Povijesni kontekst Godina je 1919. i svijet ve godinu dana ivi u miru nakon zavretka Prvog svjetskog rata.

Njemaka i Austro-Ugarska i njihov saveznik Osmansko Carstvo poraeni su u ratu, te su morali prihvatiti uvjete mira nametnute od strane pobjednika. Njemakoj, ije su se imperijalistike tenje s pravom smatrale glavnim uzrokom rata, postavljeni su vrlo teki materijali uvjeti mira. Na temelju sporazuma potpisanog 28. lipnja 1919. Godine u Versaillesu, izgubila je sve kolonije, a morala platiti ratnu odtetu i prihvatiti znaajna financijska ogranienja vojke i naoruanja. Sve to itekako je utjecalo na promjenu svijesti likovnih umjetnika i jaanju potrebe za pokretanjem neeg novog funkcionalnijeg i racionalnijeg u odnosu na tadanji historicizam i strujanje velikog broja likovnih miljenja. Weimarska Republika (njem. Weimarer Republik) naziv je za njemaku dravu nastalu nakon Prvog svjetskog rata. Na izborima poetkom 1919. godine SPD (socijaldemokrati) nemaju apsolutnu veinu pa su prisiljeni ui u koaliciju s DDP (demokratska stranka) i katolicima kako bi sastavili vladu to je tzv. Weimarska koalicija koja je i tvorac Weimarskog ustava donesenog u kolovozu iste godine. Republika je od poetka svog nastanka pa do dolaska nacista na vlast bila u tekom stanju, financijskom i ideolokom. Krajem 19. st. u Engleskoj se javlja ideja o povezivanju umjetnika i industrijske proizvodnje kako bi se uljepali industrijski proizvodi, a unitila imitacija i ki. Spajanje "umjetnosti i obrta" pokrenuo je u Engleskoj Wiliam Morris pod nazivom Arts and Crafts ve krajem 19. stoljea. Njihovi proizvodi bili su bogato dekorirani, dakle nisu bili u skladu s modernim nastojanjima. Pod njegovim utjecajem 1907. godine u Mnchenu je osnovan Njemaki savez obrtnih i industrijskih proizvoaa - Deutsche Werkbund. Jedna od struja u tom udruenju teila je standardizaciji (ujednaavanju) industrijskih proizvoda najbolje prilagoenih namjeni, te novim materijalima i tehnikama. Upravo je ovakav zaplet dogaaja utjecao na razvoj kole u Weimaru, potpuno drugaije i radikalnije u pristupu rada od ostalih obrazovnih ustanova i Akademija.

Razvoj ustanove Sjedite Bauhausa je od 1919. do 1924. bilo u Weimaru, od 1925. do 1930. u Dessauu gdje je prema projektu Groupiusa 1926. zgrada potpuno dovrena, no i preseljena 1932. godine zbog novanih razloga u Berlin. 11. travnja 1933. godine zgrada je pretresena a 32 uenika pritvoreno na dan-dva. Razlog je bila agresivna politika nacista kojima se ideja o funkcioniranju takve kole nije nimalo uklapala u politiki plan i program. Bauhaus je slubeno zatvoren u kolovozu iste godine. U djelovanju Bauhausa karakteristina su tri perioda odreena upravom najprije Waltera Gropiusa u Weimaru, zatim vicarskog arhitekta Hannesa Meyera (1889.-1954.) koji je bilo direktor od 1928. do 1930. godine u Dessau i njemakog arhitekta Ludwiga Mies van der Rohea (1886.- 1969.) poznatog po primjeni ekstremne istoe i jednostavnosti oblika u svom radu. Walter Groupius je 1919. godine objavio program Bauhausa, a iste godine je odrana i prva sjednica vijea majstora. Iako su ve navedeni direktori bili arhitekti, znamenito je da je Groupius kao profesore uglavnom pozivao slikare. Smatrao je kako upravo slikarstvo ima vodeu ulogu u razvoju umjetnosti toga vremena. Tako se na odranom vijeu sastaju i Johannes Itten, Lyonel Feininger i drugi. U prvom manifestu Bauhausa, napisanog 1919. godine, odreene su temeljne pretpostavke sinteze umjetnosti kroz arhitekturu: "Konani cilj vizualnih umjetnosti je cjelovita zgrada". Od 1919. do 1923. godine Gropius je ideju jedinstva umjetnosti i zanata transformirao u zamisao jedinstva umjetnosti i tehnologije. Znamenito je spomenuti da tek 1926. godine Bauhaus dobiva status Visoke kole za oblikovanje, a cijela zgrada prijelomno je djelo moderne arhitekture u kojem oblik slijedi funkciju.

