Metodički Prirucnik 1 Osnovne Likovno

Specifičnosti predmeta
Svrha predmeta je uvesti učenike u svijet likovnih umjetnosti kako bi njihovim sadržajima oplemenili
i obogatili sliku o sebi i o svijetu u kojemu žive te razvili stvaralaštvo (kreativnost) kao način mišljenja
i djelovanja.
Uloga koju likovna kultura i umjetnost imaju u svakodnevnome životu učenika i u oblikovanju
njegova identiteta polazište je organizacije te pristupa učenja i poučavanja predmeta.
Važan aspekt učenja i poučavanja predmeta Likovna kultura sustavno je odgajanje opažaja i
praktičan rad kojim učenici istražuju, oblikuju i izražavaju se te daju idejna i konkretna rješenja
problema koje prepoznaju u svojoj okolini. Učenje i poučavanje uključuje metode i tehnike kojima se
razvija stvaralaštvo (kreativnost), uči produkcija, razvoj i ostvarenje ideja. Učenici razvijaju maštu,
uvježbavaju donošenje višestrukih rješenja te ih se potiče da u njima objedinjuju estetski, etički i
tehnološki aspekt. Njeguju se individualne osobitosti učenika i potreba za izražavanjem, služe se
tradicionalnim likovnim materijalima i postupcima te suvremenim vizualnim medijima i konceptima.
Kurikulumom predmeta sustavno je strukturirano učenje kroz i uz umjetnost te je razrađeno kako
poticati razvoj kreativnosti učenika, na koji način učenike približiti svijetu umjetnosti i načinima
kojima ona omogućuje razvoj vlastitih potencijala. Objašnjeno je kako sustavno razvijati prirodnu
djetetovu potrebu za izražavanjem i stvaranjem kao važnom dijeli svestranog razvoja ličnosti.
Poučavanje putem likovne umjetnosti i o likovnoj umjetnosti uvelike doprinosi cjelovitomu razvoju
učenika i mlade osobe njegovanjem i poticanjem triju osnovnih područja ljudske osobnosti i
aktivnosti – psihomotoričkog (djelatnoga), afektivnoga (osjećajnoga) i kognitivnoga (spoznajnoga).
To je jasno vidljivo u podjeli dokumenta na tri domene: Stvaralaštvo i produktivnost, Doživljaj i
kritički stav te Umjetnost u kontekstu.
Domena Stvaralaštvo i produktivnost posvećena je likovnom izražavanju učenika, istraživanju
stvaralačkog procesa i različitih likovnih problema. Uključuje razvijanje i izražavanje ideja uporabom
različitih materijala i medija koristeći problemski pristup radi poticanja kreativnoga mišljenja,
inovativnosti i poduzetnosti kod učenika.
Domenom Doživljaj i kritički stav učenike se potiče na aktivno promatranje i raspravljanje o likovnim
djelima/stvaralaštvu i srodnim temama te na otvorenost prema različitim idejama, stavovima i
umjetničkim pristupima.
Domena Umjetnost u kontekstu naglašava važnost razumijevanje likovne umjetnosti i stvaralaštva
kao sastavnog dijela života.
Domenama se naglašavaju ključne sastavnice predemeta, no u procesu učenja i poučavanja one se
isprepliću i dopunjavaju.
Likovna kultura Page 1

Slika 1: Grafički prikaz domena unutar nastavnoga predmeta Likovna kultura i Likovna umjetnost
Ostvarivanje ciljeva predmeta Likovna kultura i Likovna umjetnost provodi se stvaralačkim radom,
istraživačkim gledanjem i usvajanjem vještina kojima se razvijaju kreativnost i kritičko mišljenje kao
metakompetencije koje su primjenjive u svim životnim aspektima.
Osobno iskustvo učenika i suvremena okolina bitni su aspekti odgojno-obrazovnoga procesa.
Polazište razvoja kreativnosti uvijek je u samoj osobnosti učenika, njegovu iskustvu i odnosu s
okolinom. Izuzetno važna dimenzija učenikova iskustva jesu emocije koje znatno utječu na čin
percepcije pa ih je nemoguće izuzeti iz procesa učenja.
Stjecanje znanja i vještina u učenju i poučavanju predmeta Likovna kultura temelji se na neposrednu
stvaranju u materijalima i vizualnim medijima. U prva tri odgojno-obrazovna ciklusa ostvarivanje svih
odgojno-obrazovnih ishoda iz sve tri domene vezuje se uz stvaralačke aktivnosti odnosno uz
praktičan rad učenika.

Slika 2: U procesu likovnoga i vizualnoga izražavanja međusobno su povezani različiti aspekti
stvaralaštva
Sadržaji domena se preklapaju, međusobno nadopunjuju i nadograđuju osnovnu stvaralačku

aktivnost.
Slika 3: U prva tri odgojno-obrazovna ciklusa ostvarivanje svih odgojno-obrazovnih ishoda iz sve tri
domene vezuje se uz stvaralačke aktivnosti.
Cjeloviti pristup učenju i poučavanju uključuje:

LIKOVNO LIKOVNE TEHNIKE PRISTUP ODNOS PREMA AKTIVAN KONTEKST (OSOBNI,
IZRAŽAVANJE I POSTUPCI UMJETNIČKOM VLASTITOM / ODNOS PREMA DRUŠTVENI)
DJELU TUĐEM RADU I VIZUALNOJ
PROCESU RADA OKOLINI
• likovni jezik u • razvoj finih • djelo kao • likovni rad kao • na koji način • vlastito iskustvo

• likovni jezik u • razvoj finih • djelo kao • likovni rad kao • na koji način • vlastito iskustvo
kontekstu motoričkih cjelina cjelina oblikovanje • povezivanje s
aktivnosti vještina • vlastiti • vrednovanje: okoline utječe drugim predmetima
• sustavno • uporaba doživljaj uviđanje i na život i međupredmetnim
učenika
usvajanje različitih likovnih • upoznavanje predlaganje drugih temama
metoda i vještina materijala i djela kulturne mogućnosti • mogućnosti • posjeti izložbama,
vezanih uz razvoj postupaka realizacije ideje (pre)
baštine muzejima i drugim
kreativnosti (npr. da sam/je oblikovanja
(terenska kulturno-
(produkcija i nastava) napravio okoline / umjetničkim
razvoj ideja) ovo/ovako, onda bi prepoznavanje institucijama
se dogodilo…) vlastitih
• povezivanje • suradnja/susret s
potreba
tematike s • prepoznavanje
umjetnikom
vlastitim razine osobnoga
iskustvom zadovoljstva u
• upoznavanje stvaralačkome
procesu
formi izražavanja
vezanih uz • prikupljanje radova,
likovnu skica, bilješki u
umjetnosti mapu (portfolio)

Odgojno-obrazovni ishodi
Iz domena proizlazi šest ishoda: po dva ishoda iz svake domene. Sadržaji domena se preklapaju,
međusobno nadopunjuju i nadograđuju osnovnu stvaralačku aktivnost.
Domena A - stvaralaštvo i produktivnost
OŠ LK A 1.1 Učenik prepoznaje umjetnost kao način komunikacije i odgovara na različite poticaje
likovnim izražavanjem.
OŠ LK A 1.2 Učenik demonstrira poznavanje osobitosti različitih likovnih materijala i postupaka pri
likovnom izražavanju.
Domena B - doživljaj i kritički stav
OŠ LK B.1.1. Učenik razlikuje likovno i vizualno umjetničko djelo te prepoznaje osobni doživljaj,
likovni jezik i tematski sadržaj djela
OŠ LK B.1.2. Učenik uspoređuje svoj likovni ili vizualni rad i radove drugih učenika te opisuje svoj rad i
vlastiti doživljaj stvaranja.
Domena C - umjetnost u kontekstu
OŠ LK C.1.1. Učenik prepoznaje i u likovnom radu interpretira povezanost oblikovanja vizualne

okoline s aktivnostima, sadržajima i namjenama koji se u njoj odvijaju.
OŠ LK C.1.2. Učenik povezuje neki aspekt umjetničkog djela s iskustvima iz svakodnevnog života te
društvenim kontekstom.

Razrada ishoda
Stvaralaštvo i produktivnost
odgojno-obrazovni ishod razrada ishoda odgojno-obrazovni ishodi na

razini usvojenosti „dobar“ na
kraju razreda
OŠ LK A.1.1. Učenik odgovara likovnim i vizualnim izražavanjem na razne vrste poticaja. Učenik prepoznaje različita
Učenik prepoznaje Učenik, u stvaralačkom procesu i izražavanju koristi: područja umjetničkog
umjetnost kao način izražavanja;
• likovni jezik (obvezni pojmovi likovnog jezika i oni za koje učitelj smatra da mu
komunikacije i odgovara na mogu pomoći pri realizaciji ideje u određenom zadatku) izražava se putem kreativne
različite poticaje likovnim igre, pomoću likovnog jezika.
izražavanjem. • iskustvo usmjerenog opažanja
• izražavanje pokretom, zvukom, glumom koje povezuje s likovnim izražavanjem
kroz kreativnu igru
• doživljaj temeljen na osjećajima, iskustvu, mislima i informacijama.
Sadržaji za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda
Učenik u stvaralačkom procesu i izražavanju koristi likovni jezik tako da kreće od doživljaja cjeline prema detalju.
Obvezni likovni pojmovi:
Točka, crta.
Dugine boje, osnovne i izvedene boje, miješanje boja.
Razlika između lika i tijela.
Ploha, lik, geometrijski i slobodni likovi, mrlja, potez.
Hrapava i glatka površina.
Masa i prostor: puno, prazno, geometrijska i slobodna tijela, obla i uglata tijela; građenje, dodavanje i oduzimanje oblika.
Ritam: ponavljanje i izmjena oblika na plohi i u prostoru.
Odnosi: veće, manje, jednako na plohi i u prostoru; dodavanje i oduzimanje oblika.
Smještaj: okomito, vodoravno, koso, iznad, ispod, gore, dolje, između, unutar, izvan; na plohi i u prostoru.
Učenik odgovara likovnim i vizualnim izražavanjem na razne vrste poticaja:

- osobni sadržaji (osjećaji, misli, iskustva, stavovi i vrijednosti)
- sadržaji likovne i vizualne umjetnosti ili sadržaji/izraz drugih umjetničkih područja
- sadržaji iz svakodnevnog života i neposredne okoline (informacije).
Preporuke za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda

Učenik upoznaje i druge likovne pojmove, ako učitelj smatra da mu mogu pomoći u realizaciji ideje u određenome zadatku.
odgojno-obrazovni ishod razrada ishoda odgojno-obrazovni ishodi na razini usvojenosti
„dobar“ na kraju razreda
OŠ LK A.1.2. Učenik primjećuje osobitosti likovnih Učenik upotrebljava likovne materijale i postupke u svrhu
Učenik demonstrira poznavanje materijala i postupaka te ih primjenjuje pri izrade svog likovnog rada.
osobitosti različitih likovnih materijala i likovnom izražavanju.
postupaka pri likovnom izražavanju.
Učenik koristi neke od predloženih likovnih materijala i tehnika:

Crtački: olovka, ugljen, kreda, flomaster, tuš i drvce, tuš i kist.

Crtački: olovka, ugljen, kreda, flomaster, tuš i drvce, tuš i kist.
Slikarski: akvarel, gvaš, tempere, pastel, kolaž papir, kolaž iz časopisa.
Prostorno-plastički: glina, glinamol, papir-plastika, ambalaža i drugi materijali.

U prve dvije godine učenja naglasak je na upoznavanju tehnika i postupaka kojima se razvijaju fine motoričke vještine (preciznost, usredotočenje,
koordinacija prstiju i očiju, sitni pokreti). Učitelj potiče učenika na korištenje što većeg broja tehnika i postupaka te na istraživanje njihovih
mogućnosti. Vrednuje se učenikov osobni napredak pri korištenju određene tehnike i razvoju finih motoričkih vještina.
Razina usvojenosti odnosi se na konkretnu demonstraciju na nastavi te se može i ne mora sumativno vrednovati.
Doživljaj i kritički stav

odgojno-obrazovni ishod razrada ishoda odgojno-obrazovni ishodi na razini usvojenosti „dobar“ na
kraju razreda
OŠ LK B.1.1. Učenik povezuje djelo s vlastitim iskustvom i opisuje Učenik prepoznaje osnovne tematske, likovne i/ili vizualne
Učenik razlikuje likovno i osobni doživljaj djela. sadržaje (likovni jezik, materijali, primjeri iz okoline)
vizualno umjetničko djelo te Učenik opisuje stvarajući poveznice s osobnim doživljajem.
prepoznaje osobni doživljaj, • materijale i postupke
likovni jezik i tematski
sadržaj djela • likovne elemente i kompozicijska načela
• tematski sadržaj djela (motiv, teme, asocijacije)

Učenik prepoznaje različite oblike likovnih i vizualnih umjetnosti: crtež, slikarstvo, skulptura, vizualne komunikacije i diza jn, arhitektura i
urbanizam, animirani film, ilustracija, lutkarstvo.
Tijekom prve dvije godine učenja učenik u stvarnome prostoru upoznaje i istražuje barem jedan od navedenih tipova spomenika: skulptura u
javnom prostoru i elementi grada/sela (arhitektura i urbanizam).
Preporuka za ostvarivanje ishoda:
Učenik može upoznavati i istraživati umjetnička djela kroz stvaralačke zadatke i/ili kroz usmeno opisivanje na početku, tijeko m i na kraju
stvaralačkog procesa.
Preporučeni oblici rada:
• izvanučionička nastava
• projektna nastava/ projektni zadatci (organizirana u vanjskom prostoru škole ili mjesta u kojem se škola nalazi)
• organiziranje različitih vrsta nastavnih aktivnosti u prostoru muzeja/galerije.

odgojno-obrazovni ishod razrada ishoda odgojno-obrazovni ishodi na razini
usvojenosti „dobar“ na kraju razreda
OŠ LK B.1.2. Učenik opisuje i uspoređuje likovne ili vizualne radove Učenik opisuje vlastiti doživljaj stvaranja,
Učenik uspoređuje svoj likovni ili prema kriterijima: osobnog doživljaja, likovnog jezika, opisuje i uspoređuje svoj likovni ili vizualni
vizualni rad i radove drugih učenika likovnih materijala, tehnika i/ili vizualnih medija, prikaza rad i radove drugih učenika prepoznajući
te opisuje svoj rad i vlastiti doživljaj teme ili motiva te originalnosti i uloženog truda. upotrebu likovnih pojmova i materijala,
Učenik prepoznaje poticaj i način na koji je izražen u prikaza teme ili motiva i izražene ideje.
stvaranja.
likovnom ili vizualnom radu.
Učenik prepoznaje osobno zadovoljstvo u stvaralačkom
procesu.

Sadržaji ishoda OŠ LK B.1.2. istovjetni su sadržajima ishoda OŠ LK A.1.1.
Aktivnosti opisivanja mogu se događati tijekom stvaranja i po dovršetku likovnog ili vizualnog uratka.

