You are on page 1of 4

Primjer istraživačkog učenja po fazama – Hrvatski jezik, 8.

razred

 OŠ HJ B.8.2. Učenik interpretira književni tekst na temelju vlastitoga 
čitateljskog iskustva i znanja o književnosti 
OŠ HJ B.8.3. Učenik prosuđuje samostalno izabrani književni tekst i 
Odgojno‐obrazovni 
uočava svrhu i obilježja pripadajućega žanra i autora.
ishod 
OŠ HJ A.8.4. Učenik piše raspravljačke tekstove u skladu s temom i 
prema planu. 
  
Učenik: 

– uočava višeslojnost književnoga teksta: jezična, sadržajna, značenjska 
i stilistička 

– raspravlja o likovima na temelju izgleda, osobina, govora, 
Ishodi aktivnosti   razmišljanja, emocionalnih i psihičkih reakcija i društvenog statusa 

    – izražava vlastiti doživljaj književnoga teksta 

– prepoznaje svevremenske i općeljudske vrijednosti i ideje koje 
prenosi književni tekst 

‐ učenik piše raspravljački tekst na temu: Književni jezik ili jezik 
književnosti u Brezi Slavka Kolara 
 
goo A.3.5. Promiče ravnopravnost spolova. 
 
ikt C.3.1. Učenik samostalno provodi jednostavno istraživanje, a uz 
Očekivanja  
učiteljevu pomoć složeno istraživanje radi rješavanja problema u 
digitalnome okružju.  
međupredmetnih  
  
osr B.3.4. Suradnički uči i radi u timu. 
tema  
 
 uku D.3.2. Učenik ostvaruje dobru komunikaciju s drugima, uspješno 
surađuje u različitim situacijama i spreman je zatražiti i ponuditi 
pomoć. 
FAZE 
ISTRAŽIVAČKOG  Primjena  
UČENJA 
Aktivnost se odvija u školskoj knjižnici. Učenici promatraju sljedeći 
ORIJENTACIJA 
natpis na plakatu: književni jezik ili jezik književnosti. 
isticanje situacije ili 
Koje smo književne tekstove nedavno čitali? 
stvaranje 
problemske 
Jesu li svi napisani na hrvatskom standardnom jeziku? 
situacije  
Bismo li se mogli uživjeti u likove i razumjeti situacije kada bi se tekst 
preoblikovao na književni jezik? 

Pretpostavlja se da će učenici odmah uočiti razliku naziva književni 
rasprava na temelju  jezik i jezik književnosti. 
problemskog 
pitanja   Na temelju čega razlikujemo jezik u djelima koja smo čitali? 
Što je književni jezik, a što jezik književnosti? 
    Pišu li pisci isključivo književnim jezikom u svojim djelima? 
Što je originalnije za prikaz likova i sredine u kojoj žive?  
KONCEPTUALIZACIJA 
Je li Breza Slavka Kolara napisana književnim jezikom? 
postavljanje 
istraživačkog pitanja   Kako pisac postiže originalnost i izvornost u prikazivanju likova i 
društvene sredine? 
   
Primjeri hipoteze:  

Slavko Kolar je Brezu napisao književnim jezikom. 
oblikovanje 
hipoteze  
U tekstu postoje dijelovi koji nisu napisani književnim jezikom. 
   
Tekst je napisan jezikom književnosti. 

Likovi su originalni jer govore svojim narječjem. 
Učenici uz pomoć zemljovida istražuju mjesta radnje koja se spominju 
u Brezi. Na internetu istražuju kojim se dijalektom govori na tom 
području. Traže u tekstu riječi i rečenice koje nisu razumjeli. Izdvajaju 
obilježja dijalektalne književnosti. Navode dokaze da su dijelovi teksta 
pisani književnim jezikom, a dijelovi jezikom književnosti. Nakon što 
izdvoje dijalektalne sadržaje, proučavaju njihova obilježja.  
ISTRAŽIVANJE  
U drugom dijelu istraživanja učenici predlažu dodatne tekstove na 
kojima će potvrditi svoje hipoteze. Mogu to biti tekstovi istog autora, 
ali i drugih autora za koje smatraju da su pisali književnim jezikom ili 
jezikom književnosti. 