Opa likovna naela Ako se pitamo to je sutina Bauhausa, ime se odlikovao i razlikovao od ostalih Akademija i umjetnikih kola, na emu se zasniva njegova vanost u likovnoj umjetnosti pogodno objanjenje je dano od strane rukovoditelja klesarske radionice u Bauhausu - Oskara Schlemera: Istinska struktura Bauhausa izraena je u linosti njenog rukovoditelja koji se nije obavezao nikakvoj dogmi ve je imao osjeaj za sve to je u svijetu novo, aktualno i dobru volju da to rezimira; da radu kodeks. Iz otvorenosti koju je Walter Groupius pokazivao prema svemu novom proizala je i otvorena forma koju je dao Bauhausu. Htio je da Bauhaus bude ivi organizam blizak vremenu i aktualnim problemima, da ne postane shematiziran. Takoer, Bauhaus se stalno obnavljao produktivnou radionica, ideja mladih majstora i uenika te narudbama iz svijeta masovne industrije za koju su projektirali modele i uzorke za daljnju proizvodnju. Proizvodnja je u potpunosti bila u rukama uenika, majstorskih pomonika i mladih majstora kojima je pomagao majstor zanata. Dakle, iako radionice nisu bile klasino manufakturne uenici su morali poznavati zanat. Bauhaus je prihvaao sve nove oblikovne zadatke koji su bili u podruju mogueg. U skladu s tim mijenjao se program: irilo se uenje i proizvodnja tako da su radovi i svijest umjetnika u Buhausu uvijek bili promjenjivi i u skladu s vremenom. U Bauhausu je vladala klima stvaralake slobodne koja se prenosila na sve majstore i uenike, prisni kontakt sa suvremenou, sluenje ovjeku i drutvu humanost. Poseban cilj Bauhausa, kao kole, bio je ostvarivanje moderne arhitekture koja kao i ljudska priroda, obuhvaa ivot u cijelosti. Dakle, suradnju i timski rad svih likovno praktinih segmenata u jednu jedinstvenu cjelinu. Cilj Bauhausa nije bio stvaranje univerzalnog stila ili dogme, ve upravo suprotno tenja da ivo, ivi organizam i priroda, utjeu na razvoj oblikovanja. daje vrstinu, nae zajedniki nazivnik, stvori

Obrazovanje u Bauhausu Groupius je za profesore pozivao preteito slikare. Smatrao je kako upravo slikarstvo ima vodeu ulogu u razvoju europske i svjetske umjetnosti toga vremena te je stvorilo jednu novu estetiku koja mora usmjeriti oblikovne principe budueg rada sa postojeim kulturnim razvojem ovjeanstva. Naroito je pozivao predstavnike apstraktnog i kubistikog slikarstva ija je zajednika odrednica konstrukcija koja vodi prema arhitekturi (primaran cilj Groupiusa je usmjeriti sva likovna podruja upravo prema sveobuhvatnom razvoju arhitekture). Dakle, profesori su bili uglavnom slikari, a to se tie broja uenika, godinje se uglavnom kretalo izmeu 100 - 170 uenika od kojih tek jedna treina enskog spola. Obrazovanje u Buhausu zapoinje pripremnim kursom koji traje dva mjeseca, a paralelno se slua i teorijska nastava kod odreenog profesora.