Aktivnosti opisivanja mogu se događati tijekom stvaranja i po dovršetku likovnog ili vizualnog uratka.
Učenika se potiče da opisuje osobno zadovoljstvo u stvaralačkom procesu: u rasponu od zadovoljstva zbog sudjelovanja preko tre nutačnog
zadovoljstva aktivnošću do potpunog uživljavanja u aktivnost.
Umjetnost u kontekstu
odgojno-obrazovni ishod razrada ishoda odgojno-obrazovni ishodi na razini usvojenosti
„dobar“ na kraju razreda
OŠ LK C.1.1. Kroz kreativne igre u prostoru te likovno i vizualno Učenik razlikuje osobine i namjenu prostora, uporabnih
Učenik prepoznaje i u likovnom izražavanje učenik: predmeta i vizualnih znakova u svojoj okolini; uočeno
• prepoznaje i interpretira karakteristike interpretira u vlastitom likovnom ili vizualnom radu.
radu interpretira povezanost
oblikovanja vizualne okoline s prostora i uporabnih predmeta u
aktivnostima, sadržajima i neposrednoj okolini (odnose veličina,
namjenama koji se u njoj odvijaju. karakteristike oblika i njihovu namjenu)
• prepoznaje i opisuje jednostavne vizualne
znakove i poruke u svojoj okolini i oblikuje
jednostavnu vizualnu poruku.
Kroz likovno izražavanje i kreativnu igru učenik istražuje prostor u kojem se kreće i boravi:
• karakteristike prostora: otvoreni/zatvoreni i unutrašnji/vanjski, mali/veliki
• funkcija prostora povezano s učenikovim aktivnostima i potrebama (potreba za sigurnošću, kretanjem, odmorom, učenjem i igrom i drugim)
• jednostavni vizualni znakovi i poruke (reklama, plakat, zaštitni znak, prometni znak, piktogram).
Kroz likovno izražavanje i kreativnu igru učenik istražuje prostor u kojem se kreće i boravi:
• prepoznaje granice određenog prostora te interpretira svoj doživljaj prostora i aktivnosti koje se u njemu odvijaju
• interpretira povezanost oblika i funkcija prostora s učenikovim aktivnostima i potrebama
• uočava i opisuje jednostavne vizualne znakove i poruke u svojoj okolini te oblikuje jednostavnu vizualnu poruku kao pomoć u komunikaciji ili
orijentaciji u prostoru.
Ishod se ostvaruje i vrednuje zajedno s ishodom OŠ LK A.1.1.
odgojno- obrazovni ishod razrada ishoda odgojno-obrazovni ishodi na razini usvojenosti „dobar“ na
kraju razreda
OŠ LK C.1.2. Učenik povezuje neki od aspekata umjetničkog Učenik povezuje vizualni i likovni te tematski sadržaj
Učenik povezuje neki aspekt djela (likovni, vizualni i tematski sadržaj) s umjetničkog djela s iskustvom iz svakodnevnog života;
umjetničkog djela s iskustvima iz iskustvom iz svakodnevnog života i svoje okoline. razlikuje područja umjetničkog izražavanja, vrsta zanimanja,
svakodnevnog života te kulturno umjetničkih događanja, institucija i spomenika koje
Učenik prepoznaje njemu bliske sadržaje kao poznaje iz vlastitog iskustva.
društvenim kontekstom.
produkt likovnog i vizualnog izražavanja.

Učenik prepoznaje njemu bliske sadržaje kao produkt likovnog i vizualnog izražavanja (crtež, slika, kip, spomenik, animirani i igrani film, fotografija,
kazališna/lutkarska predstava, slikovnica/ilustracija).
Učenik na konkretnim primjerima iz svakodnevnog života i svoje okoline prepoznaje i imenuje neke vrste zanimanja (slikar, kipa r, fotograf),
institucija i spomenika iz svog kraja s područja likovnih i vizualnih umjetnosti te kulturno–umjetničkih događanja (izložba, kazališna predstava itd.).
Ostvarivanje ishoda se prati i ne podliježe vrednovanju.

Ostvarivanje ishoda se prati i ne podliježe vrednovanju.
Ishod se može realizirati kroz usmeno opisivanje na početku, tijekom i na kraju stvaralačkog procesa te tijekom izvanučioničke nastave.
Ovaj ishod može se realizirati i kroz izvanškolske aktivnosti u suradnji s umjetničkim udrugama i institucijama.
Tijekom prve dvije godine učenja učenik sudjeluje u najmanje jednoj organiziranoj izvanškolskoj aktivnosti u suradnji s umjetničkim udrugama ili
institucijama.
Preporučeni oblici rada:

- organiziranje različitih vrsta nastavnih aktivnosti u prostoru muzeja/galerije
- uključivanje učenika u aktivnosti organizirane od kulturno–umjetničkih institucija (različite vrste radionica)
- posjet umjetničkom ateljeu, arhitektonskom ili dizajnerskom studiju i sl.
- osmišljavanje i izvedba projekata u suradnji s umjetnicima.

Razine usvojenosti
OŠ LK A.1.1.
Učenik prepoznaje umjetnost kao način komunikacije i odgovara na različite poticaje likovnim izražavanjem.
razina usvojenosti razina usvojenosti razina usvojenosti razina usvojenosti

zadovoljavajuća dobra vrlo dobra iznimna
Uz pomoć učitelja učenik Učenik prepoznaje različite Učenik prepoznaje različite oblike Učenik prepoznaje različite oblike
prepoznaje različite oblike oblike umjetničkog izražavanja, umjetničkog izražavanja, uz pomoć umjetničkog izražavanja, varira
umjetničkog izražavanja, izražava se putem kreativne učitelja varira početna pravila kreativne početna pravila kreativne igre u
izražava se slijedeći pravila igre, pomoću likovnog jezika. igre u različitim oblicima vlastitog različitim oblicima vlastitog izražavanja
kreativne igre, koristi likovni izražavanja pomoću likovnog jezika. te pomoću likovnog jezika.
jezik.
OŠ LK A.1.2.
Učenik demonstrira poznavanje osobitosti različitih likovnih materijala i postupaka pri likovnom izražavanju.

Uz posredovanje učitelja, učenik Učenik upotrebljava Učenik upotrebljava likovne materijale i Učenik upotrebljava likovne materijale i
upotrebljava likovne materijale likovne materijale i postupke u svrhu izrade svog likovnog rada, postupke u svrhu izrade svog likovnog
i postupke u svrhu izrade svog postupke u svrhu izrade uz posredovanje učitelja povremeno rada, uz povremeno istraživanje
likovnog rada. svog likovnog rada. istražuje postupke i mogućnosti tehnika. postupaka i mogućnosti tehnika.

OŠ LK B.1.1.
Učenik razlikuje likovno i vizualno umjetničko djelo te prepoznaje osobni doživljaj, likovni jezik i tematski sadržaj djela
svojenosti razina usvojenosti razina usvojenosti razina usvojenosti

Uz pomoć učitelja učenik Učenik prepoznaje osnovne Uz pomoć učitelja učenik opisuje veći Učenik samostalno opisuje neke detalje
prepoznaje osnovne tematske, likovne i/ili vizualne broj detalja i karakteristika tematskih i i karakteristike tematskih i likovnih i/ili
tematske sadržaje sadržaje (likovni jezik, materijali, likovnih i/ili vizualnih sadržaja (likovni vizualnih sadržaja (likovni jezik,
stvarajući poveznice s primjeri iz okoline) stvarajući jezik, materijali, primjeri iz okoline) materijali, primjeri iz okoline) stvarajući
osobnim doživljajem. poveznice s osobnim doživljajem. stvarajući poveznice s osobnim poveznice s osobnim doživljajem.
doživljajem.
OŠ LK B.1.2.
Učenik uspoređuje svoj likovni ili vizualni rad i radove drugih učenika te opisuje svoj rad i vlastiti doživljaj stvaranja.

Uz pomoć učitelja, učenik opisuje Učenik opisuje vlastiti doživljaj Učenik opisuje vlastiti doživljaj Učenik opisuje vlastiti doživljaj
vlastiti doživljaj stvaranja, stvaranja, opisuje i uspoređuje svoj stvaranja, opisuje i uspoređuje svoj stvaranja, opisuje i uspoređuje svoj
uspoređuje svoj likovni ili vizualni likovni ili vizualni rad i radove drugih likovni ili vizualni rad i radove likovni ili vizualni rad i radove
rad i radove drugih učenika učenika prepoznajući upotrebu drugih učenika, uz podršku učitelja drugih učenika uspoređujući
prepoznajući upotrebu likovnih likovnih pojmova, likovnih uspoređuje upotrebu likovnih upotrebu likovnih pojmova,
pojmova, likovnih materijala, materijala, prikaza motiva i izražene pojmova, likovnih materijala, likovnih materijala, prikaza motiva
prikaza motiva i izražene ideje. ideje. prikaza motiva i izražene ideje. i izražene ideje.

Umjetnost u kontekstu
OŠ LK C.1.1.
Učenik prepoznaje i u likovnom radu interpretira povezanost oblikovanja vizualne okoline s aktivnostima, sadržajima i namjenama koji se u njoj
odvijaju.

Učenik uz posredovanje učitelja Učenik razlikuje osobine i namjenu Učenik uz povremeno Učenik samostalno povezuje
razlikuje osobine i namjenu prostora, uporabnih predmeta i posredovanje učitelja povezuje povezuje osobine i namjenu
prostora, uporabnih predmeta i vizualnih znakova u svojoj okolini; povezuje osobine i namjenu prostora, uporabnih predmeta i
vizualnih znakova u svojoj okolini; uočeno interpretira u vlastitom prostora, uporabnih predmeta i vizualnih znakova u svojoj okolini;
uočeno interpretira u vlastitom likovnom ili vizualnom uratku. vizualnih znakova u svojoj okolini; uočeno interpretira u vlastitom
likovnom ili vizualnom uratku. uočeno interpretira u vlastitom likovnom ili vizualnom uratku.
likovnom ili vizualnom uratku.
OŠ LK C.1.2.
Učenik povezuje neki aspekt umjetničkog djela s iskustvima iz svakodnevnog života te društvenim kontekstom.
razina usvojenosti
Učenik povezuje vizualni i likovni te tematski sadržaj umjetničkog djela s iskustvom iz svakodnevnog života; razlikuje područja umjetničkog
izražavanja, vrsta zanimanja, kulturno umjetničkih događanja, institucija i spomenika koje poznaje iz vlastitog iskustva.

Tematsko planiranje
Učenje i poučavanje organizirano je kroz tematske cjeline koje učenicima omogućuju cjelovito i smisleno strukturiranje znanja, iskustava i vještina stavljajući ih u
odnos s različitim kontekstima. Proces učenja i poučavanja prilagođen je svakomu učeniku tako da razumije svrhu svih aktivnosti i sadržaja. Unutar tematskih
cjelina učenici povezuju sadržaje ishoda Likovne kulture s ishodima ostalih nastavnih predmeta, očekivanjima međupredmetnih tema te spoznajama i
iskustvima iz vlastitoga života.
U svakome razredu zadane su četiri obavezne teme uz koje učitelji mogu izabrati i jednu ili dvije izborne. Teme obuhvaćaju obavezni godišnji broj sati, a
realiziraju se nizom manjih ili većih projektnih i kontekstnih cjelina. Trajanje i realizacija cjelina ovisi o potrebama učenika, odluci učitelja i školskome
kurikulumu.
Popis tema za prvi razred
OBVEZNE TEME OPIS TEME

Slika, igra, priča Učenik istražuje različite odnose između slike i priče proizašle iz osobnih doživljaja. Kao poticaj koristi igru,
umjetnička djela, literarne i glazbene predloške (ispričati priču kombinacijama boja, kontrasta, ritma itd.)
Vidljivo-nevidljivo Učenik koristi likovnu ili vizualnu umjetnost kao mogućnost da interpretira vidljivo (svijet koji ga okružuje) i izrazi
nevidljivo (unutarnji svijet osjećaja, misli i stavova).
Priroda i oblik Učenik istražuje prirodu različitim osjetilima (vizualni opažaj, taktilni i prostorni doživljaj: uočavanje detalja, boja,
površina, odnosa veličina i oblika, ritma, građe oblika itd.).
Prostor u kojem boravim Učenik istražuje povezanost oblikovanja prostora u kojem svakodnevno boravi s kvalitetom vlastitog života
(namjena, veličina, boja, oblik, granice prostora itd.).
IZBORNE TEME OPIS TEME
Zajedno smo različiti Učenik istražuje pripadnost grupi, vršnjacima, obitelji i zajednici te važnost prihvaćanja različitosti, međusobnog
uvažavanja i tolerancije.
Umjetnost i zajednica Učenik istražuje likovno i vizualno oblikovanje kao sastavni dio života pojedinca i zajednice (prisutnost likovnog i
vizualnog oblikovanja u svakodnevnom okruženju; dizajn, primijenjena umjetnost, vizualne komunikacije, kazalište,
spomenici, muzeji, galerije, izložbe, ulična umjetnost)

Primjeri razrada tema
Primjeri tematskog planiranja zamišljeni su kao smjernica učitelju o glavnim sastavnicama te načinu i obliku planiranja.
Sastavnice:
Opis teme
Ishodi na razini predmeta
Podteme
Ishodi na razini podteme i aktivnosti
Aktivnosti za realizaciju ishoda
Vrednovanje
Likovni i vizualni jezik
Likovni materijali i tehnike
Povezanost s međupredmetnim temama
Povezanost s predmetima

Slika, igra, priča
Opis teme
Učenik istražuje različite odnose između slike i priče proizašle iz osobnih doživljaja. Kao poticaj koristi igru, umjetnička djela, literarne i glazbene predloške (ispričati priču
kombinacijama boja, kontrasta, ritma itd.).

OŠ LK A 1.1 Učenik prepoznaje umjetnost kao način komunikacije i odgovara na različite poticaje likovnim izražavanjem.
OŠ LK A 1.2 Učenik demonstrira poznavanje osobitosti različitih likovnih materijala i postupaka pri likovnom izražavanju.
OŠ LK B.1.1. Učenik razlikuje likovno i vizualno umjetničko djelo te prepoznaje osobni doživljaj, likovni jezik i tematski sa držaj djela
OŠ LK B.1.2. Učenik uspoređuje svoj likovni ili vizualni rad i radove drugih učenika te opisuje svoj rad i vlastiti doživljaj stvaranja.
OŠ LK C.1.2. Učenik povezuje neki aspekt umjetničkog djela s iskustvima iz svakodnevnog života te društvenim kontekstom.
PODTEMA ISHOD NA RAZINI TEME AKTIVNOSTI ZA VREDNOVANJE LIKOVNI I VIZUALNI JEZIK POVEZNOST S MPT POVEZNOST S
I AKTIVNOSTI UČENIKE LIKOVNI MATERIJALI I TEHNIKE PREDMETIMA
SLIKA I Pokretom interpretira Interpretacija pjesme • vrednuje se upotreba likovnog jezika prema Ploha, lik, geometrijski i OŠ HJ A.1.1
PJESMA doživljaj i ritam pjesme. odmaku od uobičajenih rješenja (razina slobodni likovi. osr A.1.3. Razvija svoje
• pjeva se pjesmica Učenik razgovara i govori
Uspoređuje oblike, veličine «Padaj, padaj snježiću» maštovitosti) u prikazivanju doživljaja pjesme Ritam: ponavljanje i izmjena potencijale. u skladu s jezičnim
i raspored dijelova unutar • učenici glume let • prati se suradnja s drugima u realizaciji oblika na plohi i u prostoru. razvojem izražavajući
cjeline promatranog pahuljica zajedničkog rada Odnosi: veće, manje, jednako osr C 1.3. svoje potrebe, misli i
predmeta. • promatraju se osjećaje.
• prati se učenkova vještina pri korištenju odabrane na plohi Pridonosi skupini.
Koristi različite ritmove fotografije pahuljica likovne tehnike HJ A 1.5 Učenik
• radi se zajednička Smještaj: okomito, vodoravno,
kako bi prikazao svoj • prati se opisivanje primjene likovnog jezika upotrebljava riječi,
monotipija – svaki koso, iznad, ispod, gore, dolje,
doživljaj pjesme. ( ritam, odnos i veličine oblika) kod prikazivanja između, unutar, izvan; na plohi. goo C.1.1 sintagme i rečenice u
učenik radi svoju točnome značenju u
pahuljicu unutar plesa doživljaja pjesme Sudjeluje u zajedničkom
uobičajenim
pahuljica radu u razredu.
• monotipija komunikacijskim
• pjeva se pjesmica Blistaj situacijama.
blistaj zvijezdo mala Mrlja i potez; dugine boje,
Koristi dugine boje kako bi • učitelj vodi fantaziju • vrednuje se upotreba izražajnih mogućnosti boje miješanje boja OŠ GK B 1.1. Sudjeluje u
prikazao svoj doživljaj inspiriranu pjesmicom - u prikazu doživljaja pjesme te originalnost u uku A.1.4. zajedničkoj izvedbi
Ritam: ponavljanje i izmjena glazbe.
pjesme. učenici zamišljaju da su prikazu ideje oblika na plohi Učenik oblikuje i
se zajedno našli u noći
• kod opisivanja umjetničkog djela se prati izražava svoje misli i
punoj zvijezda OŠ TZK A.1.1. izvodi
Opisuje osobni doživljaj uočavanje i opisivanje odnosa i veličina oblika i osjećaje.
• zajedno slikaju • akvarel, gvaš, tempere prirodne načine gibanja.
promatranog umjetničkog boja te povezivanje osobnog doživljaja s načinom
zvjezdano nebo/ krajolik
djela. upotrebe likovnog jezika
obasjan zvijezdama uku A.1.3.
Opisuju boje, oblike i • promatra se umjetničko • prati se i vrednuje usporedba načina realizacije MAT OŠ C. 1.1 izdvaja i
djelo s tematikom svoje ideje s drugima Učenik spontano i imenuje geometrijska
kontraste na promatranom
zvjezdane noći kreativno oblikuje i tijela i likove i povezuje
umjetničkom djelu te ih
• učenici zamišljaju da su izražava svoje misli i ih s oblicima objekata u
povezuju s osobnim Prati se: aktivno sudjelovanje, samostalnost,
se našli u promatranom osjećaje pri učenju i okruženju.
doživljajem.
krajoliku samoinicijativnost, komunikacija i suradnja rješavanju problema.
• uspoređuje se dojam
koji ostavlja pjesmica, a
koji slika
Vježba promatranja umjetničkog djela može se izvesti pomoću aktivnosti opisane u poglavlju Umjetničko djelo u nastavi likovne kulture.
Osnovne i izvedene boje - video o miješanju boja
Provjera poznavanja likovnih pojmova te likovnih tehnika mo že se provesti pomoću igara izrađenim u digitalnim alatima:
Razvrstaj boje na osnovne i izvedene
Osnovne i izvedene boje – provjeri znaš li od kojih osnovnih boja nastaju koje izvedene boje promatrajući umjetničko djelo e

