Metodički Prirucnik 1 Osnovne Hrvatski Jezik

Specifičnosti predmeta
Specifičnosti u poučavanju predmeta hrvatski jezik u prvom obrazovnom

ciklusu
Nastavni sadržaji hrvatskog jezika u prvom obrazovnom ciklusu (1. i 2. razred osnovne škole) nisu
značajnije niti povećani niti smanjeni.
Promjena se prvenstveno odnosi na komunikacijsko-funkcionalni pristup jeziku uz uvažavanje
učenikovog jezičnog razvoja, njegovih interesa i potreba. Učenik razvija svoje jezične sposobnosti
slušanja, govorenja, čitanja i pisanja, uočava važnost jezika i književnosti za učenje i život.
Poseban naglasak je na:
• Učestalom, svakodnevnom redovitom čitanju književnih i neknjiževnih tekstova s
razumijevanjem zbog važnosti čitanja
• slušanju, govorenju i pisanju u skladu s vlastitim potrebama i interesima
• odgoju čitatelja i razvoju čitateljske kulture
Promjene u učenju u poučavanju hrvatskoga jezika u prvom razredu osnovne škole

• Razdoblje početnog čitanja i pisanja obuhvaća cijeli prvi, ali i drugi razred osnovne škole.
Čitanje i pisanje su jezične djelatnosti koje učenici tek trebaju savladati pa im se ostavlja više
vremena u učenju i poučavanju uz birane metodičke postupke koji uvažavaju jezični razvoj
svakog učenika.
• Dok ne nauče čitati, učenici slušaju kako im odrasli čitaju književne tekstove. Tijekom
razdoblja početnog čitanja i pisanja važno je da učitelj svakodnevno čita književne tekstove
primjerne dobi učenika i njegovim interesima. Kako učenici savladavaju slova, učitelj priprema
tekstove za samostalno čitanje učenika. U takvim tekstovima napisane su riječi i rečenice samo
s naučenim slovima. Takve tekstove učenici čitaju samostalno svaki dan.
• U poučavanju izostavljeno je definiranje jezičnih (gramatičkih) pojmova. Na primjer: Učenici
ne moraju znati napamet definiciju imenice ili glagola. Od učenika se očekuje da imenice ili
glagole pravilno koriste tijekom govorenja i pisanja te da ih prepoznaju u slušanom i čitanom
tekstu. Ova očekivanja ostvaruju se isključivo uz aktivnosti govorenja, čitanja, pisanja i
slušanja. Od učenika se očekuje da jezično točno koristi samo one riječi koje su dio njegovog
aktivnog rječnika. Poseban naglasak je na bogaćenju rječnika svakog učenika, a bogaćenje
rječnika odvija se tijekom slušanja, čitanja, ali i pisanja i govorenja.
• Pravopisna i pravogovorna pravila usvajaju se tijekom govorenja i pisanja, te čitanja i
slušanja koje je u skladu sa spoznajnim, recepcijskim i komunikacijskim sposobnostima
učenika.
• Učenici redovito čitaju različite vrste tekstova s razumijevanjem uz pronalaženje važnih
podataka iz teksta potrebnih za učenje i svakodnevni život. Preporučuje se veća i učestalija
izloženost učenika tekstovima primjerenim recepcijskim sposobnostima i jezičnom razvoju pri
čemu je važna veća zastupljenost obavijesnih (informativnih, neknjiževnih tekstova).
• U poučavanju je izostavljeno definiranje književnoznanstvenih pojmova. Tijekom književne
interpretacije učenici neposredno prepoznaju, a kasnije i objašnjavaju osnovne književne
elemente kao npr. pjesma, priča, bajka, igrokaz, rima, ritam, pjesnička slika, fabula, književni
lik i sl.
• Nakon čitanja književnih djela naglasak je na iskazivanju doživljaja teksta, misli i osjećaja te
uočavanju vrijednosti i obilježja književnog djela.
• Značajno je istaknut razvoj kreativnosti kroz različite stvaralačke jezične aktivnosti kao i
stvaralaštvu povezanom s recepcijom književnih djela i medijskih sadržaja primjerenih dobi
učenika.
Hrvatski jezik Page 1

učenika.
• Od prvog razreda uvodi se upoznavanje učenika s kulturološkim sadržajima primjerenim
dobi učenika i potiče na sudjelovanje u kulturnim događanjima vezanim uz književnost,
medijsku pismenost te jezičnu kulturnu baštinu.
• Veći je naglasak na samostalnom i svakodnevnom izboru i čitanju s razumijevanjem
ponuđenih književnih tekstova pri čemu je važno upoznavanje učenika s prostorima školske i
narodne knjižnice, redoviti odlazak u knjižnicu i posuđivanje knjiga, objašnjavanje vlastitog
izbora određenog djela za čitanje te sastavljanje popisa pročitanih književnih tekstova
(slikovnica i knjiga za djecu)
Promjene u ranom učenju i poučavanju hrvatskoga jezika po razredima (1. do 4.razred osnovne
škole):
1. razred
U prvom razredu uče se samo formalna (tiskana) slova. Naglasak je na razvoju čitanja, govorenja i
slušanja. Učenike i učitelje u prvom razredu željelo se rasteretiti dvostrukom obradom slova, prvo
tiskanih, a onda pisanih pri čemu je sadržaj većine nastavnih sati poučavanje slova, a nedostaje
vremena za poučavanje koncentriranog slušanja, pravilnog i uljudnog razgovora i učestalog,
svakodnevnog čitanja. Prema ovom kurikulumu, učenici će tijekom prvog razreda više čitati, slušati i
govoriti što ne isključuje pisanje kraćih tekstova od tri do pet rečenica, ali svakako isključuje
prepisivanje i pisanje dugih tekstova malim tiskanim slovima.
2. razred
U drugom razredu, uz pretpostavku boljih grafomotoričkih sposobnosti učenika s obzirom na dob i
zadovoljavajuće razine usvojenosti čitanja tijekom prvog razreda, učenici uče pisati rukopisna
(pisana) slova.
Samostalno pisanje prema poticaju usklađeno je s dinamikom učenja i jezičnim razvojem svakog
pojedinog učenika. Teme o kojima učenici pišu su bliske iskustvima učenika. Osim literarnih
sastavaka učenici uče i pisanje tekstova potrebnih za svakodnevni život kao što su popis, dnevnička
bilješka, uputa, pismo, poruka, molba i sl.
Učenici tijekom prvog i drugog razreda usvajaju nove riječi i utvrđuju njihovo značenje te ih točno
koriste u oblikovanju sintagmi i rečenica bez naglašavanja gramatičkih pojmova. Jezični pojam
imenice ne objašnjava se više u drugom razredu kako je bilo do sada.
3. razred
Učenici se u trećem razredu usvajaju lingvističke (jezične) pojmove imenica, glagoli i pridjevi ali
samo na riječima koje su u svakodnevnoj upotrebi uz poznavanje konkretnog značenja i
prepoznaju ih u tekstu.
Govorenje i pisanje usklađeno je s temama iz svakodnevnog života, a čitanje i slušanje
podrazumijeva razumijevanje govorenog/slušanog teksta uz izdvajanje podataka iz teksta te
iznošenje mišljenja o čitanom/slušanom tekstu.
Postupno se uvode strategije aktivnog slušanja, čitanja, razgovaranja, govorenja i pisanja.
4. razred
Jezični sadržaji se usvajaju komunikacijom, a ne reprodukcijom napamet naučenih pravila i
definicija. Nastavlja se poučavanje i razvoj jezičnih djelatnosti govorenja, slušanja, čitanja i pisanja uz
zahtjevnije vrste tekstova primjerenih daljnjem jezičnom razvoju učenika. Učenici slušaju i čitaju
različite vrste tekstova potrebne za učenje i svakodnevni život te pišu i govore tekstove potrebne pri
učenju i svakodnevnom životu uz korištenje primjerenih strategija svih jezičnih djelatnosti
Novi pristup čitanju književnih djela za samostalno čitanje

Novi pristup čitanju književnih djela za samostalno čitanje
Preporuka je da se u prvom obrazovnom ciklusu pročita što više djela. Predložena djela bira samo
učitelj, ili učitelj u suradnji s učenicima. U prvom razredu ne trebaju sva djela učenici samostalno
čitati. Dok ne nauče sva slova preporuča se da učenicima slikovnice čita učiteljica ili da učenici čitaju
slikovnice kod kuće zajedno s roditeljima. Predlaže se da svaki učitelj prvog razreda napravi poseban,
razredni godišnji literarni kurikulum koji će sadržavati popis djela koja će se pročitati, kreativne
nastavne aktivnosti prije ili nakon čitanja djela, kao i način vrednovanja u procesu čitanja. Također se
predlaže da nekoliko književnih djela s preporučenog popisa budu motiv ili poticaj za integrirani
nastavni dan.

Odgojno-obrazovni ishodi
Hrvatski jezik
Nastavno područje: Hrvatski jezik i komunikacija
• OŠ HJ A 1.1 Učenik razgovara i govori u skladu s jezičnim razvojem izražavajući svoje potrebe,
misli i osjećaje.
• OŠ HJ A 1.2 Učenik sluša jednostavne tekstove, točno izgovara glasove, riječi i rečenice na
temelju slušanoga teksta.
• OŠ HJ A 1.3 Učenik čita tekstove primjerene početnomu opismenjavanju i obilježjima
jezičnoga razvoja.
• OŠ HJ A. 1.4 Učenik piše školskim formalnim pismom slova, riječi i kratke rečenice u skladu s
jezičnim razvojem.
• OŠ HJ A 1.5 Učenik upotrebljava riječi, sintagme i rečenice u točnome značenju u uobičajenim
komunikacijskim situacijama.
• OŠ HJ A 1.6 Učenik prepoznaje razliku između mjesnoga govora i standardnoga hrvatskog
jezika.
• OŠ HJ A 1.7 Učenik prepoznaje glasovnu strukturu riječi te glasovno analizira i sintetizira riječi
primjereno početnomu opismenjavanju
Nastavno područje: Književnost i stvaralaštvo

• OŠ HJ B. 1. 1 Učenik izražava svoja zapažanja, misli i osjećaje nakon slušanja/čitanja
književnoga teksta i povezuje ih s vlastitim iskustvom.
• OŠ HJ B. 1. 2 Učenik sluša/čita književni tekst, izražava o čemu tekst govori i prepoznaje
književne tekstove prema obliku u skladu s jezičnim razvojem i dobi.
• OŠ HJ B 1. 3 Učenik izabire ponuđene književne tekstove i čita/sluša ih s razumijevanjem
prema vlastitome interesu.
• OŠ HJ B. 1. 4 Učenik se stvaralački izražava prema vlastitome interesu potaknut različitim
iskustvima i doživljajima književnoga teksta.
Nastavno područje: Kultura i mediji

• OŠ HJ C. 1.1. Učenik sluša/čita tekst u skladu s početnim opismenjavanjem i pronalazi podatke
u tekstu.
• OŠ HJ C. 1.2. Učenik razlikuje medijske sadržaje primjerene dobi i interesu.
• OŠ HJ C. 1.3. Učenik posjećuje kulturne događaje primjerene dobi.

Razrada ishoda
Razrada ishoda
Hrvatski jezik
Nastavno područje: Hrvatski jezik i komunikacija
OŠ HJ A 1.1 Učenik razgovara i govori u skladu s jezičnim razvojem izražavajući svoje potrebe, misli
i osjećaje.
• razgovara u skladu sa svojim interesima i potrebama
• postavlja jednostavna pitanja
• odgovara cjelovitom rečenicom
• upotrebljava riječi: molim, hvala, oprosti, izvoli
• govori više cjelovitih rečenica tematski povezanih u cjelinu
• izgovora glasove i naglašava riječi u skladu s jezičnim razvojem
• točno intonira rečenicu s obzirom na priopćajnu svrhu i poredak riječi u rečenici u skladu s
jezičnim razvojem i dobi
• poštuje pravila uljudnoga ophođenja tijekom razgovora
• tekstovi: pozdravljanje, upoznavanje, cjelovite rečenice kao pitanja i odgovori, više povezanih
rečenica u kraći govoreni tekst
PREPORUKA: Učitelj svakodnevno organizira različite igrolike jezične aktivnosti kojima potiče
razgovor i sudjelovanje učenika u govornom činu.
RAZINE ODGOJNO-OBRAZOVNOG ISHODA
ZADOVOLJAVAJUĆ DOBRA VRLO DOBRA IZNIMNA

A
- postavlja pitanja i - započinje razgovor, - sudjeluje u - govori kratak tekst i u
odgovara na postavlja pitanja i razgovoru razgovoru izražava svoje
pitanja kratkom odgovara na pitanja izražavajući svoje potrebe, misli i osjećaje,
rečenicom; kratkim rečenicama; potrebe, misli i sudjeluje u govornom činu u
sadržajem samostalno se uključuje osjećaje; sudjeluje u osmišljenim govornim
govorenja u jezičnu aktivnost govornom činu i situacijama (govor je čujan i
obuhvaća poznate govorenja te sadržajem razgovoru u artikuliran) te inicira
pojmove i situacije govorenja obuhvaća formalnim razgovor o temi primjerenoj
zadane teme komunikacijskim dječjem interesu
situacijama
OŠ HJ A 1.2 Učenik sluša jednostavne tekstove, točno izgovara glasove, riječi i rečenice na temelju
slušanoga teksta.
• sluša jednostavne tekstove iz različitih izvora
• odgovara na pitanja o slušanome tekstu
• postavlja pitanja o slušanome tekstu
• sluša i razumije uputu i postupa prema uputi

• sluša i razumije uputu i postupa prema uputi
• točno ponavlja izgovor glasova i čestih riječi te intonira rečenice s obzirom na priopćajnu svrhu
• spoznaje značenje riječi na temelju vođenoga razgovora
• tekstovi: kratki jednostavni tekstovi primjereni jezičnom razvoju i dobi (radijske emisije,
reklame, najave filmova i emisija, zvučni zapisi književnoumjetničkih tekstova)
PREPORUKA: Pri odabiru tekstova za učenje, poučavanje i vrednovanje valja poštovati načelo od
jednostavnijega prema složenome, i to s obzirom na sadržaj, ustroj teksta, jezične strukture i rječnik.
Tekstovi namijenjeni početnom opismenjavanju trebaju biti kratki, neopširni, pisani razumljivim
stilom i jezikom. U skladu s interesima i napretkom učenika trebaju se postupno usložnjavati.
Tekstovi trebaju značenjem, smislom i sadržajem podržavati jezični razvoj učenika i početnu čitalačku
pismenost. Grafičko oblikovanje teksta mora biti u skladu sa zahtjevima metodike početnoga
opismenjavanja (vizualno uporište za poučavanje pisanja i čitanja).
ZADOVOLJAVAJUĆA DOBRA VRLO DOBRA IZNIMNA
- s razumijevanjem - sluša s - sluša s -- sluša s

sluša jednostavne razumijevanjem razumijevanjem razumijevanjem
govorne/čitane govorni/čitani tekst, govorni/čitani govorni/čitani
tekstove, odgovara točno odgovara na tekst, točno tekst, točno
na pitanja uz logička pitanja o sadržaju odgovara na odgovara na
odstupanja i izgovara teksta uz pomoć pitanja o sadržaju pitanja o sadržaju
glasove i ogledne i učitelja i izgovara teksta prema teksta, točno
česte riječi uz glasove, ogledne i smjernicama i izgovara glasove i
pokušaje i pogreške u česte riječi i izgovara glasove, riječi i točno
glasnoći i artikulaciji rečenice prema ogledne i česte intonira rečenice
modelu riječi i rečenice
OŠ HJ A 1.3 Učenik čita tekstove primjerene početnomu opismenjavanju i obilježjima jezičnoga

razvoja.
• razlikuje slovo od drugih znakova
• prepoznaje slova
• povezuje napisano slovo s glasom
• povezuje glasove i slova u slogove i cjelovitu riječ te riječi u rečenicu
• čita riječi, rečenice, tekstove primjereno početnomu opismenjavanju
• odgovara na jednostavna pitanja nakon čitanja teksta
• postavlja pitanja primjereno početnom opismenjavanju
• prikazuje i čita podatke u grafičkim prikazima i tekstovima drugih nastavnih predmeta (npr.
Matematika, Priroda i društvo...)
• tekstovi: kratki tekstovi primjereni početnom opismenjavanju (s riječima u kojima su naučena
slova), kratki obavijesni i književni tekstovi primjereni jezičnom razvoju i dobi
PREPORUKA: Učitelj stvara poticajno okružje za čitanje. Tijekom usvajanja početnih čitalačkih
vještina učenik treba svakodnevno pozornost usmjeravati na značenje i smisao pročitanoga, vještinu
čitanja i vježbanje čitanja. Učitelj treba poučiti učenike tehnikama čitanja koje mu omogućuju
točnost, pravilnu artikulaciju glasova, rečeničnu intonaciju i razumijevanju pročitanoga. Brzina čitanja

točnost, pravilnu artikulaciju glasova, rečeničnu intonaciju i razumijevanju pročitanoga. Brzina čitanja
nije presudna u procesu početnoga opismenjavanja, nego pozornost treba usmjeriti na razvoj
fluentnosti u čitanju i čitalačkoj motiviranosti.

- čita riječi i kraće - čita riječi i kraće - čita s čita s razumijevanjem duže
rečenice primjerene rečenice primjerene razumijevanjem tekstove primjerene
početnomu početnomu kratke tekstove početnomu opismenjavanju;
opismenjavanju uz opismenjavanju uz primjerene čita rečenice i tekst
povremene pogreške i povremene pogreške i početnomu naglašavajući rečenične
razumije ih uz pomoć razumije ih uz pomoć opismenjavanju cjeline da bi se zadržao
učitelja učitelja smisao teksta
OŠ HJ A 1.4 Učenik piše školskim formalnim pismom slova, riječi i kratke rečenice u skladu s
jezičnim razvojem.
• povezuje glas s odgovarajućim slovom
• razlikuje slova od drugih znakova
• povezuje glasove i slova u cjelovitu riječ, a riječi u rečenicu
• piše velika i mala slova školskoga formalnog pisma
• prepisuje riječi i rečenice
• samostalno piše riječi i rečenice samo naučenim slovima
• oblikuje kratak pisani tekst primjeren početnomu opismenjavanju
• ističe pisanje velikog početnog slova: prva riječ u rečenici, vlastita imena i prezimena ljudi i
imena naselja ili mjesta u užem okružju
• piše rečenični znak na kraju rečenice
• tekstovi: kratki tekst od tri do pet rečenica, sadržajno i logički povezan

PREPORUKA: Metodički postupci početnoga opismenjavanja: Učenik pravilno drži pisaljku u ruci,
izvodi predvježbe za pisanje formalnih slova, prikazuje zadano slovo pokretom ruke ili tijela, izrađuje
model zadanoga slova od različitih materijala (papir, folija, vezice, masa za modeliranje i sl.), opisuje
izgled slova, sluša zadani glas i piše odgovarajuće slovo, usvaja abecedni poredak slova učenjem kroz
igru i igrolikim aktivnostima, dopisuje izostavljene riječi u rečenici.
Učenik piše velikim slovima školskoga formalnog pisma. Mala slova služe za čitanje te se ne
preporučuju diktati i vježbe prepisivanja dužih tekstova malim slovima školskoga formalnog pisma.
Malim slovima školskog formalnog pisma može se napisati tek redak ili dva kao motoričku vježbu.
Tijekom samostalnoga oblikovanja kratkoga teksta učenici mogu pisati nekoliko rečenica velikim i
malim slovima školskoga formalnog pisma.