Teorije osnovnih formi U Bauhausu se kolovanje zasnivalo na objektivnom stanju elemenata boje i oblika i na zakonima kojima su podvrgnuti. Vasilij Kandinski (1866.-1944.) ruski umjetnik - rukovoditelj radionice za zidno slikarstvo u Bauhausu, polazi od teorije da su isti apstrahirani ravnopravne. Krug je za njega, najskromnija forma, ali bezobzirno suverena, precizan, ali neiscrpno promjenjiv, istovremeno stabilan i nestabilan, tih i glasan, tenzija koja u sebi nosi bezbrojne tenzije krug je sinteza najveih suprotnosti. Povezuje koncentrino i ekscentrino u jedan uravnoteen oblik. Groupius temelji svoje uenje na teoriji da geometrijsko trojstvo (krug,kvadrat i trokut) predstavlja formotvornu grau koja je kroz povijesne epohe i u svim sredinama umjetnosti dokazala svoju apsolutnu bit za likovno oblikovanje. Johannes Itten smatra da su sve zamislive ideje i povrinski oblici mogu kao kompozicije izvesti iz jednog dva ili tri formalna karaktera, tri svijeta koja se izraavaju u tri forme. Prva forma podrazumijeva materijalni svijet vrstine - u kvadratu, zatim duhovni svijet osjeaja, pokretljivosti eterinog i vode u krugu te tree intelektualni svijet logike koncentracije svjetlosti i vatre u trokutu. Kada se dva ili tri formalna karaktera primjenjuju u jednoj kompoziciji mogue im je dati jednaku vrijednost, ili se jedan moe naglasiti, a dugima se daje pratea funkcija. Potrebno je imati snaan osjeaj za formu da bi se razliite formalne snage rasporedile u ujednaenu cjelinu. oblici (krug,kvadrat i trokut) sloene forme koje nemaju matematiku oznaku ve su sve te forme

Pripremni kurs Pripremni kurs, nazvan jo i pripremno izuavanje ili osnovna klasa, je temeljna obrazovna jedinica u Bauhausu te njime zapoinje obrazovanje. Neovisno o sektoru djelatnosti, bio je obavezan za svakog uenika. Pripremni kurs podrazumijeva ope izuavanje oblika (krug,kvadrat i trokut), boja i formi ponajvie Johannesa Ittena koji ga je i uveo, a najznaajnija je studija o boji 1923. godine Groupius je objavio kako njegove metode pouavanja ne odgovaraju prvotnoj ideji te su previe slobodne zasnovane na spontanosti i ekspresiji. Zamjenjuje ga Moholy Nagy (1895.-1946.) maarski slikar i fotograf.

Studija o boji Johannes Itten Potraga za adekvatnom bojom kao sredstvo oblikovanja proimala je cijelu povijest kole Bauhausa. U centru Ittenove nauke stajala je spoznaja i oblikovanje kontrasta boja te meusobni odnosi boja. Ope uenje o elementima - Moholy Nagy Ope uenje o elementima gradi se na odnosima postojeih formi (matematike i

geometrijske forme) i novostvorenih formi. Proizvodnja novostvorenih formi zasniva se na odnosima mase, poloaju, pokretu, brzini i smjeru, vrijednostima materijala, teksturi, frakturi i svjetlosti. odnosi izmeu formi mogu se javiti kao kontrasti, odstupanja ili varijacije. Nastava u okviru pripremnog kursa U okviru pripremnog kursa, odvijala se nastava pojedinih umjetnika profesora. Meu najznaajnijim je nastava Kandinskog analitino crtanje i seminar o bojama, zatim nastava Schlemmera, Kleea i drugih slikara. Analitiko crtanje Vasilij Kandinski Nastava analitinog crtanja sastoji se od tri stupnja; prvi stupanj podrazumijeva da studenti samostalno postavljaju mrtvu prirodu prikazom cijele strukture najjednostavnijim crteom. Drugim stupnjem se naglaavaju osnovni oblici pomou punih linija i kasnije boje dok se u treem stupnju predmeti sagledavaju kao tenzije energija pravilo koje vrijedi openito za sagledavanje predmeta u Bauhausu. Dakle ne sagledavaju se vidljivi oblik predmeta ve konsturktivni elementi predmeta, njihova zakonodavna snaga odnosno energija koju treba otkriti u danom predmetu. Takva nastava razvija mogunost jasnog opaanja i jasnog prikazivanja odnosa oblika pri emu pojave ravnih povrina predstavljaju uvodni stupanj za prikaz prostora.

