose; da li je moja
majka sujetna, empatina?

Zato koristimo automatsko miljenje?

kompleksan svijet socijalne interakcije koji vrvi informacijama
ogranieni ljudski kognitivni kapacitet
usmjereno prema uvanju mentalne energije
ljudi su kognitivni krtci

Koje su posljedice automatskog miljenja?

pojednostavljivanje
tedi mentalnu energiju
brzo snalaenje i efikasno zakljuivanje
pogreni zakljuci
relativna rigidnost i ustrajnost

Kroz koje forme se uobliuje automatsko miljenje:

SOCIJALNE SHEME
stereotipi, predrasude
HEURISTIKE
ATRIBUCIJSKE PRISTRANOSTI
IMPLICITNE TEORIJE LINOSTI

SOCIJALNE SHEME

spoznajne strukturirane cjeline koje ljudi stvaraju kako bi organizirali svoje

znanje o socijalnom svijetu vezano uz neku temu ili podruje
socijalne tvorevine koje se sastoje od x zajednikih elemenata, karakteristika
reflektiraju se na percepciju, pamenje i zakljuivanje
postoje kulturne odrednice shema

obuhvaaju nae pretpostavke o tome kakav je tko (knjiniar jest... Japanci su...)
sadri naa temeljna znanja i dojmove
organiziraju i pojednostavljuju svijet koji nas okruuje
ekonomine su
sheme nam u veini sluajeva pomau:
organiziraju nae znanje o svijetu
krate nam vrijeme
olakavaju donoenje odluka

mogu dovesti do pogreaka u zakljuivanju i ponaanju

odravaju se ak i kada su se pokazale netonima
sheme o sebi: pametan, sposoban, zgodan
sheme o drugima: moj najbolji prijatelj je pouzdan, armantan, duhovit
sheme o ulogama: profesor, student, ena, psiholog
sheme o dogaajima: naruivanje pia u kafiu, obred vjenanja

SHEME I DOJAM / PONAANJE

istraivanje (Kelly):
2 razliite grupe studenata
razliita informacija o gostujuem predavau
prilino hladnom, vrijednom, kritinom, praktinom, odlunom osobom
vrlo topla osoba, vrijednom, kritinom, praktinom, odlunom osobom
razlika u sudjelovanju
razlika u kasnijoj procjeni drugih osobina (duhovit, obziran....)

istraivanje (Carli):
pria sa dva zavretka prosidbom i silovanjem
test o detaljima koji nisu postojali

primjeri socijalnih shema:

stereotipi, predrasude, kategorizacije
svjetonazori

STEREOTIPI OSOBA
zajednika znanja, vjerovanja i oekivanja o osobinama linosti i ponaanju lanova
grupe
stereotipiziranjem zanemarujemo individualnost, generalizacije o drugima

primjer:
prvi susret s nekom osobom
elimo znati osnovne informacije (profesije, podrijetlo, obrazovanje...)
stvaramo pretpostavke o tome kakva je to osoba
svrstavamo ga u kategorije (bruco, radnik, umjetnik, djedica...)
osjeamo se sigurniji
? pogrene sheme

KATEGORIZACIJA
ljudi se klasificiraju kroz socijalne kategorije
zanimanje spolna uloga, etnika pripadnost, vjera, nacionalnost
proces kategoriziranja - pojednostavljivanje
skup dvaju ili vie objekata koji se tretiraju na istovrstan nain
kognitivna ekonomija
omoguuje pojedincu da ode dalje od danih informacija
kombinacija kategorija omoguuje tvorbu sloenih koncepata
Odgovorite tko je HRVAT (u nacionalnom smislu)
dravljanin ove zemlje
majka Hrvatica, otac srpske nacionalnosti
otac Hrvat, majka druge nacionalnosti
izjanjava se kao Hrvat, roditelji druge nacionalnosti
ne izjanjava se kao Hrvat, roditelji Hrvati
roen u Hrvatskoj
roen u Hercegovini i izjanjava se Hrvatom
nacionalno indiferentna osoba, ne izjanjava se Hrvatom, roditelji Hrvati
..

Klasino shvaanje kategorije

Study of Thinking (Brunner i sur.)
pripadnost nekoj kategoriji odreuju nuni i dovoljni atributi objekta
kvadrat 4 ravne jednake crte spojene pod pravim kutom (veliki, malen, zelen)
granice meu kategorijama su jasne i lako se utvruju: neki objekt pripada ili ne
pripada danoj kategoriji
ali kategorije su ARBITRARNE

Prototipsko shvaanje kategorije

nemogunost primjene navedenih kategorija na prirodne kategorije
ptice sisavci - ?enka imia
pripadnost nije po naelu sve ili nita ve PROBABILISTIKA
gradijent reprezentativnosti ili tipinosti
PROTOTIP: najtipiniji, prosjek ili ideal
PROTOTIP najbolji (najii) primjer neke kategorije
neka obiljeja kod nekih elemenata prisutna a nedostaje kod drugih koji nisu
iskljueni
obiteljska slinost
jedan objekt ima slinosti s mnogim prototipovima granice meu kategorijama
su prilino nejasne

Stajalite o egzemplarima (primjerima)

koncept (kategorije) ine tragovi pamenja specifinih sluajeva
osoba s Francuskim imenom odgovara osobama Francuzima koje se vi sjeate
apstrahiranje se odvija tijekom pretraivanja informacija

Stajalite o sri kategorije + prototip

sastoji se kako od probabilistikih obiljeja (prototipa) i od sri (jezgre)
JEZGRA = skup dovoljnih ili nunih uvjeta
primjer: baka
ensko i roditelj jednog roditelja (sr kategorije)
star (prototip)
HEURISTIKE U PROSUIVANJU

mentalni preaci koje ljudi koriste da bi bre i efikasnije donijeli prosudbe

ekonomini i efikasni
funkcionalne i korisne za snalaenje u socijalnom svijetu
ne garantiraju tone zakljuke
pogreke u zakljuivanju !!!!!!

HEURISTIKA DOSTUPNOSTI
HEURISTIKA REPREZENTATIVNOSTI
INFORMACIJA O RELATIVNOJ ZASTUPLJENOSTI
HEURISTIKA POMAKA S UPORITA
KORITENJE PRISTRANOG UZORKA

HEURISTIKA DOSTUPNOSTI
u situaciji prosuivanja o neemu
- Je li je moja majka otvorena (ekstrovertirana) ili introvertirana osoba?
donoenje prosudbe na osnovi lakoe kojom se moemo neeg dosjetiti
ako se brzo dosjetim situacije u kojima je moja majka bila povuena i srameljiva ona
je vjerojatno introvertirana osoba
problem: ono ega se sjetim nije tipino za cjelokupnu sliku
situacija: kad lijenici dijagnosticiraju bolest iji su simptomi nejasni i dvosmisleni

HEURISTIKA REPREZENTATIVNOSTI
u situaciji kad neto kategoriziraju prosuuju koliko je to slino predodbi o tipinom
sluaju
sretnete tamnoputu osobu zakljuujete da je on (indijac, rom, talijan)
odgovara li vaoj koncepciji kako izgledaju tipini

INFORMACIJA O RELATIVNOJ ZASTUPLJENOSTI

informacija o frekvenciji lanova razliite kategorije u nekoj populaciji ili taksonomiji
zakljuak donosimo na osnovi nae spoznaje tko ili to ini veinu u odreenom skupu
premisa: gotove sve ribe imaju krge ova riba ima krge

HEURISTIKA POMAKA S UPORITA

kad prosuujete o neemu moete biti pod utjecajem mnotva informacija i vaeg
osjeaja, procjene o neemu mnotva informacije koje nisu egzaktne
primjer suca koji procjenjuje o nekom zloinu i treba odrediti teinu kazne
utjecaj broja koji vam je u mislima
mentalni preac u kojem ljudi koriste neki broj ili vrijednost kao polaznu toki i zatim
se nedovoljno pomaknu od tog uporita
vjerujete da je poetna vrijednost valjana i informativna

istraivanje (Englich i Mussweiler)

opisani sluaj (izmiljenog) silovanja varirali broj godina koje je preporuio tuitelj
istraivanje o dosudi kazne: suci dosudili znaajno due kazne u izmiljenom sluaju
silovanja kada je tuitelj preporuio veu nego kad je preporuio manju kaznu
ponekad potpuno proizvoljne uporine vrijednosti utjeu na prosudbe ljudi
isti eksperiment s informacijom o duljini kazne od strane studenta informatike