- - prepisuje riječi i -- piše riječi i - piše riječi i oblikuje kratke • izabire tematsku skupinu
kratke rečenice kratke rečenice rečenice slovima školskoga riječi i piše riječi, kratke
slovima školskoga slovima formalnog pisma i u pisanju rečenice i oblikuje kratak
formalnog pisma školskoga samostalno odabire riječi u tekst slovima školskoga

formalnog pisma školskoga samostalno odabire riječi u tekst slovima školskoga
prema modelu formalnog pisma skladu s njihovim značenjem da formalnog pisma
bi odaslao poruku
OŠ HJ A 1.5 Učenik upotrebljava riječi, sintagme i rečenice u točnome značenju u uobičajenim

komunikacijskim situacijama.
• izabire riječi kojima razumije značenje i njima oblikuje sintagme i rečenice
• traži objašnjenje za značenje riječi koje ne razumije
• objašnjava vlastitim riječima značenje nepoznatih riječi nakon vođenoga razgovora
• traži nepoznate riječi u dječjem rječniku poznavajući abecedni poredak riječi i čita s
razumijevanjem objašnjenje značenja riječi
PREPORUKA: Različitim aktivnostima i strategijama čitanja (uspostavljanjem aktivnoga angažmana
pri čitanju i poticanjem na postavljanje pitanja) valja razvijati aktivan i pasivan rječnik učenika u
skladu s jezičnim razvojem.

- uz pomoć učitelja - prepoznaje - objašnjava - izabire odgovarajuće riječi i
prepoznaje značenje značenje riječi i značenje riječi i točno ih upotrebljava u
riječi i upotrebljava ih upotrebljava ih u upotrebljava ih u oblikovanju sintagmi i
u sintagmama i sintagmama i sintagmama i rečenica u uobičajenim
rečenicama u rečenicama u rečenicama u komunikacijskim situacijama;
uobičajenim uobičajenim uobičajenim traži objašnjenje za značenje
komunikacijskim komunikacijskim komunikacijskim riječi koje ne razumije i
situacijama situacijama situacijama pravilno ih
OŠ HJ A 1.6 Učenik prepoznaje razliku između mjesnoga govora i standardnoga hrvatskog jezika.
• prepoznaje različitost u riječima (izraznu i sadržajnu) između mjesnoga govora i standardnoga
hrvatskog jezika
• prepoznaje naglasnu različitost riječi u mjesnome govoru i standardnome hrvatskome jeziku
PREPORUKA: Sadržajima i aktivnostima u ishodu promiče se očuvanje zavičajnih idioma kao
kulturnoga nasljeđa. Prema načelu zavičajnosti uputno je u početnoj nastavi učeniku dopustiti
slobodno izražavanje idiomom koji najbolje poznaje i kojim može slobodno i jednostavno izraziti
svoje misli i osjećaje. To je iznimno važno za daljnji razvoj komunikacijske jezične kompetencije i
suzbijanje straha od jezičnoga izražavanja u metodičkoj situaciji. Preduvjet za ovladavanjem
standardnim hrvatskim jezikom jest uvažavanje imanentnoga jezičnog znanja učenika. Potrebno je
poučiti učenike da se njihov jezik zove hrvatski jezik i pismo latinica.

- prepoznaje značenje - uočava razliku -- uz pomoć učitelja prepoznaje razliku
poruke na mjesnome između tekstova na prepoznaje razliku između između tekstova na
govoru prikladne mjesnome govoru i tekstova na mjesnome mjesnome govoru i
učeničkomu iskustvu, standardnome govoru i standardnome standardnome

učeničkomu iskustvu, standardnome govoru i standardnome standardnome
jezičnomu razvoju i hrvatskom jeziku u hrvatskom jeziku u hrvatskom jeziku u
interesima neposrednoj životnoj neposrednoj životnoj neposrednoj životnoj
stvarnosti stvarnosti stvarnosti
OŠ HJ A 1.7 Učenik prepoznaje glasovnu strukturu riječi te glasovno analizira i sintetizira riječi
primjereno početnomu opismenjavanju
• prepoznaje glasovnu strukturu riječi
• uočava početni, središnji i završni glas u riječi
• izvodi glasovnu analizu i sintezu
• pravilno izgovora glasove i naglašava riječi primjereno početnomu opismenjavanju
PREPORUKA: U početnome čitanju i pisanju učenik dekodira slova i vježbanjem postiže
automatizaciju. Učitelj se pri poučavanju koristi metodama početnoga čitanja i pisanja (globalna,
analitička i sintetička).
METODIČKI POSTUPCI POČETNOGA OPISMENJAVANJA: sudjeluje u metodičkim igrolikim
aktivnostima u skladu s početnim opismenjavanjem, pronalazi nove uzorke riječi zasićene
glasom/slovom koje se uči.
ZADOVOLJAVAJUĆ DOBRA VRLO DOBRA IZNIMNA

A
- prepoznaje - prepoznaje glasovnu - prepoznaje - prepoznaje glasovnu
glasovnu strukturu strukturu riječi i uočava glasovnu strukturu strukturu riječi i glasovno
riječi i uočava početni, središnji i završni riječi te glasovno analizira i sintetizira
početni glas u glas u riječi te glasovno analizira i višesložne riječi te manipulira
jednosložnim analizira i sintetizira sintetizira elementarnim jedinicama
riječima jednosložne i dvosložne višesložne riječi riječi (igra riječima, stvaranje
riječi rime
Nastavno područje: KNJIŽEVNOST I STVARALAŠTVO

OŠ HJ B 1.1 Učenik izražava svoja zapažanja, misli i osjećaje nakon slušanja/čitanja književnoga
teksta i povezuje ih s vlastitim iskustvom.
• govori o čemu razmišlja i kako se osjeća nakon čitanja/slušanja književnoga teksta
• izražava opisane situacije i doživljeno u književnome tekstu riječima, crtežom i pokretom
• izražava mišljenje o postupcima likova
• uspoređuje postupke likova iz književnoga teksta s vlastitim postupcima i postupcima osoba
koje ga okružuju
• pripovijeda o događajima iz svakodnevnoga života koji su u vezi s onima u književnome tekstu
• objašnjava razloge zbog kojih mu se neki književni tekst sviđa ili ne sviđa
• dogovorenim simbolima unutar skupine ili crtežom izražava sviđa li mu se književni tekst ili ne
sviđa
PREPORUKA: Učitelj svakodnevno planira vrijeme za čitanje književnih tekstova i organizira

PREPORUKA: Učitelj svakodnevno planira vrijeme za čitanje književnih tekstova i organizira
aktivnosti pričanja / čitanja naglas cijelomu razredu, čitanja u manjim grupama i samostalnoga
čitanja naglas ili u sebi. Tekstovi su primjereni učenikovim recepcijskim, doživljajnim i spoznajnim
mogućnostima te tematski povezani s interesima učenika i njegovom životnom stvarnošću.

- uz poticaj izražava -- uz pomoć učitelja - izražava svoje misli i - izražava svoje misli i
svoje misli i osjećaje izražava svoje misli i osjećaje nakon osjećaje nakon
nakon osjećaje nakon slušanja/čitanja slušanja/čitanja književnoga
slušanja/čitanja slušanja/čitanja književnoga teksta i teksta, objašnjava sličnosti i
književnoga teksta i književnoga teksta i povezuje situacije iz razlike između situacija u
prepoznaje situacije opisuje situacije iz književnoga teksta s književnome tekstu i
iz književnoga teksta svakodnevnoga života onima u situacija u svakodnevnome
u svakodnevnome slične onima u svakodnevnome životu te pokazuje interes za
životu književnome tekstu životu samostalno čitanje
OŠ HJ B 1.2 Učenik sluša/čita književni tekst, izražava o čemu tekst govori i prepoznaje književne
tekstove prema obliku u skladu s jezičnim razvojem i dobi.
• prepoznaje priču, pjesmu, zagonetku i igrokaz prema obliku
• opisuje situacije, događaje i likove u književnim tekstovima
• prepoznaje i izdvaja riječi koje se rimuju u pjesmama i igrokazima za djecu
• prepoznaje čudesne i izmišljene elemente u pjesmama za djecu i bajkama
• prepoznaje elemente igre riječima u pjesmama za djecu
• prepričava pročitanu priču vlastitim riječima
• tekstovi: slikopriča, kratka pripovijetka, bajka, dječja pjesma, kratki igrokaz, zagonetka
REPORUKA: Vrste tekstova navedene u ishodu B. 2 odnose se i na ishod B. 1. Učenik čita osam
cjelovitih književnih tekstova godišnje, od toga dva obvezna i šest prema izboru učitelja na temelju
kriterija: recepcijsko-spoznajne mogućnosti učenika, raznolika žanrovska zastupljenost tekstova,
raznolika tematska zastupljenost tekstova, podjednaka zastupljenost antologijskih i suvremenih
tekstova.

- sluša/čita književni - sluša/čita književni - sluša/čita književni - sluša/čita književni
tekst, usmeno tekst, prema smjernicama tekst, usmeno tekst, usmeno odgovara
odgovara na pitanja o usmeno odgovara na odgovara na pitanja na pitanja o sadržaju
sadržaju teksta i pitanja o sadržaju teksta i o sadržaju teksta i teksta, kazuje o čemu
prepoznaje književni prepoznaje književni tekst prepoznaje književni tekst govori i prepoznaje
tekst prema obliku uz prema obliku uz pomoć tekst prema obliku književni tekst prema
pomoć učitelja učitelja obliku

OŠ HJ B 1.3 Učenik izabire ponuđene književne tekstove i čita/sluša ih s razumijevanjem prema
vlastitome interesu.
• upoznaje se s prostorom školske knjižnice
• upoznaje se s radom u školskoj knjižnici
• posjećuje školsku knjižnicu jedanput tjedno i posuđuje slikovnice za čitanje
• upoznaje se s različitim vrstama slikovnica
• preporučuje pročitane slikovnice i priče drugim učenicima
• objašnjava vlastiti izbor slikovnica
PREPORUKA: Čita najmanje jedno književno djelo godišnje prema vlastitom izboru, a preporučuje se
više književnih djela sa šireg popisa predloženih tekstova za cjelovito čitanje. Svakodnevno izabire
jedan kratki književni tekst za čitanje između više književnih tekstova primjerenih dobi učenika
prema prijedlogu učitelja ili samostalnome izboru. Sastavlja popis pročitanih slikovnica, priča,
pjesama i igrokaza uz pomoć odraslih i uspoređuje vlastiti popis s popisom ostalih učenika radi
poticanja čitanja.
Ishod se ne vrednuje, samo se prati, a razine usvojenosti odnose se na konkretna predstavljanja na
nastavi te se mogu i ne moraju sumativno vrednovati.
OŠ HJ B 1.4 Učenik se stvaralački izražava prema vlastitome interesu potaknut različitim iskustvima
i doživljajima književnoga teksta.
• koristi se jezičnim vještinama, aktivnim rječnikom sa svrhom oblikovanja uradaka u kojima
dolazi do izražaja kreativnost, originalnost i stvaralačko mišljenje
• istražuje, eksperimentira i slobodno radi na temi koja mu je bliska
• stvara različite individualne uratke: crta izabrane stihove ili dijelove priče, likove i prostor,
izražava se pokretom, oblikuje u različitim likovnim tehnikama likove iz priča, izrađuje vlastite
slikopriče
• razvija vlastiti potencijal za stvaralaštvo
PREPORUKA: Učeniku se nudi stvaralački način izražavanja i mogućnost dokazivanja u kreativnome
izričaju koji je bitno drukčiji od klasične provjere znanja. Aktivnosti se mogu ostvarivati individualnim
i timskim radom. Ishod se prati i ne podliježe sumativnom vrednovanju. Učitelj cijeni učenikovu
samostalnost i poštuje njegove mogućnosti. Učenik prikuplja vlastite uratke u radnu mapu i
predstavlja ih razrednomu odjelu, a učitelj ga može nagraditi ocjenom za izniman trud. Ishodom se
ostvaruju međupredmetne teme Osobni i socijalni razvoj, Učiti kako učiti, Poduzetništvo, Uporaba
informacijske i komunikacijske tehnologije.
Nastavno područje: KULTURA I MEDIJI

OŠ HJ C 1.1 Učenik sluša/čita tekst u skladu s početnim opismenjavanjem i pronalazi podatke u
tekstu.
• izdvaja jedan ili više podataka iz teksta prema unaprijed zadanim pitanjima
• služi se dječjim rječnicima

• služi se dječjim rječnicima
• pronalazi natuknicu prema abecednome redu
• crtežom i riječima izražava o čemu tekst govori

- sluša/čita i tekst u - sluša/čita tekst u - sluša/čita tekst - sluša/čita tekst
skladu s početnim skladu s početnim oblikovan u skladu s oblikovan u skladu s
opismenjavanjem i uz opismenjavanjem i početnim početnim
pomoć učitelja prema smjernicama opismenjavanjem i opismenjavanje,
pronalazi podatke u pronalazi podatke u pronalazi podatke u pronalazi i opisuje
tekstu tekstu tekstu podatke u tekstu
OŠ HJ C 1.2 Učenik razlikuje medijske sadržaje primjerene dobi i interesu.

• izdvaja omiljene medijske sadržaje i razgovara o njima: animirani filmovi, televizijske i radijske
emisije za djecu obrazovnoga i dječjeg programa, kazališne predstave, slikovnice i knjige za
djecu
• sluša čitanje ili samostalno čita kraće tekstove u književnim i zabavno-poučnim časopisima za
djecu
• prepoznaje edukativne digitalne medije primjerene dobi i služi se njima
ZADOVOLJAVA DOBRA VRLO DOBRA IZNIMNA

JUĆA
- prepoznaje - prepoznaje - razlikuje medijske sadržaje - razlikuje medijske
medijske medijske sadržaje primjerene dobi i iskazuje sadržaje te iskazuje svoje
sadržaje primjerene dobi i interes za izbor medijskih mišljenje o njima;
primjerene interesu te izdvaja sadržaja te komunikaciju s identificira i prima
dobi i interesu omiljene medijske medijskom porukom medijske poruke te
sadržaje usmjerava na sadržaj razlikuje stvarno i
nestvarno u poruci
OŠ HJ C 1.3 Učenik posjećuje kulturne događaje primjerene dobi.

• posjećuje kulturne događaje primjerene dobi
• razgovara s ostalim učenicima nakon kulturnoga događaja
• izražava svoj doživljaj kulturnoga događaja crtežom, slikom, govorom, pokretom, pjevanjem
• kulturni sadržaji: kazališne predstave za djecu, likovne izložbe, izložbe u muzejima primjerene
dobi i interesima učenika, susreti s književnicima i ilustratorima u školi ili narodnim

dobi i interesima učenika, susreti s književnicima i ilustratorima u školi ili narodnim
knjižnicama, dječji književni, filmski, edukacijski, tradicijski festivali, kulturni projekti
namijenjeni djeci
PREPORUKA: Ishod se sumativno ne vrednuje, samo se prati. Aktivnosti i sadržaji iskazani u ovome
ishodu uvjetovani su razvojnom dobi i interesima učenika, fizičkim okružjem (lokalne zajednice i
njihova ponuda društveno-kulturnih i umjetničkih sadržaja) te upućivanjem na digitalne sadržaje
dostupne svima bez obzira na mjesto školovanja ili stanovanja. Sadržaji izvanučioničkoga tipa
zahtijevaju pojedinačni angažman svakoga učenika, aktiviranje stečenih znanja i kompetencija u
smislu neposrednoga iskustvenoga učenja. Ishod se odnosi na sve cikluse u svrhu osobnoga razvoja
te aktivnoga uključivanja učenika u kulturni i društveni život zajednice.

