HISTORICIZAM

REALIZACIJU IZLOtBE SU POMOGLI:

gla\'ni sponzor multimedija

U HRVATSKOJ
Zagrebaka banka
donator
LURA d.d
KNJIGA I.

sponzori multimedija

Allianz@)
Allianz Zagreb d.d.

ERICSSON ~
Encsson N kola T - d d
Koncepcija i znanstveno vodstvo
OLYMPUS l

glncralni medii ~k; pohovitelj Koordinacija projekta

~=4@\\ Vl~ . ~ Vl\ . - .v.~IC

glavni pokrovitelj nagradne igre

fl PEUGEOT
liska nje ovog kataloga su pomoglo
Muzej za umjetnost i obrt
G radski ured za kulturu, Zagreb
Minista rstvo kulture Republike H rvatske
Zagreb
17. 2. - 28. 5. 2000.
 l Jlstor1clzam

"\<;\ORl(]_..
", "'tt,('

~
~
Historicizam u Hrvatskoj
Ideoloki, narodno-gospodarstveni i kulturoloki aspekti
pojave neostilova u Hrvatskoj
Vladimir Malekovi
UMJETNIKI PAVILJON
l GLAVNI KOLODVOR
U ZAGREB U
crte: H~kt or Ecklul,
BA N I VAN MAURANI
1899.
(1814.-1890.)

N akon znaajnog doprinosa Jelaievih vojski spaavanju

prijestolja H absburga 1848., Be je "nagrad io" I Irvate : naj prije
voden jem oktroiranog ustava ( 1849.), a zatim ( 185 1.) Bachova
psolutizma; u I lrvatskoj sc uvodi policijski teror ("Bac hovi husa-
12 n"), stroga cenzura, zabranjena je uporaba hrvatskih nacionalnih
l :3
tmbola, banska vlada svedena je na carsi(O-I(rtiljevsi(O namjemitvo
(k . und!(. Statthalterei) , u uredima nj e m aki jezik postaje slube-
ni, a u kolama nastavni.

U doba Bachova apsolutizma ( 185 1.- 18'59.) ve in a hrvatskih

prcporodnih prvaka se povl ai iz po liti kog ivota; jed ni se "po-
svetie nauci", dok se drugi "poklonie reimu". Medutim, poje-
di nci su nastavili borbu za nezavisnost i slobodu Hrvatske. Dr.
Eugen Kvaternik, primjerice, putuje u Rusiju i Fra ncusku ne bi li
vlastodrce i diplomatske krugove tih zemalja zainteresirao za
hrvatsku stvar, a li bez uspjeha.

Poslije sloma apsolutiz ma za poinj e i u Hrvatskoj utemelj"i-

teljsko doba (Griinderzeit ); ro m a nti ni ilirizam bit e zamijenjen
politikom koja e imati za cil j pra kti na rjeen ja za organizaciju
moderne hrvatske drave. Medu utemelj"itelje m ogue je svrstati
Jos ipa Jurja Strossmayera, Ambroza Vranyczan yja, Josipa

Historicizam u Hrvatskoj
\'ladimu MakkO\'k
FRA NJO RAKI (1828. -1894.)
1-1
ISO KR 'JAVI (1845. -1927.)
Vinko Draganja
I VAN KUKULJEVI
SAKCINSKI, 1886.
okevia {koji e, obnaajui bansku ast, vratiti hrvatski jez ik u urede, kole i
kazalita}, Iva na Maurania, Antu Starevia, Ivana Kukuljevia Sakcinskog,
Natka odila, Matiju Mrazovia, Mihovila Pavlinovia i Franju Rakoga. Publi-
cistikim radom u tiskovinama (Pozor, Narodni list, Dom obran, Hrvatska, Sloboda,
Obzor} , politikim angairanjem u predstavnikim tijelima (Banske konferencije,
H rvatski dvorski dikasterij, odnosno hrvatsko-slavonska kancelarija u Beu, Hrvatski
sabor, Ugarski sabor, Kraljevska dvorska kancelarija za kraljevine Dalmaciju, Hrvat-
sku i Slavoniju, itd.), izgradnjom kulturne infrastrukture: Akademija znanosti i
umjetnosti {1867.), Sveuilite (1874.), Muzej za umjetnost i obrt (1880.), kazalita
u Varadinu, Rijeci, Zadru, Trogiru, Splitu, Zagrebu i Osijeku, zalaga njem za
financijsku samostalnost i opim poticanjem gospodarskog napretka {osnivanje
gospodarskih komora, prireivanje gospodarskih iz lobi), podizanjem brojnih
kolskih zavoda i utvrivanjem znanstvenih osnova za rad u sred njim i pukim
kolama {1861.) , formuliranj em zakonskih osnova za uredenje upanija, gradskih i
seoskih naselja, a s tim u vezi i regulacijskih osnova za gradograd nju , odjeljivanjem
politike vlasti od sudbene {1875.) i borbom za slobodu tiska- utemeljitelji su posta-
vili osnove moderne Hrvatske.
Doba utemeljitelja, slobodno bi se moglo rei, simboliki zavrava 1895. godine
ostavkom Ise Krrtjavija na dunosti predstojnika Odjela za bogotovlje i nastavu.
U vrijeme uspona liberalne srednje klase, to se poklapa s\azdobljem ustavne
vladavi ne u Monarhiji {1860.-1900.), razvija se graa nska kultura koja upija u sebe
ideje jednog svijeta koji je zbog unutarnjih proturjenosti klizio prema kaosu, pa
malograa nin potraiti spas u okviru kransko-socij alnih naziranja za koje je
vjerovao da e rastjerati tjeskobne oblake nabujalog antisemitizma i zaustaviti
zahtjeve slavenskih naroda za federalizacijom drave.
***
Hrvatska filozofija toga doba okrenuta je traenju "istine, dobrote i ljepote",
dakle spoznanju "bez kojeg nema sree" za ovjeka. Predvodnik takova shvaa nja
biti svijeta bio je filozofi pjesnik Franjo Markovi {1845.-1914.) , herbartovac, pose-
bice zasluan za utemeljenje prvih sustava ope estetike u Hrvata, to e biti od
posebnog znaenja za filozofiju historiciz ma koja se zaplitala u povijesnoestetski
eklekticizam. Izvrio je presudan utjecaj na glavne osobnosti hrvatskog uteme-
ljiteljskog doba zagovarajui jedinstvo volje, misli i akcije, svijest o samobitnosti
nacionalne kulture i njezinu z naenju. Kultura je Markoviu osnovica ljudskog i
narodnog samoodranja i samooitovanja.
Za utemeljiteljsko doba bilo je od posebne vanosti Markovievo aktualistiko
stajalite: on je smatrao da je povijesni zadatak naroda, kao i pojedinca, da se uz-
digne do stanja u kojem se svijest samoprepoznaje i samoodreduje u svom htijenju i
Historicizam
v~
djelovanju. Smatrao je da se identitet naroda ne moe temeljiti samo na etnogeografskoj
pripadnosti nego i na kulturno-povijesnoj sa mosvijesti.
Ako prispodobimo Markovieva shvaa nja socijalne etike i filozofije prava onima Ante
SVEANI PLES U
Sta revi a, ra zvidno je na kojim je sastavnica ma i zgraen idealistiki program politike i
DVORA I HRVA TSKOG
kulturne reafirm acije hrvatskog naroda u drugoj polovici 19. stoljea.
DOMA PRIGODOM
Markoviev idealizam do izraaja dolazi u s ljedeoj njegovoj misli: "Nee zadrati svoje POSJETA CARA
domovine, ako nijesi stekao domovinu duhovnu: ova ti je jedini branik one!" Za njega je "kul- FRA NJE JOSIPA/., 1895.
tura duha" jamstvo da e svjesne snage nekog drutva razvi ti stva ralaki i preoblikujui kat. br. 73
odnos prema svome znanstvenom, umjetnikom, moralnom, religioznom i politikom
okruenju.
HR VA T SKO DRUTVO
Pored prihvaanja napretka u pod rujima znanosti i tehnike, Hrvati su u to doba prigrlili BICIKLISTA
i prosvjetiteljski optimizam koji je politiki i nacionalno obespravljeni narod mogao izvesti Zagreb, oko I 890.
na meunarodnu pozornicu kao imbe nika od vanosti.
Ljudima kojima je ispitivanje korijena nacionalne povijesti
znaaj no radi potvriva nj a hrvatske kulturne samobi-tnosti
historicizam je doao kao mana s neba. Historicizam se, me-
utim , preesto i povrno razmatra tek kao traganje za pori-
jeklom kulture neke nacije, a koje se, dakako, najlake nalazi
u ve ostvarenom vremenu, u prolosti. Ali ve je Olga Maru-
evski, u jednom novinskom ogledu, upozorila da je historici-
e zam (ona ga naziva histon"zam) sloeni fenomen koji obuhva-
a iroki krug ivotnih aktivnosti, od umjetnosti do z nanosti,
od sociologije do politike, od ispitivanja drutvenog znaenja J :S
pojedinih institucija do njihovog arhitektonskog izraza (stila)
u kojem nalazimo "vizualiziranje apstraktnih pojmova vlasti,
pravde, municipalnih prava, znanosti i humanistikog odgoja...
do stilizacije odijevanja i ponaanja."
U kulturalnom supstratu historicizma pored esteticizma
nalazimo, naime, i neoidealizam . I umjetnost i ivot usmje-
ravaju se prema izraavanju i primjenjivanj u viih ideala
(religije, etike, nacije), a u Hrvatskoj e to odmicanje od
zbilje posebice doi do izraaja u knjievnosti enoina doba.
Reakcije na revolucije iz 1848., koje podrazumijevaju obnovu
prolosti, donijet e duboke promjene u duhovnom svijetu i
novo vred novanje ivota na svim podrujima. Romantizam i
njemu blizak neoidealizam bili su prvi z nakovi bijega od
zbilje i pobune protiv vulgarnog utilitariz ma koji je donijela
industrijska revolucija. U hrvatskoj beletristici, primjerice,
 HISIOrlcizam u HrvaiSkoj
\'ladlmir MalckO\i(
varirat e se teme istine i ljepote ivota 'pod starim krovovima", a ne nova zbiljnost krajolika
strojne proizvodnje.
***
ldeacijsko doba historicizma zapoinje u Europi ranije od njegova utvrivanja u Hrvat-
skoj; u Engleskoj sc ve oko 17-lO. javlja revival gotike. U njemakim zemljama e oko 1773.
zapoeti oponaanje engleskih uzora. U nas, u ranom historicizmu klasicizam i neogotika jo
TVORNICA CEMENTA idu rame uz rame, a potom e im se pridruiti utjecaji toskanskog quattrocenta i sjever-
U SPLITU njake renesanse i, napokon, u posebnim izvedenicama, oblici romanike i bizantske umje-
oko 1870. tnosti.
U 19. stoljeu povijest dakle progovara "na sva usta" u irokim prostorima od viktorijan-
ske Engleske do bismarckovskog Reicha. Uspon povijesti dogodio se i u svijesti grada nina.
STARA PLJXARA Meu njegove ideale ui e srednjovjekovna zajednica, a uskrsnue prolosti dogodit e se i njoeuropsko-alpskog i mediteranskog prostora. U malo
U ZAGREBU u njegovoj tenji da i funkcionalne zgrade {tvornike hale, trgovake kue, kolodvore) nakiti
kat. br. 69 sce~erijom predindustrijskih stilova. Vrlo sporo ljepotu koja potjee iz povijesti zamijenit e
ljepota koja je predodredena budunosti. I kod
naih umjetnika, jednako kao i u drugim dijelovima
Europe, samo izuzetno tradiciju povijesnih stilova
zamijenit e predosjcaj i zrenje stilova budunosti .
Za historicizam se obino kae da je doba bez
izvornog stila, koje posuduje_!?dasvud, preteito iz
....erolosti. ovjek tog vremena, koji je u razvijenim
zemljama poglavito homo oeconomicus, kreativan je
16 na svim poljima osim na podruju originalnosti
stila. Jezik umjetnosti nije podudaran vremenu koje
inae s razlogom nosi epitet obnoviteljskog, posebice
u razvoju "industrijske civilizacije. Bilo bi, meutim,
p retjerano svu krivicu za to svaliti na umjetnike.
Takvom stanju duha, pored ostalog, doprinio je
svjetonazor "tree klase" -za zadovoljenje potrebe
za oponaanjem, tako tipine za bur~uja, nije bio
potreban izvorni stil.
***
Semiologija historicizma pokazuje da se ne bi
moglo bez rezervi govoriti o jedinstvu stila: monar-
hijska reprezentativnost nekih bekih javnih grae
vina eli rei neto d rugo nego skromna zdanja koja
su podignuta "na periferiji Monarhije" kao simboli
Historicizam
lokalne samouprave, z nanosti, obrazovanja ili
umjetnosti. Jo je vee proturjejc izmeu crkava i obje-
kata za praktinu uporabu (Nutzbau), koji manje svje-
doe o trijumfu stila, a vie pokazuju trijumf tehnike.
U povijesti umjetnosti ve je davno postavljeno pita-
nje ~mije li :.e jedan stil cijeniti vie od drugog; u wakom
stilu naime kristalizira se novi sadraj promatranja i
' '
doivljavanja svijeta. Meutim, taj proces nije jedinstven,
TVOR, JCA DUHANA
naroito kad su u pitanju neostilovi; unutar prirodnog
ROV/lllj, OKO 1885.
jedinstva zamjeuju se supstantivne razliitosti nacio-
nalnih tipova. Ovo posebice vai za razvitak historicizma
u Hrvatskoj koji prima utjecaje podjednako od sred-
kojoj sredini, moglo bi se kazati, postoji toliko diver-
gentnih stilskih tendencija kao u Hrvatskoj u drugoj
polovici 19. stoljea.
Uoavamo jake interaktivne procese medu naci-
onalnim kulturama; regije dobivaju poticaje iz sredita, i
obrnuto, pa sc moe govoriti o kozmopolitskom stilskom
pluralizmu koji, tu i tamo, ostvaruje izvorne sinteze.
RAF/ ERIJA 'AFTE J LJUTIONICA RIE
Medu zabune koje prate historicizam ide i shvaanje
Rij~ka, 1883/8-1., projekt: Marijan Glavan, /882.
da je on "nekrofilna fantazija". Osjeaj za vrijednosti
prolosti nije ponitavao novo shvaanje funkcije umjet- 17
nikog djela u vremenu u kojem nastaje; stalno je na
djelu interakcija ivota i povijesti.
Restaurativne tendencije u umjetnosti tijesno su bile
povezane s bujanjem i napretkom povijesnih znanosti,
ali podjednako i s romantinim proivljavanjem pro-
losti, posebice srednjovjekovlja - jednog izgubljenog
raja. Romantiarima nije smetala i njenica da je taj
medtevalni svijet bio ve u ruinama. e :.amo da sc
pokuava prolost pretvoriti u suvremenost, nego se od
tog neprirodnog i proturazumskog spoja u arhitekturi, a
naroito u bildungsromanima, eli stvoriti jedinstveno
umjetniko djelo.
Ova idealistika preuveliavanja prolosti imala su i
SILOS U RIJECI
neprikrivene socijalne nakane: formiranje graanina
pomou vjere i umjetnosti da bi bio sposoban za odra-
 ,.. .... -.."
~.