KORITENJE PRISTRANOG UZORKA

stvaranje generalizacije iz uzorka informacija za koje se zna da su pristrani ili atipini
stvaranje dojma o nekom drutvu npr. Americi iz amerikih filmova

istraivanje (Nisbett)
dali su priu o majci koja ivi od socijalne pomoi i iji je nain ivota neodgovoran i
isprazan
prvoj grupi rekli da je to tipian sluaj
drugoj grupi da je ona atipian sluaj

SVJETONAZORI

KONSTRUKCIJA SOCIJALNE ZBILJE

Peter L. BERGER, Tomas LUCKMANN (1992.) Socijalna konstrukcija zbilje. Rasprava o
sociologiji znanja

kljuno pitanje je kako ljudi percipiraju, shvaaju i tumae socijalni svijet, daleko
vanije nego razumjeti objektivna svojstva samog socijalnog svijeta (Lewin)

Thomasov teorem:
ako ljudi definiraju svoju situaciju kao realnu ona je realna u svim svojim
konzekvencama
situaciju treba shvatiti onako kako je definiraju akteri

znaenjima i definicijama stvarnosti koje pripadnici nekog drutva usvajaju

zbilja je drutvena konstrukcija

treba razlikovati:
subjektivne pojedinane interpretacije zbilje
grupne ili kolektivne interpretacije zbilje
(Eskimski svjetonazor, Hare-Krisna svjetonazor)
to su znaenja, "svijet smisla
zbiljsko tibetanskom monarhu ne mora biti zbiljsko amerikom biznismenu

proces legitimacije u naim svjetonazorima:

je proces objanjavanja i opravdavanja
da se da smisao institucionaliziranom poretku (ulogama i odnosima)
da se uini subjektivno smisleni totalitet ivota pojedinca
njime se stvara cijeli svijet opa teorija svemira i opu teorija ovjeka
iskustva koja pripadaju razliitim sferama zbilje integriraju se

odraz legitimacije na individualnoj razini:

daje se odreeni smisao i red, nudi mu uvjerenje da ivi ispravno. "Ispravnost" se
legitimira na najvioj razini oposti.
legitimnost se protee i na pitanje subjektivnog identiteta
tei se stabilnom i drutvenom priznatom identitetu

svijet smisla ukljuuje ne samo filozofske ideje visoke razine o smislu

ivota ve i svakidanje znanje
nae "svjetove " treba stalno opravdavati i konsolidirati... da je zbilja
istinit, ispravan i zakonit
Bez te podrke vjerojatno bi se raspao, ivot bi bio besmislen a
stabilnost drutva ugroen

PRIMJER: Religija ima kljunu ulogu u konstruiranju i odravanju svjetova

Kranstvo: o stvaranju svjetova i ovjeanstva
dobrom i loem
smjernicama,
legitimira drutvene institucije - zakone, vlast
Religija ima svoju drutvenu osnovicu "struktura vjerodostojnosti". Ako se ona uniti
unitava se i svijet znaenja (primjer nestanka komunizma: padom komunistikih
struktura nestala i njihova ideologija, ili carstvo Inka koje su unitili panjolci)

PRAKTINI ZAKLJUCI:
socijalni podaci neodreeni tumaenja fleksibilna
kategorije rastezljive i neodreene
panja je selektivna
stereotipi / sheme o situacijama i osobama
sheme formiraju na dojam i ponaanje
sheme sposobnost rekonstruiranja tj.pamtimo i ono nepostojee
postojanost shema
sklonost ustrajanja u svojim vjerovanjima
sheme djeluju na nae ponaanje
ljudi posveuju panju prvim impresijama, kasnije ne pamte
intelektualna lijenost
ljudi se oslanjaju na brze i ekonomine naine zakljuivanja
mogu voditi pogrenim zakljucima
sklonost davanje panje informacijama koje se istiu
sklonost oslanjanja na svoja oekivanja
vrijednosni sustavi postoje nezavisni jedni od drugih, na vlastitim
pretpostavkama, kategorijama, jezinim pojmovima
vrijednosni sustavi postoje nezavisni jedni od drugih, postoje na vlastitim
pretpostavkama, vrijednosnim sustavima, kategorijama, pojmovima, stavovima
reflektiraju se na percepciju, pamenje
vlastite logika interpretacije pojedinih
jedan vrijednosni sustav moe se kritizirati samo:
o ukazujui na njegove pretpostavke
o ukazujui na njegove intencionalne ili neintencionalne posljedice
 o navodei neuklopljive injenice

STAVOVI

Socijalni psiholozi definiraju STAV kao trajno, pozitivno ili negativno

vrednovanje ljudi, objekata ili ideja.
Stav je mentalna spremnost, steena individualnim iskustvom, koja vri
direktivni ili dinamiki utjecaj na reagiranje pojedinca na objekte i situacije s
kojima dolazi u dodir. (Allport, 1935)

to ini stavove struktura stavova

Stavovi se sastoje od tri dijela:

emocionalne sastavnice,
kognitivne sastavnice
ponaajne sastavnice
Iako svi stavovi imaju sve tri sastavnice, svaki pojedini stav moe se zasnivati vie na
jednoj sastavnici nego na drugoj.
stavovi su uronjeni u vrijednosne sustave, svjetonazore, socijalne konstrukcije zbilje

Istraivanje odnosa izmeu stavova i ponaanja

Jesu li stavovi povezani s ponaanjem?

LaPierre, 1934.
proputovao SAD s mladim kineskim parom, posjetili 251 ugostiteljski objekt
u samo jednom ih odbili usluiti
kasnije svima poslan upitnik, preko 90% rekli da bi odbili Kineze
i mnogi drugi autori dobili slabu povezanost
neki, meutim, dobili visoku povezanost s ponaanjem (predizborna
istraivanja)

Razina specifinosti stava

akcija; objekt; kontekst; vremenska dimenzija

Pobudljivost stava
brzina kojom ljudi iznose svoj odnos prema objektu stava
mjeri se vremenom reagiranja na pitanje o stavu
 TEORIJSKE PERSPEKTIVE OBRAZOVANJA

FUNKCIONALISTIKA PERSPEKTIVA

Pitanja:
Kako funkcionalisti vide drutvo, odnosno drutveni sistem?
Koje su funkcije obrazovanja za drutvo u cjelini (integracija, funkcioniranje)?
Kakve su veze izmeu obrazovanja i drugih dijelova drutvenog sustava
(ekonomije, obitelji)?
to znai funkcionalno obrazovanje?