Preporuke za rad
Preporuke za rad uz kurikulum nastavnog predmeta hrvatski jezik

Kurikulum nastavnog predmeta Hrvatski jezik organiziran je u tri međusobna povezana predmetna
područja: Hrvatski jezik i komunikacija, Književnost i stvaralaštvo, Kultura i mediji. U svim se
predmetnim područjima razvija komunikacijska jezična kompetencija i potiče se ovladavanje jezičnim
djelatnostima slušanja, govorenja, čitanja, pisanja te njihovim međudjelovanjem; ujedno se potiče
razvoj rječnika.
Hrvatski jezik i komunikacija

Predmetno područje Hrvatski jezik i komunikacija temelji se na učenju i poučavanju jezičnim
znanjima te na ovladavanju jezikom kao sustavom s uporabnoga stajališta. U komunikacijskim
situacijama učenik primjenjuje različite strategije slušanja, govorenja, čitanja i pisanja radi
izražavanja i prenošenja informacija, ideja, stavova i vrijednosti te upoznaje komunikacijski bonton.
Učitelj svakodnevno organizira različite igrolike jezične aktivnosti kojima potiče razgovor i
sudjelovanje učenika u govornom činu.
U početnome čitanju i pisanju učenik dekodira slova i vježbanjem postiže automatizaciju. Učitelj se
pri poučavanju koristi metodama početnoga čitanja i pisanja (globalna, analitička i sintetička). Učenik
sudjeluje u metodičkim igrolikim aktivnostima u skladu s početnim opismenjavanjem, pronalazi nove
uzorke riječi zasićene glasom/slovom koje se uči.
Pri odabiru tekstova za učenje, poučavanje i vrednovanje valja poštovati načelo od jednostavnijega
prema složenome, i to s obzirom na sadržaj, ustroj teksta, jezične strukture i rječnik. Tekstovi
namijenjeni početnom opismenjavanju trebaju biti kratki, neopširni, pisani razumljivim stilom i
jezikom. U skladu s interesima i napretkom učenika trebaju se postupno usložnjavati. Tekstovi
trebaju značenjem, smislom i sadržajem podržavati jezični razvoj učenika i početnu čitalačku
pismenost. Grafičko oblikovanje teksta mora biti u skladu sa zahtjevima metodike početnoga
opismenjavanja (vizualno uporište za poučavanje pisanja i čitanja).
Učitelj stvara poticajno okružje za čitanje. Tijekom usvajanja početnih čitalačkih vještina učenik treba
svakodnevno pozornost usmjeravati na značenje i smisao pročitanoga, vještinu čitanja i vježbanje
čitanja. Učitelj treba poučiti učenike tehnikama čitanja koje mu omogućuju točnost, pravilnu
artikulaciju glasova, rečeničnu intonaciju i razumijevanju pročitanoga. Brzina čitanja nije presudna u
procesu početnoga opismenjavanja, nego pozornost treba usmjeriti na razvoj fluentnosti u čitanju i
čitalačkoj motiviranosti.
Predlažemo sljedeće metodičke postupke početnoga opismenjavanja:
• učenik pravilno drži pisaljku u ruci,
• izvodi predvježbe za pisanje formalnih slova,
• prikazuje zadano slovo pokretom ruke ili tijela,
• izrađuje model zadanoga slova od različitih materijala (papir, folija, vezice, masa za
modeliranje i sl.),
• opisuje izgled slova,
• sluša zadani glas i piše odgovarajuće slovo,
• usvaja abecedni poredak slova učenjem kroz igru i igrolikim aktivnostima,
• dopisuje izostavljene riječi u rečenici.
Učenik piše velikim slovima školskoga formalnog pisma. Mala slova služe za čitanje te se ne
preporučuju diktati i vježbe prepisivanja dužih tekstova malim slovima školskoga formalnog pisma.
Malim slovima školskog formalnog pisma može se napisati tek redak ili dva kao motoričku vježbu.
Tijekom samostalnoga oblikovanja kratkoga teksta učenici mogu pisati nekoliko rečenica velikim i

Različitim aktivnostima i strategijama čitanja (uspostavljanjem aktivnoga angažmana pri čitanju i
poticanjem na postavljanje pitanja) valja razvijati aktivan i pasivan rječnik učenika u skladu s jezičnim
razvojem.
Sadržajima i aktivnostima u ishodu promiče se očuvanje zavičajnih idioma kao kulturnoga nasljeđa.
Prema načelu zavičajnosti uputno je u početnoj nastavi učeniku dopustiti slobodno izražavanje
idiomom koji najbolje poznaje i kojim može slobodno i jednostavno izraziti svoje misli i osjećaje. To
je iznimno važno za daljnji razvoj komunikacijske jezične kompetencije i suzbijanje straha od
jezičnoga izražavanja u metodičkoj situaciji. Preduvjet za ovladavanjem standardnim hrvatskim
jezikom jest uvažavanje imanentnoga jezičnog znanja učenika. Potrebno je poučiti učenike da se
njihov jezik zove hrvatski jezik i pismo latinica.
Književnost i stvaralaštvo
Predmetno područje Književnost i stvaralaštvo utemeljeno je na čitanju i recepciji (primanju)
književnoga teksta koji je iskaz umjetničkoga, jezičnog, spoznajnog i osobnog poimanja svijeta i
stvarnosti.
Književni se tekst čita i uspoređuje s drugim tekstovima radi osobnih i obrazovnih razloga. Čitanjem
književnog teksta potiče se:
• osobni razvoj,
• razvoj estetskih kriterija,
• promišljanje o svijetu i sebi
• razmjena stavova i mišljenja o pročitanom.
Čitanjem se književni tekst stavlja u suodnos s drugim tekstovima, uspoređuje se te tako ostvaruje
smisao i svrhu da poučava, zabavlja te potiče različite oblika razmišljanja i izražavanja misli učenika
nakon čitanja književnog teksta. Osobito naglašavamo poticanje čitanja iz užitka i potrebe, stjecanje
čitateljskih navika i čitateljske kulture. Izuzetno je korisno i važno da na početku školovanja i
opismenjavanja učenik bude okružen sa što više slikovnica i dječjih časopisa. Time će omogućuje
pristup sadržaji što većem broju tekstova i slobodan izbor tekstova za čitanje. Učenike se potiče da
se stvaralački izraze prema vlastitome interesu potaknuti različitim iskustvima i doživljajima
književnoga teksta.
Učitelj svakodnevno planira vrijeme za čitanje književnih tekstova i organizira aktivnosti pričanja /
čitanja naglas cijelomu razredu, čitanja u manjim grupama i samostalnoga čitanja naglas ili u sebi.
Tekstovi su primjereni učenikovim recepcijskim, doživljajnim i spoznajnim mogućnostima te tematski
povezani s interesima učenika i njegovom životnom stvarnošću.
Učenik čita deset cjelovitih književnih tekstova godišnje, od toga dva obvezna i osam prema izboru
učitelja na temelju kriterija: recepcijsko-spoznajne mogućnosti učenika, raznolika žanrovska
zastupljenost tekstova, raznolika tematska zastupljenost tekstova, podjednaka zastupljenost
antologijskih i suvremenih tekstova.
Čita najmanje jedno književno djelo godišnje prema vlastitom izboru, a preporučuje se više
književnih djela s popisa predloženih tekstova za cjelovito čitanje. Svakodnevno izabire jedan kratki
književni tekst za čitanje između više književnih tekstova primjerenih dobi učenika prema prijedlogu
učitelja ili samostalnome izboru. Sastavlja popis pročitanih slikovnica, priča, pjesama i igrokaza uz
pomoć odraslih i uspoređuje vlastiti popis s popisom ostalih učenika radi poticanja čitanja.
Ishod se ne vrednuje, samo se prati, a razine usvojenosti odnose se na konkretna predstavljanja na
nastavi te se mogu i ne moraju vrednovati.
Učeniku se nudi stvaralački način izražavanja i mogućnost dokazivanja u kreativnome izričaju koji je
bitno drukčiji od klasične provjere znanja. Stvaralačke aktivnosti se mogu ostvarivati individualnim i
timskim radom. Stvaralački rad se prati i ne podliježe vrednovanju. Učitelj cijeni učenikovu
samostalnost i poštuje njegove mogućnosti. Učenik prikuplja vlastite uratke u radnu mapu i
predstavlja ih razrednomu odjelu, a učitelj ga može nagraditi ocjenom za izniman trud. Ishodom se
ostvaruju međupredmetne teme Osobni i socijalni razvoj, Učiti kako učiti, Poduzetništvo, Uporaba
informacijske i komunikacijske tehnologije.

Kultura i mediji
Predmetno područje Kultura i mediji odnosi se na istraživanje veza između tekstova, kultura življenja,
društvenih odnosa, međuodnosa autora i publike, visoke umjetnosti i popularne kulture. U središtu
je učenikova istraživanja i stvaranja tekst koji predstavlja vrijednosti i predrasude, sukobe i razlike,
uvjerenja, znanja i društveno okružje te komunikacijska priroda kulture, koja je istodobno posrednik i
posredovano, a mediji su primarni prijenosnici kulture.
Učenik je izložen što većem broju medijskih sadržaja primjerenih razvoju i dobi kao što su animirani
filmovi, televizijske i radijske emisije za djecu obrazovnog i dječjeg programa, kazališne predstave,
dječji časopisi, slikovnice i knjige za djecu, edukativni digitalni mediji i medijski sadržaji i sl. Učenici
svakodnevno slušaju ili čitaju kraće tekstove u književnim i zabavno-poučnim časopisima i razvijaju
čitateljske navike.
Aktivnosti i sadržaji iskazani u ovome obrazovnom području uvjetovani su razvojnom dobi i
interesima učenika, fizičkim okružjem (lokalne zajednice i njihova ponuda društveno-kulturnih i
umjetničkih sadržaja) te upućivanjem na digitalne sadržaje dostupne svima bez obzira na mjesto
školovanja ili stanovanja.
Sadržaji izvanučioničkoga tipa zahtijevaju pojedinačni angažman svakoga učenika, aktiviranje
stečenih znanja i kompetencija u smislu neposrednoga iskustvenoga učenja. Ishod se odnosi na sve
cikluse u svrhu osobnoga razvoja te aktivnoga uključivanja učenika u kulturni i društveni život
zajednice.

Vrednovanje u nastavnom predmetu Hrvatski jezik
Pri vrednovanju u nastavnom predmetu Hrvatski jezik poštuje se jedinstvenost svakog učenika s
obzirom na kognitivno, afektivno i psihomotoričko razvojno područje vrednovanja. Tijekom nastavne
godine pažljivo se prikupljaju različite informacije o ostvarivanju odgojno-obrazovnih ishoda za
svakog učenika.
Proces vrednovanja motivira učenika na rad. U isto vrijeme, informacije o učenikovom radu i
napretku koriste učenicima, roditeljima, učiteljima, obrazovnim institucijama i prosvjetnim vlastima.
Sastavnice vrednovanja u predmetu proizlaze iz odgojno-obrazovnih ishoda organiziranih u trima
predmetnim područjima: Hrvatski jezik i komunikacija (A), Književnost i stvaralaštvo (B) i Kultura i
mediji (C).
Sastavnice su vrednovanja u predmetu Hrvatski jezik:
1. Hrvatski jezik i komunikacija
2. Književnost i stvaralaštvo
3. Kultura i mediji
U svakoj sastavnici vrednovanja prati se i vrednuje dubina i širina usvojenosti odgojno-obrazovnih

ishoda u kognitivnome i afektivnome području (znanja, vještine, stavovi i vrijednosti). Sastavnice
vrednovanja obuhvaćaju:
• stečena znanja o jeziku, književnosti, medijskoj, kulturnoj i međukulturnoj pismenosti
• sposobnost razumijevanja jezičnih, književnih i kulturnih koncepata kojima se znanja
usustavljuju i međusobno povezuju i isprepliću u predmetu Hrvatski jezik (unutarpredmetno
povezivanje) te povezuju s međupredmetnim temama i drugim predmetima po načelu
međupredmetne povezanosti
• primjenu znanja i koncepata na razini analize i sinteze te stvaranje novih znanja i koncepata.
Vrednovanje učenika tijekom jedne nastavne godine obuhvaća vrednovanje za učenje, vrednovanje
kao učenje i vrednovanje naučenog.
Vrednovanje za učenje i vrednovanje kao učenje je sustavno praćenje, prikupljanje i tumačenje
podataka o poučavanju i napredovanju pojedinog učenika. Ovo vrednovanje je polazište za
učenikovo i učiteljevo planiranje daljnjega učenja i poučavanja. Ovim načinom vrednovanja djeluje se
na poboljšanje učenja i poučavanja.
Vrednovanje naučenoga je procjenjivanje ostvarivanja odgojno-obrazovnih ishoda na kraju
određenog razdoblja učenja i poučavanja. Vrednuje usvojenost znanja i razvijenost vještina, a prati
se i procjenjuje usvojenost općeprihvaćenih stavova i vrijednosti. Osim toga, prati se i vrednuje
razvijenost navika, odgovornost, samostalnost i samoinicijativnost te komunikacija i suradnja.
Smisao i cilj procjenjivanja jest poticanje učenika na iskazivanje znanja, vještina i stavova.
Tri su osnova pristupa vrednovanju:
• vrednovanje za učenje,
• vrednovanje kao učenje,
• vrednovanje naučenoga.
Vrednovanje za učenje služi unapređivanju i planiranju budućega učenja i poučavanja. Temelji se na
povratnoj informaciji učeniku i razmjeni iskustava (učitelj i nastavnik - učenik i učenik - učenik) o
procesima učenja te usvojenosti znanja, vještina i stavova u odnosu na postavljena očekivanja.
Motivira učenike na daljnji rad.
Oblici vrednovanja za učenje su:

• provjera razumijevanja i učenikova napredovanja ciljanim pitanjima,
• vođenje individualnih savjetodavnih i refleksivnih razgovora s učenicima,
• predstavljanje učeničkih radova,
• uvid u učeničke mape (uvidom u učeničke uratke, prikupljane tijekom dužega razdoblja, prati
se učenikov napredak),
• predstavljanje učeničkih projekata,
• opažanja učeničkih aktivnosti i ponašanja tijekom učenja i poučavanja (frontalno, individualno
i suradničko) i sl.
Vrednovanje kao učenje učenika potiče na (samo)praćenje, (samo)refleksiju i samovrednovanje
učenja s obzirom na ciljeve postavljene na početku nastavnoga procesa. Učenjem i poučavanjem
učenike se usmjerava na ovladavanje strategijama nadgledanja, planiranja i samoreguliranja
vlastitoga napredovanja u usvajanju znanja, vještina i stavova radi postizanja samostalnosti i
preuzimanja odgovornosti za vlastito učenje.
Oblici vrednovanja kao učenje su:
• vođenje individualnih savjetodavnih i refleksivnih razgovora s učenicima,
• služenje popisima za (samo)procjenu znanja, vještina i sposobnosti,
• služenje popisima kompetencija za osobnu samoprocjenu i praćenje,
• služenje obrascima za (samo)procjenu predstavljačkih uradaka,
• služenje opisnicima za (samo)procjenu suradničkoga učenja, upitnicima, tablicama, ljestvicama
procjene, planovima učenja i njegova ostvarivanja i sl.
U prvom razrednu osnovne škole važno je sve popise, obrasce, upitnike, tablice i sl. oblikovati da
budu primjerene učenikovom jezičnom razvoju, što znači da trebaju biti jednostavni, razumljivi i
iskazani dogovorenim riječima i simbolima.
Vrednovanje naučenoga podrazumijeva vrednovanje razine usvojenosti znanja i razvijenosti vještina
u odnosu na definirane odgojno-obrazovne ishode, njihovu razradu te razine usvojenosti. Provodi se
tijekom ili na kraju određenoga planiranog razdoblja: obrade, ponavljanja, uvježbavanja,
usustavljivanja i sintetiziranja radi provjere ostvarivanja planiranih odgojno-obrazovnih ishoda i
rezultira brojčanom ocjenom.
Oblici vrednovanja naučenog su:
• usmene provjere, pisane provjere zadatcima zatvorenoga i /ili otvorenog tipa;
• predstavljanja ili izvedbe: govorni i razgovorni oblici,
• praktični radovi, projekti; učeničke mape i sl.
Navedeni oblici vrednovanja naučenoga provode se prema potrebi i individualnoj procjeni učitelja i
nastavnika.
Vrednovanje ostvarivanja odgojno-obrazovnih ishoda potiče dubinsko i trajno učenje te primjenu
znanja i vještina u novim situacijama i rješavanje problema u kontekstu koji je učenicima važan i
zanimljiv. Nedvosmislena pravila i mjerila vrednovanja učenicima pomažu pri razumijevanju
sastavnica uspješne izvedbe i područja učenja koji se vrednuju.
Zaključna (pr)ocjena oblikuje se na temelju što više različitih informacija o učenikovu ostvarivanju
odgojno-obrazovnih ishoda. Zaključna (pr)ocjena nije aritmetička sredina pojedinačnih ocjena, već je
pokazatelj učenikova napretka u učenju i razvijenosti razumijevanja, vještina i sposobnosti izricanja
kritičkoga i stvaralačkoga mišljenja, vrijednosti i stavova. O podatcima o učenikovu postignuću i
uradcima u predmetu, uloženome trudu, sudjelovanju, suradnji i odgovornosti izvješćuje se zasebno,
osim o elementima koji su izravno ugrađeni u odgojno-obrazovne ishode.

Čitanje u prvom razredu osnovne škole
Problem razvoja čitanja u ranom učenju hrvatskoga jezika uvijek je aktualan. Promišljanje o razvoju
čitanja i razmatranje o mogućnostima unapređenja čitanja staro je koliko i samo obrazovanje. Jedan
od bitnih preduvjeta za uspjeh u učenju je mogućnost čitanja s razumijevanjem. Ako izuzmemo
učenje uz igru ili učenje u neposrednoj stvarnosti mogli bismo ustvrditi: - Bez čitanja nema ni učenja.
Iako je čitanje izuzetno važan element cjelokupnog odgoja i obrazovanja, gotovo uvijek se susrećemo
s ocjenom da djeca čitaju premalo i da se čitanju treba posvetiti mnogo više pažnje.
Čovjek je društveno biće sklono komunikaciji s drugima. Stoga je problem komuniciranja opći
društveni problem i problem svakog pojedinca. Jedan od osnovnih ciljeva obrazovanja jest i
osposobljavanje djece za što uspješniju komunikaciju.
Ljudi komuniciraju neposredno razgovorom - govoreći i slušajući ili posredno pismom – pišući i
čitajući. Govorene i slušanje su urođene vještine kojima se čovjek služi od rođenja i neposredno ih
usvaja iz svoje okoline. Pisanje i čitanje čovjek uči. Bez učenja nije moguće ostvariti posrednu
komunikaciju.
Danas je utjecaj medija veći nego ikada u povijesti civilizacije. Kao jedan od izuzetno važnih medija su
otisnuti pisani materijali – različite vrste knjiga, časopisa i novina. Tehnološki napredak i razvoj
informatičke tehnologije nametnuo je nove načine komunikacije. Osobnu komunikaciju često
zamjenjuju komunikacije telefonom, mobitelima, elektronskim porukama i sudjelovanje u različitim
popularnim društvenim mrežama.
Smatra se da je u ranom učenju hrvatskoga jezika, u ranom odgoju i obrazovanju knjiga i tiskovni
materijal još uvijek neizostavan i važan medij čijim korištenjem djeca učinkovitije razvijaju svoje
komunikacijske sposobnosti.
Trebamo li se odlučiti između dvije ponuđene opcije: knjiga pa ICT ili – ICT pa knjiga,
odlučujemo se za prvu, gdje rad s knjigom kao medijem omogućava usavršavanje tehnike čitanja i
pisanja za kasnije korištenje informacijsko komunikacijske tehnologije.
Čitanjem se bave mnogi stručnjaci: psiholozi, lingvisti, psiholingvisti, teoretičari književnosti,
pedagozi, metodičari i učitelji. Većina njih uvijek je do sada mislila, a i sada misli da djeca ne čitaju
dovoljno.
Korisno je postaviti pitanje: Zašto je čitanje važno? te na njega u kratkim crtama odgovoriti.
• Čitanjem dolazimo do novih spoznaja, bolji smo pisci i govornici.
• Čitanjem bogatimo rječnik i usvajamo pravopisna pravila.
• Čitanjem razvijamo sposobnost suživljavanja.
• Čitanjem putujemo različitim životnim iskustvima i obogaćujemo vlastita.
• Čitanjem upoznajemo, prepoznajemo, razvijamo vrline.
• Čitanjem postajemo kreativniji i maštovitiji.
• Čitanje nas osamljuje, a povremena samoća nas oplemenjuje.
• Čitanje iziskuje napor, a svladavanje napora razvija vrijednost.
Zbog toga je važno da učitelji, koliko god mogu, promiču vrijednost čitanja i knjige među svojim
učenicima. I ne samo među njima. Da bismo uspjeli motivirati učenike za čitanje i knjigu, važno je i
roditeljima osvijestiti važnost čitanja.
Vrijednost slikovnica, knjiga i časopisa za djecu

Ima nešto predivno u knjigama. Otvarajući i listajući knjige ulazimo u nove svjetove i uzimamo iz njih
ono najbolje za sebe i za druge.
Knjiga poziva na putovanje, maštanje i potiče na razmišljanje.
Knjiga nam čini dobro. Putujući njezinim stranicama knjiga nas daruje mislima, novim prijateljima,
uzbudljivim događajima.

uzbudljivim događajima.
Knjiga nam daruje mir i odmak od stvarnosti.
Knjiga liječi.
Knjiga zaista zaslužuje da ju volimo i svakodnevno se družimo s njom. Stoga je važno razviti kod djece
ljubav prema knjizi.
Ljubav prema knjizi možemo pobuditi svakodnevnim druženjem s knjigama. S knjigama se valja
upoznati. Djeca će zavoljeti knjigu ako će im biti predstavljena i dostupna. Stoga je vrijedno upitati
se:
• Koliko je knjiga dostupna učenicima u našim učionicama?
• Koliko je knjiga dostupna u domovima naših učenika?
• Koliko djece redovito posjećuje knjižnice?
• Koliko djece redovito kupuje knjigu?
• Koliko se djece daruje knjigama?
Evo nekih prijedloga kako početi razvijati ljubav prema knjizi.