i ...
i
R
"-' Historicizam u Hrvatskoj
Htstoricizam

\'bdlnur MaJd:O\ic

stanje u neprijateljskoj okolini industrijske civilizacije. zapisao: "Stil jasan i prvotan u umjetnosti dakle najvie
Takva svakidanjost mogla se prevladati idealizacijom vrijedi."
prolosti, njegovanjem tradicije, tc utjelovljivanjem,
Krnjavijev ideal je bio odrati prolost ivom. Vjero-
poglavito u umjetnikim djelima, apsolutnih ideja koje
vao je da su moralno-estetska iskustva iz povijesti primje-
stoje visoko iznad svakodnevnice; sadraj zagrebake
rena znaaju graanske kJase, oslanjajui se kod toga i na
prvostolnice moe se iitavati kao simbol duhovnog
ono to je prethodilo njegovoj epohi: na etiku i estetiku
PRVA PARNA TVORNICA ZA BOJADISA 'JE, jedinstva Hrvata u njihovoj pretpostavljenoj, a pri
bidcrmajera.
PRANJE RUBLJA l KEAf!NO IENJE dovretku objekta i zbiljskoj metropoli. Sve to je za
"DOMI" SPLIT obnovu nacije bilo od znaenja u tom trenutku nalo Prodor svjetovnih sadraja - masovne proizvodnje,
BIBLIOTEKA DVORCA TRAKOA t
se sjedinjeno pod njenim krovom: Vjera, Umjetnost i saobraaja, novanih transakcija i trgovine - na sva podru-
PRVA PARNA TVORNICA Domovina. ja, Krnjavi je toga bio svjestan, unitio je smisleni sustav
za bojadisanje, pranje rublja i kemil!no l!le nje odjela na s uho vrijednosti po kojemu se moglo harmonino ivjeti. Umje- GRKOKATOLIKA CRKVA U ZAGREBU
M . DOMI- SPLIT Takvi objekti koji su trebali izraziti jedinstvo duha
sto jedinstva, ivot se fragmentirao. Prevladavanje te frag- cru: H~ktor Eckh~l, 1899.
nacije prirodno su u svom nastajanju bili podvrgnuti
mentacije bilo je mogue, ne samo prema shvaanju Kr-
zahtjevu za jedinstvom stila. l Krnjavi i Bolle, pri-
njavija, nego i mnogih drugih njegovih suvremenika,
kJonivi se, kao i Violet-le-Due, gotici kao uzoru,
obnovitelja i erudita, idejom totalnog umjetnikog djela -
shvaaju formu kao rigoroznu konzekvenciju principa
Gesamtkunstwerka! aravno, Krnjavi promie ovu ideju s
strukture objekta. H. Bolle u obnovi zagrebake prvo-
malim odmakom od shvaanja, recimo, jednog Otta Wag-
stolnice polazi od analize sustava prvotnog zdanja, te
nera; htio bi da njegov Gesamtkunstwerk bude "naciona-
posebice vodi rauna o materijalima, da bi starodrev-
Le m 'l}.r.t: DOMJC, SPUT Tt1tfon Br, 161 nost preobrazio u aktualnu vrijednost. Stil u njegovu
djelu ne proizlazi, dakle, samo iz uvaava nja {medi-
TVORNICA PAPIRA U Z.tGREBU, 1895. evalne) prolosti, nego i iz funkcije novog objekta u
sasvim odreenom okruenju: neogotika je izabrana
kao primjeren simbol, a ne kao jezik iste konstrukcije 19
koji obino povezujemo s gotikom.

