1. Objasni socijalnu fazu u povjesnom razvoju likovnog.

2. Koja su dva preduvjeta dječjeg likovnog izražavanja?

3. Koja su dva načina prikazivanja prostora kod dječjeg likovnog izražaja?
4. Koja je razlika likovnog izraza kod djece i priznatih umjetnika?
5. Koje su sposobnosti koje djeca trebaju steći u nastavi likovne kulture?
6. Objasni fazu izražavanja složenim simbolima u dječjem likovnom izražavanju.
7. Nabroji faze u dječjem likovnom izražavanju.
8. Objasni emocionalnu proporciju u dječjem likovnom izražavanju.
9. Objasni intelektualni izraz u likovnom izražavanju.
10. Koji su ciljevi nastave likovne kulture?

2. sociološka faza, dječiji izraz i umjetnikov izraz, cilj, sposobnosti, 2 uvjeta likovnog
izraza odgoja i obrazovanja, emocionalna proporcija, prostor, transparentnost,
psihologijska faza, faza primarnih simbola, faza složenih simbola, verbalni i likovni
jezik,, faza intelektualni realizam, intelektualni odgoj, moralni odgoj, boja, nabroji
faze dječjeg izražavanja

Odgoj – složen fenomen, u procesu odgoja čovjek se izgrađuje i oblikuje kao

ljudsko biće.
ISTINA, DOBROTA, LJEPOTA, STVARALAŠTVO i ZDRAVLJE
temeljne su LJUDSKE VRIJEDNOSTI
• One simboliziraju čovjeka kao cjelovito i mnogostrano biće i zato su
ugrađene u proces njegovog izgrađivanja i formiranja od individuuma do
OSOBNOSTI.
• Navedene vrijednosti potrebno je uzeti u obzir u procesu odgajanja , jer
upravo one određuju čovjeka kao ljudsko biće i njima odgovara pet
fundamentalnih odgojnih područja:
Tjelesni odgoj
Intelektualni odgoj
Moralni odgoj
Radni odgoj
Estetski odgoj

Važnost nekog nastavnog predmeta izvodi se iz njegovog doprinosa

ostvarivanju cilja odgoja

Nastavni predmet Likovna kultura kao dio općeg odgoja, pretpostavlja

svestrani razvoj ličnosti jer, podrazumijeva razvoj svih vidova odgoja:
intelektualnog, radnog moralnog, estetskog i fizičkog.

INTELEKTUALNI ODGOJ
Preduvjet gospodarskog, znanstvenog, društvenog i kulturnog razvitka.
Spoznaja svijeta kako bi čovjek mogao postati sudionik u stvaranju povijesti.
Intelektualni odgoj kao odgojno područje ima svoje vrijednosno značenje, utječe
na izgrađivanje pozitivnih ljudskih osobina, pored intelektualne komponente
zahvaća i u emocionalnu i u voljno-djelatnu sferu ljudskog bića, obuhvaća
proces obrazovanja.

Intelektualni odgoj i nastava likovne kulture

Umjetnost je jedna od najvažnijih oblasti ljudskog duha u njoj čovjekov intelekt

izražava svoje ideale, suprotstavlja se zlu sanjari o budućnosti. (Munro)

Umjetnost nije zbog udobnosti, niti zbog estetike, ni zbog sebe same. Ona je
šifrirani kod kojim ljudi komuniciraju kroz vrijeme. (Jakovljević)

Likovne aktivnosti u životu djeteta nužno su povezane s učenjem. Crtajući,

slikajući, modelirajući dijete prikazuje ono što zna o predmetima i pojavama iz
svog okruženja.

Na svakom satu Likovne kulture pred djecu se postavlja konkretan problem,koje

potiče njihov um, razvoj njihova mišljenja i zaključivanja, dovodeći ih do
sposobnosti rješavanja problema Preko likovnih aktivnosti usmjerava se na
detaljnije zapažanje, istraživanje i razmišljanje o svijetu u kojem živi što utječe
na njegova nova iskustva i znanja.

Kroz likovno stvaralaštvo uči kroz autentičnu vlastitu aktivnost upoznaje svijet
oko sebe što mu daje kompetencije da se angažira u svom vlastitom razvitku.

U likovnom oblikovanju utječemo na niz intelektualnih sposobnosti djeteta i na

razvoj psihičkih funkcija kao što su: pažnja, opažanje, pamćenje, sposobnost
uspoređivanja, uopćavanja, zaključivanja, mišljena, mašte, kreativnosti.

LIKOVNE AKTIVNOSTI podražavaju kod djeteta različita osjetila, ponašanje

i doživljaj „otkrivanja vlastitih moći, konstrukcije i ekspresije“

Primjerice, igranje pijeskom na morskoj obali ( građenje dvorca) vodom i

zemljom, pomaže razvoju osjećaja težine, ravnoteže, topline, mekoće, hladnoće i
vlažnosti, jednako kao i upoznavanje velikih i malih oblika i pokreta. Likovna
kultura pridonosi razvoju zornoga i apstraktnog načina mišljenja prodirući
maštom u znanost i razumom u stvaralaštvo

MORALNI ODGOJ

• Preduvjet demokratskog, humanog, razvoja društva

• Proces oblikovanja čovjeka kao ljudskog bića da bi bio sposoban za
suživot s drugim ljudima.
• Temeljna svrha moralnog odgoja je usmjerena na formiranje slobodne,
humane i moralne osobnosti, koja će čitav život težiti za uspostavljanjem
istinskih ljudskih odnosa u kojima se cijeni dostojanstvo i sloboda.