Učenici iznose rezultate istraživanja na unaprijed dogovoren način 
(pišu raspravljački tekst). Pretpostavka je da će učenici nakon 
istraživanja u svom tekstu iznijeti obilježja jezika književnosti i 
književnoga jezika. Objašnjavaju doživljaje tekstova na jeziku 
ZAKLJUČAK 
književnosti i postizanje ljepote slikovitosti, izražajnosti i stila. Navode i 
druge tekstove prema vlastitom odabiru kojima potkrjepljuju svoje 
zaključke.  
Učenike se potiče na raspravu i refleksiju o provedenom istraživanju. 

Primjeri pitanja za refleksiju:   
Jesmo li potvrdili svoje hipoteze?  
Postoji li točan odgovor na ovo istraživačko pitanje? 
RASPRAVA  Možemo li odgovor provjeriti i na neki drugi način?  
  Jesmo li do rezultata istraživanja mogli doći jednostavnije?  
Na koje smo prepreke naišli? 
Što nam je pomoglo? 
Kako bismo ekranizirali ovaj tekst / ove tekstove? Bi li likovi govorili 
književnim jezikom? 
Kako bismo dramatizirali Brezu? 

DIFERENCIJACIJA 
Učenici provode istraživanje ovisno o hipotezi koju su prvotno postavili. Neki će učenici 
postaviti jednostavnije hipoteze, a neki složenije. Tijekom istraživanja učenici se grupiraju 
prema postavljenoj hipotezi (diferencijacija sadržaja). Ako neki ranije završe istraživački 
zadatak, pridružuju se ostalim skupinama i sudjeluju u njihovom istraživanju.  
Umjesto na internetu, učenici mogu svoje istraživanje temeljiti isključivo na tiskanim izvorima 
dostupnima u knjižnici (diferencijacija procesa). 
Učenici samostalno odabiru izvore na kojima će dodatno potvrditi svoje hipoteze. Neki će 
učenici odabrati poznati tekst iz čitanke, neki će izvor pronaći na internetu dok će neki 
odabrati potpuno nepoznato djelo nekog književnika (diferencijacija sadržaja). 
Iako je zadano kako će učenici predstaviti rezultate istraživanja (raspravljačkim tekstom), 
učenici mogu izabrati način na koji će taj tekst predstaviti (čitajući ga, u digitalnom obliku, 
usmeno…) ‐ diferencijacija učeničkog uratka.  

VREDNOVANJE 
VREDNOVANJE ZA UČENJE: Učenici dobivaju tvrdnje o likovima i potrebno ih je razvrstati u tri 
skupa: slažem se u potpunosti /djelomično se slažem / ne slažem se. Za svaki odabir trebaju 
imati spremno objašnjenje. 
Neke od tvrdnji su: Svi likovi govore književnim jezikom. 
                                   Likovi žive u sredini u kojoj se govori književnim jezikom. 
                                   Likovi žive u sredini u kojoj se govori čakavskim narječjem. 
                                   Likovi su osviješteni o važnosti zdravlja. 
                                   Likovi žive u zaostaloj sredini. 
                                   Marko se istinski brinuo za zdravlje svoje žene. 
                                   Svekrva se nije humano odnosila prema Janici. 
                                   Likovi su praznovjerni jer vjeruju da će bez liječničke pomoći ozdraviti. 
                                   Liječnik ne dolazi jer nema pristup selu. 
                                   Marko je oženio Janicu jer je zaljubljen u nju. 
                                   Janica je nalik ostalim ženama u selu. 
                                   Marko ne odlazi na svadbu jer želi ostati kraj bolesne supruge.                                   
                                       
VREDNOVANJE ZA UČENJE: učenici u skupinama izrađuju Kahoot kviz o rezultatima svoga 
istraživanja.  
VREDNOVANJE KAO UČENJE: organizira se kratko natjecanje i odabiru se najuspješniji kvizovi. 

You might also like