Uvod u likovne

umjetnosti I

dr. sc. Libuše Jirsak

libuse.jirsak@apuri.uniri.hr
Bonus-zadatak: povijest APU

Viša stručna pedagoška škola + pedagoške akademije Ri, Pu, Gs

Visoka industrijsko-pedagoška
Fakultet industrijske pedagogije

1977. Pedagoški fakultet Ri (studijska grupa za likovnu umjetnost)

Od 1998. Pedagoški = Filozofski fakultet
Izdvajanje odsjeka za likovnu kulturu (među ostalima)

Sveučilište – sastavnice
Odsjek – znanstvena i nastavna jedinica koja se sastoji od katedri; izvodi studije u
nekom znanstvenom polju s pripadajućim granama
Katedra – znanstveno-nastavna i/ili stručna jedinica Fakulteta koja pokriva jedno ili
više znanstvenih polja ili struka
 Leon Battista Alberti
15. st. arhitektura, skulptura, slikarstvo

Alois Riegl
19. st. …+ ornament + umjetnički obrt

Područja likovnog izražavanja su:

Grane likovnih crtež, grafika, slikarstvo, kiparstvo, graditeljstvo,

umjetnosti primijenjene umjetnosti, dizajn

Vizualni elementi su:

crtež, boja, svjetlo, kompozicija, forma, prostor

Osnovna struktura likovnog jezika:

likovni elementi (elementi forme) + kompozicijska načela (likovna sintaksa)
Likovni elementi (elementi forme):
točka, crta/linija, boja (svjetlo), ploha, površina, volumen, prostor

Kompozicijska načela (likovna sintaksa, kompozicijski odnosi):

kontrast, harmonija, ritam, ravnoteža, simetrija, asimetrija, proporcija, dominacija, jedinstvo

Temeljni strukturni elementi:

slikarstvo = linija i boja
prostorno-plastičke forme = volumen i prostor
(Što je) SLIKARSTVO(?)

- privid prostornosti na 2D površini

- podloge (nosači)

- mozaik, vitraj, enkaustika

- prirodne ili umjetne boje

- pigment + vezivo

- od 15. st. prevladava ulje kao vezivno sredstvo

pigmenta boje
Predočavanje ljudskog lika:

akt, poluakt, portret,

autoportret + žanr
Podjela slikarstva prema
tematici

alegorijsko
mitološko
povijesno
biblijsko
idila
pastorala

Claude Lorrain, Pastorala s Konstantinovim slavolukom,

1648., ulje na platnu, 147.5x98 cm
Animalističko slikarstvo,
krajolici, marine, mrtva
priroda, veduta, interijer
GRAFIKA

- u tiskarstvu , računalstvu, u
likovnim umjetnostima
- tehnički postupci
umnožavanja slikovnih
prikaza pri kojima se s matrice
otiskuju grafički listovi i
reprodukcije
- razlike prema materijalu i
načinu obrade
- od kraja srednjeg vijeka
(proizvodnja papira, isprva za
reproduciranje igraćih karata
i kalendara, ilustriranje
tiskanih knjiga)
- važnost grafike do kraja Drugoga
svjetskog rata + do pojave računalne
grafike od početka 1970tih

- do 19. st. dokumentacija različitih

područja ljudske djelatnosti
(arhitektonski spomenici, pučke nošnje,
vedute, krajolici, običaji i portreti,
zemljopisne karte...)
 umjetničko oblikovanje uporabnih predmeta

obrtnička ostvarenja starijih razdoblja često na granici

između umjetnosti i obrta

(Što je)
nastavak tradicionalnih obrta

PRIMIJENJENA serijska proizvodnja paralelno s jačanjem građanskog

društva (poč. 19.st.)
UMJETNOST (?)
Arts and Crafts Movement

1852., London, prvi muzej primijenjene umjetnosti

(The Victoria and Albert Museum)

1880., Zagreb, muzej i Obrtna škola

 DIZAJN

“oblikovanje” sveukupne predmetne

okoline

poveznica sa suvremenom industrijskom

proizvodnjom

industrijsko oblikovanje & grafičko

oblikovanje
O umjetnosti i umjetnicima
(za početak)

 Najstarija svjedočanstva
likovnog izražavanja (mlađi
paleolitik)
Egipat Mezopotamija (polikromne pocakljene opeke)
Egejska kultura
(2. tis. p.Kr., vaze, dekorativno zidno slikarstvo)

Monumentalno slikarstvo Grčke

nije sačuvano

Etruščani
(grobne komore)

Helenističko grčko slikarstvo

(počeci žanr-prizora, krajolika, mrtva priroda, zidno slikarstvo,
mozaik)

Rim

Ranokršćanska umjetnost (katakombe)

A umjetnik...
- kod Grka sve do 5. stoljeća p.Kr., manualni rad = nesposobnost duhovnog stvaranja
- umjetničko djelo = ostvarenje koje su nadahnuli bogovi

Sokrat (5. st. p.Kr.)

Platon (427-347. p.Kr.)

- smatrao umjetnika oponašateljem svijeta stvari (imitacije svijeta ideja)

Aristotel (384-323 p.Kr.)

- pozitivna promjena

Temeljno antičko shvaćanje umjetnika zadržalo se sve do Plutarha (46.-127. g.):

„Premda se radujemo umjetničkim djelima, umjetnika ipak preziremo“.
Antička forma povijesti umjetnika = bez kriterija, nizanje životopisa + vodiči po
najvažnijim grčkim gradovima

1. st. p.Kr. helenistički kipar (Pazitel), knjiga o najslavnijim djelima grčke umjetnosti
=sakupljanje grčkih umjetničkih djela u Rimu

Plinije Stariji (23-79.g.) = enciklopedijski prikaz grčkog znanja i grčke predaje;

posrednik iza predodžbu prema kojoj se umjetnost razvija od primitivnih početaka
do punog procvata, a nakon njega opet nazaduje
 Iluminacija
(ornament, inicijal + minijature)

 Book of Kells, 750. – 850.

 Godescalcov evanđelistar, 781. – 783.

ROMANIČKO ZIDNO SLIKARSTVO

Čudesni ribolov, freska iz 10.st. u Crkvi sv. Jurja,

otok Reichenau, Njemačka
Srednjovjekovna umjetnost

 društveno vrednovanje umjetnika isto kao u antici

❑ dugotrajan nauk, knjige s pravilima

Južna rozeta katedrale u Chartresu, Francuska, 13. st.
Giotto di Bondone
„pred-/protorenesansa”
Novi pristup umjetnosti
Italija, Firenca i Siena od 14. st.

Dante, 1265-1321. (Cimabue, Giotto)

Giovanni Boccacio, 1313-1375. (Giotto)
Francesco Petrarca, 1304-1374. (Simone Martini)

Cennino Cennini, oko 1400.,

Trattato della pittura (na razmeđi između srednjeg vijeka i
rane renesanse)

Novo shvaćanje umjetničkog fenomena i umjetnosti

prošlih razdoblja od sredine 15. stoljeća postalo je temelj
za opsežnije zbirke umjetničkih životopisa

Giorgio Vasari, 1511-1574., Vite/Životopisi

➢

Firenca, 15. st.

- priroda kao uzor likovnog predočavanja

- zakoni perspektive

- privid 3D prostora na plohi

- samosvjestan umjetnik (promjena društvenog položaja)

- širenje slikarske tematike