Anatomija Oskar Schlemmer Svrha nastave anatomije je upoznavanje sa ovjekovim biem u cjelini i to iz dva kuta promatranja: pojava i prikaz . Takvo uenje podrazumijeva linearni obris i plastini crte tijela u formi svedenoj na najjednostavniju liniju, zatim proporcije (Leonardovo uenje o proporcijama) te prikaz mehanike i kinetike (zakoni ovjekova kretanja, mogunosti i granice u prirodi i umjetnosti). Teorijsku nastavu dopunjava praktino crtanje akta a studenti su u nedostatku dobrih modela i da bi se mogla postignuti mnogostranost oblika studenti i sami poziraju. Kako bi se izbjegla jednolinost uionice koristi se scena Bauhausa koja omoguava promjenjivost osvjetljenja. Radionice Bauhaus se stalno obnavljao produktivnou radionica, ideja mladih majstora i uenika te narudbama iz svijeta masovne industrije za koju su projektirali modele i uzorke za daljnju proizvodnju. Proizvodnja je u potpunosti bila u rukama uenika, majstorskih pomonika i mladih majstora kojima je pomagao majstor zanata. Dakle, iako radionice nisu bile klasino manufakturne, uenici su morali poznavati zanat. Prema ideji Bauhausa - predmetima ne treba dodavanje ukrasa koji bi skrivali ili popravljali rune i bezobline dijelove, nego treba te dijelove oblikovati prema funkciji te e na taj nain predmet biti lijep sam po sebi. Oblikovanje uporabnih predmeta dobiva novo znaenje postizanje funkcionalnosti predmeta kao kreativan in. Ideje Bauhausa potuju se i danas u naelima industrijskog dizajna: jedinstvo namjene(funkcije), potivanja materijala i procesa serijske proizvodnje. Radionica za plastino oblikovanje lonarstvo, stolarija, tekstil Bauhaus je oblikovanje i kontroliranje plastino-prostorne okoline postavljao kao idealan cilj. Program Bauhausa je bio otkrivanje osnova kreativnosti, zatim humanizacija funkcija predmeta, racionaliziranje novih oblika i na kraju priprema za industrijsko oblikovanje. No drutvo nije bilo zrelo da prihvati takve predmete i Bauhaus je ostao samo genijalna kola-priprema za budui industrijski dizajn.

Radionica za fotografiju - fotomontaa i fotokola Fotografija i grafika ponovno se otkrivaju u Bauhausu gdje se eksperimentira s beskonanim mogunostima vezanima uz upotrebu fotografskog aparata: kola, fotomontaa,

dvostruka ekspozicija, uveanje negativa i ostala tehnika sredstva koja su danas u svakodnevnoj upotrebi. Tipografski rez dobiva moderan izgled, uravnoteen i neukraen.

Slikari Bauhausa Slikarstvo je u Bauhausu bilo najzastupljenije u obrazovnom segmentu kole - Groupius je za profesore pozivao preteito slikare. Smatrao je kako upravo slikarstvo ima vodeu ulogu u razvoju europske i svjetske umjetnosti toga vremena te je stvorilo jednu novu estetiku koja mora usmjeriti oblikovne principe budueg rada sa postojeim kulturnim razvojem ovjeanstva. Slikari Bauhausa, primjerice Klee, Kandinski ili Moholy Nagy, nisu slijedili neki univerzalan, sveobuhvatan stil. Njihov zajedniki stav nije bio sistem ve kretanje koje se razvijalo u razliitim tokovima. Kronolokim redoslijedom; niz slikara- profesora Bauhausa zapoinje dolaskom Lyonela Feiningera i Johannesa Ittena, zatim 1920. dolazi Georg Munche, godinu kasnije Paul Klee i Oskar Schlemmer, a pridruuju Vasilij Kandinski i Moholy Nagy. im se

Razvoj arhitekture u Bauhausu Arhitektura, namjetaj i razni predmeti dizajniraju se po naelu funkcionalnosti. Estetska vrijednost nekog predmeta mora proizlaziti iz savrenog stapanja oblika i funkcije. Cijela je Bauhausova produkcija obiljeena najveom moguom jednostavnou. U sreditu razvoja arhitekture postavljen je eksperiment, to je izazivalo ok meu publikom. naime, ideja Bauhausa bila je, kako u slikarstvu tako i arhitekturi, prilagodljiv duh umjetnika, individualni pristup, a ne usku specijaliziranost u odreenom zanatu.

