LIKOVNA UMJETNOST: GPP za 1. i 2. razred 2020./ 2021.
TEMA OPIS/RAZRADA TEME
Različiti Propituju se različiti načini
pristupi formi oblikovanja i pristupa formi-
figurativno, apstraktno, konceptualno.
Unutar tih pristupa formi učenici
prepoznaju realizam, stilizaciju,
naturalizam, geometrijsku i organsku
apstrakciju, različite vrste
konceptuale.
U analizi umjetničkog djela učenici
prolaze kroz osnove formalne analize
te osnovne stilove u kojima su
spomenuti pristupi formi dominantni.
Uspoređuje se pristup istomu
likovnom problemu u umjetničkim
djelima različitih stilova, pravaca i
razdoblja. Objašnjava se odabir
sredstava i postupaka u izvedbenim i
konceptualnim oblicima umjetnosti te
interpretira njihov sadržaj/ideju
Kod neposrednog kontakta s djelom i
nacionalnom baštinom stavlja se
naglasak na način oblikovanja i
pristupa formi.
ODGOJNO-OBRAZOVNI POVEZANOST S MEĐUPREDMETNIM
ISHODI
SŠ LU B.1.1. Učenik
analizira umjetničko djelo
koje se uklapa u teme
»Ljudsko tijelo u likovnoj
umjetnosti« i »Pogled na
svijet« te izražava kritički
stav.
SŠ LU B.1.3. Učenik
objašnjava važnost i
društvenu odgovornost
očuvanja umjetničke
nacionalne baštine koja se
uklapa u zadane teme
»Ljudsko tijelo« i »Pogled
na svijet«.
SŠ LU B.1.4. Učenik
kritički prosuđuje
umjetničko djelo na
temelju neposrednoga
kontakta.
SŠ LU C.1.1. Učenik
prosuđuje međuodnos
VRIJEME
TEMAMA REALIZACIJE
UČITI KAKO UČITI Rujan
uku A.4/5.1. Upravljanje
informacijama. Učenik samostalno
traži nove informacije iz različitih
izvora, transformira ih u novo znanje
i uspješno primjenjuje pri rješavanju
problema.
uku A.4/5.3. Kreativno mišljenje.
Učenik kreativno djeluje u različitim
područjima učenja.
uku A.4/5.4. Kritičko mišljenje.
Učenik samostalno kritički promišlja
i vrednuje ideje.
uku B.4/5.1. Planiranje Učenik
samostalno određuje ciljeve učenja,
odabire pristup učenju te planira
učenje.
uku B.4/5.2. Praćenje. Učenik prati
učinkovitost učenja i svoje
napredovanje tijekom učenja.
uku B.4/5.3. Prilagodba učenja.
Učenik regulira svoje učenje
Način Proučavaju se različiti načini prikaza
prikazivanja prostora (perspektive) na
prostora dvodimenzionalnoj plohi i reljefu.
Vrste Perspektiva se razmatra kao sredstvo
koje odražava čovjekov pogled na
perspektiva
svijet. Istražuju se kontekst koji je
utjecao na promjene u načinu
prikazivanja prostora na plohi tijekom
različitih vremenskih i stilskih
razdoblja. Istražuju se ona stilska
razdoblja ili pravci u kojima je
pojedina perspektiva dominantna.
konteksta i umjetničkoga mijenjajući prema potrebi plan ili
djela/stila. pristup učenju.
uku B.4/5.4.
Samovrednovanje/Samoprocjena.
Učenik samovrednuje proces učenja i
svoje rezultate, procjenjuje ostvareni
napredak te na temelju toga planira
buduće učenje.
uku D.4/5.2. Suradnja s drugima.
Učenik ostvaruje dobru
komunikaciju s drugima, uspješno
surađuje u različitim situacijama i
spreman je zatražiti i ponuditi
pomoć.
IKT
ikt C 4. 2. Učenik samostalno
provodi složeno pretraživanje
informacija u digitalnome okružju.
ikt C 4. 4. Učenik samostalno
odgovorno upravlja prikupljenim
informacijama.
OSOBNI I SOCIJALNI RAZVOJ
osr B 4.2. Suradnički uči i radi u
timu.
osr C 4.4. Opisuje i prihvaća vlastiti
kulturni i nacionalni identitet u
odnosu na druge kulture.