ukoliko učitelj smatra da učenici mogu savladati pojam toplih i hladnih boja njihovu usvojenost može provjeriti ovom igrom
Razlikovanje toplih I hladnih boja
Razvrstavanje na vodene boje ili tempere
Tonovi kod slikanja vodenim bojama – poznavanje tehnike – udio vode u boji:
Tonovi boja - vježba slaganja od najsvjetlijeg do najtamnijeg – 5 tonova
Tonovi boja - vježba slaganja od najsvjetlijeg do najtamnijeg - 4 tona
Tonovi boja - vježba slaganja od najsvjetlijeg do najtamnijeg– 3 tona
PODTEMA ISHOD NA RAZINI TEME AKTIVNOSTI ZA UČENIKE VREDNOVANJE LIKOVNI I VIZUALNI JEZIK POVEZNOST S MPT POVEZNOST S
I AKTIVNOSTI LIKOVNI MATERIJALI I TEHNIKE PREDMETIMA
SLIKA I FILM Opisuje osobni doživljaj Interpretacija animiranog • kod opisivanja likovnog primjera prati se Masa i prostor: puno, prazno, osr A.1.1 OŠ HJ A. 1. 1
promatranog likovnog filma uočavanje i opisivanje odnosa i veličina oblika i geometrijska i slobodna tijela, Razvija sliku o sebi Učenik razgovara i govori
primjera (animirani film). boja te povezivanje osobnog doživljaja s načinom obla i uglata tijela; građenje, u skladu s jezičnim
Opisuje boje, oblike i • gleda se film Snježno upotrebe likovnog jezika; uočavanje i opisivanje dodavanje i oduzimanje oblika. osr A.1.3. Razvija svoje
potencijale razvojem izražavajući
kraljevstvo detalja
kontraste na promatranom Ritam: ponavljanje i izmjena svoje potrebe, misli i
• učenici zamišljaju da su osr C 1.3. osjećaje.
primjeru te ih povezuje s • vrednuje se originalnost ideje te upotreba oblika u prostoru.
se našli u čarobnom izražajnih mogućnosti 3d oblikovanja u njenoj
osobnim doživljajem. Odnosi: veće, manje, jednako u Pridonosi skupini HJ A 1.5 Učenik
svijetu ledenih figura realizaciji
• u snijegu modeliraju prostoru; dodavanje i goo C.1.1 upotrebljava riječi,
Koristi različite odnose zamišljene ledene • prati se učenikova vještina pri korištenju oduzimanje oblika. sintagme i rečenice u
oblika kako bi izradio svoju Sudjeluje u zajedničkom
figure/figure modeliraju odabrane likovne tehnike Smještaj: iznad, ispod, gore, točnome značenju u
zamišljenu figuru. radu u razredu. uobičajenim
u glinamolu • prati se i vrednuje suradnja s drugima u dolje, između, unutar, izvan u
• grade zajednički čarobni povezivanju pojedinačnih radova u zajednički komunikacijskim
prostoru.
ledeni svijet situacijama.
• prati se prepoznavanje likovnog jezika ( odnos i • snijeg, glinamol uku A.1.3.
HJ C. 1.2. Učenik razlikuje
veličine oblika) u prikazivanju ideje Učenik spontano i
medijske sadržaje
kreativno oblikuje i
primjerene dobi i
Prati se: aktivno sudjelovanje, samostalnost, izražava svoje misli i
interesu.
samoinicijativnost, komunikacija i suradnja osjećaje pri učenju i
rješavanju problema.
uku A.1.4.
Učenik oblikuje i
izražava svoje misli i
osjećaje.
PODTEMA ISHOD NA RAZINI TEME AKTIVNOSTI ZA UČENIKE VREDNOVANJE LIKOVNI I VIZUALNI JEZIK POVEZNOST S MPT POVEZNOST S
I AKTIVNOSTI LIKOVNI MATERIJALI I TEHNIKE PREDMETIMA
SLIKA I PRIČA Uspoređuje boje, oblike, Interpretacija priče Točka, crta; crte po toku i osr A.1.3. Razvija svoje HJ A 1.1 Učenik
površine i veličine • prati se uočavanje i opisivanje odnosa i karakteru (debele, tanke, potencijale. razgovara i govori u
• učenici uspoređuju i
promatranih predmeta. opisuju svoje kape i veličina oblika, prepoznavanje boja, ravne, zakrivljene, izlomljene). osr B 1.1. skladu s jezičnim
Koristi izražajne mogućnosti šalove (boje, oblike, opisivanje i uspoređivanje površina Mrlja i potez; dugine boje, razvojem izražavajući
promatranih predmeta Prepoznaje i uvažava svoje potrebe, misli i
boja kako bi prikazao svoju veličine...) osnovne boje, izvedene boje. potrebe i osjećaje osjećaje.
ideju. • slušaju priču Dućan kod
drugih.
svrake, Sunčane • vrednuje se originalnost ideje te upotreba HJ A 1.5 Učenik
Škrinjarić izražajnih mogućnosti boja (mrlje) ili linija u Ritam: ponavljanje i izmjena uku A.1.3. upotrebljava riječi,
Ritmom boja ili crta • igraju se govornog lanca njenoj realizaciji oblika na plohi sintagme i rečenice u
Učenik spontano i
interpretira svoju ideju. ili nastavljaju rečenicu: kreativno oblikuje i točnome značenju u
• prati se prepoznavanje likovnog jezika u
Moja kapa/rukavice/šal izražava svoje misli i uobičajenim
prikazivanju ideje • akvarel, gvaš, tempere,
mogao bi biti... osjećaje pri učenju i komunikacijskim
• slikaju • prati se usporedba načina realizacije svoje pastel situacijama.
rješavanju problema.
kapu/šal/rukavice koji je ideje s drugima
HJ B 1. 1 Učenik izražava
postao nešto drugo ili je svoja zapažanja, misli i
promijenio vlasnika uku A.1.4.
Prati se: aktivno sudjelovanje, samostalnost, osjećaje nakon
Učenik oblikuje i slušanja/čitanja
samoinicijativnost, komunikacija i suradnja izražava svoje misli i književnoga teksta i
osjećaje. povezuje ih s vlastitim
iskustvom.
HJ B. 1. 4 Učenik se
stvaralački izražava
prema vlastitome
interesu potaknut
različitim iskustvima i

različitim iskustvima i
doživljajima književnoga
teksta.
MAT D. 1. 1
analizira i uspoređuje
objekte iz okoline prema
mjerivom svojstvu
PID C.1.1
učenik zaključuje o sebi,
svojoj ulozi u zajednici i
uviđa vrijednosti sebe i
drugih.
Metoda GOVORNI LANAC - Likovna kultura
Video je preuzet iz priručnika za nastavni predmet Likovna kultura za 5. razred
Provjera poznavanja likovnih pojmova te likovnih tehnika mo že se provesti pomoću igara izrađenim u digitalnim alatima:
Površine - poredaj od glatke prema hrapavoj
Površine - poredaj od meke prema tvrdoj
ISHOD NA RAZINI TEME AKTIVNOSTI ZA UČENIKE VREDNOVANJE LIKOVNI I VIZUALNI JEZIK POVEZNOST S MPT POVEZNOST S
PODTEMA I AKTIVNOSTI LIKOVNI MATERIJALI I TEHNIKE PREDMETIMA
SLIKA I Opisuje osobni doživljaj interpretacija baletne predstave • kod opisivanja umjetničkog djela prati se Točka, crta; crte po toku i osr A.1.1 HJ A. 1. 1 Učenik
POKRET promatranog umjetničkog • gleda se ulomak iz Baleta uočavanje i opisivanje odnosa i veličina oblika i karakteru (debele, tanke, Razvija sliku o sebi. razgovara i govori u
djela. Orašar, Petar Iljič Čajkovski boja te povezivanje osobnog doživljaja s načinom ravne, zakrivljene, izlomljene). skladu s jezičnim
upotrebe likovnog jezika; uočavanje i opisivanje osr A.1.3. Razvija svoje razvojem izražavajući
Opisuje boje, oblike i • učitelj vodi fantaziju potencijale.
detalja svoje potrebe, misli i
kontraste na promatranom inspiriranu Baletom - Ritam: ponavljanje i izmjena osjećaje.
umjetničkom djelu te ih učenici zamišljaju da je • vrednuje se originalnost ideje te upotreba
oblika na plohi i u prostoru.
povezuje s osobnim njihova najdraža igračka izražajnih mogućnosti linija u njenoj realizaciji uku A.1.3. HJ A 1.5 Učenik
doživljajem. oživjela i da ih vodi u svoj Odnosi: veće, manje, jednako upotrebljava riječi,
• prati prepoznavanje likovnog jezika kod Učenik spontano i
čaroban svijet Smještaj: okomito, vodoravno, kreativno oblikuje i sintagme i rečenice u
Koristi kompoziciju kadrova prikazivanja ideje
te odnos slike i teksta u • crtaju strip kojim prikazuju koso, iznad, ispod, gore, dolje, izražava svoje misli i točnome značenju u
čarobni doživljaj sa svojom • prati se i vrednuje usporedba načina realizacije između, unutar, izvan uobičajenim
stripu kako bi prikazao tijek svoje ideje s drugima osjećaje pri učenju i
"oživljenom" igračkom komunikacijskim
zamišljenog doživljaja. rješavanju problema.
Prati se: aktivno sudjelovanje, samostalnost, situacijama.
samoinicijativnost, komunikacija i suradnja • olovka, flomaster HJ C. 1.2. Učenik razlikuje
uku A.1.4.
medijske sadržaje
Učenik oblikuje i primjerene dobi i
izražava svoje misli i interesu.
osjećaje.
C 2.1 Upoznaje glazbu u
autentičnom,
prilagođenom i
virtualnom okružju,
posjećujući najmanje
jedan glazbeno-kulturni
događaj.
C 2.2 Iskazuje doživljaj
glazbe riječima,
plesom/pokretom ili
likovnim izrazom.

Vidljivo - nevidljivo
Opis teme
Učenik koristi likovnu ili vizualnu umjetnost kao mogućnost da interpretira vidljivo (svijet koji ga okružuje) i izrazi nevidljivo (unutarnji svijet osjećaja, misli
i stavova).

OŠ LK B.1.1. Učenik razlikuje likovno i vizualno umjetničko djelo te prepoznaje osobni doživljaj, likovni jezik i tematski sadržaj djela
PODTEMA ISHOD NA RAZINI AKTIVNOSTI ZA UČENIKE VREDNOVANJE LIKOVNI I VIZUALNI JEZIK POVEZNOST S MPT POVEZNOST S
TEME I AKTIVNOSTI LIKOVNI MATERIJALI I TEHNIKE PREDMETIMA
PREDSTAVIMO SE Odnosima masa i boja • predstavljanje lutkom Hrapava i glatka površina. osr A.1.1 OŠ HJ A.1.1
oblikuje lutku kojom Razvija sliku o sebi.
• učenici izrađuju lutku • po završetku rada učenici se predstavljaju glumom/performativnom Masa i prostor: puno, prazno, građenje, dodavanje i Učenik razgovara i govori u
izražava svoje osjećaje i s dva lica (što igrom - zajedno razgovaraju i uspoređuju prenošenje poruke glumom i oduzimanje oblika. osr B.1.1 skladu s jezičnim razvojem
dojmove. volim/što ne volim, likovnim rješenjem. izražavajući svoje potrebe,
Odnosi: veće, manje, jednako Prepoznaje i uvažava potrebe i osjećaje
šta me veseli/šta me • vrednuje se upotreba izražajnih mogućnosti likovnog jezika ( korištenje drugih. misli i osjećaje.
plaši) • ambalaža (i drugi didaktički neoblikovani
različitih odnosa masa i boja) u prikazu vlastite ideje/poruke materijal) osr C.1.3
• lutkom izražavaju • prati se usporedba načina realizacije svoje ideje s drugima
svoje osjećaje i Pridonosi skupini.
dojmove uku A.1.3.
Prati se: aktivno sudjelovanje, samostalnost, samoinicijativnost,
komunikacija i suradnja Točka, crta; crte po toku i karakteru (debele, tanke, Učenik spontano i kreativno oblikuje i izražava
· predstavljanje slikom – ravne, zakrivljene, izlomljene). svoje misli i osjećaje pri učenju i rješavanju
priča o mojoj obitelji: mrlja i potez; dugine boje, osnovne boje, izvedene problema.
Interpretira odabrani • učenici opisuju što boje.

doživljaj ritmom crta i kao obitelj vole raditi uku A.1.4.
boja. zajedno – odabiru Učenik oblikuje i izražava svoje misli i
jedan događaj te ga • pastel
osjećaje.
"prepričavaju"
slikom ili slikama
Aktivnosti kojima se navedeni sadržaji mogu povezati s aktivnostima kojima se ostvaruju ishodi drugih predmeta i međupredmetnih tema detaljno su
opisani u tematskom predlošku Upoznajmo se. Tamo se nalaze i nastavna sredstava i pomagala koja se mogu koristiti prilikom ostvarivanja navedenih
ishoda.
Provjera poznavanja likovnih pojmova može se provesti pomoću igara izrađenim u digitalnim alatima:

Površine - od glatke prema hrapavoj
Površine - od meke prema tvrdoj
PODTEMA ISHOD NA RAZINI AKTIVNOSTI ZA VREDNOVANJE LIKOVNI I VIZUALNI JEZIK POVEZNOST S MPT POVEZNOST S
TEME I AKTIVNOSTI UČENIKE LIKOVNI MATERIJALI I TEHNIKE PREDMETIMA
SVIJET U MENI Koristi formu dnevnika Učenici izrađuju dnevnik • vrednuje se upotreba izražajnih mogućnosti likovnog jezika (građenje Točka, crta; crte po toku i karakteru (debele, tanke, osr A.1.1 OŠ HJ B.1.1
(knjižica, plakat u obliku kojim prate vlastitu različitim crtama i bojama) u prikazu vlastite ideje/poruke. ravne, zakrivljene, izlomljene). Razvija sliku o sebi. Učenik izražava svoja
trake) kako bi promjenu: upisivanje/crtanje • vrednuje se upotreba izražajnih mogućnosti likovnog jezika (građenje Mrlja i potez; dugine boje, osnovne boje, izvedene zapažanja, misli i osjećaje
strukturirao različite što sam pročitao, koju osr B.1.1
različitim crtama, komponiranje kadrova) u prikazu vlastite ideje/poruke boje, miješanje boja nakon slušanja/čitanja
slike i crteže kojima slikovnicu sam zavolio, gdje Prepoznaje i uvažava potrebe i
• prati se i vrednuje usporedba načina realizacije svoje ideje s drugima Ritam: ponavljanje i izmjena oblika na plohi. književnoga teksta i povezuje
prati svoje doživljaje i sam bio, koju igru sam osjećaje drugih. ih s vlastitim iskustvom.
događaje u školi. naučio, pjesmicu koju sam Odnosi: veće, manje, jednako
naučio/zavolio, što sam osr C.1.3 OŠ HJ B.1.2
naučio od prijatelja – može • prati se i vrednuje opisivanje primjene likovnog jezika kod prikazivanja Smještaj: okomito, vodoravno, koso, iznad, ispod, gore,
Pridonosi skupini. Učenik sluša/čita književni
se raditi u obliku bilježnice ili ideje dolje, između, unutar, izva.n
goo C.1.1 tekst, izražava o čemu tekst
Koristi izražajne plakata u obliku trake.. • olovka, flomaster govori i prepoznaje književne
mogućnosti crteža i Sudjeluje u zajedničkom radu u tekstove prema obliku u skladu
za izradu dnevnika koriste • akvarel, kolaž papir, pastel,
slike kako bi prikazao Prati se: aktivno sudjelovanje, samostalnost, samoinicijativnost, razredu. s jezičnim razvojem i dobi.
se:
svoj doživljaj književnog komunikacija i suradnja uku A.1.3.
• crtež i slike kojima OŠ HJ B.1.4
djela.
učenici izražavaju Učenik spontano i kreativno učenik se stvaralački izražava
Kombinira različite crte dojam o pričama i oblikuje i izražava svoje misli i prema vlastitome interesu
kako bi prikazao pjesmicama koje su osjećaje pri učenju i rješavanju potaknut različitim iskustvima i
odabrani doživljaj. pročitali/slušali, problema. doživljajima književnoga
Prikazuje tijek • crteže kojima učenici teksta.
određenog doživljaja prikazuju nove igre uku A.1.4.
koje su naučili MAT OŠ B.1.2 prepoznaje
kompozicijom kadrova. uzorak i nastavlja niz.
• strip kojim učenici Učenik oblikuje i izražava svoje
prikazuju najdraži misli i osjećaje. PID OŠ C.1.1
zajednički događaj s učenik zaključuje o sebi, svojoj
prijateljima ulozi u zajednici i uviđa
vrijednosti sebe i drugih.
opisani u tematskom predlošku Promjena. Tamo se nalaze i nastavna sredstava i pomagala koja se mogu koristiti prilikom ostvarivanja i vrednovanja
navedenih ishoda.
SVIJET OKO MENE Opisuje osobni doživljaj • Učenici promatraju umjetnička djela s motivima iz određenog godišnjeg doba: • kod opisivanja umjetničkog djela se prati uočavanje i opisivanje odnosa i Mrlja i potez; dugine boje, osnovne boje, izvedene osr A.1.1 OŠ HJ A.1.1 Učenik razgovara i
promatranih • opisivanje boja, neobičnih detalja, atmosfere veličina oblika i boja te povezivanje osobnog doživljaja s načinom boje, miješanje boja. govori u skladu s jezičnim
razvija sliku o sebi
umjetničkih djela. • učenici zamišljaju da su ušli u sliku te opisuju kako se kreću kroz sliku, upotrebe likovnog jezika Odnosi: veće, manje, jednako. razvojem izražavajući svoje
kako se osjećaju.. osr B.1.1. potrebe, misli i osjećaje.
Opisuje boje, oblike i • vrednuje se upotreba izražajnih mogućnosti likovnog jezika (kontrast boja • akvarel, tempere, gvaš, pastel
kontraste na i tonova) u prikazu vlastite ideje. Prepoznaje i uvažava potrebe i osjećaje PID OŠ A.1.1 učenik
• vlastiti doživljaj godišnjeg doba: drugih. uspoređuje organiziranost u
promatranim
umjetničkim djelima te • učenici opisuju kako se oblače, kako izgleda njihov grad/mjesto, gdje se prirodi opažajući neposredni
ih povezuje s osobnim vole šetati i igrati, kojim bojama bi opisali doživljaj tog godišnjeg doba Prati se: aktivno sudjelovanje, samostalnost, samoinicijativnost, okoliš.
doživljajem. • odabiru jednu aktivnost koju vole, a mogu ju raditi samo u odre đenom komunikacija i suradnja uku A.1.3.
godišnjem dobu PID OŠ B.1.2 učenik se snalazi u
Učenik spontano i kreativno oblikuje i vremenskim ciklusima,
Kontrastom boja i • odabranu aktivnost slikaju
izražava svoje misli i osjećaje pri učenju i prikazuje promjene i odnose
tonova prikazuje rješavanju problema. među njima te objašnjava
odabrani doživljaj. povezanost vremenskih ciklusa
uku A.1.4.
• učenici se u grupama igraju igre pantomime: s aktivnostima u životu.
Učenik oblikuje i izražava svoje misli i
• svatko zamišlja svoju najdražu životinju ili životinja koja bi volio biti Hrapava i glatka površina. osjećaje.
• svaki učenik glumi, a ostali pogađaju o kojoj se životinji radi Masa i prostor: puno, prazno, građenje, dodavanje i OŠ TZK.A.1.1
oduzimanje oblika.
Odnosom veličina i • učenici opisuju zašto su odabrali tu životinju, koja je njena posebnost Izvodi prirodne načine gibanja.
Odnosi: veće, manje, jednako
oblika prikazuje • putovanjem u maštu zamišljaju da su oni ta životinja, koje su to posebne
karakterističan pokret ili osobine koje imaju, imaju li još neke posebne sposobnosti, jesu li neka posebna
pozu. životinja • glinamol, plastelin, glina
Odnosima masa i • modeliraju zamišljenu životinju

površina interpretira • svoje životinje predstavljaju zajedničkim igrokazima (u paru ili manjoj grupi) –
odabranu životinju. osmišljavaju kako su se njihove životinje srele, predstavile se jedna drugoj, ili
zajedno nešto doživjele
• prati se uočavanje karakterističnih odnosa veličina i oblika te njihovo

prenošenje glumom/performativnom igrom
• vrednuje se upotreba izražajnih mogućnosti likovnog jezika (odnosi masa
i površina) u prikazu vlastite ideje.
• po završetku rada učenici predstavljaju svoj rad

glumom/performativnom igrom - razgovaraju i uspoređuju prenošenje

glumom/performativnom igrom - razgovaraju i uspoređuju prenošenje
poruke glumom i likovnim rješenjem.
Prati se: aktivno sudjelovanje, samostalnost, samoinicijativnost,

komunikacija i suradnja
Neke od aktivnosti kojima se navedeni sadržaji mogu povezati s aktivnostima kojima se ostvaruju ishodi drugih predmeta i međupredmetnih tema
detaljno su opisani u tematskim predlošcima Promjena i Proljeće. Tamo se nalaze i nastavna sredstava i pomagala koja se mogu koristiti prilikom
ostvarivanja i vrednovanja navedenih ishoda.
Primjer aktivnosti za pristup umjetničkom djelu opisan je u slijedećem videu, a dodatni materijali za izvođenje ove igre nalaze se na stranici Umjetničko
djelo u nastavi likovne kulture te u tematskom predlošku Promjena.
Umjetničko djelo u nastavi likovne kulture 2
Provjera poznavanja likovnih pojmova te likovnih tehnika može se provesti pomoću igara izrađenim u digitalnim alatima:
Osnovne i izvedene boja - provjeri znaš li kako nastaju izvedene boje promatrajući fotografiju s motivom iz prirode
Tonovi kod slikanja vodenim bojama – poznavanje tehnike – udio vode u boji:
Tonovi boja - vježba slaganja od najsvjetlijeg do najtamnijeg – 5 tonova
Tonovi boja - vježba slaganja od najsvjetlijeg do najtamnijeg - 4 tona
Tonovi boja - vježba slaganja od najsvjetlijeg do najtamnijeg– 3 tona

Priroda i oblik
Opis teme:
Učenik istražuje prirodu različitim osjetilima (vizualni opažaj, taktilni i prostorni doživljaj: uočavanje detalja, boja, površina, odnosa veličina i oblika, ritma, građe
oblika itd.).

PODTEMA ISHOD NA AKTIVNOSTI ZA UČENIKE VREDNOVANJE LIKOVNI I VIZUALNI JEZIK POVEZNOST S MPT POVEZNOST S PREDMETIMA
RAZINI TEME I LIKOVNI MATERIJALI I TEHNIKE
AKTIVNOSTI
PRIRODA SE Bojama bilježi Odlazak u prirodu/dvorište/park: • prati se uočavanje i opisivanje odnosa i Hrapava i glatka površina. osr MAT OŠ D.1.1 Analizira i uspoređuje objekte iz
MIJENJA promjene u • opisivanje promjena, skupljanje predmeta (lišće, plodovi...) veličina oblika, prepoznavanje boja, opisivanje točka, crta; crte po toku i karakteru (debele, C 1.3.Pridonosi skupini. okoline prema mjerivom svojstvu.
okolišu. • učenici trebaju pronaći što više različitih boja, oblika i površina i uspoređivanje površina promatranih tanke, ravne, zakrivljene, izlomljene) PID OŠ A.1.1 Učenik uspoređuje organiziranost u
Uspoređuje boje, opisivanje boja, slikanje palete uočenih boja, izrada kartica boja slikanjem
• predmeta goo C.1.1 Sudjeluje u zajedničkom radu
prirodi opažajući neposredni okoliš.
mrlja i potez; dugine boje, osnovne boje,
oblike, površine i • učenici uspoređuju boje koje su pronašli, izrađuju se nizovi svijetlo - tamno • vrednuje se upotreba izražajnih mogućnosti u razredu.
• traženje tekstura tehnikom frotaža, grupiranje tekstura na glatke i hrapave; slaganje tekstura u niz od glatke do izvedene boje, miješanje boja. PID OŠ B.1.2 Učenik se snalazi u vremenskim
veličine likovnog jezika ( korištenje različitih vrsta i
najhrapavije Ritam: ponavljanje i izmjena oblika na plohi ciklusima, prikazuje promjene i odnose među
predmeta iz odnosa crta u prikazivanju oblika i uku A.1.3.
njima te objašnjava povezanost vremenskih
okoliša. površina/tonova te vrsta boja) kod Odnosi: veće, manje, jednako
• crtanje/slikanje predmeta sakupljenih u prirodi (uočavanje crta, tekstura, boja) Učenik spontano i kreativno oblikuje i ciklusa s aktivnostima u životu.
prikazivanja promatranih predmeta;
Različitim Smještaj: okomito, vodoravno, koso, iznad, izražava svoje misli i osjećaje pri učenju i PID OŠ A.B.C.D.1.1 učenik uz usmjeravanje opisuje
uočavanje i prikazivanje što većeg broja
odnosima boja i • izrada zajedničkog plakata/lente vremena s promjenama u školskom vrtu/dvorištu ispod, gore, dolje, između, unutar, izvan rješavanju problema. i predstavlja rezultate promatranja prirode,
detalja, smještaj na papiru
vrstama crta prirodnih ili društvenih pojava u neposrednome
prikazuje • prati se učenkova vještina pri korištenju • olovka, flomaster, akvarel, kolaž
papir, pastel uku A.1.4. okružju i koristi se različitim izvorima informacija.
karakteristične odabrane likovne tehnike
boje, oblike i • svaki učenik odabire jednu biljku čiji rast će pratiti: Učenik oblikuje i izražava svoje misli i OŠ TZK A.1.1. Izvodi prirodne načine gibanja.
• prati se i vrednuje način komponiranja radova osjećaje.
površine
kako bi se prikazao slijed događaja
određenog ○ učenici rade dnevnik u formi stripa (aktivnost se može provesti u razredu praćenjem razredne biljke, ili praćenjem
promatranog biljke u školskom dvorištu/cvjetnjaku) odr I.A.2. Opisuje raznolikost u prirodi i
predmeta. razlike među ljudima.
○ izrada flipbooka s motivom promatrane biljke (učenici odabiru dvije karakteristične faze rasta cvijeta te flipbookom
«animiraju» njegov rast)
Koristi formu
plakata (u obliku
○ učenici mogu promatrati biljku tijekom dana (izgled/položaj biljke ujutro i popodne) ili rast biljke tijekom nekoliko
dana ili tjedana
trake) kako bi
strukturirao
različite slike i
crteže kojima
prati svoja
opažanja
promjena u
prirodi.
Neke od aktivnosti kojima se navedeni sadržaji mogu povezati s aktivnostima kojima se ostvaruju ishodi drugih predmeta i međupredmetnih tema detaljno su
opisani u tematskom predlošku Proljeće.
Upute za korištenje aplikacije u kojoj se može izraditi crtana animacija:
FlipaClip- upute za izradu crtane animacije
Primjer učeničkog rada s temom interpretacije rasta biljke, izrađenom u digitalnom alatu FlipPad:
Primjer učeničkog rada 2, Likovna kultura, 1. razred
Igre za provjeru poznavanja likovnih pojmova:


AKTIVNOSTI
ZVUKOVI, Opisuje boje, • igranje igre "Pogodi koju biljku gledam" - učenik odabere biljku, ostali trebaju postavljati pitanja o veličini, bojama, obliku, • prati se uočavanje i opisivanje odnosa i Točka, crta, mrlja. uku A.1.3. PID OŠ A.1.1 učenik uspoređuje organiziranost u
BOJE I OBLICI oblike, površine i površini te pogađati o kojoj se biljci radi (igra se može igrati u više manjih skupina) veličina oblika, prepoznavanje boja, opisivanje Dugine boje, osnovne i sekundarne boje, Učenik spontano i kreativno oblikuje i prirodi opažajući neposredni okoliš.
PROLJEĆA veličine ○ svako dijete izabire jedan cvijet, opisuje ga (usmeno i pisano) - kakvih je boja, koliko ima latica, koliko ima listova, i uspoređivanje površina promatranih biljaka miješanje boja. izražava svoje misli i osjećaje pri učenju i PID OŠ B.1.1 učenik uspoređuje promjene u
promatranih

○ svako dijete izabire jedan cvijet, opisuje ga (usmeno i pisano) - kakvih je boja, koliko ima latica, koliko ima listova, miješanje boja. izražava svoje misli i osjećaje pri učenju i PID OŠ B.1.1 učenik uspoređuje promjene u
promatranih crta ga obraćajući pažnju na veličinu cvijeta, boje, oblike • vrednuje se upotreba izražajnih mogućnosti rješavanju problema. prirodi i opisuje važnost brige za prirodu i osobno
biljaka. Ritam: ponavljanje i izmjena oblika na plohi.
• slikanje odabrane biljke/cvijeta likovnog jezika ( korištenje različitih vrsta i zdravlje.
Prikazuje odnosa crta u prikazivanju oblika i površina/ Odnosi: veće, manje, jednako na plohi.
○ promatranje umjetničkih djela s temom prirode ili cvijeća opisivanje boja, oblika, zamišljanje: da sam ušao u sliku.. uku A.1.4.
karakteristične različitih boja) kod prikazivanja odabrane
boje, oblike i biljke; uočavanje i prikazivanje što većeg broja Učenik oblikuje i izražava svoje misli i OŠ HJ A 1.1 Učenik razgovara i govori u skladu s
• slušanje zvukova prirode zatvorenih očiju – zvukovi livade, šume
površine detalja, smještaj na papiru osjećaje. jezičnim razvojem izražavajući svoje potrebe, misli
određenog ○ učenici nabrajaju i opisuju zvukove koje su čuli • akvarel, gvaš, tempere, pastel i osjećaje.
odabrane biljke. ○ u slijedećem slušanju dobivaju zadatak da obrate pažnju samo na zvukove kukaca ili zvukove ptica odr I.A.2. Opisuje raznolikost u prirodi i
• vrednuje se upotreba izražajnih mogućnosti razlike među ljudima.
○ oponašanje koncerta ptica/prirode ritmičkim igrama, pljeskanjem, lupkanjem, udaraljkama likovnog jezika ( korištenje različitih ritmova OŠ GK B.1.4. Učenik stvara/improvizira
Opisuje boje, ○ izrada dnevnika zvukova - bilježenje zvukova bojom, mrljama i crtama - u različito doba dana, na različitim boja, crta i mrlja) kod prikazivanja doživljaja melodijske i ritamske cjeline te svira uz
oblike i kontraste mjestima zvukova pjesme/brojalice koje izvodi.
na promatarnom
umjetničkom
djelu te ih • prati se učenikova vještina pri korištenju
povezuje s odabrane likovne tehnike
osobnim
doživljajem.
• prati se i vrednuje način komponiranja radova
kako bi se prikazala raznolikost zvukova u
okolini
Povezuje ritam i
vrstu zvukova sa
ritmom crta,
mrlja i boja.
Ritmom boja,
crta i mrlja
interpretira
doživljaj zvukova.
Koristi formu
plakata ili knjižice
kako bi
strukturirao
različite slike i
crteže kojima
prati svoja
opažanja i
doživljaje
zvukova u
prirodi.
Neke od aktivnosti kojima se navedeni sadržaji mogu povezati s aktivnostima kojima se ostvaruju ishodi drugih predmeta i međupredmetnih tema detaljno su
opisani u tematskom predlošku Proljeće. Tamo se također nalaze i dodatni materijali za izvođenje igri opisane u videu s primjerom aktivnosti za pristup
umjetničkom djelu:
Umjetničko djelo u nastavi likovne kulture 3
Prijedlozi umjetničkih djela koja se mogu upotrijebiti za sličnu igru: Georgia Totto O'Keeffe: Plava i zelena muzika, 1921., Crvena kana, 1919., Pupoljak ananasa,
1939..
Igre za provjeru poznavanja likovnih pojmova:

Igra za provjeru poznavanja likovnih tehnika:

AKTIVNOSTI
MALI Uočava odnose • igranje igre skrivača na livadi ili u okolišu škole • prati se uočavanje i opisivanje odnosa i Točka, crta, mrlja. uku A.1.3. PID OŠ A.1.1 učenik uspoređuje organiziranost u
STANOVNICI veličina i oblika u • razgovor o igri skrivača u formi govornog lanca – tamo gdje sam se ja sakrio može se sakriti jež/ptica/pas..., volio bi da veličina u prostoru Dugine boje, osnovne i sekundarne boje, Učenik spontano i kreativno oblikuje i prirodi opažajući neposredni okoliš.
LIVADE neposrednoj sam ptica/jež/bubamara... da se mogu sakriti... • prati se uočavanje i opisivanje odnosa i miješanje boja izražava svoje misli i osjećaje pri učenju i PID OŠ A.1.3 učenik uspoređuje organiziranost
okolini. veličina oblika, opisivanje i uspoređivanje rješavanju problema. različitih prostora i zajednica u neposrednome
• potraga za kukcima: učenici nabrajaju koje kukce su opazili, opisuju ih i uspoređuju Hrapava i glatka površina.
površina promatranih kukaca okružju.
• vođenom fantazijom ili govornim lancem učenici smišljaju priču o kukcima (da sam ja kukac, da sam ja ptica – što bi • vrednuje se upotreba izražajnih mogućnosti Masa i prostor: puno, prazno; građenje,
Opisuje boje, doživio, koga bi sreo, čega bi se bojao, gdje bi se sakrio, gdje bi stanovao, kako bi se igrao dodavanje i oduzimanje oblika. uku A.1.4. PID OŠ B.1.1 učenik uspoređuje promjene u
oblike, površine i likovnog jezika ( korištenje različitih vrsta i prirodi i opisuje važnost brige za prirodu i osobno
• učenici odabiru jedan prizor iz zamišljene priča te ga crtaju ili slikaju odnosa crta i boja ) kod interpretacije vlastitog Ritam: ponavljanje i izmjena oblika na plohi Učenik oblikuje i izražava svoje misli i
veličine osjećaje. zdravlje.
promatranih doživljaja
• izrađuju lutke kukaca od didaktički neoblikovanog materijala Odnosi: veće, manje, jednako na plohi i u OŠ HJ A 1.1 Učenik razgovara i govori u skladu s
kukaca. prostoru
• predstavljaju lutke malim improvizacijama pojedinačno, u paru ili u manjoj grupi (da se smanjim kao kukac - šta bi radio • vrednuje se upotreba izražajnih mogućnosti odr I.A.2. Opisuje raznolikost u prirodi i jezičnim razvojem izražavajući svoje potrebe, misli
na livadi, koga bi sreo, šta bi ih pitao, s kim bi se najradije družio....) likovnog jezika ( korištenje različitih odnosa Smještaj: okomito, vodoravno, koso, iznad, razlike među ljudima. i osjećaje.
Povezuje vlastiti
doživljaj prostora masa i boja) u vlastitoj interpretaciji ispod, gore, dolje, između, unutar, izvan; na
sa njegovim odabranog kukca plohi i u prostoru.
oblikom.
• po završetku rada učenici predstavljaju svoje
Interpretira radove glumom/performativnom igrom -
vlastiti doživljaj zajedno razgovaraju i uspoređuju prenošenje • akvarel, gvaš, tempere, pastel
prostora ritmom poruke glumom i likovnim rješenjem. • papir-plastika, ambalaža (i drugi
i kontrastom didaktički neoblikovani materijal)
boja ili crta.
• prati se i vrednuje usporedba načina
realizacije svoje ideje s drugima
Prenosi svoj
doživljaj Prati se: aktivno sudjelovanje, samostalnost,
odabranog kukca samoinicijativnost, komunikacija i suradnja
oblikujući lutku
odnosima masa,
boja i površina.


Prostor u kojem boravim
Opis teme
Učenik istražuje povezanost oblikovanja prostora u kojem svakodnevno boravi s kvalitetom vlastitog života (namjena, veličina, boja, oblik, granice
prostora itd.).
OŠ LK C.1.1. Učenik prepoznaje i u likovnom radu interpretira povezanost oblikovanja vizualne okoline s aktivnostima, sadržajima i namjenama koji se u
njoj odvijaju.
PODTEMA ISHOD NA RAZINI TEME AKTIVNOSTI ZA UČENIKE VREDNOVANJE LIKOVNI I VIZUALNI JEZIK POVEZNOST S MPT POVEZNOST S PREDMETIMA
I AKTIVNOSTI LIKOVNI MATERIJALI I TEHNIKE
MOJA Nabraja funkcije prostora • mjerenje prostora koracima, stajanjem u vrsti ili redu, trčanjem • prati se uočavanje i opisivanje Točka, crta, mrlja. zdr B.1.3 Prepoznaje igru kao važnu MAT OŠ A.1.1 opisuje i prikazuje količine
ČETVRT koji se nalaze u okolici • uočavanje i crtanje mjesta na kojima se može sjediti u pojedinim otvorenim prostorima odnosa i veličina u prostoru, Ploha, lik, geometrijski i slobodni likovi. razvojnu i društvenu aktivnost. prirodnim brojevima i nulom.
škole. uočavanje sadržaja i njihovog
zdr C.1.1 Opisuje kako se oprezno i MAT OŠ D.1.1 analizira i uspoređuje objekte iz
• brojanje elemenata oblikovanja prostora (drveće, klupe, grmovi..) prostornog rasporeda Ritam: ponavljanje i izmjena oblika na plohi i u
Uspoređuje veličine prostoru. sigurno kretati od kuće do škole. okoline prema mjerivom svojstvu.
prostora te njihove • nabrajanje boja koje se nalaze na zgradama u okolini • vrednuje se promišljanje i
Odnosi: veće, manje, jednako na plohi i u osr PID OŠ A.1.3 učenik uspoređuje organiziranost
međusobne udaljenosti i • nabrajanje i bilježenje redoslijeda lokala različitih funkcija u ulici/ulicama u blizini škole kreativnost u predlaganju različitih prostora i zajednica u neposrednome
načine povezivanja. sadržaja koji bi doprinijeli prostoru; dodavanje i oduzimanje oblika. C.1.1 Prepoznaje potencijalno
• uspoređivanje veličina različitih otvorenih prostora oko škole okružju.
kvaliteti života učenika u Smještaj: okomito, vodoravno, koso, iznad, ugrožavajuće situacije i navodi što
Opisuje funkcije prostora treba činiti u slučaju opasnosti. PID OŠ B.1.3 učenik se snalazi u prostoru oko sebe
• nabrajanje prostora u koje se može skloniti od kiše vlastitoj četvrti ispod, gore, dolje, između, unutar, izvan; na
koje su njemu važne.
plohi i u prostoru. osr C.1.2 Opisuje kako društvene poštujući pravila i zaključuje o utjecaju promjene
Imenuje sadržaje koji mu • zapisivanje imena spomenika u okolini škole • vrednuje se razumijevanje
norme i pravila reguliraju ponašanje i položaja na odnose u prostoru.
nedostaju u okolini odnosa na plohi te upotreba
• igranje odgovarajućih igara u pojedinom prostoru međusobne odnose. PID OŠ A.B.C.D.1.1 učenik uz usmjeravanje opisuje
različitih crta, oblika i veličina
škole/prostoru četvrti. • olovka, kreda, flomaster i predstavlja rezultate promatranja prirode,
• izrada zajedničke slike četvrti sa školom u sredini, kao igre s poljima koja povezuju u prikazu vlastite ideje
Predlaže dodavanje prostore važne učenicima - svaki učenik dodaje vlastiti prijedlog željenog sadržaja • kolaž papir uku A.1.3. prirodnih ili društvenih pojava u neposrednome
sadržaja koji mu nedostaju • prati se učenkova vještina pri
okružju i koristi se različitim izvorima informacija.
• ispisivanje važnih sadržaja korištenju odabrane likovne Učenik spontano i kreativno oblikuje i
u okolini škole/prostoru OŠ TZK A.1.1 izvodi prirodne načine gibanja.
četvrti. • iscrtavanje kredom u prostoru (polja za igre, zamišljeni/željeni sadržaji..) tehnike izražava svoje misli i osjećaje pri
• prati se: aktivno sudjelovanje, učenju i rješavanju problema. OŠ TZK A.1.2 provodi jednostavne motoričke igre
• opisivanje prometnih znakova
samostalnost,
• iscrtavanje vlastitih «prometnih» znakova kredom u prostoru (na pločniku) samoinicijativnost, uku A.1.4.
komunikacija i suradnja
Učenik oblikuje i izražava svoje misli i
osjećaje.
opisani u tematskom predlošku Prostor u kojem boravim. Tamo se nalaze i nastavna sredstava i pomagala koja se mogu koristiti prilikom ostvarivanja i
vrednovanja navedenih ishoda.
Video u kojem umjetnik Alem Korkut predstavlja svoj rad s posebnim osvrtom na skulpturu u javnom prostoru:
Razgovor s umjetnikom - Kipar i njegov rad

Zajedno smo različiti
Opis teme
Učenik istražuje pripadnost grupi, vršnjacima, obitelji i zajednici te važnost prihvaćanja različitosti, međusobnog uvažavanja i tolerancije.

OŠ LK B.1.1. Učenik razlikuje likovno i vizualno umjetničko djelo te prepoznaje osobni doživljaj, likovni jezik i tematski sa držaj djela
UPOZNAJMO Uspoređuje boje, oblike • predstavljanje najdražom • prati se uočavanje i opisivanje odnosa i veličina oblika, prepoznavanje boja, opisivanje i uspoređivanje Točka, crta; crte po toku i karakteru. OŠ HJ A.1.1
SE i veličine predmeta iz igračkom: površina promatranih predmeta Mrlja i potez; dugine boje. osr A.1.1 Učenik razgovara i govori u
svakodnevnog života. Razvija sliku o sebi.
• učenici od kuće donose • vrednuje se upotreba izražajnih mogućnosti likovnog jezika (korištenje različitih vrsta i odnosa crta u Odnosi: veće, manje, jednako na plohi. skladu s jezičnim razvojem
Različitim odnosima najdražu igračku prikazivanju oblika i površina/tonova te vrsta boja; uočavanje i prikazivanje što većeg broja detalja, osr B.1.1 izražavajući svoje potrebe,
boja i vrstama crta smještaj na papiru • olovka, flomaster, akvarel
• obrazlažu svoj izbor te Prepoznaje i uvažava potrebe i osjećaje drugih. misli i osjećaje.
prikazuje opisuju njen izgled (oblik, • prati se učenkova vještina pri korištenju odabrane likovne tehnike OŠ HJ B.1.1
karakterističnosti osr C.1.3
boju, površinu) • prati se i vrednuje opisivanje primjene likovnog jezika kod prikazivanja promatranog predmeta (npr. učenik izražava svoja
promatranog predmeta. Pridonosi skupini.
• uspoređuju svoju igračku s Koristio sam mnogo tankih crta da bi prikazao kako je moj medvjedić mekan...) zapažanja, misli i osjećaje
Opisuje osobni doživljaj igračkama drugih učenika uku A.1.3. nakon slušanja/čitanja
promatranih likovnih
(uspoređuju oblike, veličinu, Učenik spontano i kreativno oblikuje i izražava književnoga teksta i povezuje
primjera (ilustracije). boje površine te zašto je ih s vlastitim iskustvom.
svoje misli i osjećaje pri učenju i rješavanju
Opisuju boje, oblike i svatko odabrao različitu ili problema. OŠ HJ B.1.4
kontraste na sličnu igračku) • prati se uočavanje i opisivanje odnosa i veličina oblika, opisivanje i uspoređivanje boja; opisivanje
promatranim likovnim osobnog doživljaja slikovnice - povezivanje osobnog doživljaja s načinom upotrebe likovnog jezika učenik se stvaralački izražava
• crtaju po promatranju uku A.1.4.
primjerima te ih • vrednuje se upotreba izražajnih mogućnosti likovnog jezika ( korištenje različitih vrsta i odnosa crta, prema vlastitome interesu
naglašavajući bitne
povezuju s osobnim
karakteristike promatrane tonova te vrsta boja); originalnost u prikazu ideje Učenik oblikuje i izražava svoje misli i osjećaje. potaknut različitim iskustvima i
doživljajem. doživljajima književnoga
igračke (bojom, crtama) • prati prepoznavanje likovnog jezika kod prikazivanja ideje – osobnog dojma slikovnice teksta.
• opisuju i uspoređuju svoj rad
i radove drugih učenika MAT OŠ D.1.1
Prati se: aktivno sudjelovanje, samostalnost, samoinicijativnost, komunikacija i suradnja
• predstavljanje najdražom Točka, crta; crte po toku i karakteru. analizira i uspoređuje objekte
slikovnicom Mrlja i potez; dugine boje, tonovi boja. iz okoline prema mjerivom
svojstvu.
• učenici donose slikovnice od • olovka, flomaster, akvarel
kuće, uspoređuju ih – opisuju
vlastiti doživljaja slikovnice te
povezuju motiv priče sa
likovnim oblikovanjem (boje,
linije, oblici, kontrasti)
• zajedno odabiru slikovnicu
koju učiteljica čita
• slikanjem/crtanjem
izražavaju vlastiti dojam o
slikovnici
Aktivnosti kojima se navedeni sadržaji mogu povezati s aktivnostima kojima se ostvaruju ishodi drugih predmeta i me đupredmetnih tema detaljno su opisani u
tematskom predlošku Upoznajmo se. Tamo se nalaze i nastavna sredstava i pomagala koja se mogu koristiti prilikom ostvarivanja i vrednovanja navedenih
ishoda.
OBIČAJ, Kontrastom boja • govorni lanac: u susret blagdanima: • kod opisivanja likovnog primjera prati se uočavanje i opisivanje odnosa i veličina oblika i boja te Točka, crta, mrlja. osr A.1.1 OŠ HJ A.1.1 Učenik razgovara i
TRADICIJA, prikazuje svoj najvažniji što volim za blagdane povezivanje osobnog doživljaja s načinom upotrebe likovnog jezika; uočavanje i opisivanje detalja Dugine boje, osnovne i Razvija sliku o sebi. govori u skladu s jezičnim
SLIČNOSTI I blagdanski događaj. • izdvajaju se najljepši i najvažniji • vrednuje se originalnost ideje te maštovita upotreba kontrasta boje u njenoj realizaciji sekundarne boje, miješanje boja. razvojem izražavajući svoje
RAZLIKE osr A.1.3 Razvija svoje potencijal.e potrebe, misli i osjećaje.
Opisuje osobni doživljaj trenutci blagdana • vrednuje se originalnost ideje te maštovito komponiranje različitih linija, mrlja i boja u njenoj realizaciji Ritam: ponavljanje i izmjena
promatranog • učenici slikaju najljepši događaj OŠ HJ A.1.2 Učenik sluša
umjetničkog djela. • kod opisivanja likovnog primjera prati se uočavanje i opisivanje odnosa i veličina oblika, površina, boja i oblika na plohi. osr B.1.1 jednostavne tekstove, točno
blagdana linija; uočavanje i opisivanje detalja
Opisuju boje, oblike i izgovara glasove, riječi i
• uspoređuju se slike te se razgovara Prepoznaje i uvažava potrebe i osjećaje drugih. rečenice na temelju slušanoga
kontraste na • vrednuje se originalnost ideje te maštovito komponiranje različitih odnosa masa, boja i površina u • akvarel, gvaš, tempere,
o sličnostima i razlikama prikazanih njenoj realizaciji pastel osr C.1.3 teksta.
promatranom blagdana
umjetničkom djelu te ih Pridonosi skupini. OŠ HJ A.1.3 Učenik čita
povezuju s osobnim • gleda se kratki film koji prikazuje tekstove primjerene
doživljajem. kako se blagdani obilježavaju u • vrednuje se upotreba izražajnih mogućnosti likovnog jezika (komponiranje kadrova te korištenje početnomu opismenjavanju i
drugim krajevima različitih odnosa slike i teksta) u realizaciji vlastite ideje uku A.1.3. obilježjima jezičnoga razvoja.
Točka, crta, mrlja.
• promatraju se umjetnička djela s Dugine boje, osnovne i Učenik spontano i kreativno oblikuje i izražava OŠ HJ B.1.1 Učenik izražava
motivom blagdana: sekundarne boje, miješanje boja svoje misli i osjećaje pri učenju i rješavanju svoja zapažanja, misli i osjećaje
Kontrastom boja ○ učenici zamišljaju da su ušli u problema. nakon slušanja/čitanja
• vrednuje se upotreba likovnog jezika prema odmaku od uobičajenih rješenja (razina Ploha, lik, geometrijski i slobodni
oblikuje poruku kojom sliku te opisuju vlastiti književnoga teksta i povezuje
maštovitosti) u realizaciji vlastite ideje likovi.
prikazuje odabrani doživljaj umjetničkog djela uku A.1.4. ih s vlastitim iskustvom.
običaj svog kraja. Ritam: ponavljanje i izmjena
○ uspoređuju vlastiti doživljaj oblika na plohi. Učenik oblikuje i izražava svoje misli i osjećaje. PID OŠ C.1.1 učenik zaključuje
blagdana s doživljajem o sebi, svojoj ulozi u zajednici i
umjetnika Odnosi: veće, manje, jednako na uviđa vrijednosti sebe i drugih.
Opisuje odnos oblika, plohi.
površina, boja i linija na • radi se čestitka za nepoznatog • prati se učenikova vještina pri korištenju odabrane likovne tehnike
promatranom prijatelja iz drugog kraja kojim mu
Prati se: aktivno sudjelovanje, samostalnost, samoinicijativnost, komunikacija i suradnja
predmetu. prikazujemo kako izgledaju • akvarel, gvaš, tempere,
blagdani u vlastitom kraju pastel, kolaž papir
Interpretira
• gleda se kratki film koji prikazuje
tradicionalni ukras svog
kako se nekad obilježavali pojedini
kraja odabranim
blagdani
odnosom mase i Točka, crta, mrlja.
prostora, boja i ploha, • razgovara se o običajima – nekad i
različitih linija. danas Dugine boje.
• promatraju se tradicionalni ukrasi Hrapava i glatka površina.
Koristi odabrane određenog kraja Masa i prostor: puno, prazno,
odnose boja i ploha te • izrađuje se interpretacija obla i uglata tijela; građenje,
različitih linija kako bi odabranih ukrasa dodavanje i oduzimanje oblika.
prikazao važan doživljaj.
Ritam: ponavljanje i izmjena
oblika na plohi i u prostoru.
• čita se slikovnica Samo da bude
Koristi kompoziciju snijega, Holly Hobbie Odnosi: veće, manje, jednako na
kadrova te odnos slike i plohi i u prostoru; dodavanje i
teksta u stripu kako bi • nastavljanjem rečenica razgovara oduzimanje oblika.
prikazao tijek se o poklonima (Najbolji poklon
zamišljenog doživljaja. koji sam ikad dobio... Najbolji
poklon koji sam sad izradio je... Za • glina, glinamol, papir-
najboljeg prijatelja izradio bi.... S plastika, ambalaža (i drugi
najboljim prijateljem išao bi...) didaktički neoblikovani
• učenici izrađuju strip ili ilustraciju materijal)
najljepše situacije s najboljim
prijateljem Točka, crta, mrlja.
Dugine boje, osnovne i
sekundarne boje, miješanje boja.
Ritam: ponavljanje i izmjena
oblika na plohi.
• olovka, ugljen, kreda,