FUNKCIONALISTIKI PRISTUP

osnovno pitanje: kako funkcionira drutvo, institucija...

drutvo kao iv organizam
funkcioniranje drutva
socijalna integracija, drutvena solidarnost, socijalna kontrola
specijalistike funkcije pojedinih organa
statusi i uloge
Robert Merton: manifestne i latentne funkcije

- meuzavisnost dijelova ekvilibrij sustava, ravnotea dijelova

- pojedini socijalni fenomeni postoje jer su svrhoviti (funkcionalni) za drutvo (pa npr. i
negativni prostitucija, kriminal)
- zajednike vrijednosti vrijednosni konsenzus
- transmisija vrijednosti, normi, obrasci ponaanja, uloga
- interiorizacija vrijednosti

nejednakosti su neophodne i funkcionalne / dobre za drutvo

zanemarivali konflikte i drutvene disfunkcionalnosti

funkcionalisti: osnovna svrha obrazovanja

1. SOCIJALIZACIJA I PRIJENOS (INTERIORIZACIJA) DRUTVENIH PRAVILA,
NORMI I VRIJEDNOSTI
2. SELEKCIJA I ALOKACIJA POJEDINACA
3. IZOBRAZBA PRIJENOS ZNANJA I VJETINA

funkcionalisti: CILJEVI
1. politiki ciljevi
(graanska poslunost, domoljublje mitovi, povijest..; imigracija doseljenika,
promoviranje reda i politikog poretka)
2. ekonomski ciljevi
edukacija za kasnije ekonomske uloge; selekcija i trening radne snage
3. socijalni ciljevi
prijenos vrijednosti, normi
zamijenili crkvu i zajednicu
OBRAZOVANJE U FUNKCIONALISTIKOM PRISTUPU
obrazovanje dio sustava
matina, prihvaena zajednika kultura ?
koje vrijednosti, norme, znanja i obrasci ponaanja trebaju biti predmet obrazovanja
obrazovanje podrava i opravdava postojee poretke
postojea stratifikacija (politika i socijalna) se prihvaa kao pravedna
Netko je gore jer je sposobniji

EMIL DURKHEIM

19/20 st., Francuska; francusko drutvo

funkcija obrazovanja prijenos drutvenih pravila i vrijednosti i stvaranje
osjeaja pripadanja i zajednitva
socijalizacija
pounutrenje zajednikih vrijednosti i normi
drutvo s mnogo (sebinih) pojedinaca pretopiti u drutvenu cjelinu
(zajednicu)
homogenizacija drutva neophodna za funkcioniranje drutva = slinosti koje
zahtijevaju kolektivni ivot
drutvena solidarnost; suradnja; izbjegavanje anomije (a-nomos = bez
normi, tj. neuvaavanje normi)

drutvena solidarnost: mehanika i organska

- mehanika solidarnost: na osnovu slinosti
- organska solidarnost: na osnovu zavisnosti specijaliziranih funkcija i
podjele rada

osjeaj pripadnosti osjeaj privrenosti drutvu

zavisnost o drugim dijelovima/skupinama drutva

drutvo vanije od osobe

- nastava povijesti - veza izmeu pojedinca i drutva
Andersen: Nacija kao zamiljena zajednica

Primjer SAD-a; doseljenici razliitog podrijetla zajedniki identitet, povijest

Amerike, amerike vrijednosti i mitovi; zastava, vrijednosti jednakosti ansi
i individualnog postignua, kolektivni sportovi, American Dream

kola = drutvo u malom

obitelj rodbinske veze
prijatelji osobni izbor
drutvo suradnja s onima koji nisu rodbina
zadani niz pravila
kola = model drutva
potivanje kolskih pravila potivanje pravila openito
nune kazne u koli
kazna ekvivalentna ozbiljnosti tete koja je nainjena
uvidjeli bi da je pogreno postupati protiv interesa drutvene skupine

kola specifine vjetine

institucije za prenoenje vjetina
predindustrijska drutva obitelj i druge primarne grupe kao mjesta za uenje
meuovisnost specijaliziranih vjetina
raznolikost vjetina nuna za drutvenu suradnju

prihvaanje drutvenih uloga, potivanje morala i zakona te odravanje

socijalnog poretka

TALCOTT PARSONS

obitelj partikularistika mjerila

pripisani status
primarna socijalizacija

kola - arino sredstvo socijalizacije; sekundarna socijalizacija

univerzalistika mjerila
steeni status
primjena jednakih mjerila, normi

Meritokratska naela

Meritokracija:
koncept po kojem e najsposobniji zauzeti funkcionalno najvanija
mjesta
motivacija nagradama
najvanija mjesta imaju najvie nagrade plae, bonuse
koncepcija drutva koje sve vie poiva na postignuu a manje na pripisanom statusu.

kola postie vrijednosni konsenzus

vrijednost postignua
vrijednost jednakosti ansi
visoko motiviranu radnu snagu
orijentacija ka uspjehu
razliite nagrade za uspjeh i neuspjeh
svi doivljavaju sustav kao pravedan
kola kao mehanizam selekcije profesionalne orijentacije
ispituju, provjeravaju njihove talente i vjetine
podjela uloga
meritokratsko shvaanje drutva

DAVID HARGREAVES

postavlja pitanje:
da li su to vrijednosti drutva u cjelini ili vladajuih skupina
da li trebamo forsirati individualnu kompeticiju ili zajednitvo to je
funkcionalnije za drutvo?
kritizirao suvremene kole modernog tipa
pretjerano naglaavaju dobrobit i razvoj pojedinca
vie naglasiti dobrobit za skupinu
kolektivni sportovi
naglasiti drutvene uloge uenika
razviti privrenost koli

Kritke funkcionalistikih postavki

- akademske svjedodbe i nagrade nisu u tijesnoj vezi

- ocjenjivanje nije iskljuivo ocjenjivanje sposobnosti
- utjecaj drutvene stratifikacije na obrazovnu selekciju
- vrijednosti nisu ope drutvene vrijednosti
vrijednosti su nerijetko vrijednosti vladajue elite
- postoje razliite kulture u suvremenim drutvima a ne jedna jedinstvena
- postoji kontradikcija kolskog sustava: pluralizam kultura i vrijednosti je
kontradiktoran uniformnim vrijednostima kolskog sustava
 PERSPEKTIVA DESNICE

socijaldemokratske tenje demokratski i socijalni popravci drutva

reforme 60-tih i 70-tih godina teili jednakosti i jednakost ansi
ublaavanje klasnih nejednakosti
od polovice sedamdesetih problemi industrije, gospodarstva

ekonomska globalizacija
- nacionalna gospodarstva imaju oslabljeni suverenitet
- nacionalne drave ovisne o izvanjskim faktorima
- multinacionalne korporacije
- svjetsko trite i globalizacija
- selidba kapitala u zemlje s konkurentnijom radnom snagom

masovna proizvodnja u pojedinim segmentima nekonkurentna

- fordizam prevazien

- postfordizam
fleksibilna proizvodnja
kvalitetne usluge
nestandardizirani proizvodi
funkcionalna i numerika fleksibilnost
visoko obuena, iroko obrazovana i fleksibilna radna snaga

- neofordizam
preveliki izdaci za socijalnu dravu
protiv socijaldemokratske obrazovne politike
protive se naglaavanju jednakosti ansi
protiv visokih poreza
naglaena socijalna prava nekonkurentnost radne snage
za naglaeniju stratifikaciju drutva

trine sile u gospodarstvu

za rastereenje gospodarstva od poreza
za smanjenje izdvajanja za socijalnu dravu
za manja izdvajanja za obrazovanje
previsoke nadnice nekonkurentna radna snaga

nova desnica
- slinosti s liberalnim stajalitima neoliberalizam
- neoliberalizam u ekonomiji
teorija izvedena uglavnom iz ekonomije
trini sustav
- kupci odluuju koje e proizvode kupiti ili usluge koristiti
- proizvoai dobara i usluga moraju odgovarati na preferencije korisnika/potroaa.

javne usluge:
- djeluju monopolistiki
- ne mogu birati alternativnog dobavljaa usluga (npr. besplatnog obrazovanja,
zdravstvenih usluga, plinare ili odvoza smea)
- financirani od strane drave
- ukinuti monopol znai ugroziti birokraciju i radna mjesta
- ne odgovaraju na potrebe korisnika ve na potrebe institucije

javne kole:
- financirane od drave/opine ili administracije
- birokratski sustav kontrole
- osigurane financije bez konkurencije
- neuinkovite i neuspjene u pruanju usluga
- kao dravno poduzee
dominantan interes nastavnika i zaposlenog osoblja
nastavnici i birokrati ele sigurna radna mjesta
- interes administracije; mo ministarstva i slubi
kole u podreenom poloaju, nejasni ciljevi
- slab nadzor roditelja i korisnika nad obrazovanjem

visoki dravni izdaci za obrazovanje :

poveanje poreza
gospodarstvo optereeno porezima
nekonkurentno gospodarstvo
nemogunost financiranja i uplate poreza
onemogueno financiranje obrazovnog sektora

pokuaji vee discipline, jasniji ciljevi kole, rigorozni akademski zahtjevi, snano
rukovodstvo kole i sl.
sve je to nedostatno