1. Napravimo u razredima razredne biblioteke.
2. Organizirajmo roditeljske sastanke i radionice za roditelje u kojima ćemo redovito osvještavati
vrijednost knjiga.
3. Organizirajmo razmjenu knjiga.
4. Organizirajmo projekte svakodnevnog čitanja dječjih časopisa, slikovnica, knjiga za djecu.
Knjige, ti mudri, bogati, tihi, mirni, strpljivi i samozatajni predmeti bit će nam zahvalni. A zahvalnost
ćemo osjećati i mi jer knjige će nas nagraditi za druženje s njima. Tiho, mirno i samozatajno.
Ljubav prema knjizi razvija se u početku uz slikovnice i dječje časopise. Djeca će se radovati knjizi i
časopisima ako upoznamo s njihovim vrijednostima i ako se zauzmemo za svakodnevno druženje s
njima. Pri toma valja dobro promisliti o zanimljivim aktivnostima uz koje će djeca zaista zavoljeti
knjigu.
Vrijednost čitanja
Temeljni cilj nastave hrvatskog jezika je osposobiti učenike za jezičnu komunikaciju. Za uspješnu
komunikaciju neophodne su jezične sposobnosti koje se ostvaruju jezičnim djelatnostima. Jezična
komunikacija podrazumijeva primanje poruka koje se ostvaruje slušanjem i čitanjem i odašiljanje
poruka koje se ostvaruje govorenjem ili pisanjem uz misaonu obradu sadržaja koji se komunikacijom
prenosi.
Čitajući učenici se osposobljavaju za uspješno snalaženje u svakodnevnim priopćajnim situacijama,
ovladavaju jezičnim sredstvima potrebnim za uspješnu komunikaciju, ostvaruju uspješnu usmenu i
pisanu komunikaciju, doživljavaju književna djela, razvijaju osjetljivost za književnu riječ, razvijaju
čitateljske potrebe, stvaraju čitateljske navike i osposobljavaju se za samostalno čitanje i primanje
(recepciju) književnih djela
Tko zna čitati, može i zna učiti.
Čitanje je ključna vještina za uspješno učenje pa se pitamo kako će djeca učiti i kako ćemo ih naučiti
učiti kad sve manje čitaju. Na prvi pogled, svima se može učiniti kako nastava hrvatskog jezika
posvećuje dovoljno vremena razvoju čitanja. No, je li to doista tako? Dubljim promišljanjem učitelji
mogu vrlo brzo pronaći argumente koji će to osporiti. Svjesni smo da većina djece premalo čita. Neki
tvrde da uz brojne druge nastavne aktivnosti ostaje vrlo malo vremena za uvježbavanje čitanja. Neki
učitelji smatraju da osim njih i roditelji imaju svoj dio odgovornosti za razvoj čitanja. Mnogi roditelji
misle kako je razvoj čitanja isključivo zadaća škole i učitelja. Ima nekih koji tvrde da su djeca
preopterećena školskim i izvanškolskim obavezama i da im nedostaje vrijeme za čitanje. Većina će
učenika reći da je čitanje dosadno i izabrati neku jednostavniju i zabavniju aktivnost. I učitelji, i
roditelji, i učenici tako često zbog ovih ili nekih drugih razloga ne posvećuju dovoljno vremena
razvoju čitanja.

razvoju čitanja.
Čitanje je intelektualna aktivnost koju sustavno poučavamo od prvog razreda osnovne škole iako
razvoj čitanja kod djeteta pratimo od njegove predškolske dobi. Različiti znanstveni pristupi čitanju
rezultirali su različitim određenjima tog pojma.
Čitanje (reading; lecture; lesen) je najstariji oblik čovjekove kulturne djelatnosti, temeljno sredstvo
obrazovanja i spoznavanja svijeta. To je komunikacijski proces u kojem je tekst prenositelj poruka, a
čitatelj primatelj poruka i spoznajna djelatnost u kojoj čitatelj očituje svoje recepcijske i kognitivne
mogućnosti.
Čitanje je raspoznavanje slova ili znakova i razumijevanje onog što je napisano.
Proces čitanja složena je aktivnost primanja informacija u pisanome obliku koja ovisi o nekoliko
sposobnosti i vještina što se postupno razvijaju.
Čitanje je proces spoznavanja značenja pisanog teksta u svrhu informiranja, učenja ili zabave
Čitanje je višestruko složena djelatnost: tjelesna, duhovna, jezična, spoznajna, stvaralačka. Čitanje se
očituje kao fiziološki proces, doživljajno-spoznajni proces, jezična djelatnost, komunikacijska i
stvaralačka djelatnost.
Smisao čitanja je u razumijevanju poruke koju je pisac ostavio u pisanom obliku, u obliku koji su pisac
i čitatelj poruke prije prihvatili kao zajednički
Prema svemu navedenom čitanje možemo promatrati s psihologijskog, pedagogijskog i metodičkog
gledišta i to kao:
• uspostavljanje veze između značenja napisanog i usmenog govora,
• raspoznavanje slova i njihovo povezivanje u riječi i rečenice,
• vezu pisane riječi, govora i misli,
• govornu vježbu sa svrhom vježbanja izgovora, razvijanja stila i bogaćenja leksika,
• informaciju u pisanom obliku,
• proces dekodiranja pisanih poruka i sl.
Vještina čitanja razvija se čitanjem, baš kao i druge vještine. Želimo li poboljšati svoju vještinu čitanja
i unaprijediti tehniku – čitat ćemo što češće.
Kad su učenici savladali osnovnu tehniku čitanja, uvježbavanje čitanja ne smije prestati. Ono se i
dalje treba motivirati. Čitati treba svakodnevno, i kod kuće i u školi. Za uvježbavanje vještine čitanja
važno je odabrati odgovarajući materijal za čitanje. Tekstovi trebaju dužinom, sadržajem i načinom
pisanja biti primjereni čitateljskoj dobi. Učenici mogu čitati tekstove primjerene njihovoj spoznajnoj i
literarnoj razini iz slikovnica, dječjih knjiga, dječjih časopisa, udžbenika i čitanki.
Dječja književnost i čitanje u prvom razredu

Sustavno poučavanje čitanja i pisanja počinje u prvom razredu. Iako postoji znatan broj djece koja
poznaju sva slova, a neka već spajaju slova u riječi i riječi u rečenice, ne možemo tvrditi da prvoškolci
dolaskom u školu znaju čitati. Čitanje je misaoni proces koji osim prepoznavanja slova i spajanja
slova u riječi zahtijeva i mnogo više. Krajnja razina usvojenosti vještine čitanja je fluentno čitanje s
razumijevanjem koje se razvija tijekom prva četiri razreda osnovne škole.
Stoga je izuzetno važno već na početku sustavnog usvajanja čitanja, već u prvom razredu stvoriti
uvijete za učinkovito usvajanje čitanja. U tom procesu važna je suradnja s roditeljima, visoka razina
motivacije za čitanje i obilje materijala za čitanje primjereno dječjoj dobi. Razdoblje početnog čitanja
je razdoblje u kojem dijete:
• usvaja šifriranje i dešifriranje teksta,
• rastavlja i sastavlja riječi,
• čuje svaki glas,

• poznaje znak/slovo za svaki glas,
• zamjenjuje glasove slovima i obratno.
Dijete u ovom razdoblju razumije riječi, povezuje riječi u rečenice i razumije cjelinu teksta.
Za čitanje s potpunim razumijevanjem potrebna je:
• automatizacija abecednog načela u kojem svakom glasu pripada samo jedno određeno slovo,
• prepoznavanje velikih i malih slova,
• semantičko (značenje riječi), i sintaktičko (poredak riječi u rečenici), te pravopisno znanje.
Svakodnevno čitanje u prvom razredu
Potrebno je svakodnevno provoditi aktivnosti početnog čitanja.

Na početku nastavne godine započinjemo aktivnostima provjere i nadoknade predškolskih čitalačkih
vještina i provjerom i razvijanju glasovne osjetljivosti. Osim toga, također su važne aktivnosti za
razvijanje razumijevanja pročitanog i vježbanja abecednog načela uz konstantnu potporu čitalačke
motivacije.
Da bi se dijete razvilo u uspješnog čitača koji razumije tekst potrebno je svakodnevno provođenje
raznolikih aktivnosti čitanja u trajanju od dvadeset minuta. Aktivnosti se provode prema afinitetu i
potrebi pojedinog djeteta.
Djetetu s poteškoćom u razumijevanju teksta trebaju učestalije organizirane vježbe razumijevanja.
Djetetu s poteškoćama glasovne osjetljivosti (koja u neke djece traje čak i do desete godine života)
trebaju učestalije aktivnosti rastavljanja riječi na glasove i njihovo sastavljanje i igre razvrstavanja
riječi prema prvom ili posljednjem glasu, igre rime i aliteracije i slično.
Posebno je važna čitalačka motivacija koja se ostvaruje pozitivnim čitalačkim razrednim ozračjem. U
njemu djeca sebe vide kao samostalne pisce i čitatelje koji od početka nastave sudjeluju u čitanju
priča, slikovnica i knjiga. U takvom okruženju cijeni se dječje mišljenje i interpretacija, a proces
dešifriranja povezuje se s razumijevanjem teksta.
Čitajući knjige učenici imaju mogućnost čuti riječi u njihovoj konkretnoj upotrebi, u procesu.
Čitanje podržava, razvija i potiče učenička vlastita jezična iskustva.
Čitanjem djeca aktiviraju svoje prijašnje znanje koje se tijekom čitanja obogaćuje.
Čitanje knjiga motivira učenike posebno ako čitatelji tijekom čitanja u nekom liku, postupku ili
događaju prepoznaju sebe.
Što je veća čitateljska motivacija, učenici će više čitati. U isto vrijeme učestalijim čitanjem povećava
se čitateljska motivacija.

Literarni kurikulum za poticanje čitanja
Literarni kurikulum (literature curriculum) uključuje čitanje i proučavanje određenog kompleta knjiga
kao i provođenje različitih jezičnih kreativnih aktivnosti koji se odnose na pročitane knjige. U pisanoj
formi literarni kurikulum obuhvaća točno određene ciljeve, popis knjiga, prijedlog o redoslijedu
čitanja knjiga, sažete upute kako će se te knjige koristiti i prijedlog o načinu provjere jesu li ciljevi
ostvareni.
Stvaranje literarnog kurikuluma pomaže djeci da postanu uspješniji čitatelji reprezentativnih djela
različitih vrsta tekstova i djela. Izuzetno je korisno da učitelji razrađuju vlastite literarne kurikulume
na razini vlastitog razreda, na razini istog razreda jedne škole ili čak na razini istih razreda susjednih
škola.
Pri stvaranju kurikuluma učitelji odabiru knjige visoke kvalitete koje će odgovarati postavljenim
ciljevima i psihofizičkim sposobnostima djece pojedinog razreda. To trebaju biti knjige koje će djeca
razumjeti i sa zanimanjem čitati. Literarni kurikulum obuhvaća realistične i fantastične naslove,
klasične i suvremene naslove, poeziju i prozu te šaljive i ozbiljne tekstove. Osim čitanja beletrističkih
(književno-umjetničkih) tekstova kurikulum podrazumijeva i čitanje publicističkih (edukativno-
spoznajnih) tekstova.
Dva najčešća pristupa u čitanju i proučavanju knjiga su tematska organizacija i povezivanje literature
s drugim predmetima.
Suvremeno poučavanje podrazumijeva učitelja kao refleksivnog praktičara spremnog na
osmišljavanje kreativnih modela poučavanja i aktivnosti.
Unapređenje čitanja u prvom razredu

Proučavajući literaturu koja se bavi problematikom početnog čitanja i pisanja u prvom razredu
osnovne škole ispitana je i dokazana potreba za unapređivanjem čitanja u prvom razredu. Čitati se
treba više i češće. Jedino provođenjem svakodnevnih aktivnosti čitanja uspješno ćemo razvijati
sposobnost samostalnog čitanja, usvajati naviku redovitog odlaska u knjižnicu, usavršavati vještinu
čitanja, razviti čitateljske interese i razvijati kulturu čitanja.
Literarni kurikulum podrazumijeva dva najčešća pristupa u čitanju i proučavanju književnih djela.
To su tematska organizacija i povezivanje literature s drugim predmetom odnosno međupredmetna
korelacija.
Pri tematskoj organizaciji programa čitanja po mjesecima nastoji se sadržaj teksta koji se čita
povezati sa sadržajima ostalih nastavnih predmeta. Program predviđa čitanje književnih djela od
rujna do lipnja. Čitanje tijekom svakog mjeseca određeno je temom prema kojoj se grupiraju knjige i
osmišljavaju literarne cjeline unutar kojih se čita na različite načine, piše i govori o pročitanom. Pri
izradi programa čitanja potrebno je voditi računa o postupnosti i stupnjevanju sadržaja od lakših
prema težim, raznolikosti i povezanosti književnih sadržaja s nastavnim sadržajima ostalih predmeta i
povezanosti književnih sadržaja sa svakidašnjim životom.
Pri izradi literarnog kurikuluma razmišlja se i izmjeni različitih metoda i oblika rada, uspješnu
suradnju s roditeljima i knjižničarima školske i javne knjižnice, organizaciju literarnih projekata,
poticajno nastavno okruženje obogaćeno književnim i jezičnim plakatima, bogatom razrednom
knjižnicom sa slikovnicama, dječjim knjigama, dječjim enciklopedijama, literarnim dječjim
časopisima, centrom za čitanje, te knjigama i slikovnicama koje si izradili učenici i sl.
Povećanje čitalačkih aktivnosti

Osnovni svrha predstavljenog literarnog kurikuluma je čitanje književnih djela namijenjenih mlađem
školskom uzrastu kao dijela korpusa cjelokupne književnosti za djecu. Neka istraživanja pokazuju da
učitelji koriste literaturu kao značajan dio književno-umjetničkih programa i programa za čitanje zbog

učitelji koriste literaturu kao značajan dio književno-umjetničkih programa i programa za čitanje zbog
tri osnovna razloga: modeliranja jezične građe, uključivanja prethodnog znanja i čitalačke
motivacije). Čitajući knjige učenici imaju mogućnost čuti riječi u njihovoj konkretnoj upotrebi, u
procesu. Čitanje podržava, razvija i potiče učenička vlastita jezična iskustva. Čitanjem djeca aktiviraju
svoje prijašnje znanje koje se tijekom čitanja obogaćuje. Čitanje knjiga motivira učenike posebno ako
čitatelji tijekom čitanja u nekom liku, postupku ili događaju prepoznaju sebe. Što je veća čitateljska
motivacija, učenici će više čitati. U isto vrijeme učestalijim čitanjem povećava se čitateljska
motivacija.
Literarni kurikulum je poseban kurikulum kojem je osnovna svrha povećanje čitalačkih aktivnosti i
vremena provedenog u čitanju. Čitajući djeca razvijaju vještinu čitanja, uče čitati, ali u isto vrijeme
uče, obogaćuju svoje znanje novim spoznaja i razvijaju različite vještine i sposobnosti.
Zbog održavanja visoke razine čitalačke motivacije važno je koristiti različite organizacijske oblike
čitanja. Važno je da na početku prvog razreda učitelj što češće glasno čita svojim učenicima. Korisno
je da učitelj motivira i roditelje da glasno čitaju svojoj djeci. Preporučuje se i zajedničko čitanje
djeteta i roditelja.
Tijekom uvježbavanja dešifriranja usvajanja abecednog načela djeca će sve češće imati priliku
samostalno čitati na glas i u sebi. Korisno je svakodnevno organizirati centralnu čitalačku aktivnost
kao i mogućnost samostalnog čitanja u sebi u trajanju od 15 minuta.
Navodimo samo neke oblike čitanja koje se izmjenjuju u nastavnom radu:
• glasno čitanje učiteljice/učitelja u školi,
• dijaloško čitanje kod kuće (učenik i roditelj),
• dijaloško čitanje u školi (partnersko čitanje, čitanje u paru),
• glasno čitanje učenika u školi,
• samostalno čitanje učenika kod kuće,
• samostalno čitanje učenika u školi i dr.
Nakon čitanja osmišljavaju se i provode raznolike kreativne nastavne aktivnosti. Nastavne aktivnosti
osmišljava učitelj prema obilježjima književnog djela za djecu, njegovom sadržaju te postavljenim
odgojno-obrazovnim ishodima.
Literarni kurikulum kao svaki kurikulum podrazumijeva i proces evaluacije kojim će se vrednovati
ostvarivost postavljenih odgojno-obrazovnih ishoda. Tijekom školske godine učitelj/učiteljica će
pratiti i vrednovati koliko pojedini učenika napreduje u čitanju. Osim vještine čitanja, važno je
vrednovati učenička dostignuća pri ostvarivanju ostalih navedenih odgojno-obrazovnih ishoda.
Korisno je da i učenici budu uključeni u proces praćenja kao oni koji vrednuju.
Nakon svakog pročitanog književnog djela učenici će prema dogovorenoj skali vrednovati pročitanu
knjigu. Kao rezultat učeničkog vrednovanja na kraju godine imat ćemo podatak koja vrsta literature
im je najzanimljivija. Važno je u evaluaciju uključiti i roditelje. Tri puta tijekom godine, na roditeljskim
sastancima poželjno je da roditelji ispune upitnik s pitanjima o literarnom kurikulumu koji se provodi
u razredu njihove djece. Na kraju školske godine definira se napredak učenika u čitanju u odnosu na
početak godine, iskazuje lista najomiljenijih knjiga i analiziraju i prezentiraju roditeljski odgovori
tijekom provedenih anketa.