flomaster, tuš i drvce
• akvarel, gvaš, tempere,
pastel
Aktivnosti kojima se navedeni sadržaji mogu povezati s aktivnostima kojima se ostvaruju ishodi drugih predmeta i me đupredmetnih tema detaljno su opisani u
tematskom predlošku Upoznajmo se. Tamo se nalaze i nastavna sredstava i pomagala koja se mogu koristiti prilikom ostvarivanja i vrednovanja navedenih
ishoda.

Provjera poznavanja likovnih pojmova mo že se provesti pomoću igara izrađenim u digitalnim alatima:

Godišnji izvedbeni kurikulum - prijedlog
TEME I Vidljivo-nevidljivo Prostor u kojem boravim Zajedno smo različiti Slika, igra, priča Priroda i oblik
BR.SATI 8 sati 6 sati 8 sati 7 sati 6 sati
OPIS TEME Učenik koristi likovnu ili Učenik istražuje povezanost Učenik istražuje pripadnost grupi, Učenik istražuje različite odnose Učenik istražuje prirodu različitim
vizualnu umjetnost kao oblikovanja prostora u kojem vršnjacima, obitelji i zajednici te između slike i priče proizašle iz osjetilima (vizualni opažaj, taktilni
mogućnost da interpretira svakodnevno boravi s važnost prihvaćanja različitosti, osobnih doživljaja. Kao poticaj i prostorni doživljaj: uočavanje
vidljivo (svijet koji ga okružuje) kvalitetom vlastitog života međusobnog uvažavanja i koristi igru, umjetnička djela, detalja, boja, površina, odnosa
i izrazi nevidljivo (unutarnji (namjena, veličina, boja, oblik, tolerancije. literarne i glazbene predloške veličina i oblika, ritma, građe
svijet osjećaja, misli i stavova). granice prostora itd.). (ispričati priču kombinacijama oblika itd.).
boja, kontrasta, ritma itd.)
POVEZANOST S Osobni i socijalni razvoj, Učiti Osobni i socijalni razvoj, Učiti Osobni i socijalni razvoj, Učiti Osobni i socijalni razvoj, Učiti kako Učiti kako učiti, Održivi razvoj,
MEĐUPREDMETNIM kako učiti kako učiti, Zdravlje kako učiti učiti, Građanski odgoj Građanski odgoj, Osobni i
TEMAMA socijalni razvoj
ISHODI
A.1.1 učenik • točka, crta; crte po toku i • točka, crta, mrlja • točka, crta; crte po toku i • točka, crta; crte po toku i • točka, crta; crte po toku i
prepoznaje umjetnost karakteru (debele, tanke, • ploha, lik, geometrijski i karakteru karakteru (debele, tanke, ravne, karakteru (debele, tanke, ravne,
kao način ravne, zakrivljene, izlomljene) slobodni likovi • mrlja i potez; dugine boje, zakrivljene, izlomljene) zakrivljene, izlomljene)
komunikacije i • mrlja i potez; dugine boje, tonovi boja, osnovne i • mrlja i potez; dugine boje, • mrlja i potez; dugine boje,
odgovara na različite • ritam: ponavljanje i izmjena
osnovne boje, izvedene boje, oblika na plohi i u prostoru sekundarne boje, miješanje boja miješanje boja, tonovi boja osnovne boje, izvedene boje,
poticaje likovnim
miješanje boja, tonovi boja miješanje boja, tonovi boja
izražavanjem. • odnosi: veće, manje, jednako • ploha, lik, geometrijski i • masa i prostor: puno, prazno,
• hrapava i glatka površina. na plohi i u prostoru; slobodni likovi geometrijska i slobodna tijela, • masa i prostor: puno, prazno;
• masa i prostor: puno, prazno, dodavanje i oduzimanje oblika. • hrapava i glatka površina. obla i uglata tijela; građenje, građenje, dodavanje i
građenje, dodavanje i dodavanje i oduzimanje oblika oduzimanje oblika
• smještaj: okomito, vodoravno, • masa i prostor: puno, prazno,
oduzimanje oblika. koso, iznad, ispod, gore, dolje, obla i uglata tijela; građenje, • ploha, lik, geometrijski i slobodni • hrapava i glatka površina
• ritam: ponavljanje i izmjena između, unutar, izvan; na plohi dodavanje i oduzimanje oblika. likovi; dodavanje i oduzimanje • ritam: ponavljanje i izmjena
oblika na plohi i u prostoru oblika oblika na plohi
• ritam: ponavljanje i izmjena
• odnosi: veće, manje, jednako oblika na plohi i u prostoru • ritam: ponavljanje i izmjena • odnosi: veće, manje, jednako na
oblika na plohi i u prostoru plohi i u prostoru
• smještaj: okomito, • odnosi: veće, manje, jednako na
• odnosi: veće, manje, jednako na • smještaj: okomito, vodoravno,
vodoravno, koso, iznad, ispod, plohi i u prostoru; dodavanje i
plohi koso, iznad, ispod, gore, dolje,
gore, dolje, između, unutar, oduzimanje oblika.
izvan • smještaj: okomito, vodoravno, između, unutar, izvan; na plohi i
koso, iznad, ispod, gore, dolje, u prostoru
između, unutar, izvan; na plohi i
u prostoru
A.1.2 učenik • crtački: olovka, flomaster • crtački: olovka, kreda, • crtački: olovka, ugljen, kreda, • crtački: olovka, flomaster • crtački: olovka, flomaster
demonstrira • slikarski: akvarel, tempere, flomaster flomaster, tuš i drvce • grafički: monotipija • slikarski: akvarel, gvaš, tempere,
poznavanje osobitosti gvaš, pastel, kolaž papir • slikarski: kolaž papir • slikarski: akvarel, gvaš, tempere, • slikarski: akvarel, gvaš, tempere pastel, kolaž papir papir-
različitih likovnih • prostorno-plastički: glinamol, • prostorno-plastički: glinamol plastika, prostorno-plastički:
pastel, kolaž papir
materijala i postupaka plastelin, glina ambalaža (i drugi didaktički
• prostorno-plastički: glina,
pri likovnom neoblikovani materijal)
glinamol, papir-plastika,
izražavanju.
ambalaža (i drugi didaktički
neoblikovani materijal)
B.1.1 učenik opisuje crtež, slikarstvo, skulptura, arhitektura i urbanizam, crtež, slikarstvo, skulptura, crtež, slikarstvo, skulptura, slikarstvo, skulptura, animirani
likovno i vizualno ilustracija, lutkarstvo skulptura u javnom prostoru vizualne komunikacije i dizajn, animirani film, ilustracija film, lutkarstvo
umjetničko djelo ilustracija
povezujući osobni
doživljaj, likovni jezik i
tematski sadržaj djela
B.1.2 učenik opisuje i
uspoređuje svoj
likovni ili vizualni rad
te radove drugih
učenika i opisuje
vlastiti doživljaj
stvaranja.
C.1.1 učenik urbanizam (četvrti), vizualni
prepoznaje i u znak u neposrednoj okolini,
likovnom radu spomenik
interpretira
povezanost
oblikovanja vizualne
okoline s
aktivnostima,
sadržajima i
namjenama koji se u
njoj odvijaju.
C.1.2 učenik povezuje lutkarska predstava, kip, spomenik, kulturno animirani i igrani film, fotografija,
neki aspekt slikovnica/ilustracija umjetnička institucija slikovnica/ilustracija, kazališna
umjetničkog djela s predstava
iskustvima iz
svakodnevnog života
te društvenim
kontekstom.

Vrednovanje u nastavnom predmetu Likovna kultura
U skladu s promjenama koje donosi kurikularni pristupu organizaciji nastave, vrednovanje je usmjereno na ostvarenost ishoda. Shodno tome i
elementi vrednovanja proizlaze iz domena ukazujući na različite aspekte znanja, sposobnosti i vještina učenika. Proces učenja, tj. usvajanje znanja,
sposobnosti i vještina na nastavi Likovne kulture odvija se povezano sa stvaralačkim procesom, stoga se i vrednovanje usko veže upravo uz taj
proces.
Novi pristup poseban naglasak stavlja na formativno vrednovanje.

FORMATIVNO VREDNOVANJE jest vrednovanje učeničkih postignuća koje se odvija za vrijeme učenja i poučavanja radi davanja informacija o
učeničkome napredovanju i unapređivanja budućega učenja i poučavanja, poticanja učeničkih refleksija o učenju, utvrđivanja manjkavosti u
učenju, prepoznavanja snaga te planiranja budućega učenja i poučavanja.
Iako se ideja vrednovanja još uvijek u svakodnevnoj praksi izjednačuje s pojmom ocjene koja se daje učeniku na kraju određene etape učenja i
poučavanja, ovako osmišljen sustav vrednovanja uključuje različite oblike povratnih informacija koje učenik dobiva tijekom čitavog nastavnog
procesa.
Razlikujemo tri pristupa i oblika vrednovanja učeničkih postignuća i napretka:
VREDNOVANJE ZA UČENJE, VREDNOVANJE KAO UČENJE, VREDNOVANJE NAUČENOGA
VREDNOVANJE KAO UČENJE jest pristup vrednovanju koji se temelji na ideji da učenici vrednovanjem uče, stoga nužno podrazumijeva aktivno
uključivanje učenika u proces vrednovanja uz stalnu podršku učitelja kao bi se maksimalno potaknuo razvoj učeničkoga autonomnog i
samoreguliranog pristupa učenju.
VREDNOVANJE ZA UČENJE jest pristup vrednovanju koji je sastavni dio kontinuiranoga procesa učenja i poučavanja, odvija se za vrijeme učenja i
poučavanja te kao takav ponajprije služi unapređivanju i planiranju budućega učenja i poučavanja. Vrednovanje za učenje ne rezultira ocjenom,
nego kvalitativnom povratnom informacijom i razmjenom iskustava o procesima učenja i usvojenosti znanja i vještina u odnosu na postavljena
očekivanja.
VREDNOVANJE NAUČENOGA jest pristup vrednovanju koji podrazumijeva procjenu razine postignuća učenika nakon određenoga učenja i
poučavanja tijekom školske godine ili na njezinu kraju. U pravilu rezultira ocjenom ili nekom drugom sumativnom procjenom.
Vrednovanje za učenje i vrednovanje kao učenje

Vrednovanje za učenje i vrednovanje kao učenje sastavni su dio procesa učenja i poučavanja. Učenici usvajaju i primjenjuju kriterije za
vrednovanje stvaralačkoga procesa te likovnih i vizualnih uradaka. Vrednovanje se provodi tijekom čitavoga procesa učenja i poučavanja te
obuhvaća:
• refleksiju stvaralačkoga procesa (vlastiti proces i proces drugih učenika/ samovrednovanje i vršnjačko vrednovanje): učitelj potiče učenika
na refleksiju prolaska kroz etape stvaralačkog procesa; učitelj, u suradnji s učenikom, analizira zadatke za razvoj ideja i upućuje učenika
daljnjim zadacima na produkciju novih te doradu postojećih ideja; procjena rada u skupini
• portfolio učenika može uključivati učeničke radove, skice, bilješke o razvoju ideja, fotografije radova itd. koje se spremaju u likovnu mapu
zbog uvida učenika u osobni razvoj. Učenici mogu voditi i digitalni portfolio fotografirajući svoje radove i etape rada te ih pohranjivati u
mape na tabletu.
Moguće metode i tehnike vrednovanja za učenje i vrednovanja kao učenje:
• samorefleksija i samovrednovanje (potaknuto pitanjima učitelja ili aktivnostima ili zadacima koje učenik izvodi, a s pomoću kojih samprati
realizaciju i uspješnost)
• portfolio (digitalni ili u likovnoj mapi)
• praćenje tijekom rada – davanje brzih povratnih informacija učenicima (postavljanjem usmjeravajućih pitanja učenicima te odgovaranjem
na njihova pitanja)
• prezentacija
• komparacija (procesa i radova)
• rasprava
• zadatci za primjenu znanja i vještina u novim situacijama
• ljestvice za procjenu razina primjene znanja i vještina tijekom stvaralačkog procesa
• odabir vrsta zadataka prema motivaciji i interesu učenika
• izlazne kartice (exit ticket) – učenici daju sebi i učiteljima jednostavnu povratnu informaciju o zadovoljstvu učinjenim, o naučenome, o
vlastitom sudjelovanju, odnosima tijekom rada itd. (smjernica za samoregulaciju učenika u nastavku rada)
• vršnjačko vrednovanje.
Vrijeme i materijali potrebni za praćenje i vrednovanje učenika
Zbog izuzetno male satnice Likovne kulture postoji strah učitelja o vremenskoj opterećenosti ovako kompleksno shvaćenog sustava praćenja i
vrednovanja.
Stoga treba imati na umu da:
• učitelj koristi bazu materijala koje je moguće modificirati (ljestvice procjene, zadatci za učenike...). Svi materijali i metode se koriste
integrirano kroz ostale aktivnosti na satu. Popis često korištenih pitanja i aktivnosti može se nalaziti na zidu učionice.
• poticanje refleksije pitanjima je sastavni dio nastavnog sata te se događa istovremeno s drugim aktivnostima
• spremanje radova u likovnu mapu već je uobičajena praksa no sada se u mapu spremaju i skice, bilješke te sve ostalo što je dio stvaralačkog
procesa. Korištenje digitalne kamere na mobitelu ili tabletu omogućuje brzo i jednostavno arhiviranje materijala.
Navedene metode i aktivnosti nisu same sebi svrha već se smisleno integriraju kroz razradu nastavnog procesa.
Vrednovanje naučenoga
Vrednovanje se naučenoga provodi u skladu s ostvarenošću odgojno-obrazovnih ishoda raspoređenih u tri domene. Domena Stvaralaštvo i
produktivnost polazište je i poveznica svih odgojno-obrazovnih ishoda te iz nje proizlaze dva elementa vrednovanja. Vrednovanje ishoda iz te
domene predstavlja težište procjene postignuća učenika dok se vrednovanje realizacije ishoda iz drugih domena nadovezuje na nju. Domene
Doživljaj i kritički stav te Umjetnost u kontekstu vrednuju se zajedno.
U prvoj i drugoj godini učenja veća se važnost u vrednovanju elementa kritičko mišljenje i kontekst daje doživljaju, a od trećeg do osmog razreda
razvoju kritičkoga mišljenja i povezivanju stvaralačkoga procesa s različitim kontekstima.
Vrednovanje naučenoga u nastavi Likovne kulture prvenstveno se poistovjećuje s vrednovanjem likovnog rada kao pokazatelja učenikove
usvojenosti sadržaja. Novi pristup uključuje šire sagledavanje stvaralačkog procesa te se osim gotovog likovnog ili vizualnog rada prati diskusija,
skice i bilješke iz kojih je vidljivo učenikovo sudjelovanje u različitim etapama rada.
Elementi ocjenjivanja i vrednovanja uključuju:

1. stvaralaštvo
2. produktivnost
3.kritički stav i kontekst
Dosadašnji pristup vrednovanju možemo poistovjetiti s elementom ocjenjivanja i vrednovanja produktivnost dok se elementi stvaralaštvo i kritički
stav i kontekst odnose na navedeno proširenje.
1. stvaralaštvo (stvaralački proces)

Prati se:
• stvaranje udaljenih asocijacija (izbjegavanje šablonskih i stereotipnih prikaza)
• sposobnost improvizacije
• prepoznaje učinjeno i na temelju toga poduzima sljedeće korake
Načini praćenja: diskusija, skice, bilješke (razrada procesa izvedbe), likovni ili vizualni rad
Pojašnjenje:
Ideja je subjektivni misaoni sadržaj (pojam, zamisao, predodžba), ali i objektivni aspekt neke pojave (oblik, bit, model). Ideja je vezana i uz kontekst
jer se definira kao »ona koja je istovremeno nova i upotrebljiva u određenom društvenom okruženju” (Flaherty, 2005). Ideje nam omogućuju da
predočimo naš unutarnji svijet i pojasnimo vanjski svijet. U vizualnom stvaralaštvu bitna je originalnost ideje te način njene realizacije u formi,
materijalu i mediju.
Stvaranje originalnih ideja moguće je pomoću udaljenih asocijacija, metafora, analogija, simbola itd. Stoga je ideje moguće vrednovati ukoliko
učenici produciraju više ideja (divergentno mišljenje) od kojih se bira ona koja je najoriginalnija i najprimjerenija problemu koji je potrebno riješiti
(konvergentno mišljenje). Vrednuje se originalnost i primjenjivost ideje kao rješenja određenog problema te njena realizacija u formi, materijalu i
mediju.
2. produktivnost (likovni i vizualni izraz: realizacija ideje u formi, materijalu i mediju)
Prati se:
• uporaba likovnog jezika, likovnih materijala, tehnika i/ili vizualnih medija; estetska osjetljivost
• interpretacija teme ili motiva
• uloženi trud, dovršenost radova

• uloženi trud, dovršenost radova
Načini praćenja: likovni ili vizualni rad
3. kritičko mišljenje i kontekst (način na koji učenik sagledava proces stvaranja i njegov rezultat; sagledavanje umjetničkog djela i njegovog
konteksta)
Prati se:
• opisivanje i uspoređivanje vlastitog likovnog i vizualnog uratka te uradaka drugih učenika
• povezivanje umjetničkih djela, interpretirane teme, učenikova likovnoga ili vizualnoga izraza te okoline
Načini praćenja: diskusija, likovni ili vizualni rad
Učitelj prati i po potrebi daje opisnu procjenu generičkih kompetencija: odgovornost, samostalnost i samoinicijativnost, komunikacija i suradnja:
• odgovoran pristup radu, motivacija, aktivno sudjelovanje u svim etapama učenja i poučavanja, uvažavanje mišljenja drugih,
samoinicijativnost u radu
• stupanj suradničkoga učenja i komunikacije, tolerancija, uvažavanje i vrednovanje tuđega mišljenja, aktivnost u radu u skupini ili u radu u
paru, doprinos radu skupine.
Primjer vrednovanja naučenog
Navedeni prijedlog nije vezan uz konkretan prijedlog razrade podteme iz zadanih tematskih cjelina, nego predstavlja primjer vrednovanja
vezanog uz sadržaje iz područja izražavanja bojom.
Ishodi:
Učenik:
• prikazuje svoju ideju mrljama i plohama boja različitih veličina
• primjenjuje osobitosti tehnike tempere pri likovnom izražavanju
• uspoređuje boje, oblike i veličine na likovnim radovima
• opisuje različite načine rješenja zadatka
• opisuje kako je mrljama i plohama boja različitih veličina prikazan motiv/tema umjetničkog djela
• opisuje svoj doživljaj umjetničkog djela
ELEMENT VREDNOVANJA IZVRSNO DOBRO TREBA POPRAVITI

stvaralaštvo • predlaže neobična rješenja zadatka • predlaže uobičajena rješenja zadatka • uz pomoć učitelja predlaže uobičajena rješenja zadatka
• predlaže više mogućih rješenja • koristi šablone
promatra učinjeno i na temelju uočenog dodaje nove detalje
produktivnost • kombinira mrlje i plohe boja različitih veličina na neuobičajen način • kombinira mrlje i plohe boja različitih veličina na uobičajen način • koristi mali broj mrlja i ploha boja
• izrađuje mnogo detalja • izrađuje mali broj detalja • ne posvećuje pažnju detaljima
• pravilno koristi likovnu tehniku • potrebna mu je pomoć kako bi pravilno koristio likovnu tehniku • nepravilno koristi likovnu tehniku
aktivno sudjeluje u svim etapama sata aktivno sudjeluje u svim etapama sata • sudjeluje samo u nekim etapama sata
kritičko mišljenje i kontekst Kod opisivanja likovnih radova: Kod opisivanja likovnih radova: Kod opisivanja likovnih radova:
• nabraja veći broj detalja, pravilno imenuje boje, precizno opisuje odnose veličina • nabraja manji broj detalja, pravilno imenuje boje, djelomi čno precizno opisuje odnose veličina • imenuje boje te navodi odnose veličina
• opisuje različite načine rješenja zadatka • navodi različite načine rješenja zadatka
Kod opisivanja umjetničkih djela: Kod opisivanja umjetničkih djela: Kod opisivanja umjetničkih djela:
• opisuje kako je mrljama i plohama boja razli čitih veličina prikazan motiv umjetničkog djela • navodi boje kojima je prikazan motiv umjetni čkog djela • navodi motiv umjetničkog djela
• opisuje svoj doživljaj umjetničkog djela navodi svoj doživljaj umjetničkog djela te ga uz malu pomoć učitelja opisuje • uz pomoć učitelja opisuje svoj doživljaj umjetničkog djela

Umjetničko djelo u nastavi likovne kulture
Nastava Likovne kulture omogućava strukturirani kontakt učenika s umjetničkim djelom i vizualnom okolinom tijekom kojeg oni stječu
kompetencije nužne za uspostavljanje kriterija za selektivan odnos prema velikoj količini vizualnih informacija, osvještavajuulogu popularne
kulture u oblikovanju vlastitoga identiteta, prihvaćaju ideju umjetničkog djela kao medija kojim se promišlja, izražava i komunicira, razvijaju
argumentirani stav o likovnim djelima, vizualnoj okolini i kulturnoj baštini te stječu interes za aktivnim sudjelovanjem u kulturnim i
umjetničkim događajima.
Emocionalni, asocijativni, intelektualni i stvaralački pristup u poticanju svjesnoga i aktivnoga doživljaja likovnoga/vizualnoga djela i okoline
doprinose razvoju percepcije, kreativnosti, komunikacijskih vještina te kritičkom mišljenju kao trajnim vrijednostima.
U nastavi Likovne kulture umjetnička djela su polazište za emocionalni, asocijativni i intelektualni doživljaj, za upoznavanje likovnog jezika,
oblikovanje kritičkog mišljenja, postavljanje pitanja o temama koje su bliske učenicima te su poticaj za izražavanje i komunikaciju.
Cjelovit pristup umjetničkom djelu

Problem kojim se učenici bave vezano uz umjetničko djelo može se odnositi na likovni jezik, temu, ideju ili pak širi kontekst djela.
Cjelovit pristup umjetničkom djelu uključuje:
1. prvi dojam - spontana reakcija
2. opis – popis onoga što se može vidjeti
3. analiza – promatranje odnosa među elementima, načelima i oblicima
4. interpretacija (tumačenje) - osobne refleksije (promišljanja) o djelu (vezano uz teme , ideje, priče , izraz, asocijacije , kulturni kontekst ,
maštovitost, problemski sadržaj )
5. pozadinske informacije - prikupljanje informacija o umjetniku i o djelu , kontekst djela
6. informirano prosuđivanje – djelatnost promišljanja
Cjelovito shvaćen pristup umjetničkom djelu, jedan je od ishoda nastave likovne kulture. On se gradi postupno, počevši od prvog razreda
osnovne škole pa se polako sadržajno i smisleno gradira u skladu s razvojnim sposobnostima učenika.
Izbor i izvori sadržaja

Izbor umjetničkog djela koje će se koristiti na nastavi likovne kulture ovisi o stručnoj prosudbi učitelja. Postoji velik broj tiskanih i digitalnih
izvora kvalitetnih sadržaja, no valja izbjegavati zatrpavanje prevelikim brojem informacija. Odabirom kvalitetnih i relevantnih djela
omogućujemo učenicima strukturirano upoznavanje s umjetnošću te ih tako vodimo k uspostavljanju kriterija njihova osobnog odabira.
Aktivnosti za pristup umjetničkom djelu
Upoznavanje i istraživanje sadržaja umjetničkog djela nije usmjereno prvenstveno na verbalnu analizu i opis djela, već se potiče različitim
oblicima istraživačkih i stvaralačkih aktivnosti. Učenike valja poticati da izraze vlastito viđenje i doživljaj djela te da ga povežu s vlastitim
iskustvima. Učitelj je taj koji odabirom djela, osmišljenim aktivnostima i usmjerenim pitanjima vodi učenike prema informiranoj prosudbi, no
polazište je uvijek u iskustvu učenika.
Aktivan i istraživački pristup umjetničkom djelu koji polazi od iskustva učenika može se provoditi različitim aktivnostima:
- interpretacija tematskog ili likovnog sadržaja djela pokretom, zvukom ili glumom
- upoznavanje likovnog sadržaja djela pomoću vizualnih zagonetki (slagalica i sl. )
- otkrivanje teme/motiva djela pomoću vizualnih igara – različitih tražilica i sl.
- izoliranje pojedinih likovnih sadržaja s umjetničkog djela i izrada vlastitog uratka s istim likovnim problemom
- analiza likovnog sadržaja (zamiješaj slične boje, ponovi neke linije...)
Primjeri aktivnosti za pristup umjetničkom djelu
1. Istraživanje ritma na umjetničkim djelima - promatranje umjetničkih djela kroz igru pogađanja:

• učenici slažu slagalice ili rješavaju tražilice s motivom umjetničkih djela koje će kasnije promatrati – na taj način prije same igre pomnije
proučavaju kompoziciju boja i oblika
• učenici dobivaju uputu kako će odigrati igru koja slijedi:
○ učenici se dijele u parove ili grupe
○ jedan učenik iz para ili grupe dobiva zadatak da odabere jednu od slika koje će učitelj prikazati te da lupkanjem, pljeskanjem ili
glasom oponaša ono što vidi na njoj; drugi učenik treba pogoditi o kojoj se slici radi
○ nakon toga učenici mijenjaju uloge, a učitelj će pokazati nove primjere
• učitelj prikazuje više umjetničkih djela istodobno, a učenici igraju igru
• po završetku igre učenici opisuju na koji način su povezali kompoziciju boja i oblika sa svojim doživljajem slike - opisuju kakav dojam na
njih ostavlja pojedina slika te zašto su odabrali zvukove kojim su ju interpretirali
• može se nastaviti i razgovorom kojim se osobni doživljaj učenika povezuje sa tematskim sadržajem slike.
PRILOZI:
Umjetničko djelo u nastavi Likovne kulture 1 - video s primjerom aktivnosti
ppt prezentacija koju učitelj pokazuje učenicima te pdf koji učenici mogu sami gledati na svom uređaju ukoliko je tako jednostavnije
izvesti vježbu:
Istraživanje
ritma na ...
Istraživanje
ritma na ...
Primjeri slagalica:
Wassily Kandinsky, Prema dolje, 1929. (izvor https://www.wikiart.org/en/wassily-kandinsky/downwards-1929, public domain,
pristupljeno 16.4.2019.)

Wassily Kandinsky, Naglasak na crvenom, 1926. ( izvor https://www.wikiart.org/en/wassily-kandinsky/accent-on-rose-1926, public
domain, pristupljeno 16.4.2019.)
Paul Klee, U stilu Kairouana, 1914. (izvor https://www.wikiart.org/en/paul-klee/in-the-style-of-kairouan-1914,public domain,

Primjeri tražilica - pronađi razlike

Wassily Kandinsky, Prema dolje, 1929. (izvor https://www.wikiart.org/en/wassily-kandinsky/downwards-1929, public domain,
2 . Vođena imaginacija - traženje detalja
• učenici slažu slagalice ili rješavaju tražilice s motivom umjetničkih djela koje će kasnije promatrati – na taj način prije same igre pomnije
proučavaju kompoziciju boja i oblika
• učenici sjedaju u krug i dobivaju uputu kako će promatrati i opisivati slike koje će im učitelj pokazati:
○ učitelj će pokazivati sliku po sliku i uz svaku će započeti rečenicu koju će učenici nastavljati jedan za drugim – redoslijedom kojim
sjede
○ kada učitelj pokaže novu sliku on započinje novu rečenicu, koju učenici nastavljaju na isti način kao i s prethodnom slikom
• učitelj pokazuje prvu sliku, Wassily Kandinsky, Murnau sa željeznicom i dvorcem, 1909. te započinje: "Vozim se ovim vlakom i gledam
kroz prozor, vidim neobičnu...."

kroz prozor, vidim neobičnu...."
• učenici nastavljaju rečenicu
• nakon nekog vremena učitelj pokazuje slijedeću sliku te nastavlja priču: "Vlak je malo usporio pa sam kroz prozor vidio...", a učenici
nastavljaju rečenicu
• nakon nekog vremena učitelj pokazuje slijedeću sliku te nastavlja priču: " Jahač se sasvim približio vlaku pa sam mogao dobro vidjeti...",
a učenici nastavljaju rečenicu
• učitelj pokazuje poslijednju sliku te nastavlja priču: "Vlak je stigao, izašli smo iz njega i krenuli u šetnju, vidio sam ..", a učenici
nastavljaju rečenicu
• po završetku igre učenici opisuju kako im se svidjela vožnja vlakom, koji krajolik im je bio najzanimljiviji i zašto; opisuju koje su sve boje
vidjeli
• nakon igre učenici mogu slikati svoj doživljaj putovanja ili slikom zabilježiti dio koji im je bio najzanimljiviji
PRILOZI:
Umjetničko djelo u nastavi likovne kulture 2 - video s primjerom aktivnosti
ppt prezentacija koju učitelj pokazuje učenicima te pdf koji učenici mogu sami gledati na svom uređaju ukoliko je tako jednostavnije izvesti
vježbu
Umjetničko
djelo u na...
Umjetničko
djelo u na...
Primjeri tražilica i slagalica:

tražilica - pronađi razlike, s motivom umjetničkog djela: August Macke, Zološki vrt, 1912.
izvor reprodukcije: https://www.wikiart.org/en/august-macke/zoological-garden-i-1912, public domain, pristupljeno 4.4.2019.