Prisutnost Bauhausa u Hrvatskoj Godine 1919., kada se spajanjem Weimarske Likovne akademije i kole primijenjenih umjetnosti u Weimaru osniva Staatliches Bauhaus, u Zagrebu se osniva Tehnika visoka kola, sa zasebnim Arhitektonskim odjelom, ime zapoinje i ono najvie, fakultetsko obrazovanje arhitekata u Hrvatskoj. Godine 1926., kada se Bauhaus seli u Dessau i kada zapoinje novo razdoblje u pedagokom programu i usmjerenju te avangardne kole, u Zagrebu pak zapoinje s radom i jedna nova, specifina i napredna arhitektonska kola takozvana "Iblerova kola, studij arhitekture pod vodstvom Drage Iblera na zagrebakoj Akademiji likovnih umjetnosti. Ba poput Bauhausa, ni "Iblerova kola nee biti dugoga vijeka i prestat e s radom uslijed nesklonih ratnih prilika, ali e, ba kao i Bauhaus, ostaviti kljuan i trajan trag u umjetnikim naziranjima svojih sredina. Bauhaus, kao najavantgardnija umjetnika kola svog vremena u Europi, znaajno je utjecao na cjelokupnu europsku i svjetsku umjetnost prve polovice dvadesetog stoljea. Brojni studenti iz itave Europe eljeli su studirati i sudjelovati u radu i ivotu Bauhausa kojega je inila aktivna, kreativna zajednica profesora i studenata. Takav sluaj bio je i sa studentima s podruja bive Jugoslavije. Treba uzeti u obzir i injenicu da je u to vrijeme velik broj studenata iz Hrvatske i ostalih drava odlazio studirati u Njemaku, Austriju i ostale europske zemlje, pa su na taj nain doli u posredni ili neposredni doticaj i s Bauhausom. Sluaj Bauhausa i njegove povezanosti sa hrvatskom umjetnou, osim na podruju fotografije, ostao je relativno zanemaren u hrvatskoj kulturnoj javnosti. Unutar kole Bauhausa djelovao je vei broj umjetnika s ovih prostora, a najvie se istiu dizajnerica tekstila Otti Berger i fotografkinja Ivana Tomljenovi Meller. Vano je jo spomenuti slovenskog avangardnog umjetnika Avgusta ernigoja, te berlinskog arhitekta i profesora Selmana Selmanagia, takoer studenta Bauhausa podrijetlom iz Bosne i Hercegovine. Zanimljivo je da je unutar kole Bauhausa, bilo vie prijavljenih ena, nego mukaraca. No ipak, pamtimo samo mukarce, a ene se dosta rijetko spominju u kontekstu bauhausa. Kako to obino biva, povijest piu mukarci, pa tako pamtimo Gropiusa, Kleea i Kandinskog. Ipak, Bauhaus je bila jedna od rijetkih umjetnikih kola koja je primala ene i obznanila potpunu jednakost mukaraca i ena. Iako je i sam Gropius tako tvrdio da ne smije biti razlika izmeu ljepeg i snanijeg spola, u stvarnosti su stvari bile malo drugaije. Samo su mukarcima bili omogueni satovi slikarstva, oblikovanja i projektiranja. enama je bilo namijenjeno kukianje. Gropius je vjerovao da ene mogu razmiljati samo u dvije dimenzije, dok mukarci mogu shvatiti sve tri.

Ivana Tomljenovi Meller Ivana Tomljenovi Meller, hrvatska porijeklom je iz dobrostojee obitelji avangardna umjetnica i tada vrhunska sportaica hrvatskog bana Tomislava Tomljenovia. Slikarsko