NOVA DESNICA ZA OBRAZOVANJE

trae institucionalne promjene promjena organizacijskog sustava
uvoenje konkurencije i trinih naela u obrazovanje
to je permanentni poticaj za poboljanje kole

privatne kole
- odgovaraju definiranoj skupini korisnika roditeljima uenika
- vei manevarski prostor za promjene
- moraju se savjetovati s roditeljima
- vea sloboda u otputanju i zapoljavanju
- moraju biti efikasne (?!)
- trebaju zadovoljiti potrebe klijenata, uspjesne u zadovoljavanju potreba roditelja
- savjetuju se s roditeljima
- kola sama uvodi promjene
- potaknute su da racionalnije upravljaju trokovima, prisiljene sniavati trokove

istraivanje o privatnim i javnim kolama

(uzorak 1000 kola, SAD)
javne kole: pod izraenijim administrativnim nadzorom
hijerarhijski nadzor
privatne kole: naglaenija uloga kolskog odbora
veu slobodu zapoljavanja
vea potpora i suradnja roditelja
jasnije ciljeve

sistem vauera
- pravo da vlastitoj djeci roditelji kupe obrazovanje koju odredi vlada
natjecanje kola za djecu
- loe kole se trebaju reorganizirati
- fleksibilnije i osjetljivije na elje roditelja

trine sile u obrazovanju:

ukazuju da preveliko naglaavanje jednakosti dovelo do pada obrazovnih standarda

konkurencija meu kolama

poduzetnika kultura
iri izbor kola
poticanje izvrsnosti u cijelom obrazovnom sustavu
dugorono: dobiva se jeftinije, uspjeno i uinkovito obrazovanje
analogija s trinim proizvodima .

Kritike

- poveat e se nejednakost i produbiti stratifikacija

- pojedine kole - uhvaene u silaznu spiralu
- hijerarhija kola (?!)
- podilaenje korisnicima
- to je sa zanatskim kolama?
- kapaciteti kola ogranieni
- tenja k smanjenju trokova sniavanje kvalitete
- vrijednosti: posjednikog individualizma
- trine vrijednosti ne bi trebale biti nametnute obrazovanju
- obrazovanje ne treba podrediti iskljuivo gospodarstvu
- obrazovanje kao nuna infrastruktura

Pitanja:
 imbenici loih privatnih kola i visokoobrazovnih institucija
imbenici izvrsnih privatnih kola i visokoobrazovnih institucija
refleksije privatizacije obrazovanje na stratifikaciju drutva i vertikalnu
mobilnost
refleksije na trite rada i gospodarstvo
kako se formira rang lista kola
lokalna konkurentska arena
 KONFLIKTNA PERSPEKTIVA

funkcionalisti: obrazovanje kao korist za drutvo

socijaldemokratske i liberalne teorije: obrazovanje treba samo usavriti
konfliktna perspektiva: obrazovanje bitno unapreuje interese jedne skupine na
raun interesa drugih podreenih skupina
promjene u obrazovanju nedostatne ukoliko se ne promijene temeljni odnosi moi u
drutvu

KONFLIKTNA PERSPEKTIVA OPENITO

- razliiti suprotstavljeni interesi
- klasno drutvo
- kapital
- profit
- antagonistike klase
- nejednakost u vlasnitvu i bogatstvu proizvodni odnosi, konflikti
- tenzije, borbe izmeu pojedinih drutvenih grupa (klasa) a ne ravnotea

Blau i Duncan: obrazovno postignue je relativno precizan prediktor krajnjeg

statusnog postignua
- samoregrutacija sloja tendencija da sinovi zauzimaju sline obrazovne i socio-
ekonomske statuse kao njihovi oevi
- rigidnost socijalne strukture ?
ideoloka sintagma o jednakosti ansi
npr. jednako inteligentni razliita statusna postignua

kola ulogu reprodukcije

TEORIJA REPRODUKCIJE

reprodukcija reprodukcija reprodukcija

ideologije klasne statusa i socijalnih
strukture odnosa

MAKRO RAZINI
- kolovanje i drutveni kontekst
- kvantitativne analize, statistiki podaci

MIKRO RAZINI
- interakcijske skale, sociogrami na razini razreda kako se reprodukcija odvija

na koji nain?
formalni jezik i oekivanja, vrijednosti dominantne kulture
nie klase i marginalne skupine: neformalni govor; drugi obrasci ponaanja
 uenje uloga i oekivanja zavisna od klasnih poloaja; etnike pripadnosti; rodne
uloge
razvrstavanje pojedinaca u profesijske nie
NKV radnik, voza, advokat vie i nie klase / via i nia zanimanja
kolovanje omoguava dominantnoj grupi (mo!) da kroz obrazovnu selekciju
zauzme najvanija mjesta u institucijama i pozicije kontrole

MODEL EKONOMSKE REPRODUKCIJE

Bowles i Gintis 1976
- snaga i mo dominantne grupe
- inferiorne klase i skupine
- kola kroz svoj sustav radi na identinoj selekciji
- analizira se relacija socijalna klasa, strukturalna nejednakost u koli i strukturalne
podjele na tritu rada i socio-ekonomskim podrujima
- tj. klasna drutvena diferencijacija se osnauje kroz kolski sustav

Naelo korespodencije
- odnosi u koli analogni odnosima u svijetu (organizacijama) rada
- ekonomske organizacije su ogledalo kolskih (i drugih) i obrnuto
- kole, bolnice, crkve = tvornice
- strukturalna korespodencija
- disciplina; nain samoprezentacije, doivljaj samog sebe, klasna identifikacija

1. argument korespondencije identini odnosi:

radna snaga u kapitalizmu: marljiva , prilagodljiva, poslunu i visoko motiviranu radnu
snagu + podijeljena, neujedinjena i fragmentirana
= uenici marljivi i posluni
skriveni i javni kurikulum
latentne i manifestne funkcije organizacije
skriveni kurikulum (Jackson, 1968)
nije vaan sadraj pouavanja koliko oblik pouavanja i uenja te organizacijski
obrazac koji prevladava u koli

kola uenici podloni, nekritiki, pasivni posluni radnik

studija nie ocjene u koli povezane s kreativnosti, neovisnosti i agresivnosti;
vie ocjene s upornou, dosljednou i pouzdanosti i tonosti
kola ustrojene na hijerarhijski nain prihvaanje hijerarhije i autoriteta

2. argument korespondencije tip motivacije:

motiviranje nagradama
izvanjske nagrade ocjene; svjedodbe = novac; ekstrinzina motivacija
uenje nije zadovoljstvo, kola antipatina ekskatedra lonci i tikvice
u tvornicama ispunjavajui rad i radno zadovoljstvo marginalizirani
stvaranje profita izvanjsko radnicima
3. argument korespondencije fragmentacija:
- kolski program fragmentiran analogno fragmentaciji radnike klase podjeli poslova
na uske specijalizirane zadae
- rodne uloge i diferencijacija u koli
deki se vie prozivaju, uloge rukovoditelja tima, vie panje i sl.
- implicitni obrasci, vrijednosti, vjerovanje i sl.
npr. tonost, disciplina, poslunost, puka reprodukcija gradiva
autoritarni oblici prezentacije