Primjeri literarnih kurikuluma u prvom razredu osnovne škole
Nakon analize književnih djela za djecu koja su primjerena njihovom jezičnom razvoju u prvom
razredu, učitelj odabire slikovnice i kraće književne tekstove koje predlaže učenicima da ih cjelovito
pročitaju.
Osim pripreme vanjskih uvjeta učenja i promišljanja o efikasnom poučavanju korisno je napraviti
razredni literarni kurikulum. Ovdje su priložena dva prijedloga s odabranim slikovnicama i knjigama
za djecu kao primjeri literarnih kurikuluma.
Važno je napomenuti da svaki učitelj u svom razrednom odjeljenju stvara svoj program čitanja
uvažavajući jezični razvoj svojih učenika, njihove interese i dostupnost knjiga koje ima u knjižnici ili
razrednoj biblioteci.
Ovi primjeri su tek poticaj za razmišljanje, analizu i odabir književnih djela za djecu koju će svaki
učitelj samostalno ili u skupini s drugim učiteljima prvog razreda provesti pri oblikovanju literarnog
kurikuluma za učenike u svom razrednom odjeljenju. Važno je da učitelj izabere najmanje deset, a
preporuča se više slikovnica i kraćih književnih djela za samostalno čitanje. Predlaže se da se pri
izradi razmišlja o načinu nabavke slikovnica za čitanja pa je poželjno da tijekom svakog mjeseca
učenici dobiju više prijedloga slikovnica za čitanje što otvara mogućnost izbora.
1. primjer literarnog kurikuluma u 1. razredu
Mjesec rujan – tema: U svijetu bajki

Zbirka bajki:
Jacob i Wilhelm Grimm: Bajke - Crvenkapica, Trnoružica, Snjeguljica
Tijekom rujna učitelj/učiteljica glasno čitaju učenicima bajke: Crvenkapica, Trnoružica i Snjeguljica.
Učenici između 6 i 8 godine nalaze se u razvojnoj fazi čitateljskog interesa koju autori definiraju kao:
vrijeme bajki , bajkovita čitateljska faza , magijsko realistična faza. Osim glasnog čitanja
učitelja/učiteljice u školi moguće je organizirati da roditelji i dijete zajedno čitaju neku bajku kod
kuće. Nakon čitanja bajki provode se brojne aktivnosti gdje učenici na različite načine izražavaju
svoje misli i osjećaje tijekom slušanja/čitanja bajki.
Mjeseci: listopad i studeni – tema: U svijetu slova

Abecedne slikovnice:
Ivanka Borovac: Životinjska abeceda,
Sonja Zubović: Kako se gleda abeceda
Zvonimir Balog: Male priče o velikim slovima,
Mihaela Velina / Tomislav Torjanac: Žabeceda,
Nevenka Videk: Zagonetna abeceda
Tekstovi iz navedenih slikovnica čitaju se tijekom obrade tiskanih slova. Mogu se čitati kao
motivacijski tekst, tekst za vježbanje čitanja ili literarni predložak za jezično izražavanje i stvaranje.
Prije, nakon ili tijekom obrade nekog slova mogu se pročitati i sva tri teksta o nekom slovu iz sve tri
slikovnice.
Mjesec prosinac – tema: Slikovnica i ja

Mjesec prosinac – tema: Slikovnica i ja
Slikovnice:
Željka Horvat Vukelja: Slikopriče,
Željka Horvat Vukelja: Nove slikopriče
Željka Horvat Vukelja: Zdenko Slovojed
Sanja Pilić: Djed Mraz darove nosi,
Nada Iveljić: Božićna bajka
Čitanje navedenih slikovnica organizira se tijekom četiri tjedna u prosincu. Prva dva tjedna učenici
svakodnevno čitaju po jednu priču sa slikama iz slikovnica Slikopriče i Zdenko Slovojed. Treći tjedan
predviđen je za generalizaciju pročitanog i aktivnosti izražavanja i stvaranja. Četvrti tjedan čitaju se
slikovnice Djed Mraz darove nosi i Božićna bajka. Učenici slikovnice samostalno čitaju kod kuće da bi
nakon čitanja uslijedila školska interpretacija s generalizacijom i provođenjem aktivnosti govorenja,
razgovaranja, slikanja ili pisanja kratkih rečenica. Učenici mogu pokretima, zvukovima, crtežom ili
govorom izražavati svoje misli i osjećaje nakon čitanja slikovnica.
Mjesec siječanj - tema: Ti i ja

Slikovnice – priče sa slikama
Eva Janikovszky: Znaš li i ti?
Eva Janikovszky: Kako da odgovorim,
Eva Janikovszky: Da sam odrastao i
Eva Janikovszky: Baš se veselim
Čitanje ovih slikovnica provodi se po grupama. U razredu formiraju se četiri čitateljske grupe koje
tijekom četiri tjedna čitaju navedene četiri slikovnice. Svaki tjedan jedna grupa čita jednu slikovnicu
tako da tijekom četiri tjedna svi učenici u svim grupama imaju mogućnost čitanja sve četiri slikovnice.
Nakon čitanja svake slikovnice, na kraju tjedna svaka grupa provodi aktivnost pod nazivom
„Upoznajmo se bolje“. To je komunikacijska aktivnost u kojoj učenici unutar grupe razgovaraju o
četiri teme: odnosima u obitelji, veselju, zanimanjima ljudi i odnosu djece i odraslih.
Mjesec veljača - tema: Mašta može svašta

Zbirke poezije:
Grigor Vitez: A zašto ne bi,
Stanislav Femenić: Idi pa vidi
Slikovnica:
Sunčana Škrinjarić: Kako sanjaju stvari
Čitanje navedenih naslova organizira se kao zajedničko čitanje u školi i samostalno kod kuće. Tijekom
čitanja učenici se upoznaju s razlikom u poetskom i proznom izražavanju, uče razlikovati pjesmu i
kratku priču. Dominantna osobina ovih djela je izrazita maštovitost autora. Nakon čitanja ovih
naslova organiziraju se stvaralačke aktivnosti koje potiču razvoj mašte.
Mjesec ožujak – tema: Životinje i mi

Slikovnice
Jean Baptiste Baronian: Figaro, mačak koji je hrkao
Ljudevit Bauer: Tri medvjeda i gitara,
Ana Đokić Pongrašić: Nemaš pojma, Grizlijane
Ana Đokić Pongrašić: Bao Baobab i mala Kibibi

Ana Đokić Pongrašić: Bao Baobab i mala Kibibi
Ela Peroci: Maca Papučarica
Sve navedene slikovnice sadrže priče u kojima su personificirane životinje. Učenici su podijeljeni u
čitateljske grupe koje tijekom četiri tjedna čitaju navedene slikovnice. Svaki tjedan jedna grupa čita
jednu ilin dvije slikovnicu tako da tijekom četiri tjedna svi učenici u svim grupama imaju mogućnost
čitanja svih predloženih slikovnica. Nakon čitanja svake slikovnice, na kraju tjedna svaka grupa
provodi stvaralačke aktivnosti koje razvijaju kreativnost pri jezičnom izražavanju. Na kraju mjeseca
organizira se susret s roditeljima tijekom kojeg se prezentiraju radovi nastali tijekom stvaralačkih
aktivnosti potaknute čitanjem slikovnica.
Mjesec travanj – tema: Biljke i mi

Slikovnice
Sunčana Škrinjarić: Plesna haljina žutog maslačka
i slikovnice o biljkama prema izboru učiteljice, knjižničarke, roditelja ili učenika
Učenici čitaju slikovnicu samostalno kod kuće. Nakon čitanja provodi se integrirani dan pod nazivom
“ Proljetni ples cvijeća”. Toga dana moguće je provoditi nastavne aktivnosti svih nastavnih predmeta
koje čiji sadržaj obuhvaća navedenu temu. Osim čitanja ove slikovnice učenici će tijekom mjeseca
travnja posjetiti obližnju narodnu knjižnicu, po mogućnosti postati njezin član, upoznati se s radom
dječjeg odjela i djelatnicima. Tom prilikom možemo zadati učenicima da potraže i posude u knjižnici
slikovnice u kojima se spominju biljke. Učenici samostalno čitaju slikovnice kod kuće, a nakon čitanja,
tijekom posljednjeg tjedna mjeseca travnja organizira se aktivnost u kojoj će učenici ostalim
učenicima prezentirati posuđene slikovnice i njihov sadržaj.
Mjesec svibanj – tema: Priča o djeci za djecu

Slikovnice
Željka Horvat Vukelja: Hrabrica
Željka Horvat Vukelja: Leteći glasovir,
Željka Horvat Vukelja: Petra uči plivati
Jens Sigsgaard: Pale sam na svijetu
Jelena Pervan: Brbljava Iva
Andrea Peterlik Huseinović: Jan vjetroviti
U navedenim slikovnicama koje će se čitati tijekom svibnja glavni likovi su djeca. Čitanje slikovnica
možemo ponovo organizirati po grupama. Tijekom četiri tjedna svaka će grupa pročitati sve četiri
slikovnice. Nakon čitanja organizira se aktivnost u kojoj se razgovara o vlastitom prepoznavanju u
postupcima, mislima i osjećajima glavnih likova. Osim toga, organiziraju se stvaralačke aktivnosti
izrade vlastitih slikovnica u kojima će glavni lik biti neki učenik ili učenica iz razreda. Svaki učenik
može izabrati drugog učenika ili učenicu kao glavni lik svoje slikovnice. Slikovnice se mogu izrađivati
u školi u korelativnim aktivnostima hrvatskog jezika i likovne kulture ili kod kuće. U izradi slikovnica
mogu sudjelovati i roditelji, u školi, u za to posebno organiziranoj radionici, ili kod kuće.
Mjesec lipanj - tema: Festival čitanja

Izbor slikovnica i knjiga za djecu po vlastitom izboru učenika
Na početku prvog razreda bajke su čitali učitelji i roditelji, a na kraju će ih samostalno čitati učenici.
Za završno samostalno čitanje u prvom razredu učenici sami odabiru slikovnice ili knjige za djecu koje
će čitati i nakon čitanja predstaviti ostalim učenicima. .
Učenici čitaju slikovnice samostalno kod kuće. Nakon čitanja provode se kreativne aktivnosti u školi.
Prije završetka školske godine u razredu se može organizirati projektna nastava u trajanju od tri dana
pod nazivom Festival čitanja. Tijekom tog festivala provode se stvaralačke aktivnosti vezane uz

pod nazivom Festival čitanja. Tijekom tog festivala provode se stvaralačke aktivnosti vezane uz
pročitane slikovnice. Posljednji dan u rad festivala mogu se uključiti i roditelji. Festival može završiti
interpretativnim čitanjem dijelova slikovnica. Slikovnice čitaju učenici na glas. Osim toga, tijekom ove
projektne nastave mogu nastati različite dramske interpretacije određenih dijelova slikovnica koji se
također mogu prikazati na susretu s roditeljima. Posljednjeg dana festival se može obogatiti izložbom
učeničkih radova tijekom stvaralačkih aktivnosti.
2. primjer literarnog kurikuluma za prvi razred
Mjesec rujan – teme: U školi i u domu

Slikovnice:
Robert Mlinarec: Dobro došli u školu
Zoran Maljković: Ured za izgubljene stvari
Tijekom rujna učitelj/učiteljica glasno čitaju učenicima slikovnicu Dobro došli u školu. Slikovnica
donosi brojne poznate situacije kojima se prvoškolac susreće pri polasku u prvi razred. Učenici
tijekom čitanja slikovnice povezuju književni tekst sa svakidašnjim životom. Nakon čitanja slikovnice
provode se kreativne nastavne aktivnosti u kojima se spominju sljedeće situacije: priprema za
polazak u školu, važnost jutarnjeg obroka prije odlaska u školu, važnost poštivanja prometnih pravila
na putu od kuće do škole, susret s prijateljima u razredu, važnost čuvanja školskog pribora,
upoznavanje nastavnih predmeta i što će se sve učiti i sl.
Povezivanju svakidašnjeg života u školi i u obitelji pridonosi slikovnica Ured za izgubljene
stvari . To je priča je o obitelji koja voli čitanje, knjižnice, pecanje, palačinke i televizijske
kvizove. A onda, jednog dana, kad svatko od članova obitelji nešto izgubi, njezin najmlađi
član, dječak koji je tek krenuo u osnovnu školu, otkrit će veliku tajnu: saznat će što se krije
između korica knjiga kojih mu je puna soba…
Nakon čitanja ove slikovnice provode se nastavne aktivnosti govorenja i slušanja o važnosti
učenja i čitanja. Ova slikovnica je poticaj za razvoj mašte i strpljenje te osvještavanje
obiteljskih vrijednosti i virejdnosti učenja i stečenih znanja.
Mjeseci: listopad i studeni – tema: U maštovitom svijetu čitanja

Slikovnice:
Stefan Gemmel: Bila jednom...
Becky Bloom: Uljuđeni vuk
Skye Byrne: Moć Henryeve mašte
Sve tri slikovnice govore o važnosti i ljepoti čitanja. U slikovnici "Bila jednom..." glavni lik je mišica Nili
koja tražio mirno mjesto na kojem bi čitala. Iako mišici to ne uspijeva, ne odustaje od čitanja već
domišljato pokušava riješiti svoj problem.
Slikovnica "Uljuđeni vuk" govori o vuku koji je želio naučiti čitati. Za početak je odlučio ići u školu i
naučiti čitati. Nakon toga, vuk je u knjižnici pročitao puno knjiga. Na kraju je u knjižari kupio divnu
novu knjigu priča da još ljepše i oblja savlada čitanje i postane uljuđeni. Sav vukov trud se isplatio.
Nakon početnih problema, vuk je postao omiljen i mnogi su ga željeli slušati kako čita.
Slikovnica "Moć Henryeve mašte" govori o dječaku Henryju koji uči zamišljati i maštati. Kad Henryjev
omiljeni plišani zečić Malinko nestane, djed pomaže dječaku da svog prijatelja pronađe uz pomoć
mašte. Kad se Henry prepusti mašti, počinje prava pustolovina.
Slikovnice učitelj čita učenicima na glas. Nakon čitanja slikovnica učenici razgovaraju o važnosti

Slikovnice učitelj čita učenicima na glas. Nakon čitanja slikovnica učenici razgovaraju o važnosti
čitanja, o načinima na koje se sve može čitati, o ljepoti i važnosti razvijanja mašte. Provode se
nastavne aktivnosti u kojima učenici pripovijedaju o svojim doživljajima nakon čitanja određenih
slikovnica, zbog kojih donose svoje omiljene slikovnice od kuće. Nakon čitanja slikovnica učenici
posjećuju školsku i mjesnu knjižnicu i dogovaraju se o pravilima ponaša u knjižnici i važnosti
posuđivanja slikovnica za čitanje prema samostalnom izboru.
Mjesec prosinac – tema: Moja obitelj

Slikovnice:
Ana Đokić: Tri sestre
Ana Kadoić: Kod bake
Nina Vađić: Crvena jabučica
Andrea Peterlik Huseinović: Moja obitelj
Čitanje navedenih slikovnica organizira se tijekom dva tjedna. Učenici se podijele u četiri skupine,
svaki tjedan dvije skupine čitaju po dvije slikovnice. Na taj način se smanjuje broj potrebnih
slikovnica u jednom razrednom odjeljenju. Tijekom i nakon čitanja provode se kreativne nastavne
aktivnosti kojima se ostvaruju odabrani odgojno-obrazovni ishodi iz hrvatskog jezika ali i iz ostalih
nastavnih predmeta tijekom integriranog poučavanja.
Mjesec siječanj - tema: Četiri godišnja doba, ti i ja

Slikovnice:
Mariannne Dubuc: Lav i ptica
Želimir Hercigonja: Snjegović Snješko na čaju kod vještice Klotilde
Pika Vončina: Četiri godišnja doba
Četiri godišnja doba je slikovnica koja se sastoji od četiri priče. Godišnja doba su zapravo nježna
poveznica između četiri samostalne priče o životinjama. Tu su leptir Emerik, slon Gašpar, lav Mirislav
i pingvin Frederik, svaki sa svojim strastima i snovima, i to svaki kao simbol jednog godišnjeg doba.
Tekst slikovnice Snjegović Snješko na čaju kod vještice Klotilde govori o borbi dobra i zla. Kao i u
većini klasičnih bajki i u ova slikovnica ukazuje na to da zle namjere i djelovanje u konačnici uvijek
budu kažnjeni. U ovoj priči prostodušni i dobri Snješko uhvatio se u zamku zle vještice Klotilde jer je
prihvatio da s njom u zimsko vrijeme ispije čaj u njezinoj toploj i zagrijanoj planinskoj kolibi.
Priča u slikovnici Lav i ptica počinje jednog jesenskog dana kad Lav rumenih obraza i u kombinezonu
od trapera obrađuje svoj vrt. U svom vrtu Lav pronađe ranjenu pticu, sažali se nad njom i odluči
pomoći. Povije joj ozlijeđeno krilo i odvede je kući jer prica ne može nastaviti put sa svojim jatom.
Lav ptici ponudi da s njim provede zimu u njegovoj kući koja je udobna je i topla. Kad nastupi prava
zima, njih dvoje prepuštaju se dnevnim i večernjim ritualima i skladno provode snježno i hladno
godišnje doma. „I tako, dan za danom, prolazi zima udvoje.“
Čitanje ovih slikovnica provodi se po grupama. U razredu formiraju se tri čitateljske grupe koje
tijekom četiri tjedna čitaju navedene četiri slikovnice. Svaki tjedan jedna grupa čita jednu slikovnicu
tako da tijekom tri tjedna svi učenici u svim grupama imaju mogućnost čitanja sve tri slikovnice.
Nakon čitanja svake slikovnice, na kraju tjedna svaka grupa provodi aktivnost pod nazivom „Pričanje
priče slikama“. To je aktivnost u kojoj učenici pažnju posvjećuju ilsutracijama i način na koji je
ilustrator ilustrirao priču koju su čitali. Jedna od mogućnosti je i da učenici prekriju tekst u slikovnici i
pričaju priču samo prema slikama slikovnice.
Mjesec veljača - tema: Moj dom

Branko Čopić: Ježeva kućica

Svjetlan Junaković: Dome, slatki dome
Ivana Guljašević: Kako je krokodil Mrko pronašao svoj dom
Čitanje navedenih naslova organizira se kao zajedničko čitanje u školi i samostalno kod kuće. Tijekom
čitanja učenici se upoznaju s razlikom u poetskom i proznom izražavanju, uče razlikovati pjesmu i
kratku priču. Dominantna osobina ovih djela je izrazita maštovitost autora. Nakon čitanja ovih
naslova organiziraju se stvaralačke aktivnosti koje potiču razvoj mašte.
Mjesec ožujak – tema: Prijateljstvo

