Fakultet organizacije i informatike, PPDMO, Opa pedagogija

Estetski odgoj
Prikaz izradio: Zvonimir Radovan

Rije estetika (gr. aisthetike) je znanost o osjetilnom zamjeivanju, u uem smislu

odnosi se na znanost o lijepom (posebice u umjetnosti), znanost o smislu za umjetnost kao
najpotpunijem izrazu onoga to je lijepo (Ani, Klai, Domovi, 2002).
Estetski odgoj jedno je od temeljnih odgojnih podruja (uz tjelesni, intelektualni,
moralni i radni odgoj) pomou kojeg se sustavnim pedagokim djelovanjem postie skladnost
i potpunost u razvoju ljudske osobnosti. ovjek je bie koje je oduvijek teilo za izrazitim
smislom za skladom, harmonijom i ljepotom. Ukraavao je svoje nastambe, orua i svoje
tijelo. U razdoblju civilizacije je razvio umjetnost, izradio kriterije vrednovanja lijepog i
zasnovao estetiku. ovjek je u biti estetsko bie. Njegove estetske sklonosti treba njegovati i
razvijati.
Zanimanje filozofa za umjetnost i lijepo zapoinje jo u antici pa se osnivaima
estetike smatraju Platon i Aristotel, dok se kolijevkom estetskog odgoja naziva drevna Atena.
Estetski odgoj je usmjeren na izgraivanje smisla za estetske vrijednosti, kako one u
umjetnosti tako i one izvan umjetnikog podruja (u prirodi, radu, ljudskom drutvu).
Zakljuak da bi estetski odgoj trebao biti pristupaan svima, proizlazi iz temeljnih postavki
estetskog odgoja u suvremenom drutvu. Postavke su: potreba, mogunost i dunost estetskog
odgoja. Tim postavkama to odgojno podruje dobiva pravo znaenje te postaje vana
komponenta pedagoke djelatnosti.
Vanost estetskog odgoja oituje se u razvijanju i izgraivanju smisla za estetske
vrednote, u formiranju i njegovanju estetskog ukusa kod odgajanika.
Glavni zadatci estetskog odgoja su: 1. razvijanje sposobnosti uoavanja lijepog
-prezentira racionalnu komponentu koja ukljuuje osjetilo percepcipiranja, ali i njihovo
osmiljavanje, usvajanje odreenih znanja i razvitak misaonih sposobnosti, 2. formiranja
sposobnosti estetskog doivljaja emocionalna senzibilnost i razvijen smisao za estetiku
omoguuju estetsko doivljavanje, 3. izgraivanje stvaralakih estetskih sposobnosti
prezentira voljno-djelatno ili stvaralako podruje, stvaralake sposobnosti pojedinca nisu

bioloko dane, nego ih treba dugotrajno i sustavno, aktivno razvijati i izgraivati, 4.

njegovanje sposobnosti estetskog vrednovanja odgajanik u procesu estetskog obrazovanja i
odgoja mora ovladati znanjima sposobnostima i vrijednosnim kriterijima koja e mu pomoi
da razlikuje istinsku ljepotu od runoe, estetski vrijedno i nevrijedno.
Estetski odgoj obuhvaa razvoj sposobnosti estetskog uoavanja, doivljavanja,
vrjednovanja i ostvarivanja. On obogauje doivljavanje svijeta, a ovjekov ivot ini
potpunijim. Estetski odgoj se ostvaruje: 1. odgojno-obrazovnom djelatnou u nastavi nastava u koli ukljuuje mnogo nastavnih predmeta (likovna i glazbena kultura, knjievnost)
koji pruaju mogunost za estetsko odgajanje uenika te upoznavanje uenika s konkretnim
vrstama

umjetnosti,

2.

izvannastavnim

slobodnim

estetskim

kulturno-umjetnikim

djelatnostima u okviru izvannastavnih aktivnosti uenici mogu izdavati kolske novine,

izraivati plakate, pisati pjesme, pjevati, plesati, glumiti, i u 3. irem kolskom ivotu tu
utjee cjelokupna atmosfera u koli, njeno estetsko ureenje, ureenje kolskog okolia,
ukusno odijevanje nastavnika, posjete muzejima, koncertima, kazalinim predstavama.
Najvaniji initelji estetskog odgoja su: 1. obitelj njegovanje rada, istoe, kulture
ponaanja, uvaavanje higijenskih uvjeta ivota, 2. djeji vrti kreativne aktivnosti,
umjetnikim slikama, crteima se razvija smisao za sklad i ljepotu, 3. kola vri se sustavno
estetsko obrazovanje i odgajanje, njeguje se ljepota rijei, pokreta, radnji, likovne i glazbene
kulture, 4. ueniki domovi djeluju estetskim ambijentom ivota u domu, umjetnikom
slobodom i aktivnosti odgajanika, 5. sredstva priopavanja prezentiranje estetskih i
umjetnikih sadraja (radio, televizija, dnevni tisak), 6. kulturne institucije uvaju,
prezentiraju i unaprjeuju kulturna dobra, estetske i umjetnike vrijednosti (muzeji, koncertne
dvorane, kazalita, itaonice).

Popis izvora:

1. Ani, ., Klai, N., Domovi, . (2002). Rjenik stranih rijei. Zagreb: Sani-plus.
2. Mikovi, M. (1994). Znaaj i mogunost estetskog odgoja i obrazovanja u
pedagokom procesu. Prilozi, 39-40, 449-461.
3. Radovan-Burja, M. (2011). Integriranje umjetnosti u odgoj djece. Metodiki ogledi,
18, 115-130.
4. Vukasovi, A. (1999). Pedagogija. Zagreb: Hrvatski katoliki zbor "Mi".