Tema i značenje Proučavaju se različite teme: akt,
portret, mrtva priroda, krajolik,
djela
veduta, žanr slikarstvo, interijer,
Odabir i prikaz prikazi životinja, sakralne teme.
tema Istražuje se različiti pristupi istoj temi
karakterističnih
kroz usporedbu sadržaja umjetničkih
za pojedina djela i njihove formalne
razdoblja karakteristike.
Uspoređuje odnos teme i sadržaja
umjetničkih djela različitih stilskih
razdoblja. Razmatra se utjecaj
društvenoga konteksta na odabir i
odnos motiva, teme i sadržaja
umjetničkih djela.
Kod neposrednog kontakta s djelom i
nacionalnom baštinom stavlja se
naglasak na problem teme i sadržaja.
SŠ LU A.1.1. Učenik
istražuje odabrani problem u
sklopu tema »Ljudsko tijelo u
likovnoj umjetnosti« ili
»Pogled na svijet« te
prezentira/izlaže rezultat
istraživanja praktičnim radom
u odabranome mediju.
SŠ LU B.1.1. Učenik
analizira umjetničko djelo
koje se uklapa u teme
»Ljudsko tijelo u likovnoj
umjetnosti« i »Pogled na
svijet« te izražava kritički
stav.
SŠ LU B.1.2. Učenik
raspravlja o različitim
umjetničkim pristupima
UČITI KAKO UČITI Listopad
uku A.4/5.1. Upravljanje
informacijama. Učenik samostalno
traži nove informacije iz različitih
izvora, transformira ih u novo znanje
i uspješno primjenjuje pri rješavanju
problema.
uku A.4/5.3. Kreativno mišljenje.
Učenik kreativno djeluje u različitim
područjima učenja.
uku A.4/5.4. Kritičko mišljenje.
Učenik samostalno kritički promišlja
i vrednuje ideje.
uku B.4/5.1. Planiranje Učenik
samostalno određuje ciljeve učenja,
odabire pristup učenju te planira
učenje.
Ljudsko tijelo u Proučavaju se različiti načini
umjetnosti prikazivanja i korištenja ljudskoga
tijela u likovnoj umjetnosti. Istražuje
se što nam pojedini likovni primjeri, s
obzirom na način oblikovanja i
pristupa ljudskom tijelu, otkrivaju o
društvu/vremenu u kojem su nastali.
Diskutira se o idealima ljepote i
stereotipima te propituje utjecaj
likovnih djela, popularne kulture i
masovnih medija na današnje
poimanje ljepote i tijela.
Tijelo proučavamo i kroz podteme:
tijelo kao objekt, tijelo u tragovima i
tijelo kao subjekt.
Kod neposrednog kontakta s djelom i
nacionalnom baštinom stavlja se
naglasak na prikaz tijela. Objašnjava
se važnost odabranih djela nacionalne
umjetniče baštine i predlažu se
rješenja promidžbe i prezentacije.
Prikaz vizualne Istražuje se pristup vizualnoj
stvarnosti u stvarnosti kroz medije fotografije,
fotografiji, filma i videa. Uspoređuju se
filmu i videu tehnološki postupci i karakteristike
vizualnih medija spram tradicionalnih
likovnih tehnika.
Istražuju se načini analognog i
digitalnog bilježenja stvarnosti te
raskoraci između stvarnog i
umjetničke interpretacije.
Raspravlja se o raskoraku između
vizualne stvarnosti i interpretacije
nastale uporabom novih medija.
Kod neposrednog kontakta s djelom i
nacionalnom baštinom stavlja se
ljudskome tijelu i vizualnoj
stvarnosti u te argumentira
vlastiti kritički stav.
SŠ LU B.1.3. Učenik
objašnjava važnost i
društvenu odgovornost
očuvanja umjetničke
nacionalne baštine koja se
uklapa u zadane teme
»Ljudsko tijelo« i »Pogled na
svijet«.
SŠ LU B.1.4. Učenik kritički
prosuđuje umjetničko djelo
na temelju neposrednoga
kontakta.
SŠ LU C.1.1. Učenik
prosuđuje međuodnos
konteksta i umjetničkoga
djela/stila.
uku B.4/5.2. Praćenje. Učenik prati Studeni
učinkovitost učenja i svoje
napredovanje tijekom učenja.
uku B.4/5.3. Prilagodba učenja.