Strogi historicizam, koji je pomirio strukturu i op-

TVORi ICA KOE U ZAGREBU, 1897.
loja, bio je od vanosti i za monumentalizaciju pro-
stora grada; on pri lagodu je uzorke zadanim sadraji-
ma i funkcijama objekata u urbanom tkivu. Krnjavi je
to definirao ovako: "Stil je plod shodnih zadaa." Kod
toga je pomiljao, naravno, na funkciju neostilske
izgradnje u lokalnim, hrvatskim uvjetima. Promi-
ljajui pojavu neostilova s univerzalnog stanovita,
W Gotz e u njima traiti modele za nove misli i
forme, pa njemu "historicizam znai umjetnost u slubi
svjetskog poretka, dravne ideje i novog svjetonazora".

Najtea optuba koja je bila svaljena na leda Kr-

njavija bila je ona o njegovu estetikom eklekticizmu.
Meutim, pritom se zaboravilo da je on sam jednom
 ~ llisloriciz..'lm u Hrvatskoj H1sloricizam
\'bdimu M~kkO\i

ZAGREBAKA
KATEDR.lLA
tlocrt i unutranjost
crte: H ektor Eckhcl,
1899.

PROJEKT
RESTAURACIJE
CRKVE SV. MARKA
U ZAGREBU, 1875.

pu e n u umjetnost prerafaelita i nazarenaca, Krnjavi trai od umjetnika koji rade u VESTIB UL PAL4E
lan~, neka vrsta volkstiimlich sinteze arhitekture i obrta. asu prot Wagnerovoj ili Sineovoj Hrvatskoj, a koji su veinom od njega bili izabrani ili stipendirani, da svoje slike promu AKADE.\IIJE U

nunosti kao jedinoj gospodarici umjetnosti u racionalnoj urbanoj civilizaciji, Krnjavi medu plemenitim idejama i religijskom romantikom, tla estetske sadraje obraduju u terminima Z . IGRE BL'
kat. br. 25
njezine smislene vrijedno ti modi stilove prolosti, mitove i junake nacionalnog otkupljenja. morala i patriotizma.

Iso Krnjavi najpotpunije iskazuje samosvijest m eu kulturnim djelatnicima obnovitelj- ***

skog doba; bio je gospodar svojih odluka i inova i u umjetno ti i u politici. lako e kasnije PR VOSTOL /C.l U
Iako nije bio arhitekt, Iso Krnjavi utjecao je presudno na oblike ivljenja u Hrvatskoj u
biti optuivao za konzervativizam, odnosno pasatizam, Krnjavi je vazda prema aktualnim Z. JGREBU
20 devetnaestom stol jeu; za mnoge gradevine koje iz raavaju duh i ambicije epohe dao je
21
pitanjima zauzimao aktivistiki stav, shvaaj ui povijest kao permanentnu mijenu, sta lno crte~: H ektor E ckhcl,
poticaj i ra zradio program. Jedno od takvih zdanja je zgrada Odjela za bogotovlje i nastavu 1899.
kretanje od iskona pre ma budunosti. Sve njegove zamisli imale su za cilj stvaranje harmo-
Kraljevske zem aljske vlade u Opatikoj ulici l O u Zagrebu.
ninog okruenja u kojemu e visoki gabariti kulture biti supstancijalna sredita. I u tome je
bio Markoviev suvremenik, jer su obojica smatra li da je ivotni zadatak pojedinaca koji su Ako je za zgradu Jugoslavenske akademije z nanosti i umjetnosti (arh. F. Schmidt, 1880.),
CRKI!t l SE MARFVI U
predodreeni da odgovore na povijesn e izazove svoga naroda da budu jake i nepokolebljive Muzeja za umjetnost i obrt {arh. H. Bolle, l 86.), kolskog foruma {a rh. Ludwig i Hulssner,
ZAG REB U
osobnosti u svom sa moodreivanju , htijenju i djelovanju. F. Ma rkovi je, naime, smatrao da 1894.) ili Hrvatskog narodnog kazalita (arh. Fellner i Heimer) ve imao uzore u srednjo- crte~: Hektor Eckhcl
postoje slinosti i zmeu fo rmiranja osobnosti pojedinca i oblikova nja identiteta naroda koji europskom prostoru, zamisao palae Odjela za bogotovlje i nastavu bitno je obiljeena
se razvija od etno-geografske pripadnosti ka kulturno-povijesnoj samosvojnosti. Krnjavijevom osobnou: ~ prostornoj artikulaciji i u sadraju umjetnike opreme zgrada
je trebala opred metiti predstojnikovu ideju da su antika i humanizam temelji razvoja pro-
Za razliku od Ma rkovia, upravo je povijest bila Krnjaviju opsesija: moderna nacija
svjete i kulture u Hrvata. O tome sam Krnjavi pie: "elio sam da se tuna umjetniki nain
trebala je u njoj otkriti duhovno nasljee ko je e biti od znaenja u sadanjosti. Blii je bio
izraze svi kultumi temelji na kojima stoji naa.nastava: klasina prolost i kranstvo, idealizam i
Ma rkoviu u filozofskim pitanjima, u pitanjima due; ovaj po litiki pragmatik bio je i prakti-
realizam. S toga sam gledita polazio, kada sam odredio, kako se imadu dekorirati dvorane".
ni vjernik zanimajui se, posebice u svom prevodilakom radu (D ante) i svekoliko "poeti-
z iranom ivotu", za ono nepronicljivo, bezgranino, ali i stva ralako u ovjeku, za prostrane Konkretizacija tog programa u prostoru izgledala je ovako: u dvoritu neorenesansna
i mutne sfere due. D rava, narod i vjera u hrvatskom historici stikom slikarstvu, koje on ograda (arh. I I. Boli sa suradnicima iz Obrtne kole), poprsja Platona i Aristotela u niama
svesrdno potie, postaju personi ficirane vrijednosti. sjevernog i ju nog proelja zgrade (kipar R. Valdec), stubite je oslikano u pompejanskom
 .......

~~ .,,.

Historicizam
H istoridzam u H rvatskoj
\'ladlmlr Malek0\1C

(.!ntonije nad mrtvim Cezarom, Homer ui p;"t:vati Dantea,

Shakespearea i Goethea, ~Valpurgina no, Odisej ubija prosce,
Dante pred vratima Purgatorija). Prema predlocima iz
pompejanskog slikarstva dekorirao je Ivan Clausen, uz
pomo ue ni ka zagrebake Obrtne kole, treu, tzv. pompe-
;ansku sobu.

U prostorijama na katu susreemo cene i likove koje su

naslikali B. i ko (Herak/o, akanje, Prometej, Tukidid,
Sapfo), F. Kovaevi (Tra;an, Sofokla, Homer, Euripid), O.
Ivekovi (Oifej i Euridika, Sokrat, Hipokrat, Platon, AnS:to-

Herman Bol/i tel, Periklo) i I. Tiov (Zeus, Bakhanti). PAL4A ODJEL-t ZA BOGOTOVLJE l NASTAVU
NACRT GLA VNOG Opirno predstavljanje ikonografskog programa palae U ZAGREBU
PROELJA PALAE Odjela za bogotovlje i nastavu u Opatikoj 10 ima vie- crte: Ferdo Kovaai, /899.
M UZEJA ZA
struku naka n u. Ono ponajprije otkriva ideoloke temelje
UJ1JETNOST l OBRT
Krnjavijeve kulturne politike koja korjenito mijenja sliku
U ZAGREBU PALAA ODJELA ZA BOGOTOVLJE l ASTAVU
Hrvatske u posljednjoj etvrti 19. stoljea. Duh klasike i
1885., n~izv~dtno, kat. br. 77 U ZAGREBU
kranstva, prema Krnjavijevoj zami li, mora sc pretoiti u
unutranjost, cru: h aTI Tiov
Miho Klai
idealnu humanistiku naobrazbu. Podsjeanje na vane
KAZA LIT E U datume hrvat~ke pro~losti trebalo je pomoi u traenju
DUBROIW IKU, /864. izlaza iz aktualnih politikih problema, posebice nerije-
tlocrt "enog nacionalnog pitanja u 1onarhiji. Krnjavijeva kon-
cepcija hrvatskog nsorgimenta "oslikana u ovoj palai,
ZORI '- DOM U meutim, nadilazi ogranieni domet kulta odgoja i kulta
KA RLOVCU nacije, i otkriva njegov kozmopolitski duh kroz prizore
22 crtd: A. Richur, 1892.
slavljenja mudrosti, morala i poezije.