? da li je to tako empirijski podaci, pojedine studije to potvruju

Kritike i evaluacija teza konfliktne perspektive

kritika:
- previe deterministiki model, pesimistian pristup
- veza izmeu obrazovanja i ekonomskih tijekova
obrazovanje uvedeno nakon industrijalizacije
zapoljavali radnu snagu ije vrijednosti nisu formirane kroz obrazovni proces
- dananje organizacije: smanjenje birokratske kontrole + timski rad
obrazovanje s kompeticijom ne nudi vjetine za timski rad
- dio uenike populacije ne podreuju se autoritetu kole - otpor koli
ne prihvaaju sve emu ih ue
iste discipline, humanistike znanosti, naglaavanje intelektualnog razvoja
ne potencira vjetine koje trebaju poslodavci + razvija i kritiko miljenje
- teza: obrazovanje legitimira nejednakost s prividom ne/uspjeha
istraivanje: percepcija: tek 2,5 % radnika tvrdi da je obrazovanje imbenik
nejednakosti; ostali istiu obiteljsko podrijetlo, bogatstvo i sl.
- kapitalistiki sustav ne uspijeva u potpunosti kontrolirati obrazovni sustav
vrata uionice daju odreenu slobodu i autonomnost
mnoge skupine u drutvu imaju utjecaj na formiranje obrazovnog sustava i programa
obrazovni sustav relativno autonoman
ali obrazovanje ne moe ii protiv bitnih interesa kapitalizma
ali nacionalni nastavni programi
autonomnost obrazovanja pogodna i za kritian odnos ali i za indoktrinaciju
? u kojim okolnostima se ono samostalno razvija; kada su ekonomski imbenici
presudni

Paul Willis studija o neeljenim posljedicama obrazovanja

kvalitativno etnografsko istraivanje
12 djeaka mangupi
period 18 mjeseci kolovanja i poetak radnih odnosa
kontrakolska kultura
obrazovni sustav ne uspijeva manipulirati osobnostima uenika
nema potovanja autoriteta
ne vjeruju u osobno postignue
postali prikladni za nekvalificirane fizike muke poslove
sami aktivno stvaraju i biraju supkulturu
 SOCIJALDEMOKRATSKE PERSPEKTIVE O OBRAZOVANJU

SOCIJALDEMOKRACIJA

Socijaldemokratska pozicija
naglasak na socijalnim i demokratskim poboljanjima unutar postojeeg
kapitalistiko-trinih socijalnih sustava
ne ele radikalne promjene sustava
realistian pristup promjenama

Socijaldemokratski pristupi u reformi obrazovanja

- prevladavao u britanskim obrazovnim politikama
- suprotno stajalite funkcionalistima o jednakim ansama

cilj: stvoriti veu jednakost i te promicati jednakost ansi

tee da kolski uspjeh ne ovisi o klasnom podrijetlu

? Kako razviti potencijale pojedinaca?

? Koje osobine i potencijale razvija pojedini sustav?
kolski , politiki, drutveni u cjelini
? Koji pojedinci (uenici) napreduju i grade karijere?
? Koji kriteriji i barijere dominiraju ?
? Koje osobine treba posjedovati i koje se vrijednosti nagrauju?
? Primjeri socijalistiki sustav, kapitalistiki
strukturalno okruenje i vjerojatnost prihvaanja pojedinih obrazaca ponaanja

dravna intervencija nuna da bi se smanjile nejednakosti koje proizlaze iz trinog

gospodarstva
djeca slabijih materijalnih mogunosti slabiji obrazovni uspjeh
smanjile bi se stratifikacijske nejednakosti

kritika triparitetnog kolskog sustava

klasine gimnazije (za akademski sposobne)
tehnike kole (za djecu s tehnikim sposobnostima)
ope srednje kole (za akademski manje sposobne veina)
ne razvijaju potencijal djece

nejednaki razvoj mogunosti i potencijala

obrazovanje kao kljuna poluga za ujednaavanje startnih pozicija i jednakih
ansi
nejednaki razvoj mogunosti i potencijala

jednake naglaenija vertikalna

anse socijalna mobilnost

poticanje meritokratski
ekonomskog sustav
rasta

STRUKTURALNE PROMJENE
DUGOTRAJAN PROCES
DUBINSKE A NE POVRNE KRATKOTRAJNE REFORME

Shulz Theodor
- vjetine i znanje su oblik kapitala
- ulaganje kapitala u ljude kao ulaganje kapitala u strojeve

bolje izraenija
obrazovanje uinkovitost

rast vea
ekonomije produktivnost

bolje
obrazovanje

Primjer: efikasne amerike farme s visokokolovanom radnom snagom

80-tih - poveani izdaci za obrazovanje
Razliite reforme i obrazovne politike:
PRIMJER V. BRITANIJE
- podizanje dobne granice za prekid kolovanja
- kompenzacijsko obrazovanje
- osnutak kompjuterski centara u siromanim dijelovima
- obrazovanje u depriviranim podrujima
- smanjenje broja uenika u razredu
- ugovor kua-kola
- dodatni satovi pisanja i raunanja u osnovnim kolama

ciljevi uspjenosti prolaza na neovisnim testovima

osigurati visoku kvalitetu kolski ravnatelja i osoblja
stroi nadzor kola
javno obznanjivanje loih kola stup srama
izravnu intervenciju dravnih agencija u neuspjenim kolama
klubovi uenja kod kue
vijee za uenje i vjetine
zone obrazovne akcije u depriviranim sredinama
kompenzaciju za socijalno iskljuene
ukidanja subvencioniranja elitnih kola

Kritike socijaldemokratskih pristupa obrazovanju

kritike potaknute i dalje nejednakostima u obrazovnim postignuima i recesijom

postignua meu klasama i dalje bitno razliita
+ marksisti: obrazovanje ne moe nadoknaditi ili parirati klasnim
nejednakostima u drutvu
koliko uinkovito obrazovanje promie ekonomski rast?
u Engleskoj Velika debata o obrazovanju
da li obrazovanje potie vjetine koje su potrebne poslodavcima?
prekomjerni izdaci za obrazovanje ne potiu gospodarstvo ve ga dodatno porezno
optereuju
neuinkovitost obrazovnog sustava
obrazovanje ne zadovoljava potrebe gospodarstva, nije okrenuto vjetinama koje
trebaju poslodavci
prenaglaavanje testova i mature a premalo drugi aspekti obrazovanja
nedostatan individualan pristup i premalo razvijanja osobnih potencijala

desnica: naglasak na jednakosti ansi i liberalnim i demokratskim idealima sniava

obrazovne standarde (pate najtalentiraniji)
istovremeno se tei jednakosti ansi i jednakosti, a to je proturjeno.
u kojoj mjeri moderno gospodarstvo zahtijeva ekspanziju obrazovanja?

koliko je formalno obrazovanje nuno za uvjebavanje radne snage?

trend dekvalifikacije ili kvalifikacije radne snage?

Collins Randal:
tek 15% zanimanje u zadnjem periodu trailo vie kvalifikacije
Collins: odnos obrazovanja i gospodarstva
nakon ope pismenost; ne potie gospodarstvo
veina vjetina se ui na poslu
za veliki dio zanimanja npr. vie poslovne kole postiu samo profesionalizaciju, a ne
stvarno prenoenje znanja
White M. uenje specifinih vjetina je nevano ope obrazovanje je kljuno za
dananja zanimanja
jedino dobro i temeljito obrazovani mogu biti dovoljno fleksibilni
 INTERAKCIONISTIKI PRISTUP OBRAZOVANJU

subjektivni doivljaj
kognitivni i afektivni doivljaji pojedinaca
doivljaj odreene situacije
prethodna iskustva
naglasak na drutvenim procesima i pragmatizmu
primarne grupe
vani drugi kao ogledalo vlastitog ja
igranje uloga kao na pozornici
simboliki interakcionizam

Funkcionalizam
makropristup usredotoen na institucije i kulture
uloge i interakcija je situacijska
pojedinci potaknuti kaznama propisanim od strane grupe ili institucije
devijantna ponaanja su nenormalna
polaze od ponaanja kao dutvene norme
od objektivno datog poretka kojeg pojedinac usvaja socijalizacijom
norme normalna, funkcionalna ponaanja

tradicionalna pitanja:
koji socijalno-ekonomski uvjeti dovode do odreenog ponaanja
zato ljudi nastavljaju s odreenim ponaanjem
kako se mogu kontrolirati ili suzbijati nepoeljna ponaanja
istiu primjere devijantnog ponaanja (npr. otpadnici iz kole)
kruto, zavreno stanje devijacije