Učenik regulira svoje učenje
mijenjajući prema potrebi plan ili
pristup učenju.
uku B.4/5.4.
Samovrednovanje/Samoprocjena.
Učenik samovrednuje proces učenja i
svoje rezultate, procjenjuje ostvareni
napredak te na temelju toga planira
buduće učenje.
uku D.4/5.2. Suradnja s drugima.
Učenik ostvaruje dobru
komunikaciju s drugima, uspješno
surađuje u različitim situacijama i
spreman je zatražiti i ponuditi
pomoć.
IKT
ikt C 4. 2. Učenik samostalno
provodi složeno pretraživanje Prosinac
informacija u digitalnome okružju.
ikt C 4. 4. Učenik samostalno
odgovorno upravlja prikupljenim
informacijama.
ikt D 4. 1. Učenik samostalno ili u
suradnji s drugima stvara nove
sadržaje i ideje ili preoblikuje
postojeća digitalna rješenja
primjenjujući različite načine za
poticanje kreativnosti.
ikt C 4. 3. Učenik samostalno kritički
procjenjuje proces, izvore i rezultate
pretraživanja te odabire potrebne
informacije.
 naglasak na fotografiju, film i video
Osnove Naglasak je na proučavanju
arhitekture konstrukcija, prostornih elemenata,
načina oblikovanja pojedinih
elemenata, načelima oblikovanja
cjeline te stilskim obilježjima
antičkog hrama, kršćanske bazilike, i
modernim/suvremenim
konstrukcijama. Usvajaju se osnovni
arhitektonski pojmovi/jezik. Analiza
jednog hrama, jedne bazilike
proširuju se kroz provođenje dijelova
analize na drugačije tipove hrama i
bazilike drugih stilova. Tu se
SŠ LU B.2.1. Učenik
analizira djela arhitekture i
urbanizma koja se uklapaju u
temu »Čovjek i prostor« te
izražava kritički stav.
SŠ LU B.2.3. Učenik
objašnjava važnost i
društvenu odgovornost
očuvanja nacionalne
stambene i urbanističke
baštine te skulpture u
javnome prostoru.
SŠ LU B.2.4. Učenik kritički
prosuđuje umjetničko djelo
na temelju neposrednoga
OSOBNI I SOCIJALNI RAZVOJ
osr B 4.2. Suradnički uči i radi u
timu.
osr C 4.4. Opisuje i prihvaća vlastiti
kulturni i nacionalni identitet u
odnosu na druge kulture.
ZDRAVLJE
B.4.1.A Odabire primjerene odnose i
komunikaciju.
B.4.1.B Razvija tolerantan odnos
prema drugima.
PODUZETNIŠTVO
A.4.1. Primjenjuje inovativna i
kreativna rješenja
GRAĐANSKI ODGOJ I
OBRAZOVANJE
goo C.4.1. Aktivno se uključuje u
razvoj zajednice.
ODRŽIVI RAZVOJ
odr A.4.1. Razlikuje osobni od
kolektivnih identiteta te ima osjećaj
pripadnosti čovječanstvu
UČITI KAKO UČITI Siječanj
uku A.4/5.1. Upravljanje
informacijama. Učenik samostalno
traži nove informacije iz različitih
izvora, transformira ih u novo znanje
i uspješno primjenjuje pri rješavanju
problema.
uku A.4/5.2. Primjena strategija
učenja i rješavanje problema. Učenik
se koristi različitim strategijama
učenja i samostalno ih primjenjuje
pri ostvarivanju ciljeva učenja i
rješavanju problema u svim
 obrađuje i kontekst promjene stila.
Raspravlja se o odnosu konstrukcije
materijala i forme.
Povezuje se i objašnjava utjecaj novih
materijala i tehnologija na oblike,
konstrukciju, nove namjene u
arhitekturi i razdoblju/stilu kojem
pripadaju građevine koje se obrađuju.
Proučavaju se suvremeni oblici
zaštite i kriteriji vrednovanja
graditeljske baštine.
Preispituje se važnost nacionalne
baštine u kontekstu svjetske
Urbanizam Analizom i usporedbom različitih
Grad kroz urbanističkih rješenja kroz različita
razdoblja/stilove usvaja se osnovni
vrijeme
jezik urbanizma, osnove o
oblikovanju pojedinih elemenata i
načelima urbanističke cjeline.