Sve je u toj zgradi bilo idealno saeto (tradicija klasi-

cizma, estetika, "jedinstvo stila", razliiti modeli histo-
rici:::ama) u cjelovito umjetniko djelo, u vrhunski Gesamt-
kunstwerk devetnaestog stoljea u Hrvatskoj.

stilu, s likovima muza i Apolona (slikar L Tiov). Sred inja prostorija (tzv. Zlatna dvorana) Palaa u Opatikoj l Obila je istodobno praktino akade-
unutar bogatih pozlacni h ka rtua u stilu visoke renesanse u kraena je sa est monu men- mija hrvatskog umjetnog obrta: goto\'O svi umjetnoobrtni
talnih kompoz icija (M. C. Medovi: Dolazak H rvata, Splitski sabor, Zamke kralja Zvonimira i radovi, naime, izvedeni su od nastavnika i uenika zagre-
Knmidba Ladislava Napuljskog; Bela iko: K rtt:nje H rvata; Oton Ivekovi: Poljubac mira bake Obrtne kole pod egidom njenog upravitelja arhi-
hrvatskih vt:lm oa kralju Kolom anu). U povienoj loi Zlatne dvoratu uz dekoracije F. Kova- tekta Bollea.
evia nalazi sc slika V. Bukovca ivio kralj/. a bonim strana ma svoda Dvorane smjetene
su eti ri slike L Tiova alegorijskog sad raja: Bogotovlje, Nastava, Umjetnost i Z nanost. Iznad Krnjavi nije podizao samo objekte koji su trebali poslu-
svakog od etiriju ulaza Zlatne dvorane nalaze se brona ne su pra porte R. Frangea koje iti obrazovanju nove hrvatske anstokracije duha, kako sc
simboliz iraju etiri fakulteta Zagrebakog sveuilita: Fi/ozojiju, Justiciju, Teologiju i Medi- obino misli, nego njegovi zahvati sadre vrijednosti demo-
cinu . U tzv. renesansnoj sobi , i nae Krnjavijevom kabinetu, nalazi se pet slika Bele ikoa kratizacije drutva; pored kola, crkvi i muzeja on se brine
 --~- ........._....... . . ... ~

Htstorlcizam
v
H1 toriclzam u Hrvatskoj
\ 'ladlmir Maleka\'\c

za podizanje razine komunalnih slubi, zdravstvenih ustanova i prihvatilita za siromane i

nemone.

Ipak, poglavito je slijedio Humboldtovu ideju da nacija "duhovnim snagama treba da

nadoknadi ono to je izgubila u maurija/nima".

Da je Krnjavi u programu "odgoja naroda kroz umjetnost" mislio na one sadraje i

metode koje su povezane sa stvarnim potrebama i mogunostima sredine, govori injenica
da je na zagrebakom Sveuilitu osnovao katedru za "praktinu eswiku, tj. nauku o stilu i
povijesti wnjetn ikog obrta.,.

Osnivanjem strunog kolstva, zbirki uzoraka i poticanjem obrtnike proizvodnje izra-

ava pozitivizam graanskog drutva u nastajanju koje nastoji ukinuti granice izmeu
umjetnosti i obrta. Kao i G. Semper, izraava Krnjavi realistiki duh vremena zauzima-
njem za osnivanje muzeja radi "spasa dobrog ukusa". ovjck jake volje, kakav je ve na PRVA DAL\IATJXSKO-
poetku svoje aktivnosti prepoznat, Krnjavi "nestilskoj industriji" suprotstavlja svoju nauku HRVATSKO-SLAVO.\'SKA
(pouku) o stilovima. IZLOBA U ZAGREBU,
/864.
Za svoja kulturoloka naziranja Krnjavi je imao dva pouzdana oslonca: Jakoba Falkea
(ovaj je l 64. sistematizirao zbirke Austrijskog muzeja) i svoje uitelje na bekom Univer-
NASTAVNA ODjELjE1 ~A zitetu Alexandera Conzea, utemeljitelja beke katedre za povijest umjetnosti, te Rudolfa von
OBRT.VE KOLE
Eitelbergcra, koji e mu biti od pomoi kod profiliranja zagrebakog Muzeja za umjetnost i nai suvremenici, idu u najvee paradokse povijesti nae politike i kulture. ajgore objede
U ZAGREBU ile su na adresu njegova politikog opredjeljivanja, a tek potom na njegovu hijerarhiju
obrt.
sudova o umjetnosti, izbor stilova i zatitu batine. Pritom se uglavnom zaboravlja da je
1887. Reforma umjetnikog obrta kako su je zamiljali Ruskin, Eitelberger i Krnjavi imala je
Krnjavi, ivei u onodobnim prilikama, nuno morao biti ovjek snalaenja i preivljava-
za cilj izjednaiti uporabne predme-
nja, dakle istinski pragmatik 19. toljea; pitanja prosvjete i kulture, a tek potom politike,
te s djelima tzv. "velike umjetnosti".
bila su za njega jedini relevantni program. 2-)
2-1 Kad je govorio o oblicima gradi-
Krnjavi je shvatio, ranije od drugih, da e Hrvati prije potvrditi svoj nacionalni identitet
teljstva u 19. stoljeu, Krnjavi nije
imao nedoumica u izboru predlo- raz vitkom gospodarske, prosvjetne i kulturne infrastrukture, nego verbalnim nadmudriva-

aka: crkveno sc graditeljstvo ima njima o svojim povijesnim pravima u bekom, budimpetanskom ili zagrebakom parla-

oslanjati na oblike srednjeg vijeka, a mentu. Sreivanje prostora u kojem e Hrvatska ostvariti poglavito prosvjetni i kulturni

profano na klasinu umjetnost i napredak pospjeilo je prevagu kulturnog pristupa rjeavanju "hrvatskog pitanja" nad po-

renesansu. litikim.

Pristajanje uz tradicionalne Ali Iso Krnjavi je bio sve prije nego politiki daltonist. ikada se nije predavao ni kao

doktrine i spekulativna naziranja mislilac, ni kao umjetnik, ni kao politiar, prolaznim pojavama. Imao je povjerenje u svijet

srednjovjekovlja Krnjavi pokazuje provjerljivih stvari u kojima su ga zanimale "sutina", "smisao~, "znaenje" ... Jer je vjerovao,

u pokuajima analiza zagrebake nepokolebljivo poput Avenariusa, da e ovjek moe uzdii samospoznajom, a narod samo-

neogotizirane prvostolnice za koju pouzdanjem. Suprotstavljao sc neobuzdanom subjektivizmugraanina, to e ga jednog

kae da je "skolastika iz kamena". dana sueliti s mladima, s pokretom hrvatske modeme.

Sudovi o Krnjaviju, podjednako Kao sljedbenik filozofije idealizma Krnjavi sc, naravno, zalagao za slikarstvo ideja kao
oni koje su izricali njegovi kao i neki neto to je "nuno i prijeko potrebno".
 Historicizam
Y.P
Historlc1Z3m u Hrvatskoj
Vbdinur Maiekm;t

U svom traganju za nekim stilom, naroito u arhitekturi, Krnjavi se upro u i na "domo-

vinsko tlo", na batinu puke ruralne arhitekture u kojoj je iitavao "narodni individua-
litet". Nagovorio je H. Bollea da slijedi ovu "narodnosnu" teoriju, i ona je dosegla svoje
vrhunsko otjelotvorenje u drvenom Hrvatskom paviljonu na meunarodnoj izlobi 1882. u
Trstu.

***

Rasprave o pitanjima odnosa prema naoj umjetnikoj i graditeljskoj batini pretvorile su

se na prijelazu stoljea u najuzbudljivije povijesno-umjetnike prijepore. Paradoksalnost
ovog sukobljavanja jest u tome da su dvojica najgorljivijih suprotnika, Iso Krnjavi i Gjuro
Szabo, imali zapravo slian, romantian i sentimentalan odnos prema batini. Kod obnove
spomenika, kao i kod novogradnji, Krnjavi je zahtijevao uvaavanje principa istoe i jedin-
St\'a stila, a bio je protiv 'izopaenog ukusa" barokiziranih 'zidarskih fantazija". Primjenjujui
estetiku Viollet-le-Duca on ne podupire samo historicizam, nego udobrovoljava svoga glav-
nog mecenu J. J. Strossmayera. jihovom historicistikom univerzalizmu Gjuro Szabo su-
protstavlja ideju "zaviajne umjetnosti" koju on vidi, nadasve, u batini baroka.

Nemilosrdna "histerino-hisrorina" ironija kojom je Szabo obasuo Bollea, iitavana iz

naeg vremena, ne bi imala potpuno pokrie: za Bollea obnova zagrebake katedrale nakon
KATEDRALA U
potresa 1880. bila je, nadasve, inenjersko (graditeljsko) pitanje. :-.Jeogotiki purizam, uosta-
AKOVU

crte: ltan Tiov

lom, prevladavajui je estetiki princip njegova vremena. ' apokon, funkcionalizam Bol-
leova historicizma izgleda danas tek kao djeja igra prema onome to e tridesetih godina,
Nije Iso Krnjavi u svojoj estetici (zlo)namjerno konzervativan; on je tek suputnik doga- dakle jo za Szabova ivota, u svojim prijedlozima regulatorne osnove Kaptola zahtijevati
aja koji bitno obiljeavaju njegovo vrijeme. Ve oko 1800. zamijeen je u slikarstvu povratak Zdenko Strii i Ivan Zemljak: oni rue sve ispred, iznad i ispod prvostolnice, i kanonike HERMAN BOLLE

prt:dmt:tnoj stvarnosti: linearnost i strogost, odnosno zatvorenost formi, odnose prevagu nad kurije i staru Vlaku stvarajui tako pro tor za gradski park provien soliternim stambenim (1845.-1926. )