Interakcionizam
mikro pristup usredotoen na individue
fokus na subjektivne aspekte drutvenog ivota
analiza komunikacije izmeu pojedinca i grupe odnosno izmeu pojedinaca
komunikacija sa simbolima je vieznana
devijantnost i individualna razliitost je uobiajena pojava drutvenog ivota

polaze od reakcije drutvene sredine na ponaanje pojedinca ili grupe

reakcija je kljuan element u socijalnoj definiciji odreivanju npr. devijacije
poznato kao "teorija etiketiranja

inzistiraju na subjektivnom, iznutra vienom poretku

- sliku: patnje, trpljenja konformirajueg ili devijantnog pojedinca
- pogled "iznutra"
interakcionisti: ije norme pojedinac kri?
- neke grupe uspijevaju nametnuti svoje kao ope
- pitanje moi (stariji za mlae, bijelci za crnce, mukarci za ene, vie klase za nie,
nastavnici za uenike, roditelji spram djece)

temelji se na empirijskim podacima

uvid u svakodnevne relacije

MEAD
ne postoji neka data priroda osobe
ovjekovo vlastito vienje sebe , drugih i situacije proizlaze iz uzajamnih definiranja u
procesu interakcije
JA samopercepcija, ali i moj odgovor, reakcija na stavove drugih
MENE vienje drugih o meni a koje ja prihvaam
ovjekov identitet je drutvena konstrukcija

Becker:
pojedinac koji je etiketiran
osnovno pitanje je pitanje osobnog identiteta i formiranje slike o vlastitom "ja"
socijalna komunikacija je u prenoenju znaenja osnova nae reakcije
- znaenja nisu ni isto objektivna , ni isto subjektivna proizlaze iz odnoenja
komunikacijskih strana; proizvod prakse zajednikog djelovanja ljudi
ako nas dugi vide kao devijantne ili kao "dobre" postoji velika vjerojatnost da emo
i mi sebe tako doivljavati

devijantnost nije kvaliteta ina koji pojedinac izvri ve posljedica toga da drugi
primjenjuju pravila na "prijestupnika" (pre-stupio") ono ponaanje kojem je uspjeno
prikvaena etiketa
primjer: lijenik koji godinama uzima drogu ali nema status "narkomana"
mladi s periferije kojeg drutvena reakcija ga definira kao "narkomana".
obje strane "krive" za devijaciju

devijantnost kao proces

devijacije se ne moe uzrono objanjavati ve se moe razumjeti kao proces
nastajanja
Lemert: Ne da devijantnost dovodi do socijalne kontrole, nego socijalna kontrola
dovodi do devijantnosti (sekundarna devijacija)
razliite okolnosti i motivi devijantnog ponaanja

primarna devijacija
sekundarna devijacija

proces:
primarna devijacija reakcija okoline sekundarna devijacija ponovna reakcija
okoline etiketiranje socijalna reakcija izolacija priklanjanje drugim slinim
skupinama nova socijalizacija
Pod kojim se uvjetima osobu moe izdvojiti kao devijantnu i nadalje je smatrati
devijantnom?
Kako osoba zavri u toj ulozi?
Koje radnje drugi (okolina) poduzimaju s obzirom na redefiniciju te osobe (kao
devijantne)?
Koje vrijednosti, pozitivne ili negativne, nameu osobi zbog devijantnosti?
Kako osoba koju prosuuju kao devijantna reagira na to vanjsko odreenje?
Na koji nain osoba usvaja ulogu devijantne osobe koja joj je nametnuta?
to se zbog toga mijenja s obzirom na tu osobu kao pripadnika skupine?
Do koje mjere mijenja vlastito shvaanje sebe kako bi se prilagodio/la ulozi devijantne
osobe koja mu/joj je nametnuta?

dodatni procesi:
stereotipizacija
pojednostavljivanje
selektivna panja
reinterpretacija
TOTALNE INSTITUCIJE

INTERAKCIONIZAM I OBRAZOVANJE
- drugi ljudi, vani drugi
- referentni pojedinci
- referentne grupe
njihove reakcije, socijalna podrke
- tumaenje izgovorenog i djelovanja
- slika i predodba uenika o sebi samom
- slika i predodba o sebi s obzirom na akademske sposobnosti
- subjektivna stanja uenika
- utjecaj rijei i poticaja nastavnika, roditelja, drugih uenika, socijalne okoline
- pripisivanje neuspjeha: vanjska i unutarnja atribucija
- uloge nisu fiksne znaenje i subjektivna definicija
- supkulture

U koli: ija pravila kri maloljetnik kolska, nastavnika, uitelja

kolska pravila kako su predoena, da li su dogovarana, kako prezentirana
koja objanjenja su dana za pravila, tko ih je dao i u kojoj prilici, situaciji
da li uenici i nastavnici percipiraju i objanjavaju pravila na identian nain

koje su granice da se odreeni in proglaava devijantnim i oznaava kao krenje

pravila
kako je oznaena , etiketirana devijantnost, kojim kategorijama
u kojim okolnostima se uenik oznaava kao prestupnik
kojim motivima se navedeni in objanjava od strane nastavnika odnosno od strane
uenika
postoje li tu odreeni pregovori
koje su posljedice (kazne)
zato se primjenjuje jedna kazna a ne druga
kako uenik reagira na kaznu
kako reagira nastavnik na reakciju uenika
postoji li odreena devijantna karijera uenika
kolska pravila
formalna
neformalna, usmena
unitavanje imovine, bacanje smea, ..prianje na satu, buka, micanje,
vakanje, mobiteli.
necivilizirano ponaanje, otpor, izazivanje
droga, seks, nasilje
delinkventni uenici nisu problematini svim nastavnicima
koliina devijantnog ponaanja varira od nastavnika do nastavnika

reakcija: odreena supkultura

npr. Supkultura neuspjenih aka
- nemogunost postizanja uspjeha
- nastoje ouvati osjeaj vlastite vrijednosti
- izgraditi pozitivnu samopredodbu
- meusobno druenje
- omalovaavanje trebera
- visoko cijene krenje kolskih pravila (bjeanje iz kole, nepisanje zadae, izgredi...)
- razvili supkulturu delinkvenata

Faze tipiziranja uenika od strane nastavnika:

SPEKULIRANJE
vanjtina (izgled, dranje, ponaanje), poslunost, sposobnosti i elja za rad,
simpatinosti, osobnosti, odnosi s drugom djecom, devijantnosti
privremene ocjene

FAZA ELABORACIJE
hipoteze se privremeno potvruju ili pobijaju

FAZA STABILIZACIJE
nastavnik smatra da pozna uenika

Tipiziranje i drutvena klasa

tipiziranje etiketiranje grupiranje
VIE I NIE RAZINE UENIKA
predodba idealni nastavnik
 predodba idealni uenik
predodbe problematinih uenika

REAKCIJE UENIKA (WOODS) TIPOLOGIJA ADAPTACIJE

ulagivanje
poslunost
oportunizam
ritualisti
uzmicatelji
kolonisti
nepopustljivost
pobuna

- oslanja se na Mertona i tipologiju prilagodbe na anomiju;

- stupanj prihvaanja ciljeva akademskog uspjeha i primjerenih (dozvoljenih) oblika
ponaanja

Ulagivanje: najpozitivnija adaptacija, ulagivanje nastavniku, favorizira nastavnika,

nastoje pridobiti njegovu naklonost, ne mare o tome to misle drugi uenici o njima,
oznaeni kao treberi i nastavnikovi ljubimci

Poslunost: to je tipino za nove uenike u srednjim kolama, posluni iz

instrumentalnih razloga

Oportunizam: osciliraju izmeu pokuaja da dobiju potvrdu nastavnika i potvrde

skupine vrnjaka

Ritualizam: ne zanima ih uspjeh i potvrda nastavnika, potuju kolska pravila,

izvravaju zadatke u nunoj mjeri, lako ih se kontrolira

Uzmicanje: uenici koji razvijaju devijantnu prilagodbu i odbacuju i ciljeve (uspjeh) i

sredstva, norme propisane od strane kole ali se ne bune otvoreno. Zafrkavaju se,
smiju, ali se ne suprotstavljaju svjesno vrijednostima kole.