Slikovnice
Ana Đokić: Bao Baobab i mala Kibibi
Maja Šimleša: Suli u avanturi - Prijateljstvo
Maja šimleša: Suli u avanturi - Putovanje
Nada Horvat: Mica Poštarica
Sve navedene slikovnice sadrže priče u kojima su personificirane životinje. Učenici su podijeljeni u
čitateljske grupe koje tijekom četiri tjedna čitaju navedene slikovnice. Svaki tjedan jedna grupa čita
jednu ili dvije slikovnicu tako da tijekom četiri tjedna svi učenici u svim grupama imaju mogućnost
čitanja svih predloženih slikovnica. Nakon čitanja svake slikovnice, na kraju tjedna svaka grupa
provodi stvaralačke aktivnosti koje razvijaju kreativnost pri jezičnom izražavanju. Na kraju mjeseca
organizira se susret s roditeljima tijekom kojeg se prezentiraju radovi nastali tijekom stvaralačkih
aktivnosti potaknute čitanjem slikovnica.
Mjesec travanj – tema: Priroda i mi

Aljoša Vuković: Tajne i zgode nestašne vode
Bruno Kuman: Potraga
Branislav Crnčević: Mrav dobrog srca
Nevenka Videk: Pismo iz Zelengrada
Slikovnice - Učenici čitaju slikovnicu samostalno kod kuće. Nakon čitanja provodi se integrirani dan
pod nazivom “ Čuvajmo prirodu”. Toga dana moguće je provoditi nastavne aktivnosti svih nastavnih
predmeta koje čiji sadržaj obuhvaća navedenu temu. Osim čitanja ove slikovnice učenici će tijekom
mjeseca travnja posjetiti obližnju narodnu knjižnicu, po mogućnosti postati njezin član, upoznati se s
radom dječjeg odjela i djelatnicima. Tom prilikom možemo zadati učenicima da potraže i posude u
knjižnici slikovnice u kojima se spominju biljke, životinje ili prirodne pojave. Učenici samostalno čitaju
slikovnice kod kuće, a nakon čitanja, tijekom posljednjeg tjedna mjeseca travnja organizira se
aktivnost u kojoj će učenici ostalim učenicima prezentirati posuđene slikovnice i njihov sadržaj.
Mjesec svibanj – tema: Priča o djeci za djecu

Slikovnice
Željka Horvat Vukelja: Pijanistica
Andrea Peterlik Huseinović: Jan vjetroviti
U navedenim slikovnicama koje će se čitati tijekom svibnja glavni likovi su djeca. Čitanje slikovnica
možemo ponovo organizirati po grupama. Tijekom četiri tjedna svaka će grupa pročitati sve četiri
slikovnice. Nakon čitanja organizira se aktivnost u kojoj se razgovara o vlastitom prepoznavanju u
postupcima, mislima i osjećajima glavnih likova. Osim toga, organiziraju se stvaralačke aktivnosti

može izabrati drugog učenika ili učenicu kao glavni lik svoje slikovnice. Slikovnice se mogu izrađivati
u školi u korelativnim aktivnostima hrvatskog jezika i likovne kulture ili kod kuće. U izradi slikovnica
mogu sudjelovati i roditelji, u školi, u za to posebno organiziranoj radionici, ili kod kuće.
Mjesec lipanj - tema: Festival čitanja

Izbor slikovnica i knjiga za djecu po vlastitom izboru učenika
Na početku prvog razreda bajke su čitali učitelji i roditelji, a na kraju će ih samostalno čitati učenici.
Za završno samostalno čitanje u prvom razredu učenici sami odabriu slikovnice ili knjige za djecu koje
će čitati i nakon čitanja predstaviti ostalim učenicima. .
Učenici čitaju slikovnice samostalno kod kuće. Nakon čitanja provode se kreativne aktivnosti u školi.
Prije završetka školske godine u razredu se može organizirati projektna nastava u trajanju od tri dana
pod nazivom Festival čitanja. Tijekom tog festivala provode se korelativne i stvaralačke aktivnosti
vezane uz pročitane slikovnice. Posljednji dan u festivala mogu se uključiti i roditelji. Festival može
završiti interpretativnim čitanjem dijelova slikovnica. Slikovnice čitaju učenici na glas. Osim toga,
tijekom ove projektne nastave mogu nastati različite dramske interpretacije određenih dijelova
slikovnica koji se također mogu prikazati na susretu s roditeljima. Posljednjeg dana festival se može
obogatiti izložbom učeničkih radova tijekom stvaralačkih aktivnosti.
Tematski kompleti slikovnica i knjiga za djecu za cjelovito čitanje u prvom

razredu
Iz prva dva prijedloga literanog kurikuluma jasno je vidljivo tematsko planiranje cjelovitog čitanja
književnih djela primjerenih učenikovom jezičnom razvoju. U prvom razredu to su pretežno
slikovnice ili knjige za početno čitanje obogaćene većim brojem ilustracija.
Učitelj samostalno i autonomno odabire slikovnice za čitanje koje temom odgovaraju planiranju
cjelovitog tematskog poučavanja. Preporuča se da učitelj u suradnji s knjižničarima odabere i napravi
odabir slikovnica za cjelovito čitanje i grupira ih u tematske komplete.
U nastavku se navode prijedlozi nekoliko tematskih kompleta za čitanje. Prema ovom modelu učitelj
sam organizira i planira tematske komplete za čitanje svojih učenika prema dostupnosti pojedinih
naslova u knjižnici, broju istih slikovnica za posudbu svakog učenika i sl.
Nije nužno da svi učenici u isto vrijeme čitaju isključivo jedno književno djelo. Ukoliko knjižnica ima
manji broj primjeraka jedne knjige, učenici mogu čitati više slikovnica u više skupina tako da svaka
skupina čita jedno književno djelo. To znači da je za čitanje potrebno 6 ili 7 istovrsnih slikovnica, a ne
20 ili više.
Primjeri tematskih kompleta za čitanje
Tema: Domaća zadaća, slova i ja

Slikovnice:
Božidar Prosenjak: Domaća zadaća
Jadranka Bralić: Pipi istražuje tajnu slova
Ivanka Borovac: Kad se abeceda naučiti ne da
Pajo Kanižaj: Abeceda nije greda
Sanja Srbljinović Čuček: ABC za razgovjetniji razgovor

Tema: Promet i putovanja
Slikovnice:
Mladen Kušec: Bicikl
Mladen Kušec: Priča o prometnim znacima
Viliam Klimaček: Tramvaj zvan Cveba
Ivana Guljašević: Kako je krokodil Marko pronašao svoj dom
Tema: Novi prijatelji iz priča

Slikovnice:
Sunčana Škrinjarić: Sanja uvijek ima vremena
Željka Horvat Vukelja: Pijanistica
Božidar Prosenjak: Violinistica
Sunčana Škirnjarić: Dječak koji je znao sve
Ana Đokić: Anja i crna ovca
Tema: Kraljevstva, životinje i putovanja

Slikovnice:
Ivana Guljašević: Malo kraljevstvo
Pika Vončina: 4 priče iz zečje zemlje
Ana Đokić: Kraljevstvo kralja Leonarda
Pika Vončina: Putovanje tete Hilde
Pika Vončina: Mačke
Tema: Čitamo slikovnice jednog autora

Andrea Peterlik Huseinović: Abeceda
Kašmir Huseinović, Andrea Peterlik Huseinović: Jakov lektor
Andrea Peterlik Huseinović: Ljubav
Kašmir Huseinović, Andrea Peterlik Huseinović: Kuće
Napomena:
Kao primjer navedene su slikovnice autorice Andreje Peterlik Huseinović.
Učitelji u dogovoru s učenicima mogu izabrati i komplet slikovnica nekih drugih autora. Ako je
moguće, preporuča se tijekom ili nakon čitanja susret s autorom uživo ili putem interneta.
Tema: U potrazi
Slikovnice i knjige za nove čitatelje
Paul Maar: Mali klokan u opasnosti
Paul Maar: Mali klokan u potrazi za pustolovinom
Kasparavičius, Kęstutis, Dan jagoda / Mala zima / Vrtlar Florijan

Tema: Serija slikovnica o Maši
Knjige za početno čitanje:
Sanja PIlić: Maša i učiteljica
Maša i kazalište
Maša i muzej
Maša i ...
Tema: Sami i bez straha

Knjige za početno čitanje:
Sanja Polak: Mali Jan ima plan
Sanja Polak: Mala Ema straha nema
Tema: Bonton, vrijednosti i vrline

Kašmir Huseinović: Važno je
Mateja Gomboc: Lucija i Marko posvuda
Maja Baseler: Prvo ti, onda ja – bonton za djecu

Primjeri nastavnih aktivnosti za poticanje kreativnosti nakon čitanja slikovnica
Kreativnost je osobina onoga koji je kreativan odnosno onog koji posjeduje stvaralačke sposobnosti.
Karakterizira je originalnost, stvaralačka snaga i darovitost. Kreativnost je stvaranje nečeg novog,
originalnog, iznenađujućeg i neobičnog. Da bi naše ideje ili ponašanja bili kreativni, moraju pozitivno
pridonositi našem životu i životu drugih ljudi.
Slikovnica je poticaj za kreativno izražavanje umjetnicima pri stvaranju sadržaja koji će biti objavljen,
učenika koji će taj sadržaj konzumirati i učitelja, roditelja i knjižničara koji sudjeluju u odgoju i
obrazovanju kao stvaralačkom, kreativnom procesu.
Što bi se dogodilo da...

Djeca sjede u krugu i razmišljaju kako da odgovore na neobična pitanja kao npr:
• Što bi se dogodilo da počne padati crvena kiša?
• Što bi se dogodilo da cijeli život morate jesti samo slatkiše i sladoled?
Zamisli da...
Djeci podijelimo katrončiće na kojima piše da zamisle neku situaciju i objasne kako se u njoj snalaze.
Npr.:
• Zamisli da si ostao sam zaključan u stanu deset dana i nitko ne može k tebi...
• Zamisli da pod krevetom postoji patuljak koji može ispuniti sve tvoje želje...
Što sve može biti neobično

Zadamo učenicima da zamisle neobične kuće, osobe, životinje, prijatelje, čudovišta, strojeve, vozila,
korisne predmete i sl.
Prije aktivnosti kažemo učenicima:
• Zamislite jednu neobičnu kuću u kojoj je sve mekano i toplo. Od čega je sagrađena? Kakve je
boje? Kakvog su okusa zidovi? Tko živi u toj kući?
• Zamislite neobičnu osobu koja vam može ispuniti svaku želju? Kako izgleda? Je li muškog ili
ženskog roda? Što druži u ruci? Koje želje tražimo da nam ispuni?
Kako koristimo neobične predmete?

Učenicima opišemo nekoliko neobičnih predmeta i zadamo da izmisle za što se ti predmeti
upotrebljavaju. Npr.
• Držim u ruci čarobnu kuhaču. Crvene je boje i oslikana cvjetićima. Za što je koristimo?
• Držim u ruci neobično glačalo. Ispušta čudne zvukove, paru svijetlo zelene boje i dok glača
pjeva? Što glača takvo glačalo?
• Držim u ruci čarobnu krušku koja je plave boje. Na kakvom stablu raste ova kruška? Iz koje je
zemlje? Što sve ova kruška može?
Ispričajte kao...
Ova kreativna igra potiče razvijanje usmenog izražavanja prije čitanja priče ili pjesme. Pokažemo
učenicima neki predmet ili sliku pojave koja je motiv priče ili pjesme koju ćemo čitati. Tražimo da
ispričaju priču kao da su oni taj predmet ili pojava. Npr.
• Pogledajte ovaj cvijet. Gdje je taj cvijet bilo do sada? Što prikazuje? Kako je došao do nas? Što

• Pogledajte ovaj cvijet. Gdje je taj cvijet bilo do sada? Što prikazuje? Kako je došao do nas? Što
mu se dogodilo? Kako je riješio svoj problem?
• Ispričajte priču kao da ste vi ovaj cvijet.!
Riješite problem
Izmislimo nekoliko problema iz svakidašnjeg ili zamišljenog života i kažemo djeci da ga pokušaju
riješiti na svoj način. Npr.
• Djevojčica Mia krenula je u školu. Na pola puta susrela je psa Flokija koji joj je pokazao da zna
pričati. Pozvao ju je da krene s njim u šetnju. Mia se odazvala pozivu i nije toga dana bila u
školi. Učiteljica i roditelji su se zabrinuli i krenuli tražiti Miu...

Primjeri nastavnih aktivnosti za poticanje kreativnog pismenog ili usmenog izražavanja
Nastavne ktivnosti za poticanje kreativnog pismenog ili usmenog izražavanja

Uz kvalitetnu motivaciju i angažman učitelja mnoga će se djeca veseliti čitanju slikovnica I tekstova
primjerneih početnom opismenjavanju. Čitanjem kod djece razvijamo maštu i senzibilitet za lijepo,
bogatimo leksik i upoznajemo ih s različitim stilovima pismenog i likovnog izražavanja. Važno je prije
ili nakon čitanja tekstova omogućiti učenicima da sudjeluju u kreativnim aktivnostima koje će ih
zadovoljiti i uspješnije pobuditi interes za pismeno, govorno ili likovno stvaralaštvo. Ovdje navodim
samo neke kreativne aktivnosti.
Upoznavanje osnovnih karakteristika važnijih književnoumjetničkih vrsta
Učenike valja upoznati s načinima pismenog izražavanja i dijapazonom književno-umjetničkih vrsta
kao što su šaljiva, ljubavna, domoljubna ili refleksivna pjesma, pjesma u prozi, crtica, priča,
pripovijetka, basna, bajka, fantastična priča, igrokaz, esej i sl.
Pri upoznavanju tih vrsta valja izabrati kvalitetne i književno-umjetnički vrijedne primjere iz dječje
književnosti i književnosti za odrasle kako bi djeca dobila što bolji uvid u objašnjeno i čitanjem i
interpretacijom primjera dobila uvid u način pisanja određene vrste.
Razgovor nakon pročitanog književnog teksta
Zadamo učenicima da pročitaju isti književni tekst kako bi ga u debatnom klubu na zanimljiv i
kreativan način mogli analizirati. Nakon diskusije o pročitanom djelu zadamo učenicima da
promijene fabulu ili osobine likova pročitanog djela.
Stvaranje pjesničkih slika
Pjesničke slike su jedan od oblika literarnog izražavanja pjesnika i vrlo je bitna sposobnost izmišljanja
i pisanja takvih oblika. Nakon čitanja primjera nekih pjesničkih slika zadamo učenicima da izmisle
svoje slike i to prema promatranju ili iz mašte.
Igre rime
Rima je jedan od bitnih segmenata pjesničkog izražavanja koju valja uočiti, analizirati i uvježbavati.
Ponudimo učenicima riječi i zadamo im da izmisle ili se dosjete što više riječi koje se sa zadanom
riječi rimuju. Nakon pisanja riječi koje se rimuju, zadamo učenicima da napišu stihove koji bi
završavali ispisanim riječima.
Opiši me drugačije od ostalih
Opisi su jedan od važnih oblika literarnog izražavanja zato i njih treba uvrstiti kao kreativnu aktivnost
nakon čitanja tekstova iz dječjih časopisa. Opisi mogu egzistirati kao samostalni literarni rad ili kao
dio neke opširnije književnoumjetničke vrste. Zbog toga valja poticati učenike na pisanje opisa
predmeta, pojava ili osoba. Važno je da opisi budu što originalnije napisani, razumljivi i stilski jasni.
Poticaj za opise mogu biti zadaci tipa:
• Opiši me drugačije od ostalih. Ja sam kiša koja pada. Kako me doživljavaš? Koje zvukove
proizvodim? Kakvog sam oblika? Koje osjećaje pobuđujem? I sl.
Izrazi i opiši osjećaje

Ponekad je potrebno uživjeti se u ponašanje i osjećaje lika koji se u literarnom izrazu spominje i čiji
se postupci opisuju. Tu je važna komponenta empatije tj. mogućnosti suživljavanja s različitim
vrstama osjećaja druge osobe. Tijekom ove aktivnosti razmatra se o svim vrstama osjećaja i
ponašanjima koje ti osjećaji pobuđuju.
Neobičan monolog
Monolog je jedan od stilskih postupaka koji može biti jedan od vidova literarnog izražavanja u kojem
se lik ne obraća drugom liku već sebi ili publici. Monolog je poseban oblik dijaloga u sebi kada osoba
koja govori otkriva u sebi suprotan glasa protiv nečega. Zadamo učenicima da zamisle neku osobu i
prema njezinom raspoloženju i okolnostima u kojima se nalazi izmisle monolog.
Neobičan dijalog
Na sličan način može se obraditi i dijalog kao jedan od stilskih postupaka u gotovo svim književnim
djelima kada dva lika izravno priopćuju svoje misli u neposrednom govoru. Dijalogom se najmoćnije

djelima kada dva lika izravno priopćuju svoje misli u neposrednom govoru. Dijalogom se najmoćnije
izražavaju najsloženije pojave ljudskog htijenja i društvenih događanja. Izmislimo situaciju i dva lika
koji sukladno situaciji razgovaraju. Učenike podijelimo u parove i zadamo im da prema zadanoj
situaciji i likovima napišu dijalog
Dovrši priču.
Mnogi autori opisali su već aktivnost Dovrši priču... i ona se često provodi u radu s tekstovima za
djecu. Učitelj ili odabrani učenik započinju priču koju individualno završava svaki učenik na svoj
način. Tako nastale priče imaju jednak početak, a različite završetke.
Pisanje zagonetki
Zagonetka obično uveseljava mnogu djecu, potiče na razmišljanje i zanimljivo postavljanje pitanja.
Radost pogađanja dodatni je motiv za stvaranje zagonetki. Prije ili nakon čitanja zagonetki na stol
postavimo različite predmete. Navodimo osobine tih predmeta, njihovu upotrebu i izgled. Prema
navedenim karakteristikama predmeta zadamo učenicima da smisle i napišu zagonetku za određeni
predmet. Rezultat će biti bolji ukoliko dodatno potaknemo učenike da pokušaju napisati zagonetku u
stihovima koji se rimuju.
Priroda nam priča
Zapažena su ostvarenja potaknuta pojavama u prirodi. Postoje mnoge pejzažne lirske pjesme koje
pamtimo cijelog života. Opisi pejzaža jedan su od bitnih elemenata mnogih umjetničkih vrsta
pismenog izražavanja. Opisi prirode bit će uspješniji nakon neposrednog doživljaja nekih prirodnih
pojava ili razgledavanja prirodnih ljepota. Zbog zanimljivosti i originalnosti literarnih radova
aktivnosti opisa prirode možemo nazvati Priroda nam priča u kojoj će naglasak biti na ljepoti kojom
nas priroda daruje i koju je vrijedno zabilježiti i oslikati riječima.
Predmeti su oživjeli
Personifikacija kao stilsko sredstvo vrlo je učestala u literarnim radovima. Zbog razvijanja
sposobnosti personifikacija, potrebno je ponekad provesti aktivnost u kojoj će biljke, stvari i pojave
poprimiti ljudske osobine. Moći će razgovarati, osjećati poput ljudi. Kažemo učenicima:
• Zamislite da ova stolica može pričati? Kakvu bi nam priču o svom životu ispričala?
• Zamislite da je jabuka tužna jer ne može ići u školu za jabuke? Kakvu će nam priču ispričati
tužna jabuka? I sl.
Ovo su samo neke od aktivnosti koje možemo provoditi radi unapređenja učeničke kreativnosti.
Neke će aktivnosti izmisliti i sami učenici jer su daroviti, kreativni i skloni stvaranju novog i
originalnog.