26 slobodnim slikarskim tretmanom. Intelel1: potiskuje doivljaj." jemaki Rimljani", pa i u blokovima. Radikalnije od Szaba, modema je oznaila zalaz historicizma!
nas okua ni Overbeck ili Aleksandar Maximilian i Ludwig Seitz, radikalno e estetizirati
klasine tende ncije. Izolirani likovi shvaaju se i slikaju kao bareljefi, monokromno. eli se ***
dosei mit potpune harmonije kroz ugoenu tonalnost.
Projektom Histon"cizam u Hrvatskoj eljeli smo ponajprije dati cjelovitu
Opredjeljujui se, meu ostalim, za slikarstvo nazart:naca, Iso Krnjavi ne pozicionira se sliku kulturnih stremljenja u Hrvatskoj u drugoj polovini 19. stoljea, ali i
"izvan vremena". Ova umjetnost prekrivena romantinom melankolijom, ali proeta neupi- naznaiti gospodarsku osnovicu, te pregled najvanijih politikih ideja koje
tnim idealizmom i jasnim moralnim poukama, mogla je u naoj sredini samo dobiti teoret- su bile od presudnog znaenja za obnoviteljsko doba; na izlobi, zato, pored
ski zagovor Krnjavijeve estetike i praktinu primjenu u Strossmayerovoj akovakoj prvo- umjetnikih tvorevina ima i mnogo dokumentarne grae. Sve zajedno

stolnici. svjedoi da je Hrvatska u promatranom razdoblju djelatno bila ukljuena u

europske kulturne, politike i gospodarske procese; dakle, ne samo po pita-
S Johnom Ruskinom, kojeg je uvaavao, dijelio je Krnjavi barem dvije ideje. Prva se njima usvajanja povijesnih stilova, nego i svekolikim tendencijama koje
odnosila na zahtjev za povratkom mnom radu (koji je unitavala industrijska proizvodnja),
zagovaraju pokretake sile povijesnog razvitka.
samo to e to shvaanje u Krnjavija zavriti u za nimljivoj inaici: on e teiti obnovi ku
nog, odnosno pukog obrta, za koje je smatrao da su najprimjereniji hrvatskoj tradiciji i Problemi koji su se nametali bili su raznorodni: od onih vezanih uz
gospodarskim mogunostima. Druga im je dodirna toka bila shvaanje da njihovom vre- klasifikaciju grade, do periodizacije historicizma u nas, s posebnim obzi-
menu nije potreban novi stil u arhitekturi, ali "potrt:ban nam je neki stil". rom na stilsko- morfoloke znaajke pojedinih razdoblja. S obzirom na to

Hlstonnzam u Hrvatskoj
"KOSJSKI TRA.\IVAr
ISPRED .\fUZEj.l ZA
UMJETNOST l OBRT
U ZAGREBU
fot ografija: fulij~ Hiihn ,
oko 1900.
2S
\'bdunir Maki:0\-1.:
da o historicizmu u Hrvatskoj do ad ni mo imali intetske studije, prinudcni smo bili oslo-
niti se na dva znaajna metodoloka pristupa: periodizaciju beke arhite kture R. Wagner-
-Rieger koja romantini historicizam okvirno smjeta od l 30. do 1860., strogi historicizam od
1850. do l 80. i kasni historicizam od l O. do 1914., te onu D. Dolgncra ko ji historicizam na
njemakom tlu dijeli u tri cjeline oznaujui ih sintagmama: borba stilova (l 15.-1 848.),
pluralizam stilova (1849.-1 70.) i arhitektura carskog doba (1871.-1900.).
Ugledanje na prolost u razvoju neostilova ima dulju povijest od samog historicizma.
empire slijedi antikni predloak. apoleo~ovi interijcristi Percicr i Fontaine proirit e svoj
ul.'Us u izgradnji namjetaja na gotovo sve europske dvorove 19. stoljea. 'apoleonov ratni
izlet u Egipat u mjerit e interes oblikovatelja jo dublje u prolost, a njeni oblici bit e
aplicirani na brojnim artefaktima, posebice mobilijaru.
&viva/ marijaterezijanskih tradicija dogodio se u vidu dmgog rokokoa redinom stoljea,
a koji e potom skoro potpuno potisnuti klasicizam odnosno bidermajer.
Proirena kultura uzoraka otldonila je potrebu za novim i izvor-
nim idejama obrazovanja. Muzeji za umjetnost i obrt bili su za-
pravo kolekcije predloaka za zanatlije i umjetnike; forma vie ne
zavisi od organskog razvitka neke ideje, nego od hlad ne esteti ke
promiljenosti koja vodi praktinom cilju, jednako u obrazovnom
procesu kao i u produkciji.
Izloba Historicizam u H rvatskoj obuhvaa pojave koje su se
javile iz medu 1849. i 1914. godine. Budui da je rije o kultu-
rolokom projektu, rubne godine odredene su poglavito zbog prije-
lomnica koje su se dogodile u drutveno-politikom ivotu Hrvat-
ske: uvodenje Bachova apsolutizma na poetku i poetak Prvog
, svjetskog rata na svretku promatranog razdoblja. U sti lsko-morfo-
lokom pogledu ovaj okvir bilo je mogue probili unatrag do tride-
setih godina 19. stoljea, do historizirajueg klasiciz m a, ali i napri-
jed, do tridesetih godina 20. stoljea, do posthiston.cizma odnosno
neohistoriciz ma koji sporadino penetriraju u hrvatsku m odernu.
Razdoblje ranog ili ron~antiilog histon.cizma u nas neto kasni u
odnosu na beki krug; prva znaajnija djela u Zagrebu nastaj u
ezdesetih godina. Sedamdesetih godina, s pojavom strogog /usto-
ricizma, Zagreb hvata korak s Beom, posebice u primjerima neo-
renesanse talijanske i sj\remjake provenijencije, ali i neogotike
koja e, nakon Bollovog dolaska u Hrvatsku, prevladati u obnovi i
izgradnji sakralnih objekata. Kasni historicizam u Hrvatskoj se
javlja na prijelazu stoljea i obiljeen je revivalom klasicistike
estetike, aJi sutinski ga stilski odreduje ponovna uporaba rjenika
HISIOriCLzam
(neo)baroka i (neo)rokokoa. \'ancaevom Prvom hrvatskom tedionicom bit e izgraden
most h~toricizma prema a historijskom jeziku modeme -secesiji.
***
Iso Krnjavi i H erman Boli imali su od lu u jui utjecaj na form ira nje stilova 19. stoljea
u nas: prvi svojim esteti kim zamisli ma i organizacijskim poticajima, drugi pak kao arhi tekt
- praktiar. H erman Boli realizirao je historicizam kao dominirajui stil u monumentalnoj
Ve izgradnji Zagreba. Od njega projekti rana zdanja Kemijskog laboratonja, Evangelike crkve,
Muzeja za umjetnost i obrt ili arkada na sredinjem zagrebakom groblju Mirogoju pred-
stavljale su do minante u urbanistikoj kompoziciji g rada u prolom vijeku, a to su i danas
najslikovitije toke u njegovoj veduti.
l\ a stil iYOta u Zagrebu utjecao je H . Boli i projektiranjem brojnih objekata urbanc opre-
mc kao to su fontane, meteoroloki stup, eljezne ograde i \'rata, kao i ostvarenjima na pod-
ruju primijenjenih umjetnosti (namjetaj, ukrasni predmeti od metala, keramika, staklo).
Neprijeporno je da se Boli kao restaurator i g raditelj podvrgavao estetici historicizma, ali
kao dizaj ner upo rabnih predmeta i urbanog dekora on nakon 1905. nadvladava neostilsku
dogmu pokuavajui kreativno odgovoriti na izazove koje je postavljao povijesni razvitak: E LjEZ l STUPOVI
otada datiraj u prvi njegovi nacrti koji nagovjetavaju rjeniksecesijt-. Meutim, ve ranije UGRAENI U CRKVU
mogao sc u Bollovim ostvarenjima naslutiti paralelni hod, odnosno mijeanje stilova. Op- SV. NIKOLE U
loja zgrada pokazuju da je prcponderirao ornament na fasadama, koji ukazuje na kori- KOPRIVNICI, kraj 19. st.
tenje multiplikacije pojedinih elemenata.
Unutar stega lustorictstikog stila Boli uspijeva uvijek osvojiti prostor za
individualnu kreaciju. Pritom je svakako znaaj n a tehnika perfekcija 29
izvedbe koja se oslanjala na vrsn ou rada obrtnika. A ovi se od reda koluju
na zagrebakoj Obrtnoj koli kojoj je Bo li jedan od utemeljitelja (1882.) i
dugogodinji ravnatelj.
Obrtna kola vano je mjesto susreta Bolia i Krnjavija: zajedniki je
utemeljuju i neko vrijeme zajedn iki njome upravljaju. Ujedinjuju ih na
tom poslu, naravno, prosvjetiteljski optimizam (ele oplemeniti oblikova-
nje), ali i konkretizacija koncepcije obnove, dogradnje i uljepanja repre-
zentativnih gradskih prostora, metropolska vizija Z agreba.
***
U razmatranju historicisti kih pojava u nas kao donja vremenska grani-
ca moe se uzeti i 1864. godina, kada Janko ikoJa Grahor, u tekstualnom
dijelu/. regulatorne osnove Zagreba, iznosi programske odrednice ureenja
grada u njegovim povijesnim zonama, ime se otvara polemika koja e biti
od vanosti za tijekove hiSton.dzma u nas. U nju su se 1874. ukljuili J. J.
 Hisroriclzam
Historicizam u Hn01tskoj
\'ladlmir Mald:ol\ic