Kolonizacija: ravnodunost prema uspjehu i ambivalentnost prema poeljnom

ponaanju i propisanim sredstvima. Tek toliko da se provuku. ele izbjei nevolje,
prepisuju i varaju ako procjene da je mala vjerojatnost da e biti uhvaeni.

Nepopustljivost: ti uenici su ravnoduni prema kolskim pravilima, akademskom

uspjeha i odbacuju propisane norme ponaanja. Oni ne sakrivaju svoje stavove i odnos
prema koli i nastavnicima. kola vrlo teko izlazi s takvim uenicima na kraj.

Pobuna: odbacivanje ciljeva kole i pravila i zamjena istih s alternativnim ciljevima i

ponaanjima.

tipologija simplificirana
uenici u razliitim situacijama se ponaaju razliito situacijska prisila
 postoje blagi i strogi nastavnici to se reflektira na ponaanje uenika i oblik
adaptacije
nemaju svi nastavnici svjetonazor srednje klase

istraivanje (Rist R.C): nastavnik klasificirao i razmjetao uenike na osnovu stupnja u

kojoj mjeri je odgovaralo njegovim normama koje odlikuju srednju klasu

istraivanje (Becker): klasificirali s obzirom na normu idealnog uenika

istraivanje (Cicourel, Kitsuse): niz kriterija kod klasifikacije uenika

- akademski kriteriji
- neakademski kriteriji
uenikov izgled, ponaanje i dranje (hod, frizura, odjea, upotreba argona, nain
izraavanja)
sud o njegovim roditeljima
ocjene nastavnika o njegovom vladanju i prilagoavanju

istraivanje (Rosenthal, Jacobson):

nasumice izabrani 20% ukupnog broja uenika proglasili ih perspektivnim
uenicima
oekivanja nastavnika mogu u velikoj mjeri utjecati na rezultate uenika
- ponaanje nastavnika
- izraz lica, dranje, stupanj srdanosti, poticanje
djeca poboljala svoje rezultate

istraivanje (Fuller):
skupina crnih djevojica: odbijale negativne stereotipe povezane sa enama i crncima

Teorija samoispunjavajueg proroanstva

nastavnikova definicija uenika (npr. kao bistrog ili tupog)

nastavnikov odnos prema ueniku (kod tupog pojednostavljuje, manje potie)
uenik reagira u skladu s nastavnikovim odnosom prema njemu i to se od njega
oekuje.

Kritike teorije
samoispunjavajue proroanstvo je realno ali nije neminovno
etiketiranje - takoer nije jednoznaana reakcija
negativne etikete mogu djelovati na razliite naine
uinak etikete postoji ali tip uinka nije jednoznaan
grublje teorije etiketiranja pretjerano su deterministike
postoje stereotipna razmiljanja nastavnika o razliitim grupama
istraivanja poprilino deskriptivna
prejednostavna relacija izmeu interakcija i znaenja
znaenja se ne konstruiraju samo u uionici,
temelji znaenja iri i dublji iz ireg drutva
 ponaanje nastavnika nerijetko limitirano izvanjski ogranienjima (npr.
pravilnicima, kolskom organizacijom)
ne objanjavaju kako nastaju klasne razlike
postoje izvanjski kulturni imbenici:
npr. pritisak subkulture
pritisci stratifikacijskih sustava
relacija izmeu subjektivnih stanja i znaenja nisu jednoznana
reakcija pojedinca ovisi o meusobnoj reakciji
 LIBERALNA PERSPEKTIVA

LIBERALNA PERSPEKTIVA DRUTVA

DRAVA

TRITE POJEDINAC

DRUTVO
SLOBODA

LIBERALNA TEORIJA OPENITO:

Liberali dre da je ljudska zajednica rezultat dobrovoljnog udruivanja meusobno
posve neovisnih pojedinaca.
Jednom kad je ljudska zajednica uspostavljena, a uspostavljena je radi zatite
pojedinaca, za liberalne teoretiare kljuno pitanje postaje kako organizirati
zajednicu koja pojedincima omoguava najveu moguu slobodu.

John Stuart Mill: Dok je u prirodnome stanju najvaniji problem bio kako zatititi
pojedinca od drugih pojedinaca, sada je najvaniji problem kako zatititi slobodu
pojedinca od drave
tj. kako ograniiti mo drave, e da bi se u najveoj moguoj mjeri proirio prostor
individualne slobode.

Drava se ne smije mijeati u ivot pojedinca, osim kako bi ga sprijeila da nanese

tetu drugim pojedincima. Sloboda pojedinca ograniena je jedino slobodom drugih
pojedinca.
To naelo ujedno utemeljuje osobnu slobodu izbora: svaki pojedinac ima pravo ivjeti
kako eli i pokuati ostvariti osobnu sreu na vlastiti nain.

ivi kako eli i pusti druge da ive kako ele.

Kritike:
Karl Polany: sloboda i trite razgrauju i ugroavaju samo drutvo
nedostatno se istiu vrijednosti zajednice

LIBERALNA PERSPEKTIVA / OBRAZOVANJA

Fokus ove perspektive je obrazovanje i odnos prema pojedincu, ne drutvu
Promicanje blagostanja pojedinca

John Dewey

svrha obrazovanja da pojedinci razviju svoj puni potencijal kao ljudska bia
- intelektualni, tjelesni, emocionalni i duhovni potencijali
kritizirao mehaniko uenje injenica
- ljudi bi trebali uiti na iskustvu, inei a ne sluajui
- razvijaju se vjetine, navike, stajalita; obrazovni sustav e poticati fleksibilnost,
toleranciju i demokratsku jednakost

Kritiko razmiljanje o svijetu

John Dewey: Ovakvo obrazovanje pretpostavka za demokraciju napredan
obrazovan sustav pretpostavka demokracije moi misliti svojom glavom

KRITIKE TEORETIARA ELITA DA POJEDINCI SUDJELUJU U DEMOKRATSKOM

ODLUIVANJU:
pojedinac kao subjekt demokracije
teoretiari elita kritike demokracije
masovno obrazovanje
masmediji
tehnika potekoa
esencijalni problem demokracije

liberalne perspektive i obrazovne politike:

- ideja smanjenja nejednakosti
- programi kolovanja za deprivilegirane
- liberalna naela usmjerena na dijete

NAPREDNO OBRAZOVANJE
svako dijete je jedinstveno; njegovati sposobnosti svakog pojedinog djeteta
trajk u srednjoj koli Wiliam Tyndale u Londonu
kritika: djeca ne naue nita zbog nedostatne discipline

Illich Ivan DOLJE KOLE (1970)

radikalno liberalno stajalite o koli

obrazovanje bi trebalo biti oslobaajue iskustvo
pojedinci istrauju, stvaraju, poduzimaju inicijativu
razvijaju svoje sposobnosti i talente
klasine kole su autoritarne, represivne institucije
uenici ne utjeu to i kako ue
Konformizam i poslunost, puko gomilanje injenica, razina memoriranja i
prepoznavanja, ne razvijaju vjetine, ne razvija se kritiko miljenje
pasivno konzumiranje
kolovanje se predstavlja kao vrijedna roba koju treba konzumirati u to veim
koliinama.

Brkanje procesa i sutine

nastavu s uenjem
prelazak u vii razred s obrazovanjem
 dobivanje diplome sa strunou
teno izraavanje s izricanjem neeg novog
lijeenje s brigom za zdravljem
socijalni rad s boljim ivotom zajednice
policijska zatita sa sigurnou

zdravlje, uenje, sigurnost se poistovjeuje s djelovanjem institucija

dodatno to osnauje: zahtjevi za potronim dobrima i uslugama
radikalno propituje:
odnos USTANOVA I OSOBA
osoba svedena na KORISNIKA USTANOVA
BIROKRATSKE AGENCIJE I USTANOVE
KOLOVANJE I OBRAZOVANJE

PROTIV INSTITUCIJA

zavisimo od kola
kole izgrauju svjetonazore, odreuju to je dobro a to ne
SOCIJALNA KONTROLA

nesigurnost u samog sebe gubitak osobne moi

pouzdajemo se u ustanovu
vjerujemo ustanovama neprihvatljivo samostalno djelovanje npr. u bolesti
umiranje i smrt spadaju u nadlenost pogrebnika i lijenika.