Slagalica s motivom umjetničkog djela: W. Kandinsky, Murnau sa željeznicom i dvorcem, 1909. izvor reprodukcije:
https://www.wikiart.org/en/wassily-kandinsky/murnau-view-with-railway-and-castle-1909, public domain, pristupljeno 14.4. 2019.
Dodatni primjera aktivnosti za pristup umjetničkom djelu mogu se naći unutar priručnika u tematskim predlošcima na slijedećim mjestima:
Tematski predložak Prostor u kojem boravim
Tematski predložak Proljeće (Priroda i oblik)

Izvori umjetničkih djela
"Djela likovne umjetnosti i vizualna okolina pokretač su aktivnosti učenja i poučavanja predmeta
Likovna kultura i Likovna umjetnost. Ona su polazište za emocionalni, asocijativni i intelektualni
doživljaj, za upoznavanje likovnoga jezika, oblikovanje kritičkoga mišljenja, postavljanje pitanja o
temama koje su bliske učenicima te su poticaj za izražavanje i komunikaciju"
Prijedlog Nacionalnog kurikuluma predmeta Likovna kultura i Likovna umjetnost
Navedene su poveznice na različite izvore relevantnih sadržaja vezanih uz nastavu likovne kulture:
mrežne stranice muzeja i galerija, službene stranice umjetnika, video zapisi i slično.
Izvori su podijeljeni u kategorije:

• Hrvatska umjetnost
• Muzeji i galerije
• Arhitektura
• Kazalište: kostimografija, scenografija, lutke
• Umjetnici
Hrvatska umjetnost
Moderna Galerija - nacionalni muzej moderne umjetnosti u Zagrebu.
Novi Stalni postav ” Hrvatska likovna umjetnost 19. - 21. stoljeća.”
Moderna galerija prezentira hrvatsku likovnu umjetnost 19., 20. i 21. stoljeća. U stalnom postavu
predstavlja više od 750 vrhunskih modernih djela slikara, kipara i umjetnika novih medija.
Hrvatski muzej naivne umjetnosti

Zbirka crteža hrvatskih umjetnika Naive
U zbirci se mogu pronaći najveći umjetnici Naive - Lacković, Rabuzin, Virius, Feješ.
Zbirka Richter
Zbirka sadrži opus djela Vjenceslava Richtera. Djela su kategorizirana u: crteže, grafike, nacrte,
objekte, plakate, serigrafije, skulpture i slike
Galerija Klovićevi Dvori - zbirka

Zbirke -Galerija Klovićevi dvori
Gradski muzej Vukovar: Zbirka Bauer

Zbirka Bauer sadrži najcjelovitiji presjek moderne hrvatske umjetnosti s kraja 19. i prve polovice 20.
stoljeća. Brojčano stanje Zbirke Bauer iznosi 2742 umjetnine, a u Domovinskom ratu 1991. je
uništeno ili nestalo 300 eksponata - među njima i značajna djela Ivana Meštrovića za kojima tragamo
putem Interpola. Umjetnine su vraćene iz Republike Srbije 2001. u Gradski muzej Vukovar.
Galerija umjetnina Split, zbirke

Zbirka sadržava građu galerije: zbirku starih majstora, zbirku ikona, zbirku moderne i suvremene

Zbirka sadržava građu galerije: zbirku starih majstora, zbirku ikona, zbirku moderne i suvremene
umjetnosti, zbirku dizajna i plakata te zbirku fotografija, filma i videa
Gliptoteka HAZU
Gliptoteka HAZU prvobitno osnovana kao zbirka sadrenih odljeva skulptura i umjetničke plastike od
antike do danas, postala je najveća zbirka skulptura u Hrvatskoj od XIX do XXI stoljeća. U stalnom
postavu nalaze se i Zbirka medalja i plaketa, Zbirka crteža naših majstora, uređen je i Park skulptura.
U prostoru Gliptoteke održava se Trienale hrvatskog kiparstva.
Muzeji i galerije
Muzej d'Orsay u Parizu
Zbirka remek djela impresionizma i postimpresionizma
Centre Pompidou, Paris

Centar Georges Pompidou, također poznat kao Beaubourg, posjeduje neke od najboljih zbirka
suvremene i moderne umjtenosti.
Rijksmuseum
Nizozemski kraljevski muzej
Sadrži djela majstora nizozemskog baroka (Rembrandta van Rijna, Johannesa Vermeera van Delfta).
Muzej moderne umjetnosti u New Yorku - MoMA

Muzejska kolekcija predstavlja presjek moderne i suvremene svjetske umjetnosti uključujući djela
arhitekture, dizajna, crteže, slike, skulpture, fotografije, grafike, ilustrirane knjige, filmove i
elektroničke medije.
Muzej moderne umjetnosti u New Yorku - MoMA - materijali za nastavnike

MoMA - prezentacije i radni listovi za nastavnike
Tools and tipps za podučavanje likovne umjetnosti na primjerima likovnih djela u MoMA.
Guggenheim New York

Popis umjetnika, biografija i umjetničkih djela fondacije Guggenheim New York
National Gallery, London

National Gallery u Londonu sadrži jednu od najvećih zbirka slika na svijetu. Zbirka sadrži slike svih
perioda zapadnoeuropskog slikarstva počevši od umjetnika kasnog srednjeg vijeka i rane renesanse u
Italiji do francuskih impresionista.
Tate Museum
Tate Museum
Tate je institucija koja koja se sastoji od četiri umrežena umjetnička muzeja koji sadrže zbirku
nacionalne britanske umjetnosti te zbirke međunarodne moderne i suvremene umjetnosti (Tate
Modern, Tate Britain, Tate Liverpool, Tate St Ives i Tate Online).
Tate Modern
Tate Modern je britanska nacionalna galerija internacionalne moderne umjetnosti u Londonu.

Tate Modern je britanska nacionalna galerija internacionalne moderne umjetnosti u Londonu.
Muzej Prado, Madrid

Velika zbirka s organiziranim preglednicima i mogućnošću uvećanja reprodukcija
Metropolitan Museum, New york

Velika zbirka umjetničke produkcije od prapovijesti do modernog doba.
Peggy Guggenheim Collection, Venecija

Zbirka umjetnosti 20.st
Galerija Ufizzi u Firenzi

Galerija Ufizzi u Firenzi
Kunsthistorisches Museum, Beč

Sadrži remek djela renesanse, baroka i rokokoa
Lenbachhaus, München
Muzej Lenbachhaus najpoznatiji je po velikoj kolekciji slika grupe Plavi jahač (Vassiliy Kandinsky,
Gabriele Munter, Franz Marc, August Macke, Paul Klee.)
Arhitektura
Antoni Gaudi, izbor od deset najpoznatijih građevina u Barceloni
Antoni Gaudi vanvremenski je arhitekt koji u svom radu daje njemu svojstvena inovativna
konstruktivna, prostorna i oblikovna rješenja.
Arhitektonski studio NLE

Arhitektonski studio čija je filozofija bazirana na razvoju održivih rješenja za okoliš, infrastrukturu
gradova i način života ljudi. Njihovi projekti potiču interakciju sa lokalnim stanovništvom tijekom
procesa planiranja.
Toshiko Horiuchi MacAdam, Takino Suzuran National Park

Toshiko Horiuchi MacAdam je japanska umjetnica poznata po tekstilnim skulpturama velikih mjerila,
a posebno "tekstilnim" igralištima za djecu.
Smiljan Radić
Čileanski arhitekt hrvatskog podrijetla koji u svom radu propituje nove mogućnosti arhetipskih
elemenata arhitekture.
Film Garbage Warrior

Priča o radikalnom ekološkom arhitektu Michaelu Raynoldsu i njegovoj borbi za izgradnju
samoodrživih zajednica.

Kazalište/scenografija, kostimografija
Grupa Numen - scenografije
Grupa Numen bavi se konceptualnom umjetnošću, scenografijom, produkt dizajnom te prostornim
dizajnom.
Opera Čarobna frula, r. J. Taymor - najava

Mjuzikl Kralj lavova, r. J. Taymor - trailer
Julie Taymor je višestruko nagrađivana američka kazališna i filmska redateljica, kostimografkinja te
dizajnerica lutaka.
Ana Savić Gecan, Mala Sirena, ZKM, Zagreb

Ana Savić-Gecan kazališna je i filmska kostimografkinja.
Umjetnici
Van Gogh muzej
Kolekcija najpoznatijih djela Vincenta van Gogha, njegovih suvremenika kao i japanskih radova te
inspiracija.
Henri Matisse
Henri Matisse
Web- stranica sadrži biografiju umjetnika, fotografije njegovih djela, te fotografije iz njegovog života
(slikar, modeli, prijatelji...)
Zaklada Joan Miro
Zaklada Joan Miro sadrži širok raspon kvalitetnih reprodukcija djela Joana Miroa koja su razvrstana
kao: skice, crteži, slike, tekstili, skulpture.
David Hockney
Službena stranica britanskog umjetnika Davida Hockneya. Radovi su razvrstani prema mediju i
vremenu nastanka.
Christo i Jeanne-Claude
Službena stranica umjetničkog dvojca Christo i Jeanne-Claude; sadrži opise, skice i fotografija velikih
umjetničkih projekata
M. C. Escher
Mrežna stranica je svojevrsna baza podataka o životu i radu Mauritsa Cornelisa Eschera. Stranica je
organizirana po kategorijama kao što su: Galerija, O Escheru, Novosti i drugo. U svakoj kategoriji
postoje podkategorije pa se tako npr. u Galeriji izabrana djela (veći dio umjetnikova opusa) mogu
promatrati prema periodu, kolekcijama i tehnikama. U kategoriji O Escheru možemo pronaći njegovu
biografiju, film, citate, knjige o umjetniku, intervju s njegovim sinom. U kategoriji Novosti mogu se
pronaći svakojaki aktualni sadržaji vezani za filmove, izložbe izjave i sl.
Hundertwasser
Službena stranica s opsežnim prikazom umjetnikova rada

Aleksander Calder
Aleksander Calder – video

Smjernice za rad s učenicima s teškoćama
Nastava likovne kulture u 1. razredu potiče učenike da eksperimentiraju i istražuju svijet oko sebe.
Od svladavanja tehnika kojima rade, promatranja svojeg okruženja do prepoznavanja umjetničkog u
tom okruženju učenik istražuje, oblikuje, izražava se te stiče neprocjenjivo iskustvo.
Svaki učenik bez obzira na teškoću mora imati pristup što cjelovitijem doživljaju stvaralaštva.
Kako bi ponuđene aktivnosti svakom učeniku bile dostupne, ugodne i smislene dobro je znati u čemu
je učenik dobar, koje su njegove jake strane. Prilikom planiranja nastavnih aktivnosti treba
predvidjeti na koje prepreke može tijekom rada naići te smisliti kako ukloniti te prepreke.
Planirajte tako da omogućite učeniku što veću samostalnost u izvođenju zadataka. Već kod prvog
rada na papiru vidjet ćete u kolikoj mjeri učenik treba podršku i vođenje, a gdje ga treba potaknuti
na samostalnost.
Objasnite korak po korak što treba raditi

Hoće li učenik biti uspješan u izvršavanju zadataka neki puta ovisi o tome jeste li mu dovoljno jasno
objasnili zadatak. Možda će uputa koja u sebi sadrži nekoliko podzadataka biti prekomplicirana. Npr.
uputu: "Nacrtajte krugove, obojite ih pa izrežite." razdvojite na korake koji sadrže kraće upute,
odnosno zadajte uputu po uputu.
Omogućite im više vremena za izvršavanje zadataka

Učeniku će možda trebati više vremena u shvaćanju i izvršavanju zadatak što možda neki puta neće
biti moguće. Dovoljno je da mu date do znanja da rad ne treba dovršiti do kraja. Važno je da učenik
svakako započne zadatak, odnosno da sudjeluje u radu.
Objašnjavanje popratite slikama

Prilikom objašnjavanja zadataka upute je dobro prikazati slikovnim materijalima. Imajte na umu da
preveliki broj uputa i slika također može zbuniti učenika. Neki učenici bolje reagiraju kada nema
puno opisivanja i objašnjavanja.
Pokažite kako nešto treba raditi

Neki puta je dobro učeniku pokazati što želite da napravi. Ukoliko ne može shvatiti ideju zadatka
pomognite mu konkretnim uputama kako treba započeti. Zadatak mora biti dovoljno izazovan, ali
dostižan.

Ponudite mogućnost drugačijeg načina rada
Posebice je izazovno osmisliti rad na satu likovne kulture za učenike sa motoričkim teškoćama. Ako
učenik npr. zbog motoričkih teškoća ne može dobro držati olovku ili drugi pribor, razmislite o
drugačijem načinu na koji bi se taj učenik mogao izraziti. Možda isti zadatak može raditi modelirajući
glinom ili plastelinom.
Dobro je koristiti veći format papira, jer je zbog loše koordinacije teže raditi unutar malog prostora
na papiru.
Umjesto olovke ili bojice koje teško zahvaća rukom pa ostavljaju slabiji trag na papiru mogu se
koristiti blok pastele, kistovi većih dimenzija ili spužvice. Povećajte dršku kista tako da na nju
pričvrstite cjevčicu.
Ako učenik svojom rukom može zahvatiti samo veći predmet, omogućite mu da tim predmetom
umočenim u boju ostavlja otisak na papiru.
Prijedlog: u posebnoj platnenoj vrećici ili kutiji čuvajte "čarobna" pomagala koja će moći koristiti svi
učenici: veliki kistovi, spužvice, valjčići…općenito sve što može pomoći pri ostavljanju različitih
tragova na papiru.
Dopustite učenicima da sami odaberu položaj u kojemu će se osjećati najugodnije dok budu radili.
Možda će nekome odgovarati da sjedi na pilates lopti koja će mu omogućiti da stalno bude u pokretu
ili da leži potrbuške kako bi mu cijelo tijelo imalo oslonac.
Ljepljivom trakom učvrstite papir za podlogu kako se ne bi pomicao tijekom rada.
Oslobodite prostor kako bi učeniku olakšali kretanje.
Omogućite sve da svi mogu aktivno sudjelovati u radu umjesto da neki budu samo promatrači.

Metodički Prirucnik 1 Osnovne Likovno

Uploaded by

Document Information

Original Title

Copyright

Available Formats

Share this document

Share or Embed Document

Sharing Options

Did you find this document useful?

Is this content inappropriate?

Copyright:

Available Formats

Metodički Prirucnik 1 Osnovne Likovno

Uploaded by

Copyright:

Available Formats

Specifičnosti predmeta

Likovna kultura Page 1

Likovna kultura Page 2

Sadržaji domena se preklapaju, međusobno nadopunjuju i nadograđuju osnovnu stvaralačku

Cjeloviti pristup učenju i poučavanju uključuje:

Likovna kultura Page 3

Likovna kultura Page 4

Domena A - stvaralaštvo i produktivnost

Domena B - doživljaj i kritički stav

Domena C - umjetnost u kontekstu

OŠ LK C.1.1. Učenik prepoznaje i u likovnom radu interpretira povezanost oblikovanja vizualne

Likovna kultura Page 5

odgojno-obrazovni ishod razrada ishoda odgojno-obrazovni ishodi na

Sadržaji za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda

Učenik odgovara likovnim i vizualnim izražavanjem na razne vrste poticaja:

Preporuke za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda

Sadržaji za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda

Učenik koristi neke od predloženih likovnih materijala i tehnika:

Likovna kultura Page 6

Preporuke za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda

Doživljaj i kritički stav

Sadržaji za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda

Doživljaj i kritički stav

Sadržaji za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda

Likovna kultura Page 7

Sadržaji za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda

Preporuke za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda

Ishod se ostvaruje i vrednuje zajedno s ishodom OŠ LK A.1.1.

Sadržaji za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda

Preporuke za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda

Ostvarivanje ishoda se prati i ne podliježe vrednovanju.

Likovna kultura Page 8

Preporučeni oblici rada:

Likovna kultura Page 9

razina usvojenosti razina usvojenosti razina usvojenosti razina usvojenosti

razina usvojenosti razina usvojenosti razina usvojenosti razina usvojenosti

Doživljaj i kritički stav

svojenosti razina usvojenosti razina usvojenosti razina usvojenosti

razina usvojenosti razina usvojenosti razina usvojenosti razina usvojenosti

Likovna kultura Page 10

razina usvojenosti razina usvojenosti razina usvojenosti razina usvojenosti

Likovna kultura Page 11

Popis tema za prvi razred

OBVEZNE TEME OPIS TEME

Likovna kultura Page 12

Ishodi na razini predmeta

Ishodi na razini podteme i aktivnosti

Aktivnosti za realizaciju ishoda

Likovni i vizualni jezik

Likovni materijali i tehnike

Povezanost s međupredmetnim temama

Likovna kultura Page 13

Ishodi na razini predmeta

Osnovne i izvedene boje - video o miješanju boja

Razvrstaj boje na osnovne i izvedene

Likovna kultura Page 14

Likovna kultura Page 15

Metoda GOVORNI LANAC - Likovna kultura

Video je preuzet iz priručnika za nastavni predmet Likovna kultura za 5. razred

Površine - poredaj od meke prema tvrdoj

Likovna kultura Page 16

Ishodi na razini predmeta

Interpretira odabrani • učenici opisuju što boje.