Godišnji izvedbeni kurikulum za hrvatski jezik u prvom razredu osnovne škole (prvi
primjer)
Hrvatski jezik
(175 nastavnih sati godišnje, 5 nastavnih sati tjedno)
Godišnji izvedbeni kurikulum za predmet Hrvatski jezik svaki učitelj izrađuje individualno prema
procjeni sastava razrednog odjeljenja u kojem predaje te jezičnom razvoju svojih učenika.
Godišnjim izvedbenim kurikulumom predviđa se raspored tema i okvirna satnica za ostvarivanje
određene teme u ostvarivanju odgojno-obrazovnih ishoda po predmetnim područjima (jezik i
komunikacija, književnost i stvaralaštvo te kultura i mediji).
Ishodi vezani uz jezične djelatnosti govorenja, slušanja, čitanja i pisanja kao i ishodi vezani uz
čitanje/slušanje književnih djela ostvaruju se tijekom cijele nastavne godine, redovito svakog
mjeseca, unutar pojedine teme. Uz pojedinu temu naznačene su obavezne vrste tekstova
predviđenu za prvu godinu učenja i obavezna propisana književna djela. Uz obavezna književna djela,
učitelj odabire najmanje osam književnih djela za cjelovito čitanje sa popisa preporučenih tekstova
kojima ostvaruje navedene ishode.
Ishod prepoznavanja glasovne strukture riječi, analize i sinteze riječi u početnom opismenjavanju
ostvaruje se tijekom razdoblja početnog čitanja i pisanja. Duljinu razdoblja početnog čitanja i pisanja
određuje učitelj uvažavajući jezični razvoj učenika u svom razrednom odjeljenju.
Tijekom cijele školske godine, tijekom razvoja jezičnih djelatnosti, učenici ostvaruju ishod vezan uz
upotrebu riječi, sintagmi i rečenica u točnom značenju.
Ostvarivanje ishoda prepoznavanja razlike mjesnog govora i standardnog jezika u čitelj planira u
razdoblju školske godine unutar tema vezanih za dom i neposredno okruženje u kojem učenici žive.
Ishodi vezani za predmetno područje Kultura i mediji ostvaruju se tijekom školske godine pri
aktivnostima u kojima koristi medijske sadržaje kao i pri posjetima kulturnih događaja u
neposrednom životnom okruženju i blizini škole.
U razdoblju početnog opismenjavanja važno je da se ishod vezan uz čitanje ostvaruje svakodnevnim
čitanjem prvo rečenica i kraćih tekstova s riječima koje sadrže naučena slova, a nakon učenja svih
slova, svakodnevnim čitanjem kraćih tekstova primjerenih jezičnom razvoju učenika.
Tema Obavezni tekst Odgojno-obrazovni ishodi Broj sati

POČETNO kratki tekstovi primjereni OŠ HJ A.1.7. 40
ČITANJE I početnom opismenjavanju Učenik prepoznaje glasovnu strukturu
PISANJE (s riječima u kojima su riječi te glasovno analizira i sintetizira
naučena slova) riječi primjereno početnomu
opismenjavanju.
kratki tekst od tri do pet OŠ HJ A.1.3.
rečenica, sadržajno i logički Učenik čita tekstove primjerene
povezan početnomu opismenjavanju i obilježjima
jezičnoga razvoja.
OŠ HJ A.1.4
Učenik piše školskim formalnim pismom
slova, riječi i kratke rečenice u skladu s
jezičnim razvojem.
JEZIK kratki tekstovi primjereni OŠ HJ A.1.7. 10
početnom opismenjavanju Učenik prepoznaje glasovnu strukturu
(s riječima u kojima su riječi te glasovno analizira i sintetizira

opismenjavanju.
kratki tekst od tri do pet OŠ HJ A.1.1.
rečenica, sadržajno i logički Učenik razgovara i govori u skladu s
povezan jezičnim razvojem izražavajući svoje
potrebe, misli i osjećaje.
OŠ HJ A.1.2.
Učenik sluša jednostavne tekstove, točno
izgovara glasove, riječi i rečenice na
OŠ HJ A.1.3.
Učenik čita tekstove primjerene
početnomu opismenjavanju i obilježjima
jezičnoga razvoja.
OŠ HJ A.1.4
jezičnim razvojem.
OŠ HJ A.1.5
Učenik upotrebljava riječi, sintagme i
rečenice u točnome značenju u
uobičajenim komunikacijskim situacijama.
KOMUNIKACIJA pozdravljanje, upoznavanje, OŠ HJ A.1.1. 60
cjelovite rečenice kao Učenik razgovara i govori u skladu s
pitanja i odgovori, više jezičnim razvojem izražavajući svoje
povezanih rečenica u kraći potrebe, misli i osjećaje.
govoreni tekst OŠ HJ A.1.2.
kratki tekstovi primjereni izgovara glasove, riječi i rečenice na
početnom opismenjavanju temelju slušanoga teksta.
(s riječima u kojima su OŠ HJ A.1.3.
naučena slova) Učenik čita tekstove primjerene
kratki tekst od tri do pet jezičnoga razvoja.
rečenica, sadržajno i logički OŠ HJ A.1.4
povezan Učenik piše školskim formalnim pismom
kratki tekstovi primjereni jezičnim razvojem.
početnom opismenjavanju OŠ HJ A.1.5
(s riječima u kojima su Učenik upotrebljava riječi, sintagme i
naučena slova) rečenice u točnome značenju u
kratki jednostavni tekstovi OŠ HJ A.1.6.
primjereni jezičnom razvoju Učenik prepoznaje razliku između
i dobi (radijske emisije, mjesnoga govora i standardnoga
reklame, najave filmova i hrvatskog jezika.
emisija, zvučni zapisi OŠ HJ A.1.7.
književnoumjetničkih Učenik prepoznaje glasovnu strukturu
tekstova) riječi te glasovno analizira i sintetizira
riječi primjereno početnomu
opismenjavanju.
PROZA slikopriča OŠ HJ A.1.1. 25
kratka pripovijetka Učenik razgovara i govori u skladu s
bajka jezičnim razvojem izražavajući svoje
OŠ HJ A.1.2.

OŠ HJ A.1.3.
jezičnoga razvoja.
OŠ HJ A.1.4
jezičnim razvojem.
OŠ HJ A.1.5
OŠ HJ B.1.1.
Učenik izražava svoja zapažanja, misli i
osjećaje nakon slušanja/čitanja
književnoga teksta i povezuje ih s vlastitim
iskustvom.
OŠ HJ B.1.2.
Učenik sluša/čita književni tekst, izražava
o čemu tekst govori i prepoznaje
književne tekstove prema obliku u skladu
s jezičnim razvojem i dobi.
OŠ HJ B.1.3
Učenik izabire ponuđene književne
tekstove i čita/sluša ih s razumijevanjem
OŠ HJ B.1.4.
Učenik se stvaralački izražava prema
vlastitome interesu potaknut različitim
iskustvima i doživljajima književnoga
teksta.
POEZIJA dječja pjesma zagonetka OŠ HJ A.1.1. 20
Učenik razgovara i govori u skladu s
jezičnim razvojem izražavajući svoje
OŠ HJ A.1.2.
OŠ HJ A.1.3.
jezičnoga razvoja.
OŠ HJ A.1.4
jezičnim razvojem.
OŠ HJ A.1.5
OŠ HJ B.1.1.
iskustvom.
OŠ HJ B.1.2.

OŠ HJ B.1.3
OŠ HJ B.1.4.
teksta.
DRAMA kratki igrokaz OŠ HJ A.1.1. 5
Učenik razgovara i govori u skladu s
OŠ HJ A.1.2.
OŠ HJ A.1.3.
jezičnoga razvoja.
OŠ HJ A.1.4
jezičnim razvojem.
OŠ HJ A.1.5
OŠ HJ B.1.1.
iskustvom.
OŠ HJ B.1.2.
OŠ HJ B.1.3
OŠ HJ B.1.4.
teksta.
MEDIJI medijski tekst OŠ HJ A.1.1. 15
multimodalni tekst Učenik razgovara i govori u skladu s
tekstovi u dječjim potrebe, misli i osjećaje.
časopisima primjereni OŠ HJ A.1.2.
jezičnom razvoju učenika Učenik sluša jednostavne tekstove, točno

animirani filmovi televizijske temelju slušanoga teksta.
i radijske emisije za djecu OŠ HJ A.1.3.
obrazovnoga i dječjeg Učenik čita tekstove primjerene
programa početnomu opismenjavanju i obilježjima
jezičnoga razvoja.
kazališne predstave OŠ HJ A.1.4
slikovnice i knjige za djecu slova, riječi i kratke rečenice u skladu s
jezičnim razvojem.
OŠ HJ C.1.1.
Učenik sluša/čita tekst u skladu s
početnim opismenjavanjem i pronalazi
podatke u tekstu.
OŠ HJ C.1.2
Učenik razlikuje medijske sadržaje
primjerene dobi i interesu.
OŠ HJ C.1.3. Učenik posjećuje kulturne
događaje primjerene dobi.
UKUPNO 175
Gramatika
glas A.1.3
• glasovna analiza i sinteza A.1.7
rečenica A.1.3
• po priopćajnoj svrsi A.1.1
slog A.1.3
slovo A.1.3, A.1.4

standardni hrvatski jezik A.1.6.
Pravopis
malo i veliko početno slovo
• na početku rečenice A.1.4
• u nazivima mjesta i ljudi A.1.4
pravopisni znakovi u rečenici

• na kraju rečenice A.1.4
školsko formalno pismo A.1.4
• velika i mala slova

Godišnji izvedbeni kurikulum za hrvatski jezik u prvom razredu osnovne škole (drugi
primjer)
Tonovi boje predstavljaju intenzitet aktivnosti usmjerenih prema

ostvarivanju odgojno-obrazovnog ishoda tijekom nastavne godine.
ODGOJNO-OBRAZOVNI IX. X. XI. XII. I. II III IV V VI

ISHODI
OŠ HJ A.1.1 Učenik
razgovara i govori u skladu
s jezičnim razvojem
izražavajući svoje potrebe,
misli i osjećaje.
OŠ HJ A.1.2 Učenik sluša
jednostavne tekstove,
točno izgovara glasove,
riječi i rečenice na temelju
slušanoga teksta
OŠ HJ A.1.3 Učenik čita
tekstove primjerene
početnomu opismenjavanju
i obilježjima jezičnoga
razvoja.
OŠ HJ A.1.4 Učenik piše
školskim formalnim
pismom slova, riječi i kratke
rečenice u skladu s jezičnim
razvojem.
upotrebljava riječi,
sintagme i rečenice u
točnome značenju u
uobičajenim
komunikacijskim
situacijama.
prepoznaje razliku između
mjesnoga govora i
standardnoga hrvatskog
jezika.
prepoznaje glasovnu
strukturu riječi te glasovno
analizira i sintetizira riječi
primjereno početnomu
opismenjavanju
OŠ HJ B.1.1 Učenik izražava
svoja zapažanja, misli i
osjećaje nakon

osjećaje nakon
slušanja/čitanja
književnoga teksta i
povezuje ih s vlastitim
iskustvom.
OŠ HJ B.1.2 Učenik
sluša/čita književni tekst,
izražava o čemu tekst
govori i prepoznaje
književne tekstove prema
obliku u skladu s jezičnim
razvojem i dobi.
OŠ HJ B.1.3 Učenik izabire
ponuđene književne
tekstove i čita/sluša ih s
razumijevanjem prema
vlastitome interesu.
OŠ HJ B.1.4 Učenik se
stvaralački izražava prema
vlastitome interesu
potaknut različitim
iskustvima i doživljajima
književnoga teksta.
OŠ HJ C.1.1 Učenik
sluša/čita tekst u skladu s
početnim opismenjavanjem
i pronalazi podatke u
tekstu.
OŠ HJ C.1.2 Učenik razlikuje
medijske sadržaje
primjerene dobi i interesu.
OŠ HJ C.1.3 Učenik
posjećuje kulturne
događaje primjerene dobi.
UKUPNO

Prijedlozi aktivnosti prije i nakon čitanja odabranih slikovnica
Ovdje se navode samo neka književna djela kao primjeri ili modeli osmišljavanja metodičkih
aktivnosti prije i nakon čitanja slikovnica u prvom razredu osnovne škole. Svaki učitelj će autonomno
ona djela koja odgovaraju školskom i životom okruženju te jezičnom razvoju i interesima svojih
učenika u razrednom odjeljenju.
Grigor Vitez: Kako živi Antuntun
Odgojno-obrazovni ishodi:
• Učenik prepoznaje elemente šaljivog u pjesmi
• Učenik iskazuje svoje mišljenje o pjesmi
Sredstva i pomagala: slikovnica, kolaž, škare, ljepilo, fotografije iz časopisa
Aktivnosti:
1. Učenici pripovijedaju neobična ponašanja svojih prijatelja, članova obitelji ili susjeda. Učenici
smišljaju svoja neobična ponašanja.
2. Učenici samostalno ili u skupinama čitaju slikovnicu.
3. Učenici razgovaraju o pročitanoj pjesmi odgovarajući na pitanja:
• O kome govori pročitana pjesma?
• Što je sve Antuntun radio?
• Kakav je Antuntun?
4. Učenici razmišljaju i uočavaju razliku pjesme koja se recitira i pjesme koja se pjeva
5. Učenici slušaju recitaciju pjesme
Izvor: https://www.youtube.com/watch?v=qCmSkF0DJB4
6. Učenici pjevaju pjesmu uz jednostavne plesne pokrete
Izvor: https://www.youtube.com/watch?v=cbB3osxeV_8&list=PLVHiTnxxfltOqaxpz-
eeUgjwQxZM7fuES&index=17
7. Učenici gledaju isječka iz kazališne predstave:
Izvor: https://www.youtube.com/watch?v=iDkxBjD59uM
8. Učenici izrađuju slobodno odabranom likovnom tehnikom svog Antuntuna
Vrednovanje: usmeno, sudjelovanje u razgovoru
Prilagodbe:
• Tijekom čitanja učenici se služe uvećanim ili izdvojenim slikovnim materijalom (učenici koji
teže održavaju pažnju, učenici koji imaju teškoće s razumijevanjem)
• Tijekom izrade Antuntua za učenike s motoričkim teeškoćama priprema se materijal prikladne
veličine koji odgovara učenicima

Jean-Baptiste Baronian: Figaro, mačak koji je hrkao
• Učenik pažljivo sluša priču
• Učenik uočava redoslijed događaja u pročitanoj priči
• Učenik improvizira ritamske cjeline udaraljkama
• Učenik slijedi pravila motoričke igre
Sredstva i pomagala: slikovnica, udaraljke
Aktivnosti:
1. Učenici izvode igru udaraljkama. Učenici sjede u krugu, svaki učenik ima jedene udaraljke koje
drži u krilu. Učenik po učenik počinje svirati udaraljkama kada učiteljica da dogovoreni znak
(npr. dotakne ga po ramenu). U jednom trenutku sviraju svi učenici. Tada učiteljica polako
„gasi“ zvukove ponovo dajući znak učeniku po učeniku sve do posljednjeg. Učiteljica bira koje
će se udaraljke prve čuti, a kojima će završiti. Unaprijed se može dogovoriti s učenicima i za
ostale znakove koje moraju pratiti – npr. kada udalji ruke od tijela učenici moraju glasnije
udarati u udaraljke, a kada ih približi tijelu moraju udarati tiše. Igra završava tako da na
nekoliko trenutaka zadržimo potpunu tišinu. Učenici u tišini udaraljke odlažu ispod stolica na
kojima sjede.
2. Učenici samostalno čitaju čitaju slikovnicu ili slušaju čitanje slikovnice na glas.
3. Učenici razgovaraju o pročitanoj slikovnici odgovarajući na pitanja:
• Koje sve životinje žive u seoskom dvorištu zajedno sa Figarom?
• Što je smetalo životinjama?
• Zašto?
• Što su životinje odlučile?
• Je li se Figaro zbog toga ljutio?
• Što se dogodilo jednoga dana?
• Zašto su se životinje predomislile?
• Što znači Ispričati se nekome?
• Jesi li se ti nekome nekada ispričao?
• Kako si se osjećao?
4. Učenici određuju redoslijed događaja u priči pomoću slikovnog materijala (slike životinja)
5. Učenici igraju igru „Ide maca oko tebe“ Učenici ponavljaju sljedeće stihove:“Ide maca oko
tebe-pazi da te ne ogrebe-čuvaj mijo rep-da ne budeš slijep-ako budeš slijep-otpast će ti rep.
Učenici sjednu u krug, a jedno dijete ("maca") stane izvan kruga. U ruci ima neki manji
predmet. Svi pjevaju, a "maca" kruži oko djece (s vanjske strane kruga) u smjeru kazaljke na
satu. U jednome trenutku mora neopazice staviti predmet iza nekog djeteta. Time je dala na
znanje da je to dijete izabrala za "miša". Kada završi pjesma, sva djeca moraju brzo pogledati je
li iza njih predmet. Onaj koji iza sebe ima predmet je "miš" te se mora brzo ustati i optrčati oko
djece (u smjeru kazaljke na satu). U isto vrijeme "maca" vreba njegovo mjesto, tj. treba stići na
upražnjeno mjesto prije "miša". Ako "maca" stigne prije "miša", dijete koje je ostalo bez mjesta
postaje "maca". No, ako "miš" uspije stići prije "mace", sve se ponavlja, tj. i dalje je isto dijete
"maca". (izvor: http://www.pjesmicezadjecu.com)
Vrednovanje: usmeno, sudjelovanje u razgovoru, sudjelovanje u određivanju redoslijeda

događaja u priči, uvažavanje dogovorenih upute pri sviranju udaraljkama, uvažavanje pravila igre
Prilagodbe