Proučavaju se stilska obilježja
urbanih cjelina.
Proučava se utjecaj konteksta
(društveno-povijesni i/ili geografsko
klimatski) na urbanistička rješenja
kroz različite stilove.
Proučavaju se različita urbanistička
rješenja 20. st. i suvremenog doba.
Proučava se kako novi materijali,
tehnika gradnje, kontekst utječu na
suvremena urbanistička rješenja.
Raspravlja se o suvremenim
trendovima u oblikovanju urbanog
prostora te kako novi materijali,
tehnike gradnje i oblikovanje grada
utječu na kvalitetu života.
Istražuje se tome kako se razlike u
kontakta.
SŠ LU C.2.1. Učenik
prosuđuje međuodnos
konteksta i umjetničkoga
djela/stila.
SŠ LU A.2.1. Učenik
istražuje odabrani problem u
sklopu teme »Čovjek i
prostor« te prezentira/izlaže
rezultat istraživanja
praktičnim radom u
odabranome mediju.
SŠ LU B.2.1. Učenik
analizira djela arhitekture i
urbanizma koja se uklapaju u
temu »Čovjek i prostor« te
izražava kritički stav.
SŠ LU B.2.2. Učenik
raspravlja o sadržajima i
problemima suvremenoga
stanovanja i urbanističkoga
oblikovanja.
SŠ LU B.2.3. Učenik
objašnjava važnost i
društvenu odgovornost
očuvanja nacionalne
stambene i urbanističke
baštine te skulpture u
javnome prostoru.
SŠ LU B.2.4. Učenik kritički
prosuđuje umjetničko djelo
područjima učenja.
uku A.4/5.3. Kreativno mišljenje.
Učenik kreativno djeluje u različitim
područjima učenja.
uku A.4/5.4. Kritičko mišljenje.
Učenik samostalno kritički promišlja
i vrednuje ideje.
uku B.4/5.1. Planiranje Učenik
samostalno određuje ciljeve učenja,
odabire pristup učenju te planira
učenje.
uku B.4/5.2. Praćenje. Učenik prati
učinkovitost učenja i svoje
napredovanje tijekom učenja. Veljača,
uku B.4/5.3. Prilagodba učenja. ožujak
Učenik regulira svoje učenje
mijenjajući prema potrebi plan ili
pristup učenju.
uku B.4/5.4.
Samovrednovanje/Samoprocjena.
Učenik samovrednuje proces učenja i
svoje rezultate, procjenjuje ostvareni
napredak te na temelju toga planira
buduće učenje.
uku D.4/5.2. Suradnja s drugima.
Učenik ostvaruje dobru
komunikaciju s drugima, uspješno
surađuje u različitim situacijama i
spreman je zatražiti i ponuditi
pomoć.
uku C.4/5.3. Interes. Učenik iskazuje
interes za različita područja,
preuzima odgovornost za svoje
učenje i ustraje u učenju.
IKT
ikt C 4. 2. Učenik samostalno
načinu života u
postindustrijsko/potrošačko doba
odražavaju na urbanističko
oblikovanje (trgovački centar, porast
prometa, briga za javni prostor, briga
za kvalitetu života, odgovornost
prema baštini, različitim oblicima,
namjenama i sadržajima perivojne
arhitekture).
Kritički se prosuđuje poznata okolina
(naselje ili grad gdje učenik živi ili
pohađa školu) i iznose vlastiti
prijedlozi.
Radi se na primjerima svjetske i
nacionalne baštine.
na temelju neposrednoga provodi složeno pretraživanje
kontakta. informacija u digitalnome okružju.
SŠ LU C.2.1. Učenik ikt C 4. 3. Učenik samostalno kritički
prosuđuje međuodnos procjenjuje proces, izvore i rezultate
konteksta i umjetničkoga
pretraživanja te odabire potrebne
djela/stila.
informacije.
ikt C 4. 4. Učenik samostalno
odgovorno upravlja prikupljenim
informacijama.
OSOBNI I SOCIJALNI RAZVOJ
osr B 4.2. Suradnički uči i radi u
timu.
ZDRAVLJE
B.4.1.A Odabire primjerene odnose i
komunikaciju.
