osnovna škola: školska godina:

učiteljica/učitelj: razred: nadnevak: redni broj sata: 35. sat

PRIPREMA ZA IZVOĐENJE NASTAVNOGA SATA IZ LIKOVNE KULTURE

NASTAVNA CJELINA: MASA I PROSTOR

NASTAVNA TEMA: KOMPOZICIJA OBLIKA

NASTAVNA JEDINICA: MOTIV: ŽABA

NASTAVNO PODRUČJE: MODELIRANJE I GRAĐENJE
KLJUČNI POJMOVI / LIKOVNI PROBLEMI: ODNOSI VELIČINA, OMJERI I RAZMJERI,
KOMPOZICIJA MASA I PROSTORA, KERAMIKA
LIKOVNO-TEHNIČKA SREDSTVA I LIKOVNE TEHNIKE: GLINAMOL

NAČINI RADA: prema promatranju

ISHODI UČENJA: OŠ LK A.4.1. Učenici likovnim i vizualnim izražavanjem interpretiraju različite sadržaje.
OŠ LK A.4.2. Učenici demonstriraju fine motoričke vještine upotrebom različitih likovnih
materijala i postupaka u vlastitome likovnom izražavanju.
OŠ LK B.4.1. Učenici analiziraju likovno i vizualno umjetničko djelo povezujući osobni
doživljaj, likovni jezik i tematski sadržaj djela.
OŠ LK B.4.2. Učenici opisuju i uspoređuju svoj likovni ili vizualni rad i radove drugih
učenika te opisuju vlastiti doživljaj stvaranja.

RAZRADA ISHODA: OŠ LK A.4.1. Učenici u stvaralačkome procesu i izražavanju:

– koriste se likovnim jezikom (obveznim pojmovima likovnoga jezika i onima za koje
učiteljica/učitelj smatra da im mogu pomoći pri realizaciji ideje u određenome zadatku)
– koriste se iskustvom usmjerenoga opažanja
– koriste se doživljajem temeljenim na osjećajima, iskustvu, mislima i informacijama
– koriste se slobodnim asocijacijama te razlikuju doslovne (stereotipe i šablone) i
udaljene slobodne asocijacije (originalna rješenja i ideje).
OŠ LK A.4.2. Učenici istražuju likovne materijale i postupke u svrhu izrade likovnoga
uratka.
Uočavaju i izražavaju osobitosti likovnih materijala i postupaka pri njihovoj upotrebi.
Demonstriraju fine motoričke vještine (preciznost, usredotočenje, koordinaciju prstiju i
očiju, sitne pokrete).
OŠ LK B.4.1. Učenici opisuju osobni doživljaj djela i povezuju ga s vlastitim osjećajima,
iskustvom i mislima. Učenici opisuju:
– materijale i postupke
– likovne elemente i kompozicijska načela
– tematski sadržaj djela (motiv, teme, asocijacije).
OŠ LK B.4.2. Učenici opisuju i uspoređuju likovne ili vizualne radove prema kriterijima:
likovnoga jezika, likovnih materijala, tehnika i/ili vizualnih medija, prikaza tema i motiva
te originalnosti i uloženoga truda.
Učenici prepoznaju poticaj, osnovnu ideju/poruku te način na koji je to izraženo u
likovnome ili vizualnome radu.
Učenici prepoznaju i opisuju kako je zadani likovni/vizualni problem moguće riješiti na
više (jednakovrijednih) načina.
Učenici prepoznaju razinu osobnoga zadovoljstva u stvaralačkome procesu.

NASTAVNE METODE: didaktičke metode: razgovor, usmeno izlaganje, demonstracija, analitičko promatranje
specifične likovne metode: rad s tekstom, metoda scenarija, kombiniranje, variranje,
građenje, razlaganje
OBLICI NASTAVE: frontalni, individualni

NASTAVNI IZVORI, razni predmeti od keramike različite namjene

SREDSTVA I POMAGALA:

KORELACIJA: HJ, PID

MEĐUPREDMETNE učiti kako učiti; osobni i socijalni razvoj; održivi razvoj

TEME:

PLAN PLOČE: UČENIČKI RADOVI

KERAMIKA – PREDMETI NASTALI OBRADOM GLINE

OMJERI I PROPORCIJE
TEKSTURA

ishodi i odgojno-
TIJEK NASTAVNOGA SATA -obrazovna oblik rada
očekivanja

PRIPRAVA osr A.2.4. frontalni

Učenici pripremaju radna mjesta, stavljaju na stol zaštitnu podlogu, kartonski uku D.2.1.
podložak za rad i glinu.
Razgovaram s njima o materijalu kojim rade i učim ih da je glinamol, s kojim
danas radimo, sličan drugome materijalu za rad – GLINI.
Glina je fina zrnata vrsta zemlje koja nastaje raspadanjem stijena. Postoji
nekoliko vrsta gline, a za rad u školi upotrebljava se lončarska glina – ilovača. No
kako se glineni predmeti moraju peći u keramičkoj pećnici na visokim
temperaturama ili se dugo sušiti, mi u radu upotrebljavamo glinamol.
Glinamol je masa slična glini koja je umjetna i proizvodi se u tvornici. Glinamol se
pri radu brzo suši i zato ga, ako se to dogodi, treba zamotati u vlažnu krpu i
vrećicu da se opet navlaži.