Život je proces i činjenica, potraga za zajedničkim vrijednostima kroz osobna

iskustva (Jakovljević)
Moralni odgoj i nastava likovne kulture

• Tijekom likovnih aktivnosti njeguje se pozitivan odnos prema radu:

aktivnost, upornost, samostalnost discipliniranost, samoodgovornost,
iskrenost u likovnom radu, u likovnom radu postoje raznovrsni oblici
suradnje i izmjene iskustva i doživljaja.
• U međusobnoj komunikaciji tijekom ovih aktivnosti razvija se povjerenje
i empatija. U osjetljivom području procjenjivanja kvalitete razvija se
odgovornost i objektivnost, tolerancija.
• U kontaktu s umjetničkim djelima razvija se poštovanje prema, prirodi,
baštini, svome narodu, drugim narodima, razvija se samosvijest.

RADNI ODGOJ

Odnos prema radu je jedno od najvjerodostojnijih mjerila čovjekove moralnosti,

a sam rad jedno od najmoćnijih sredstava odgoja

Rad je osnova života i bitno određenje čovjeka kao ljudskog bićaPrivikava

čovjeka na točnost, savjesnost, dužnost, pravednost, radom je čovjek stvorio
civilizaciju

Rad intelektualni ili manualni preventivno je sredstvo protiv destruktivnih

ponašanja

Radni odgoj i nastava likovne kulture

U nastavi likovnih aktivnosti odgoj radom stalno je prisutan. Upoznaje se
materijal likovnog izražavanja i njime koristi.

Radni procesi dobivaju na kvaliteti kada su obogaćeni likovno-oblikovnim i

stvaralačkim komponentama. Nakon nastave likovne kulture učenici moraju
pospremiti i očistiti radno mjesto.

ESTETSKI ODGOJ

Čovjek je oduvijek pokazivao zanimanje za skladno i lijepo.

Težnja za skladnim, lijepim, estetskim, za obilježjima što uljepšavaju i

oplemenjuju život, čineći ga ugodnijim i lakšim, karakteristična je za čovjeka

Na ljude, a posebno na mlade, treba trojako utjecati: putem oblika i boja, igara –
njihove harmonije i ritma, kao i putem glasova i riječi (Aristotel)

Estetski odgoj i nastava likovne kulture

Umjetnost bi trebala biti amplifikator razvoja djetetove emocionalne

prirode,moralne, intelektualne, psihološke, socijalne i svih onih područja koja
čovjekov život čine čovječnim, koji će dijete osamostaliti da postane kvalitetnim
sudionikom u službi oblikovanja zajednice u smislu promicanja pozitivnih
vrijednosti u izgradnji boljeg i pravednijeg svijeta.

Primarna vrijednost umjetničkog odgoja i obrazovanja leži u jedinstvenom

pridonošenju umjetnosti u formiranju individualnog iskustva u razumijevanju
svijeta. (Eisner)

NASTAVA LIKOVNE KULTURE

CILJ:
Cilj je nastave likovne kulture stjecanje trajnih i uporabljivih znanja, razvijanje
sposobnosti i vjeπtina u likovnom izražavanju, odnosno vizualnoj
komunikaciji.Likovnom izobrazbom učenici razvijaju svoju vizualnu percepciju
i spoznajne vrijednosti kroz likovno stvaralaštvo, proširuju kompetencije
vizualnoga mišljenja. Rješavanjem likovnih problema učenici razvijaju
sposobnosti praktičnoga oblikovanja i donošenja estetskih prosudba i odluka te
na taj način oblikuju likovni govor.

ZADAĆE
Cilj se nastave likovne kulture razlaže u tri temeljne zadaće. Te zadaće određuju
ključni oblici likovne pismenosti učenika i upućuju na povezanost vizualne
percepcije, likovnog stvaralaštva i učenja.Učenik treba steći i razvijati sljedeće
sposobnosti, znanja i stavove:
Sposobnosti
• usmjereno likovno opažanje
• razumijevanje i primjena likovnih tehnika i sredstava
• samostalni i suradnički, praktični i stvaralački rad vizualno, kritičko i
stvaralačko mišljenje likovna/vizualna komunikacija
• uspostavljanje korelacijskih veza nastave likovne
kulture sa sadržajima drugih nastavnih predmeta
• estetska prosudba likovnoga rada, umjetničkoga
djela i okoline
Znanja
• poznavanje i razumijevanja likovnih pojmova i sadržaja iz nastavnih
tema
• poznavanje i razumijevanje umjetničkih područja slikarstva, kiparstva,
arhitekture, primijenjene umjetnosti i dizajna te novih medija
• poznavanje kulturne baštine (svjetska, nacionalna,
etno umjetnost)
Stavove
pozitivan odnos prema estetskim vrijednostima
likovnoga rada (osobnoga i drugih učenika),
umjetničkoga djela te radnog i životnog okruženja
• zainteresiranost i skrb za kulturnu i prirodnu Baštinu

Specifičnosti likovne kulture:

1. Poticati mehanizme kreativnoga razmišljanja i izražavanja u korelaciji s
nastavnim sadržajima drugih predmeta.
2. Omogućiti individualno istraživanje odnosa likovnih/ vizualnih elemenata na
brižljivo odabranim primjerima hrvatske i svjetske likovne baštine te u
samostalnom likovnom izražavanju.
3. Razvijati individualni pristup učitelja svakom učeniku kao samostalnoj i
neovisnoj osobnosti.
4. Utjecati posebnošću nastavnih sadržaja, nastavnih sredstava i situacija na
razvoj opažanja, oblikovnoga mišljenja i stvaralačkoga ponašanja učenika.

Artikulacija nastavnoga sata počiva na sljedećim procesima:

• uočavanje
• istraživanje
• izražavanje/ stvaranje
• vrednovanje
• spoznavanje
• 35 sati