B.4.1.B Razvija tolerantan odnos
Specifične Prolazi se kroz kratku povijest SŠ LU A.2.1. Učenik prema drugima. Travanj,
građevine arhitekture na način da se daje kratak istražuje odabrani problem u Svibanj
pregled specifičnih građevina za sklopu teme »Čovjek i
pojedinog prostor« te prezentira/izlaže
razdoblja/stila pojedino razdoblje (kultne građevine,
rezultat istraživanja
hramovi, kazališta, stadioni,
praktičnim radom u
amfiteatri, palače, crkve, džamije, odabranome mediju.
dvorci, izložbeni prostori, industrijske SŠ LU B.2.1. Učenik
građevine, aerodromi... ). Neke od analizira djela arhitekture i
građevina rade se detaljnije u urbanizma koja se uklapaju u
prethodnoj temi pa ostaje prostora za temu »Čovjek i prostor« te
neke druge primjere tipične izražava kritički stav.
arhitekture iz istih razdoblja. SŠ LU B.2.3. Učenik
Proučava se kontekst koji utječe na objašnjava važnost i
formiranje stilskih obilježja. društvenu odgovornost
Uspoređuju se različiti stilovi, kao i očuvanja nacionalne
stambene i urbanističke
građevine iste namjene iz vremenski
baštine te skulpture u
bližih ili udaljenijih razdoblja/stilova javnome prostoru.
te se traže sličnosti i razlike s SŠ LU B.2.4. Učenik kritički
današnjim oblikovanjem građevina prosuđuje umjetničko djelo
istih namjena. na temelju neposrednoga
Preispituje se važnost nacionalne kontakta.
baštine u kontekstu svjetske. SŠ LU C.2.1. Učenik
prosuđuje međuodnos
konteksta i umjetničkoga
djela/stila.
Odnos Analiziraju se djela u svrhu SŠ LU A.2.1. Učenik Lipanj
arhitekture, izražavanja kritičkoga stava o odnosu istražuje odabrani problem u
arhitekture, skulpture i slikarstva sklopu teme »Čovjek i
skulpture i prostor« te prezentira/izlaže
slikarstva služeći se odgovarajućom likovnom
rezultat istraživanja
terminologijom/jezikom.
praktičnim radom u
Proučavaju se različiti odnos odabranome mediju.
arhitekture, skulpture i slikarstva u SŠ LU B.2.1. Učenik
javnome i privatnome prostoru: analizira djela arhitekture i
različitim odnosi između arhitekture, urbanizma koja se uklapaju u
slikarstva i skulpture; fizička temu »Čovjek i prostor« te
povezanost, odnos kompozicije i izražava kritički stav.
načina oblikovanja prema zadanome SŠ LU B.2.2. Učenik
arhitektonskom obliku - zakon kadra
(plošni, prostorni), odstupanja od
zakona kadra, najosnovnija
tematska/ikonografska povezanost
(tema djela - namjena građevine,
ikonografska topografija),
Gesamtkunstwerk, skulptura u
javnome prostoru / perivojna
skulptura, slikarstvo u javnome
prostoru (street art, grafiti).
Proučava se društveno-povijesni
kontekst unutar kojeg se mijenjaju
odnosi skulpture, slikarstva i
arhitekture od prapovijesti do danas.
Raspravlja se o ulozi javne skulpture,
grafiti i street art u oblikovanju
(identiteta) javnih urbanih prostora.
Kritički se prosuđuje i prema
poznatim kriterijima određuje
vrijednost skulpture/slike lokalne
baštine, procjenjuje stupanj očuvanja,
raspravlja o problemima njezine
zaštite. Učenici iznose vlastite ideje
njezine prezentacije / promidžbe.
raspravlja o sadržajima i
problemima suvremenoga
stanovanja i urbanističkoga
oblikovanja.
SŠ LU B.2.3. Učenik
objašnjava važnost i
društvenu odgovornost
očuvanja nacionalne
stambene i urbanističke
baštine te skulpture u
javnome prostoru.
SŠ LU B.2.4. Učenik kritički
prosuđuje umjetničko djelo
na temelju neposrednoga
kontakta.
SŠ LU C.2.1. Učenik
prosuđuje međuodnos
konteksta i umjetničkoga
djela/stila.