MOTIVACIJA osr B.2.2. frontalni

Donosim nekoliko predmeta od keramike različitih namjena i pokazujem ih uku A.2.3.
učenicima (ili se koristim reprodukcijama). Ovi predmeti nastali su od gline i uku A.2.4.
upotrebljavaju se kao umjetnički ukras, a neki mogu imati i praktičnu primjenu. uku C.2.3.
U prošlosti su keramički predmeti bili jako važni jer su omogućavali ljudima da odr A.2.1.
čuvaju u njima brašno, vodu, ulje. Glina je stoga u prošlosti bila izuzetno važna. odr C.2.1.
Najstarije glinene posude stare su čak 18 000 godina. Vučedolska golubica stara OŠ HJ A.4.1.
je oko 4500 godina. OŠ PID
I danas se izrađuju predmeti od gline (keramika), a posebno je popularna izrada A.B.C.D.4.1.
posuđa na keramičkome (lončarskome) kolu. I mi ćemo danas biti umjetnici i
oblikovat ćemo žabu od glinamola (po želji možete raditi i glinom).
Promotrimo slike žabe.
Što znate o žabama? Gdje žive? Kakvoga im je oblika tijelo? Čime je prekriveno?
Kako im izgleda glava? Kako izgledaju prednje noge? Koliko prstiju imaju? Kako
izgledaju zadnje noge?
Žaba je vodozemac koji dio života provodi na kopnu, a dio u vodi. Tijelo joj je
prekriveno mekanom kožom. Glava joj je plosnata i široka, a usta velika. Na
prednjim nogama obično ima četiri prsta. Na stražnjima ima pet prstiju koji su
spojeni plivaćom kožicom. Stražnje su noge žabe dulje i snažnije od prednjih.
Pri modeliranju žabe pazit ćemo na proporcije i oblik kako bi naša žaba bila što
sličnija stvarnoj. Udubljenja i izbočenja na njoj možemo načiniti vrškom olovke.
Proučavamo fotografije žaba sprijeda i sa strane. Što će na našemu radu biti
izbočeno, a što udubljeno? Kakva je tekstura na leđima žabe? Kakvoga su
položaja njezine stražnje noge?

NAJAVA CILJA SATA uku A.2.3. frontalni

Današnji je zadatak oblikovanjem glinamola (gline) što vjernije prikazati žabu. uku C.2.3.
Pritom ćemo paziti na omjere i proporcije, udubljene i izbočene dijelove na uku B.2.1.
njezinome tijelu te na teksturu površine. OŠ HJ A.4.1.

SAMOSTALNI RAD UČENIKA – LIKOVNA REALIZACIJA uku A.2.2. individualni

Učenici samostalno oblikuju žabu, obilazim ih, pomažem. Razgovaram s njima o uku A.2.3.
likovnome problemu, sugeriram da usporede oblik i proporciju svoga rada sa osr A.2.3.
slikom na ploči.

ANALIZA I VREDNOVANJE UČENIČKIH RADOVA osr A.2.1. frontalni

Spajam nekoliko stolova i na njih stavljam radove učenika. Promatram uratke na uku A.2.4.
stolu i razgovaram s učenicima. Koji je bio naš današnji zadatak? Na što smo uku B.2.4.
morali obratiti pažnju? Koji je rad najsličniji pravoj žabi? Na kojemu je radu uku C.2.1.
vidljiva tekstura? Koji rad ima najviše detalja? uku C.2.2.
Što ti je bilo najzanimljivije na današnjemu satu? Što ti se posebno sviđa na OŠ HJ A.4.1.
tvome radu? Što si mogla/mogao napraviti drugačije?
Vrednujem rad učenika u svim etapama sata, njihovu aktivnost i trud u radu,
uzimajući u obzir individualne sposobnosti svakoga učenika.

Prijedlog aktivnosti – učenici mogu kod kuće samostalno proučiti različite vrste
žaba i ispričati prijateljima posebne zanimljivosti o nekoj od njih. Na satu
možemo razgovarati o potrebi očuvanja okoliša i koliko je svaka vrsta bitna u
ekološkome lancu.