? efikasnost troenja novca kroz institucije i obrazovanje

kolski sustav nije uspio smanjiti jaz izmeu siromanih i bogatih

kola djeluje antiobrazovno

- obeshrabruje pojedince da u vlastite ruke preuzmu obrazovanje
- doivljavaju obrazovanje kao nemogu zadatak
kola ima monopol nad znanjem i navikama
- znanje kao tajna

enormni izdaci za kolovanje kolska eskalacija

pridaje mu se enormna vanost
SKUPO = VRIJEDNO
KOLSKA RELIGIJA

veina novaca za obrazovanje odlazi u kole

nekolsko uenje marginalizirano
VIE TRUDA OKO ZNANJA = ONO JE VRIJEDNIJE
VRIJEDNOST ZNANJA DOKUMENTIRATI DIPLOMAMA I OCJENAMA

kola
naglasak na duini kolskog staa
 napredovanje iz razreda u razred (ovisni o tuem miljenju)
definiran nastavni program
puki proces nije uenje, nastava nije znanje

neophodno je ukinuti monopol kole a time i predrasude i diskriminaciju

zakon da se pri zapoljavanju ukida diskriminacija na osnovu praenja ikakvog
nastavnog programa
naglasak na provjeri znanja i sposobnosti
zatoeni smo u kolama

Znanje
svojstva i sposobnosti
uvid i vjetina
veinu znanja stjeemo van kole
uimo nehotice, ljubav za itanjem, jezicima
ak i hotimino uenje nje produkt programirane poduke
uenje materinjeg jezika spontano
ali briga i panja roditelja neophodna
uenje drugog jezika splet okolnosti

u koli izostaju disciplina i uvjebavanje (ples, vonja, ronjenje)

jedna vjetina pomae ovladavanju drugim vjetinama
vjetina uenja izostala

financiranje: kroz obrazovni kredit slino vauerima

nekolski nastavnici tj. uitelji (bolji izraz)
- otpor nastavnika s diplomom, monopoliziraju proces uenja
- trite vjetina trite uitelja vjetina
- centri za uenje pri poduzeima
primjer; sveenici i uenje panjolskog, uitelji obini stanovnici

dozvola za rad = manipuliranje stanovnitva da je samo posjednik diplome sposoban

poduavati
diskriminacija u korist kola
kola nam usadila strah od spontanog

PEDAGOKO OTUENJE
RASKOLOVANJE DRUTVA
razviti trite uitelja
odgovornost onog koji poduava
pravi uitelj za pravog uenika

PROTIV TOGA:
DA KOLOVANJE BUDE SAMO PO SEBI CILJ
KOLOVANJE KAO SREDSTVO DO DRUGIH EKSTERNALNIH CILJEVA
KOLA kao institucija?
funkcija kolskih sustava: briga o djeci, selekcija, indoktrinacija, uenje
- slino crkvi

skriveni nastavni program

- mrtvaki ozbiljna sredina

kola proces koji se prolazi u odreeno doba starosti, povezan s

nastavnicima i koji iziskuje redovno praenje obveznog nastavnog programa
? doba starosti
? nastavnici i aci
aci objekt uenja, inferiorni
izvan kole: uenje i od vrnjaka
radna mjesta za uitelje
? redovno praenje nastave

MIT O MJERENJU VRIJEDNOSTI

kvantifikacija
kvantifikacija osobnog razvoja
ljudi pristaju na rangiranje
fragmentacija predmeta
neposredno iskustvo izmie

MIT O PAKIRANJU VRIJEDNOSTI

nastavni program kao vrijedna roba
privlanost robe
netko odreuje drugom to i kada treba uiti

OBRAZOVANJE KAO VJENI NAPREDAK

nikad ne stiete do cilja

KOLA KAO NOVA CRKVA

ekskomunikacija se doivljava kao neto negativno
proces selekcije i indoktrinacije
sistematinost

liberalno obrazovanje:
bez obvezatnog programa
pohaanje kole slobodno
uitelji neformalni
vjetine uiti u slinim okolnostima u kojima e se vjetina koristiti
uenje kroz spontana pitanja
partneri s istim njima vanim pitanjima i emocionalnim eljama za odgovorima
primjer uenja seljaka novom jeziku s temama koja su njima iznimno vana
 teme koje uenici ele, parovi s istim problemima

mree grupa za uenja

spajanje putem interneta?!
tematsko zdruivanje
neophodan jedan autoritet - otkuda da krenu
razmjena partnera
Da bi svi dobili obrazovanje, svi treba da ga i pruaju
mobilizacija itavog stanovnitva

revolucionarni potencijal raskolovanja:

osloboditi linosti od kole
svatko odgovoran za svoj raskolovanje
rizici raskolvanja kao i svake revolucije
pomogunosti bez krvi
stvoriti drueljubive a ne manipulativne ustanove
stvoriti novi stil obrazovnog povezivanja ovjeka i njegove sredine
veina svoje sredinje spoznaje i navike dobila kroz situacije, prijateljstvo , ljubav.

mree uenja (a ne kolovanja)

javni prostori
trite znanja
mree s povoljnim prilika za uenje i poduavanje
svi mogu pristupiti u svako doba ivota
svi oni koji ele da prenesu znanje ovlastit da nae one koji to znanje ele
svi koji imaju pitanje pruiti priliku da ga javno iznesu

dijete okrueno:
stvarima,
ljudima koji su uzor vjetina i vrijednosti,
vrnjacima koji ga pozivaju na takmienje, raspravu, suradnju
izloeno kritici i savjetu starije i iskusne osobe
startna pozicija: ne to bi ja trebao nauiti ve s kojim ljudima i kakvim stvarima bi on
elio da doe u dodir radi uenja

etiri mree:
- slube za upuivanje na obrazovne predmete
- burze, mjenjanice vjetina
obrazovna elita koja uspjeno dijeli znanje
- zdruivanja parova za uenje i poduavanje
- slube za upuivanje na letee obrazovne profesionalce

slube za upuivanje na obrazovne predmete

mree predmeta uenja distribuirane putem cijele zemlje
rasturi staru mainu,
kroz igru,
 djeca da pojedine vjetine pokazuju drugoj djeci
tvornice i urede reorganizirati da budu pritupani uenicima
profesionalci bi bili neto poput kustosa ili knjiniara.

burze, mjenjanice vjetina

uitelji vjetina
kako se radi ono to eli nauiti
(javnost smatra da je vjetina vrijedna jedino ako je ishod formalnog
kolovanja)
medicinske sestre poduavaju druge medicinske sestre
zakonski osloboditi tu mogunost sloboda pouavanja
osnivanje centara uenja, novac za uenje, novac za poduavanje
obrazovna elita koja uspjeno dijeli znanje
testiranje i izdavanje diploma, javni nadzor nad testovima

zdruivanja parova za uenje i poduavanje

spajanje putem interneta
svima pravo na sazivanje skupa blogovi
sadanje zgrade kola u javne zgrade
- obnova lokalnog ivota u gradovima
- oslobaanje od birokratskih slubi.

slube za upuivanje na letee obrazovne profesionalce

sadanji nastavnici kao posrednici u prethodnim slubama
da upute uenike, savjetuju
organiziraju mree
testiraju
pomau u odabiru metode, udbenika, druge osobe....
majstor i uenik.

Kritika Illicha

- sr problema nije u kolama ve u funkcioniranju drutva i njegovog gospodarskog i

politikog sustava
- neophodna promjena ekonomske strukture drutva
- za deinstitucionalizaciju kole neophodna je deinstitucionalizacija drutva to
funkcionalisti smatraju kardinalnom promjenom koja dovodi do dezintegracije i
anarhije
- utopistiki karakter njegovih ideja