Strossmayer i J. Posilo,i, da bi se u doba kasnog histon.ci:::ma znaaj no\'og sredita grada. Kao u malo kojem prostoru, u Zelenojpotkovi izraeni su arhi-

polemika na tavila s novim sudionicima i novom estinom. Za- tekturom i urbanizmom novi oblici graanske drutvenosti, kao to su zajednitvo i pove-

stupnici romantizma u restauraciji bili su l. Krnjavi, H. Boli i P. zanost gradana u zadanom prostoru. Ideatori Zelene potkove kao da su bili u dosluhu sa

Knoll. Teze bioloke konzervacije zastupali su L K. Tkali, J. shvaanjima J. Ruski na da su urbanizam i arhitektura "socijalni inovi"; njemu je estetski

Brun~mid i Gj. Szabo, aktivne zatite V. Lunaek i V. Kovai. problem bio poglavito soajalni problem. On je prvi zahtijevao demokratizaciju urbanog

Zagovornici romantike restauracije izborili su se 1906. za ruenje ivota traei da "trgovi i vrtovi budu otvoreni ... mnotvu i spokoJu". To je bilo povezano sa
Bakaeve kule, nakon ega je raspisan natjeaj za regulaciju Kap- irenjem novog ivotnog stila graanina, za kojeg je Ruskin vjerovao da sc raduje "uzajam-

tola. Prosudbeni odbor pod predsjedavanjcm Corneliusa Gurlitta noj nazonosti" u prostoru trgova i perivoja.
dodijelio je prvu nagradu V. Kovaiu; priklonio sc, dakle, aktiv- Iso Krnjavi poznavao je Ruskinove ideje, pa je i sam shvaao zamisao Zelroe potkove kao
nom pristupu zatiti graditeljskog nasljea. idealan dekorativni okvir, s akcentuiranim soli teri ma javnih zgrada, odnosno spomenika

Polemika se, meutim, nastavila prigodom izrade regulatornog zajednike estetske kulture drutvenog ivljenja.

plana Kaptola 1909. kada Szabove pozicije bioloke zatite podu- Novo, graansko drutvo teilo je ostvariti organski prostor koji bi bio afirmacija ivota u
piru Emilije Laszowski i Ljudevit Ivanan, a Lunaek- Kovaiev
radosti i ljepoti, sjedinjene prirode i kulture. I vie od toga: Zelena potkova u arealu Botani
pristup Antun Gustav Mato. apokon, u prijeporu se javio i zagovornik pragmatinog,
POGLED .VA ZAGRE- kog vrta spaja grad i prirodu sa znanou.
BAKU KATEDRALU inmjerskog shvaa nja - Milan Lenuci.
ita manje nisu znaajna socioloka svojstva Zelene potkove: etnice, perivoji i drvoredi
IZ JURIIE VE ULICE
Sve dok nije realizirao najvei Gesamtkunstwerk u hrvatskoj gradogradnji, ..najdugovjenije obogaeni objektima za igru i razonodu (glazbeni paviljon, i sl.) zadovoljavaju nagon graa-
fotografija: Ivali Stand/,
zajedniko umjetniko djelo histon.cistike kulture u Zagrebu" (Snjeka Kneevi), historicizam
1893. nina za masovnom zabavom.
je jo u doba neoapsolutizma ostavio tragove, posebice na nekim zagrebakim komunalnim
gradnjama i solitcrnim objektima, ali sve je to bilo vie u slubi regulacije i nadopunjavanja Za razliku od Ringstrasse s njezinom hipertrofijom volumena, gabarita i prometa, zagre-

postojeeg nego projekcije budueg. baka Zelena potkova primjer je humanizirane izgradnje koja interiorizira prostore trgova
LET BALONA TURUL
podreujui ih, nadasve, njihovoj estetskoj i psiholokoj funkciji.
Tek sa Zelenom potkovom, dakle sedamdesetih i kasnijih godina, udruuju se javni inte- Zagreb, 1906., kat. br. 67
res i planerska volja, koji e prostoru juno od zagrebakog suburbija dati reprezentativan U odnosu na beke i parike uzore ona ima skromnija mjerila, ali
bogatija arhitektonsko-urbanistika svojstva. Zelena potkova na 31
30 POGLED, .l PALAU vjerodostojan nain oprostoruje tenje graanskog stalea k raci-
OBRTNE KOLE onalnim odnosima javnih i privatnih zdanja, k sublimaciji drutve-
l MUZEJA ZA nih komunikacija na otvorenom prostoru, ka harmoniji prirodnih i
UMJET OST I artificijelnih vrijed nosti. Ona je jedinstveni sklad raznorodnih cje-
OBRT U ZAGREBU
lina, umirujua vizija (idealnog) Grada.

Ako je onodobni beki, petanski ili pariki urbanizam bio nada-

sve u slubi protonosti velegradskog prometa, Zelena potkova je
liena utilitarnosti te vrste, i glavna briga njezinih zasnivaa je osi-
guranje socijalne mobilnosti u okvirima njezinih trgova i perivoja.
Zelena potkova je ostvarenje onoga o emu je matao C. Sine, jedan
od najveih urbanista 19. stoljea: umjetniko djelo za budunost.
Urbani prostor osloboen vulgarne utilitarnosti, ali ne i lien psiho-
lo~ke pokretljivosti i estetske doivljajnosti.

Projektanti Zelene potkove vodili su rauna, meu ostalim, o

simbolikim funkcijama objekata koji su tu izgraeni: podjednako
 lllSioncizam
v.
H1 torlciZam u Hrvatskoj
\ 1aWuur ~taki.."' .

Zelcna potkma je, kaimo otvoreno, remek-djelo srednjoeuropskog historicistikog urba-

onih koji su pripadali kulturnim institucijama, kao i onih koje su podizali imu niji graani. .;
nizma: potkovasti niz trgova i perivoja s mnotvom udivljenja vrijednih urbanih prizora na
U tom pogledu Zelena potkova je svojevrstan socioloki uzorak gradogradnje u 19. stoljeu.
relativno malom prostoru, istinsko je "prizoritc zajednikog ivota" u gradu. Nasuprot
Glavni objekti na Zelenoj potkovi, kao palae Akademije, H K i MUO, u funkciji su repre-
bezdunom utilitarnom racionalizmu Ringstrasse, Zelena potkova je oprostoreni izraz ideala
zentiranja kulturne i nacionalne samoprojekcije Hrvata u doba historicizma.
zajednice, pravo zaklonite od o amljcnosti i strahova ovjeka koji ve osjea aktivnu pra-
Pojedini graditelji koji su se pridravali principa natura naturans, oivotvorili su origi- zninu onorenih prometnica. Zelena potkova jest tilistika pozornica, ukljuujui i sece-
nalne relacije izmeu prisnosti i slikovitosti prostora Zelene potkove i romantine prirode sijske pr-~logc, ali ona je planirana tako da se gradani u njoj mogu osjeati istodobno "sigurni
zagrebakih pribreja u vidu couagea, slijedei pri tom "romantinog arhaiara" C. Sittea. i sretni". Ponekad emo na njenim objektima prepoznati nesklad izmeu (povijesnog} stila i
U kasnom histon.cizmu couage movement dobit e u Zagrebu, kao i u drugim europskim funkcija. 1'\o, Zelena potkova je, prije svega, visokovrijedna ostvarenje urbanizma u njego-
gradovima, svoj socijalni antipod- distrikte radnikih naselja na periferiji. vom druncnom kontekstu i, takoder, izraz politikih i kulturnih aspiracija najznaajnijih
Kompleks Zelene potkove predstavlja trijumf svjetovne graanske kulture. Dominiraju osobno., ti hrvatskog obnoviteljskog doba.
zgrade koje simboliziraju nacionalnu samobitnost, ustavna prava, financij ku mo te visoku
kulturu i obrazovanje. Malo je, ili ih uope nema, objekata koji izraavaju buroaski urba- ***
nistiki ideal gradnje strogo uporabnih objekata (Prachtbauten}.
Za zagrebaki urbanizam histori-
Po svemu, dakle, moemo zakljuiti da zagrebaka Zelena potkova pred tavi ja jo uvijek cisukog doba karakteristino je pa-
tek djelomino atribuiranu, ali izvornu urbanistiku zamisao. Svaki trg je samostalna cjelina
ralelno tvaranje dvaju panteona:
ravnopravna drugima. Suenjem profila prometnica postignuta je gotovo idealna prostorna
memorijalnog (skulpturalnog) na
koherencija, znaajna i za eljenu socijalnu koherenciju, za oekivani drutveni kompromis.
Zrinjevcu i onoga na ~lirogoju gdje je
I l. Boli u plemenitoj jednostavnosti
arkada ostvario veliajno i spokojno
TRG BA, ,J KHUENA poivalite slavnih ljudi ove zemlje.
HEDERVARYJA
Na zapadnom obodu Lenucijeve
U ZAGREBU
potkove Iso Krnjavi inicira novi
cru: Bela iko-S~sija
32 monument historicistike grado-
gradnje- kolskiforum. Iako je ideja
fortuna zapravo klasicistiki san o
antici i oivotvorenje Strossmayerova
creda Prosvjetom slobodi!, Krnjavi se
vjerojatno ugledao i na Thunov plan
U.\1} ET.\'IKI
za beki Cite universitaire: ne samo na veliajnost njegove zamisli nego i na izbor (neorene-
PAVILJOX U ZAGREBU
sansnog) stila, te polivalcntnost sadraja odnosno funkcija u irokom rasponu od opeg
unutranjost, 1898.
obrazo,anja do vjerskog odgoja.