Prilagodbe
• tijekom čitanja možemo se služiti uvećanim ili izdvojenim slikovnim materijalom (učenici koji
Branko Ćopić: Ježeva kućica
• Učenik pažljivo sluša priču.
• Učenik nabraja likove i iznosi svoje mišljenje o njima.
• Učenik izdvaja mjesta na kojima se priča odvija.
Sredstva i pomagala: slikovnica , cd „Ježeva kućica“, slikovni materijal
Aktivnosti:
1. Učenici pažljivo slušaju priču sa audio zapisa (cd priložen uz slikovnicu)
2. Učenici razgovaraju o pročitanoj priči pri čemu pojašanjavaju neposnate riječi, izdvajaju likove,
opisuju likove izdvajajući njihove osobine te izdvajaju mjesto radnje u priči
3. Učenici izlaze u školsko dvorište, livadu ili šumu, tražeći odgovore na poticajna pitanja:
• Gdje se u šumi skrivaju životinje?
• Što šumske životinje u jesen rade u šumi?
4. Učenici su podijeljeni u skupine. Svaka skupina skuplja prirdnine (grančice, lišće, kamenčiće, kore
drveta i sl.) Učenici izrađuju ježevu kućicu od sakupljenog materijala onoako kako je oni zamišljaju.
Vrednovanje
• usmeno, sudjelovanje u razgovoru
Prilagodbe
• tijekom čitanja možemo se služiti uvećanim ili izdvojenim slikovnim materijalom (učenici koji teže
održavaju pažnju, učenici koji imaju teškoće s razumijevanjem)
Ela Peroci: Maca papučarica
• Učenik pažljivo sluša čitanje priče.
• Učenik samostalno ili u paru čita priču.
• Učenik pjeva pjesmicu „Maca i djeca“
• Učenik određuje skup prema nekome svojstvu
• Učenik prebrojava članove skupa
• Učenik prikazuje iste matematičke pojmove na različite načine (crtež, skup, piktogram i
jednostavna tablica)
Sredstva i pomagala: slikovnica, slikovni materijal za izrezivanje papira u obliku papučica u više

Sredstva i pomagala: slikovnica, slikovni materijal za izrezivanje papira u obliku papučica u više
boja
Aktivnosti:
1. Učenici pjevaju pjesmicu „Maca i djeca“. Nakon pjevanja učenici izvode kratku improvizaciju
pjesme.
2. Učenici čitaju slikovnicu.
3. Učenici razgovaraju o priči odgovarajući na pitanja:
• Koga si sve upoznao u priči?
• Gdje su djeca živjela?
• Kakvo je bilo to selo?
• Kakva su bila djeca?
• Što se dogodilo jednoga jutra?
• Što su djeca odlučila?
• Gdje je macina kuća?
• Što se dogodilo u Macinoj kući?
• Kako izgleda macin dom izvana, a kako iznutra?
4. Učenici s pripremljenim nastavnim materijalom koji je vezan uz sadržaj pročitane priče broje,
razvrstavaju i zbrajaju ponavljajući i uvježbavajući postupke rješavanja matematičkih zadataka i
problema.
Vrednovanje: usmeno, sudjelovanje u razgovoru, određivanje mjesta događanja radnje u priči,

rješavanje nastavnih listića iz matematike
Prilagodbe
• učenici čitači mogu čitati unaprijed dogovorene dijelove priče tijekom uvodnog čitanja
• količina papučica za matematičke zadatke može se smanjivati ili povećavati po potrebi
• zadavanje uputa za rješavanje matematičkih zadataka korak po korak
Charles Perrault: Mačak u čizmama
• Učenik pažljivo sluša/čita priču.
• Učenik izdvaja glavni lik u priči.
• Učenik navodi osobine glavnoga lika (snalažljiv, hrabar, pametan i sl.).
Sredstva i pomagala
• „čarobni štapić“, 3-4 šešira ili kapa, oznaka za cilj (čunjevi u boji), bojice, flomasteri, kolaž,
škarice, ljepilo
Aktivnosti:
1. Učenici sjede na jastučićima na podu, a učiteljica ili odabrani učenici čitaju priču.
2. Učenici razgovaraju o priči odgovarajući na pitanja:
• Što su naslijedili mlinarovi sinovi?

• Što su naslijedili mlinarovi sinovi?
• Kako je mačak ulovio zeca i prepelicu?
• Zašto je rekao gospodaru da skoči u rijeku?
• Kako je mačak prevario čarobnjaka? I sl.
3. Učenici prepričavaju priču.
4. Učenici igraju igru „pretvori se u…“ Na početku igre učenici odgovaraju na pitanje: - Što bi ti
rekao čarobnjaku, u koju životinju da se pretvori? Učenici pomoću čarobnog štapića pretvaraju
ostale učenike u neku životinju. Nakon izvedbe ponašanja odabrane životinje učenik sa
čarobnim štapićem odabire drugog učenika da nastavlja igru predajući mu čarobni štapić.
5. Učenici izdvajaju glavni lik u priči odgovarajući na pitanja:
• Tko ti se u ovoj priči najviše svidio?
• Koji lik u priči ima glavnu ulogu?
• O kome se najviše govori u ovoj priči?
• Tko smišlja različite dogodovštine u ovoj priči?
6. Učenici opisuju osobine mačka kako glavnog lika odgovarajući na pitanja:
• Zašto ti se mačak svidio?
Učenici izdvajaju dijelove priče u kojima je mačak snalažljiv, hrabar, pametan i sl.
7. Učenici igraju igru „Gospodin mačak“ Učenici su podijeljeni u skupine i stoje u nekoliko kolona.
Prvi u koloni stavlja šešir na glavu, trči do cilja koji smo označili npr. čunjem, poklanja se čunju
skidajući šešir, vraća šešir na glavu, trči natrag do prvog učenika u koloni i predaje mu šešir.
8. Učenici crtaju ili slikaju odabranom likovnom tehnikom mačka u čizmama, mlin, čarobnjakov
zamak, čarobni štapić, pretvaranje čarobnjaka u određenu životinju i sl.
Prilagodbe
Grigor Vitez: Ogledalce
• Učenik pažljivo sluša/čita priču.
• Učenik razumije pročitanu priču.
Sredstva i pomagala: slikovnica, ogledalca različitih veličina, kolaž, škare, ljepilo, kartončići
10x20 cm
Aktivnosti:
1. Učenici razgovaraju o čitanju slikovnica kod kuće
2. Učnici čitaju slikovnice.
3. Učenici razgovaraju o pročitanoj priči odgovarajući na pitanja:
• Kako se ogledalce našlo u šumi?
• Tko ga je sve vidio?
• Zašto su se svi posvađali?
• Zašto nitko nije rekao ništa kada je medvjed uzeo ogledalce?

• Zašto nitko nije rekao ništa kada je medvjed uzeo ogledalce?
• Tko je bio u pravu?
4. Učenici izvode kratku dramsku improvizaciju potaknuti pitanjem: - Tko je još mogao pronaći
ogledalo?
5. Učenici igraju igru ogledala. Jedan učenik radi pokrete, drugi učenici su „ogledala“ pa ga
pokušavaju imitirati.
6. Učenici izrađuju svoje ogledalce.
Prilagodbe
• za izradu okvira (7. korak) možemo pripremiti materijal prikladne veličine (učenici s
motoričkim teškoćama)
• učenici čitači mogu čitati unaprijed dogovorene dijelove priče tijekom uvodnog čitanja

Smjernice za rad s učenicima s teškoćama
Pisanje je jedna od najtežih i najsloženijih vještina koje učenici trebaju svladati jer uključuje živčane i mišiće aspekte,
položaj i snagu tijela, držanje i stabilizaciju papira, vizualno vođenje ruke i pomicanje pribora za pisanje uz
kinestetičku memoriju formiranja slova i riječi (Lazor, 2017).
Mnoga djeca imaju problema sa hvatom olovke koji im odmaže u funkcionalnoj aktivnosti pisanja. Iako se često misli
da je potrebno nabaviti skupa tehnološka rješenja, ponekad su najefikasnija jednostavna netehnološka pomagala koja
se mogu prilagoditi različitim situacijama koje zahtijeva proces učenja. Često je pisanje olakšano primjenom
adekvatnih držača olovaka.
Kako bi se potaknulo lakše i funkcionalnije pisanje, pravilniji hvat može potaknuti i uz pomoć malih “trikova”.
Učeniku se u ruku stavlja mali predmet između malog prsta, prstenjaka i kažiprsta koji tijekom pisanja čuva prstima.
To može biti pom-pom kuglica, manja lego figurica, manja bodljikava loptica, i slično.
Ponekad je dovoljno da učenik piše sa skraćenom olovkom kako bi ju mogao pravilno držati.
Pravilno držanje olovke
Učenicima s lakšim motoričkim teškoćama često pomaže korištenje predloška za pisanje koji je primjer netehnološkog
asistivnog pomagala. To je tanka plastična folija s označenim crtovljem koja se postavlja preko papira. Olakšava
pisanje i snalaženje na papiru, a osim učenicima s motoričkim teškoćama koristan je za učenike s oštećenjem vida te
onima s problemima grafomotorike.
Također, poželjno je korištenje stabilnog i podesivog stalka za dokumente koji može smanjiti neudobno pomicanje
vrata, glave i očiju. On se postavlja uz monitor, na istoj udaljenosti, visini i kutu gledanja, čime se postiže da je glava
opuštena. Jako zamarajući položaj glave može se spriječiti tako da stalak za dokumente nagnemo pod kutom između
15° i 75° (Gledec i Car, 2018).

Učenici često imaju teškoća sa aktivnosti pisanja kao što je neuredan rukopis, previše jako ili previše slabo pritišću
olovku o papir, ne poštuju razmak, spori su ili uopće ne znaju prepisati odnosno kopirati slovo ili oblik.
Ako učenik ima problema sa razmakom između riječi, tada se može koristiti štapić koji će postaviti nakon napisane
riječi i zatim nastaviti pisati drugu riječ nakon završetka štapića. Učenik može postaviti vlastiti prst između dvije riječi
pomoću kojeg će lakše vidjeti koliki razmak mora biti.
Ako se učenik teže orijentira na papiru, ne snalazi se u crtovlju, tada se donji dio crtovlja može obojati u žutu boju
debljim flomasterom kako bi dijete vidjelo do kuda ide malo slovo, a do kuda veliko.
Učenik bi prilikom sjedenja i pisanja trebao mora imati pravilan položaj tijela (stopala na tlu, koljena presavijena na
90°, kut između bedara i trupa 90°, uspravna leđa, ruke položene na stolu tako da se ramena ne podižu ili da se učenik
sagiba kako bi došlo do stola,..).

Izvor: Teaching children to write, Audrey E McAllen
Prema: https://www.radnaterapija.net/radno-terapijski-savjeti-prilagodbe-aktivnosti-pisanja
Prijedlozi taktilnih aktivnosti pisanja slova
Grančice
Sakupljene grančice različitih oblika (ravne, zakrivljene) sa izvanučioničke nastave dobro će doći učenicima za slaganje
slova. Učiteljica/učitelj izgovara slovo, a učenik ga oblikuje pomoću grančica.

Moje tijelo
Učenici mogu oblikovati slova pomoću svojih prstiju, ruku ili tijela (može biti i grupna aktivnost).
Modeliranje slova
Učenici pomoću gline, glinamola ili plastelina oblikuju slovo. Neka započnu tako što će prvo oblikovati dugačak tanki
valjčić.
Kutija s pijeskom
Plitku čvrstu kutiju s poklopcem ispunite pijeskom po kojemu učenik iscrtava pojedina slova. Ispod pijeska se može
staviti i papir u boji pa će oblik slova biti u većem kontrastu sa bojom pijeska.
Kreda i pločnik
Učenik kredom može pisati po pločniku velike formate slova. Neka iz pozicije čučnja napravi što je moguće veće slovo.
Slova ravnih linija
Na papiru veličine ne manje od A4 učenik ljepljivom trakom formira slovo. Bilo bi dobro da ljepljiva traka bude bijele
boje kao i papir. Učenik premazuje papir s najviše dvije različite vodene boje. Kada se boja osuši, pažljivo se skida
ljepljiva traka. Iznenađenje - na papiru se pojavilo slovo!
Slikamo spužvom/kistom po ploči
Većim ili manjim komadima spužve ili debelim kistom umočenim u vodu učenik ispisuje slova po ploči.
Pišemo prstom po leđima prijatelja
Jedan učenik piše slova po leđima drugoga koji pogađa koje slovo je napisano. Zapisuje ga na papir. U početku ispisuju
nepovezana slova. U kasnijoj fazi može se slovo po slovo formirati riječ.
Vrećica za pisanje
U prozirnu vrećicu sa zatvaračem možemo staviti gušću otopinu boje. Kada se vrećica dobro zatvori učenik ju može
koristiti za pisanje. Može pisati prstima ili nekim drugim pomagalom npr. štapićem za uši ili gumicom na olovci.

Kako bi učenicima pomogli u početnom čitanju PANO je koristan alat pomoću kojega se izrađuju kartice s riječima
koje možete koristiti za različite igre, uz slikovni materijal, kao natpise pomoću kojih će se učenici lakše snalaziti po
učionici/školi ili sl.
Kartice s izdvojenim riječima ili kratkim rečenicama može koristiti učenicima koji otežano čitaju ili onima koji imaju
problema s koncentracijom. Izdvajanjem ključnih riječi ili rečenica olakšat ćemo im snalaženje u tekstu, a
pripremom slikovnog materijala kojeg povezuju s ključnim riječima lakše će usvajati apstraktne pojmove.
http://pano.hr/
Prijedlozi igara sa karticama:
Tajna riječ
Na ploči je zalijepljeno nekoliko kartica s riječima. Učenik pokušava otkriti koju tajnu riječ smo odabrali. Prvo dajemo
općenite upute npr. "Riječ u sebi ima slovo A.", a zatim sve detaljnije: "Prvo slovo je …"
U drugoj etapi nakon svake upute učenik zapisuje riječ za koju misli da je točna.
Nadopuni slova
Na kartici koju možemo plastificirati kako bi se mogla višekratno upotrijebiti piše samo dio riječi, učenik nadopunjuje
riječ slovima koja nedostaju. U početku dobro je koristiti sliku uz riječ koju treba nadopuniti.
Kalodont
Izradimo kartice koje počinju i završavaju na isto slovo. Učenik na zadanoj kartici gleda zadnje slovo u riječi /čita riječ i
čita zadnje slovo/čita riječ i izgovara zadnje slovo pa traži novu karticu na kojoj se nalazi riječ koja započinje tim
slovom npr. "nos-sat…".
Potraga za riječima
Na karticama se nalaze ključne riječi iz priče. Učenik karticu po karticu traži riječ u tekstu. Prije potrage pročitajte
priču.
Hodanje po slovima
Neka učenik za svako slovo u riječi napravi jedan korak unaprijed.


Metodički Prirucnik 1 Osnovne Hrvatski Jezik

Uploaded by

Document Information

Original Title

Copyright

Available Formats

Share this document

Share or Embed Document

Sharing Options

Did you find this document useful?

Is this content inappropriate?

Copyright:

Available Formats

Metodički Prirucnik 1 Osnovne Hrvatski Jezik

Uploaded by

Copyright:

Available Formats

Specifičnosti predmeta

Specifičnosti u poučavanju predmeta hrvatski jezik u prvom obrazovnom

Promjene u učenju u poučavanju hrvatskoga jezika u prvom razredu osnovne škole

Hrvatski jezik Page 1

Novi pristup čitanju književnih djela za samostalno čitanje

Hrvatski jezik Page 2

Hrvatski jezik Page 3

Nastavno područje: Književnost i stvaralaštvo

Nastavno područje: Kultura i mediji

Hrvatski jezik Page 4

RAZINE ODGOJNO-OBRAZOVNOG ISHODA

ZADOVOLJAVAJUĆ DOBRA VRLO DOBRA IZNIMNA

Hrvatski jezik Page 5

RAZINE ODGOJNO-OBRAZOVNOG ISHODA

ZADOVOLJAVAJUĆA DOBRA VRLO DOBRA IZNIMNA

- s razumijevanjem - sluša s - sluša s -- sluša s

OŠ HJ A 1.3 Učenik čita tekstove primjerene početnomu opismenjavanju i obilježjima jezičnoga

Hrvatski jezik Page 6

RAZINE ODGOJNO-OBRAZOVNOG ISHODA

ZADOVOLJAVAJUĆA DOBRA VRLO DOBRA IZNIMNA

• tekstovi: kratki tekst od tri do pet rečenica, sadržajno i logički povezan

ZADOVOLJAVAJUĆA DOBRA VRLO DOBRA IZNIMNA

Hrvatski jezik Page 7

OŠ HJ A 1.5 Učenik upotrebljava riječi, sintagme i rečenice u točnome značenju u uobičajenim

RAZINE ODGOJNO-OBRAZOVNOG ISHODA

ZADOVOLJAVAJUĆA DOBRA VRLO DOBRA IZNIMNA

ZADOVOLJAVAJUĆA DOBRA VRLO DOBRA IZNIMNA

Hrvatski jezik Page 8

RAZINE ODGOJNO-OBRAZOVNOG ISHODA

ZADOVOLJAVAJUĆ DOBRA VRLO DOBRA IZNIMNA

Nastavno područje: KNJIŽEVNOST I STVARALAŠTVO

Hrvatski jezik Page 9

RAZINE ODGOJNO-OBRAZOVNOG ISHODA

ZADOVOLJAVAJUĆA DOBRA VRLO DOBRA IZNIMNA

RAZINE ODGOJNO-OBRAZOVNOG ISHODA

ZADOVOLJAVAJUĆA DOBRA VRLO DOBRA IZNIMNA

Hrvatski jezik Page 10

Nastavno područje: KULTURA I MEDIJI

Hrvatski jezik Page 11

RAZINE ODGOJNO-OBRAZOVNOG ISHODA

ZADOVOLJAVAJUĆA DOBRA VRLO DOBRA IZNIMNA

OŠ HJ C 1.2 Učenik razlikuje medijske sadržaje primjerene dobi i interesu.

RAZINE ODGOJNO-OBRAZOVNOG ISHODA

ZADOVOLJAVA DOBRA VRLO DOBRA IZNIMNA

OŠ HJ C 1.3 Učenik posjećuje kulturne događaje primjerene dobi.

Hrvatski jezik Page 12

Hrvatski jezik Page 13

Preporuke za rad uz kurikulum nastavnog predmeta hrvatski jezik

Hrvatski jezik i komunikacija

Hrvatski jezik Page 14

Hrvatski jezik Page 15

Hrvatski jezik Page 16

U svakoj sastavnici vrednovanja prati se i vrednuje dubina i širina usvojenosti odgojno-obrazovnih

Hrvatski jezik Page 17

Hrvatski jezik Page 18

Vrijednost slikovnica, knjiga i časopisa za djecu

Hrvatski jezik Page 19

Evo nekih prijedloga kako početi razvijati ljubav prema knjizi.

Hrvatski jezik Page 20

Dječja književnost i čitanje u prvom razredu

Hrvatski jezik Page 21

Svakodnevno čitanje u prvom razredu

Potrebno je svakodnevno provoditi aktivnosti početnog čitanja.