Be kao najvei rasadnik historicizma naao se krajem stoljea u paradoksalnoj situaciji:

zagovornik starina pretvara se u sredite ahistorijske kulture moderne. Ve za vrijeme kasnog
historicizma u gradu na Dunavu propovijeda sc smrt pov1jesti; prolost je prestala postojati
kao relevantna sadanjost. U potrazi za novim identitetom epohe ovjek e sc prikloniti
iracionaliz mu i subjektivizmu koji e za hvatiti sve konstitutivne grane aktualne kulture:
drutvenu misao, arhitekturu, knjievnost, glazbu, slikarstvo, filozofiju ...
 Historicizam
Historicizam u Hrvatskoj
\ 'ladlnur Mald<O'\i.."

Tek s knjigom H ermanna Muthesiusa, ve na prijelo- obrazovne politike jedva da ima premca u srednjoeurop kim zem ljama.
mu stoljea, Baukunst, nicht Stilarchit~ktur, zapoet e irenjem mree javnog kolstva htio je dosei ideal Bildunga:
otvorena pobuna protiv historicistike e tetike. Pojavom obrazovanje karaktera u holistikom smislu, u kojem e estetska kultura
Otta Wagnera utilitarnost graevina jo e se ponekad pojedinca supstituirati manjkavosti njegova drutvenog (nacionalnog)
skrivati iza kulisa historijskih sti lova, a onda e nastupiti poloaja.
vrijeme anomij~ arhitekture kojoj e zahtjevi modernog
a putu stvaranja moderne hrvatske nacionalne drave sredinom
ivota predstavljati jedino mogue polazite, a konani cilj
19. stoljea isprijeio se i carski apsolutizam. Ogranienja koja je on
e joj biti: izraziti kolosalna znanstvena i tehnika dosti-
postavljao oslobaanj u nenjemakih naroda u Monarhiji prinudila je
gnua vremena. Iako e i dalje teiti harmonizaciji umjet-
zagovornike preporodnih ideja da mijenjaju politiku strategiju; gene-
nosti i obrta, arhitekti e se sve vie baviti inenjerskim
racija obnoviteljskog doba nastoji romantinu ideju ilin"zma iz tridesetih i
problemima, i S\'e vie izraavati rjenikom novih grae
etrdesetih godina zamijeniti odreenim gospodarskim i prosvjetnim
Haman Bo/li
vinskih materijala. Funkcionalna ~tika konstrukcij~ potisnut
akcijama: oni predano rade na razvitku obrtno-manufakturne, indus- VELI/Gl KLlSINA GI.\IXAZIJA
V]EBAONICA e tradicijsku eswikuuljqJavanja. Stilotvomo doba historicizma uskoro e zamijeniti vrijeme
trijske, saobraajne, znanstveno-kulturne i obrazovne infrastrukture. U OSIJEKU
U REAL OJ GIMNAZIJI ba: stila.
U ZAGREBU O ivotvorenjem vizionarskog Krnjavijevog programa dogodio se

*** "kopernikanski obrat" (0. Maruevski) u shvaanju prostora ivljenja u

Hrvatskoj koncem 19. stoljea: pomicanjem interesa od pojedinanog
Kada je liberalizam bio zamalo slomljen u sreditu Monarhije, zadrao je vitalnost svojih objekta prema cjelini prostornog planiranja, od arhitekture ka urba-
ideja na njezinoj periferiji: Ante Starevi vidi mogunost drutvenog napretka u Hrvatskoj nizmu, od privatnog (stanovanja) prema javnom prostoru (trgovi, ulice,
pomou obrazovanja, znanosti i rada, vjerujui da e narod na taj nain dosei razinu ured- perivoji, eljeznike stanice, groblja, crkve, kazalita, muzeji, biblioteke).
ne i svrhovite socijalne zajednice.
Rast grada nije vie samo spontan i organski, nego intencionalan!
Iz S\'ega reenog razvidno je da Starevi rauna s tradicionalnim vrijednostima, da su jo
ivi moralno-znanstveni ideali prosvjetiteljstva, ali da e njemu ima obnoviteljskog zanosa i ~a graditeljskim zadacima kao to su bili eljezniki kolodvori ili

da ga nije zahvatio razorni skepticizam Hofmannsthala, da vjeruje u ljudski nepatvoreni industrijske hale projektanti iskazuju konstruktivni racionalizam, a

3-1 osjeaj i racionalno pravo koje vodi dobrobiti drutva. Pored Ante Starevia i Iso Krnjavi je ponekad, kao u primjeru zagrebakog glavnog kolodvora, i zavidnu
Kuno IVaidmann
GRAANSKA KOLA U tipini predstavnik nove hrvatske prosvijeene srednje klase. Njegovi naini akcija otkrivaju razinu konstruktivne cjelovitosti. Primjena industrijskih tehnika i teh- UITEL]SIGl KOLA U ZAGREBU,

1 OVOJ GRADIKI ku/tum racionalnog liberalizma, filozofiju jozefinske tradicije. Kao i austrijski liberali, on e no logija, dokrajila je doba "obogotvorenja umjetnosti". Ljepotu e 1891/92.
davati prednost "potenom radu" koji je on nalazio, nada- zamijeniti svrhovitost.
sve, u tradiciji hrvatske "kune radinosti". Iskazivao je, na
politikom planu, lojalnost Hrvatsko-ugarskoj nagodbi jer ***
jegrossdetttsch Ideal smatrao za Hrvate nadasve opasnim. 1\:ajcjclovitiji, upravo jedinstveni arhitektonski program historicizma
Shvaajui da je "beka radosna apokalipsa" krajem sto- u Hrvatskoj realiziran je podizanjem Strossmayerove katedrale u ako
ljea injenica koja se ne smije podcjenjivati, on je zaloio vu. Zanemarimo li injenicu da je taj program bio noen biskupovom
sve svoje snage da Hrvate kao "politiki narod" odri kroz idejom (nad) nacionalnog, jugoslavenskog jedinstva i ekumenizma,
"politiki katolicizam" ne bi li ga ouvao od opasnosti donatorova briga oko stroge stilske istoe objekta vie je nego dojmlji-
preteno pravoslavnog panslavizma, odnosno "jugosla- va. akovaka katedrala je totalno polikromirani prostor. Ornament je
vizma" svog negdanjeg prijatelja Strossmayera. u cijelosti podreen arhitekturi. Izborom slikara iz nazarenskog kruga
Krnjavi pokuava u posljednjoj etvrtini stoljea izra- katedrala je u konanom dojmu dobila klasinu istu ozbiljnost koja je
TVOR 'I CA CIGLE U ZAGREBU, 1870.
diti nacrt idealnog drutvenog poretka, prije svega kroz podrana formalnom hladnoom i linearnom jasnoom nazarenskih
harmonini odnos kulture i drutva. Njegovo planiranje oslika. U tom akovakom Gesamtkunstwerku biskup je dobio to je
 Histoncizam u Hr\'atskOJ H istoricizam
\'bJinw \ t.akl"'

MOST KOP. O - OTOK

elio: ljepotu i jedinstvo pro tora, uni,erzalnosl znaaja vjere,
ULJA1 IK, PULA, 1885.
trajne vrijednosti stroge umjetnosti nasuprot privio nim,
jednokratnim promjenlji,im efektima koji su, u to vrijeme, ve
LJEILITE U LIPIKU ovladali impresionizmom.
crtd: Ferdo Kovaleti,

oko /901. ***

Za graanski ivot, poevi od ezdesetih gouina, od

vanosti je kavana kao prostor druenja, intimno ti i
JELAIEV TRG
razbibrige. Tu su bora,ili svi oni koji u bili privreni
U SISKU
ambulantnom ,idu egzistencije, i bekrije, i vandrokai, i
razgldnica, oko 1911.
glumci i boemi; u kavani se pilo, pisalo, pic alo i glumilo,
kartalo, igralo bilijar, udvaralo i kibiciralo velikim strastima tih
PARK ISPRED malih, intimnih prostora. I italo. PA i\ 'ORA.i\fA VUKO l'tlRA
eru !: Afato Ccl~stin
GRADSKOG
U ugarsko-hrvatskom dijelu Monarhije brzo e irilo no- M~dovi, oko /901.
LJEILITA
U KARLOVCU vinstvo: godine 1886. izlazilo je, primjerice, 739 novina i
razglednica, 1891. asopisa, to je 33% vie nego godinu dana prije. Od tih
izdanja, prema izvjetaju ugarskog ministar tva komunikacija,
bilo je 95 politikih, 227 lokalnih listova, 52 knjievna, 339
strukovnih i 26 humoristikih. Veina tih li tova izlazila je na
madarskom jeziku (513), na njemakom (126), na hrvatsko-
srpskom (56), na rumunjskom (l ), te na slovakom (1 9) . I TRAJEKT IZ.\fE U

naklade su bile visoke: vie od 53.000.000 primjeraka, od toga GO.\IBOA l

37. 9-L036 s politikim sadrajem, oko 3.000.000 lokalnog BOGOJEl'A, 1889.

znaaja, 2.205.699 beletristikih, 9.539.857 strukovnih i

36 KOLODVOR
372.287 primjerka s aljivim sadrajem. Ukupna godinja
U KARLOVCU
naklada izdanja na hrvatskom jeziku za 1886. iznosila je
1901.- 1903.
15.598.184 primjerka.

Karlovac;
 Histonc1zam
Historicizam u Hrvatskoj
\'bdlmir ~blei.:D\-..':

historicisti kog doba; ve devede etih kruoci

KAVANA "ZAGREBH
njemaki h amatera, svjesni sve breg procesa
U ZAGREBU
komcrctjalizacije njihova medija, propagirat e
kat. br. 22
nastojanja za priznanjem umjetnikih vrijednosti
fotografije: odbacuju dokumentarni karakter
PREIT EROVA TISKARA
uline fotografije i zamjenjuju ga slikar kim
U KARLOVCU
kompozicija ma i emotivnim sadrajima.
HI.\ 'KO KRAPEK,
karlovalki fotograf, ***
oko 1896.
Doba historicizma je vrijeme kad hrvatske
zemlje prelaze iz kasnoteudalnog u organizirano Kuno Waidmann
ovine su bile povod brojnim politikim kavanskim diskursima.
graansko drutvo. Carskim patentom od 20. DO.\IOBRANSKA
eposredno uoi Prvog svjetskog rata raspadaju e normativni i vrijed-
prosinca 18'59. uvedena je sloboda obrta to e biti VOJAR)JA U SISKU
nosni standardi kavanskog ivota, i one postaju tipini prostori dis-
od presudnog znaenja za razvitak manu fakturne i oko !888.
kulturacije.
industnjske proizvodnje u mnogim zemljama
Monarhije. :\!eutim, u Hrvatskoj su cehovske
***
obnmkt.. udruge konano ukinute tek 1872. godi- KATANIEVA ULIC I
Doivljajni svijet graanina obogauje se i posredstvom drugih ne 1 njiho\ u e ulogu, u odrede noj mjeri, preuzeti U ZAGREBU
medija - primjerice fotografijom. Sredinom stoljea iri se utjecaj tzv. trgo\ ako-obrtnike komore. Sve je to usporavalo fotografija: Rudolf
arh;tei(LU!ul(c fotografije:. Mokri kaloLipij~ki postupak pojednostavnio je industriJalizaciju u nas. Mosingu, 1906.
tehnik'U fotografije i poboljao njezinu reproduktivnost, to e rezul-
Hrvatsko-ugarska nagodba iz 1868., pored
tirati dotad nevidenorn divulgacijom vrijednosti arhitekture, grado-
politikih i gospodarskih ustupaka Ugrima, poka-
gradnje, ali i muzejskih izloaka, te krajolika. Zahvaljujui radu foto- RADOVI i\', 1
zala sc mnogim svojim z naajkama pogubnom za
grafa, iji se socijalni poloaj u to vrijeme naglo promijenio, nastaju KANALIZACIJI
oU\ anje kulturnog identiteta Hrvata, posebice u
enciklopedijske zbirke spomenika kulture i krajolika, nova, potok .\ft:dtt:Jaf(, Zagr~b.
38
jezinim pitanjima: germanizaciju je zamijenio
jedinstvena fotografska topografija pojedinih zemalja. of(o 1890.
jo agresivniji proces madarizacije. Uprkos svemu,
Hrvatska ne zaostaje za tim trendovima: T. Burato, H. Fickcrt, J. pa i "nagodbenjakom mentalitetu" dijela
Exncr, J. Huhn, E. Kastiana, L. Schwoiser, Ivan J. Stand!, H. Krapek, hrvatskih politikih subjekata, druga polovica
Androvi, Goldstein i drugi fotografi demonstriraju u svojim devetnaestog stoljea, pa i Khuenova era, bitno je
albumima visoke tehnike i estetske standarde. Poput Eduarda oznaena stvaranjem uinkovite pros,;etne i
Baldusa, Gustava le Graya i Henrija de Sequea, kod kojih je francuska kulturne infrastrukture. To je doba intenzivne
vlada oko 1850. naruila fotografsku dokumentaciju povijesnih izgradnje kola, kazalita i znanstvenih zavoda,
zgrada, i hrvatski fotografi angairaju se na izradi lokalne topografije od kojih mnogi s vremenom postaju sredinjim
hrvatske kulturne i prirodne batine, posebice osamdesetih godina, nacionalnim ustanovama.
dakle u eri ekspanzije gradogradnje; njihovi su opusi vjerodostojne
kronike tih promjena. !'\akon otkria "trenutne fotografije" Potporu ugarskoj dominaciji na hrvatskim

omogueno je snimanje pokreta i drugih prolaznih senzacija. Trgovi i povijesnim prostorima davala je gospodarska

ulice pretvorit e fotografi u arhitektonske scene na kojima e za- politika maarske vlade: ve 1869. ona odbacuje

biljeiti dogadanja slina kazalinim. ivot ulice kao nova tema projekt "zem unsko-rijeke" eljeznice iz 1863.,

omoguit e fotografiji suodnos sa slikarstvom i knjievnosti koji je bio od posebne vanosti za povezivanje

la~A~~~~~~~==========================~----J. ................_._.._.._.___._._._._.._.______.
 HIStoricizam
Historicizam u HrvatskOJ
\'bdurur MalekO\ic

Usprkos svemu reenome, Boli je u zagrebakoj prvostolnici dao neupitne dokaze GOSPODARSKO-UMAR-
hrvatskog gospodarstvenog prostora, a na njemu se angairao
samosvojnog i tvaralakog preoblikujueg dara i osjetljivog odnosa prema stvarnim i SKA JUBILARNA
belgijski kapital, i naruuje izgradnju dionice Karlovac-Rijeka
IZLOBA U ZAGREBU,
(Carlstadt-Fiumaner Eisenbalm}, a sve u cilju povezivanja senzitivnim kvalitetama upotrijebljenih materijala. jegovu je arhitekturu dopustivo kritiki
1891.
promatrati zbog mnogoega, ali ne zbog osrednjosti. jegove neorenesansne i neogotike
ugarske prijestolnice s morem. fotografija: A. Miih/bauer,
objekte obi ljeava imerpretativno oponaJanje povijesnih predloaka.
kat. br. 90
***
Primjereno analizi "Bolleova sluaja", obvezni smo, na kraju, svekoliku arhitektonsku i
Meu arhitektima hi toricizma sredinja figura je Herman umjetno-obrtnu batinu hiswriciz ma, kao i knjievnost i glazbu iz razmatranog razdoblja, ZGRADA BANKE U
Bolle. U doticaj s hrvatskim prostorima doao je posredno: promatrati i suditi kao izvorne doprinose hrvatskoj kulturi, a ne kao faksimile na koje nas je VARADI U
1877. stupio je u Beu u atelijer Friedricha chmidta gdje
osudila prolost.
surauje na razradi projekta palae JAZU (HAZU). Ova VIJADUKT GLOBO V-
suradnja nastavit e se i na nekim drugim "hrvatskim., NICA NA PRUZI
projektima. RIJEKA-KARLOVAC
fotografija: j. Lowy,
Bolleov historicizam bit e historiziran, nadasve, u obnovi
oko 1872.
zagrebake prvostolnice. Iako e povijest prokazati upravo
Bollea, navodno zbog njegove nemoi da zateeno pomiri s
budunou, dualitet starog i novog stariji je od vremena nje-
gove intervencije na objektu. Obnova svetita katedrale, pri-
mjerice, u stilu romantinog histon.cizma dogodila se 18t2.- SISAK U BUDU1\'0STI
1845., ve za biskupa Haulika. Od 1856. do l 59. na "uljep- razglednica,
avanju" katedrale u duhu strogog historicizma angairan je prije /914.
beki arhitekt Ludwig Zetcl, u vrijeme bi kupa Mihalovia.
apokon, F. Schmidt izrauje l 7 . nacrt u kojem zadrava
stari portal te nii krov nad svetitem, ali predlae dva neo-
gotika zvonika.
-JO
akon "rimskih razgovora" (Strossmayer, Bolle, Krnjavi}
preuzima Bolle obnovu katedrale i vodi je do 1902. Medutim,
neutemeljeno je za sve to se s tom crkvom dogodilo optuivati
jedino Bollea. Pored Krnjavija, ije smo estetike odrednice
ve naznaili, i Strossmayer je imao tu to rei. Zalagao se za
izgradnju tornjeva u "firentinsko gotikom slogu", nasuprot
Bolleovom predloku koji sc oslanjao na rajnsku neogotiku
kolu, slijedei u tome E. F. Zwirnera iF. Schmidta. J. J. Stros-
smayer bio je, medutim, uporan u obrani svojih stanovita,
smatrajui da bi tornjevi prvostolnice, kako ih je on zamiljao,
bili "ukras ne samo crkvi nego i cijelom gradu".

Ve na samom poet.J..'U diskursa o katedrali vidimo da J. J.

Strossmayer ima na umu urbanistiki kontekst prvostolnice
koji e vrijeme potvrditi kao vizionarski, i H Bolle joj se nije
uspio oduprijeti.