obrazovanje zapoinje na Akademiji likovnih umjetnosti u Zagrebu, gdje je diplomirala u klasi Ljube Babia.1929. godine dolazi na studij u Dessau. Fotografija je bila njezin najizraajniji medij u kojem je koristila sve karakteristike novog vremena: vertikalnu perspektivu i donje rakurse, efekte svijetlo-tamno, dvostruku ekspoziciju, dok je u fotomontaama pokazivala izraeniji politiki angaman. Njezin najpoznatiji rad je upravo fotomontaa Diktaturom u Jugoslaviji koja prikazuje lik kralja Aleksandra s maem u ruci kako stoji na leu. Rad je napravila za vrijeme studija na Bauhausu od fotografija i i ostalih materijala koji je tada bio izloen na izlobi Terror in Jugoslawien u Berlinu, a koji su partijski ilegalci skupljali poslije uvoenja diktature kralja Aleksandra. U Berlinu se druila s jugoslavenskim komunistima u emigraciji, te je tako upoznala srpskog ilegalca Kostu Novakovia i kolege, koji su joj dali te fotografije i nagovorili je da od njih napravi fotomontau. Taj rad je na kraju objavljen na naslovnici broure komunistikih ilegalaca.. Nakon to je 1931. godine Hannes Mayer bio primoran otii iz Bauhausa, naputa ga i nekoliko studenata meu kojima je bila i Ivana Tomljenovi Meller. Napustivi Dessau otila je u Berlin gdje je kratko vrijeme radila scenografije za kazalite Wahler, te fotomontae i plakate za filmove. Nakon toga provela je kratko vrijeme u Parizu, a naposljetku se seli u Prag i tamo zajedno sa suprugom Alfredom Mellerom radi instalacije i kinetike aranmane za izloge ekskluzivnih trgovina. Ti izlozi bili su apsolutna novost i proglaeni su senzacijom. Sredinom tridesetih stigla je u Beograd gdje je kratko vrijeme predavala crtanje i radila plakate za prvu tvornicu aviona Rogoarski, na kojima je vidljiv utjecaj Bauhausa. U Zagreb se konano vratila 1935. godine, nakon sedam godina provedenih u Europi. Radila je kao profesorica likovnog odgoja na tadanjoj Treoj enskoj gimnaziji, sve do mirovine. Budui da je rad u gimnaziji nije zadovoljavao, a odlino je govorila njemaki, francuski i talijanski jezik, zadnjih 15 godina radila je sve do duboke starosti i kao turistiki vodi. Nedugo prije smrti, teko bolesna Ivana Tomljenovi Meller organizirala je albume posveene znaajnim osobama i dogaajima iz svojega ivota i upotpunila ih komentarima i ilustracijama. Albumi Ivane Tomljenovi Meller predstavljaju cjelinu, njezino posljednje umjetniko djelo. Stranice albuma predoavaju ikonike tekstove, likovni kola sainjen od fotografija i fragmenata fotografija koje je izvadila ili ak izrezala sa stranica svojih starih albuma te fragmenata teksta i slika preuzetih iz popularne kulture, dijelova novina, reklama, prospekata, ulaznica, pisama i ostalih predmeta njezinih uspomena. Stvorivi idealan likovni predloak za konceptualnu i slikovnu predodbu, ispriala je svoju ivotnu priu rekreirajui biografiju nastalu u starim albumima, a kreirajui autobiografiju novog

semantikog sadraja promiljenog iz iskustava osobe gotovo proteklog ivota. Albumi su svojim sadrajem preslika turbulencija vremena u mijenama njezina ivotnog konteksta, osobnog, intimnog, umjetnikog i napose drutvenog. U Muzeju grada Zagreba 2010. godine se odrala izloba "Ivana Tomljenovi Meller Zagrepanka u Bauhausu". Postavljanje izlobe bilo je inspirirano radom Herberta Bayera. Ve prije ulaska u izlobenu dvoranu, instalacija je inspirirana njegovim dizajnom Kioska za novine iz 1924. godine, sa strelicom, koja nas usmjerava do uvodne vitrine s albumima, ija je obloga ponovno inspirirana Bayerovim Multimedijalnim tandom za sajam Regina. Na sivoj vertikali, poput natpisa na zgradi u Dessauu, umjesto Bauhaus, ovdje je sloeno ime Ivane Tomljenovi Meller. Uvodne fotografije za svaku temu

napravljene su kao kolai fotografije grada i Ivane Tomljenovi Meller iz tog perioda budui da je i kolairanje bilo omiljena tehnika na Bauhausu. Tema 6. Ivana Tomljenovi u Bauhaus napravljena je prema Bayerovoj shemi izlaganja za Werkbundovu izlobu u Parizu 1930. godine sa slobodno lebdeim fotografijama koje su razmetnuto poredane prema kutu gledanja posjetitelja. Tamo se nalazi i crte Urbanistika vizija Praga, iz 1933/34. godine, koji ima svoje korijene u Sant'Elijinim futuristikim vizijama, a neobino podsjea na studiju profesora s Bauhausa, Ludwiga Hilberseimera, Vertikalni grad iz 1924. godine, svojom dubinskom perspektivom i planovima dao je mogunost za razlaganje u slojevima, sa svjetlosnim efektima, koje je i ona koristila sa suprugom Alfredom Mellerom u lumino-kinetikim araniranjima izloga u Pragu.

Otti Berger Otti Berger roena je 1898. godine u mjestu Zmajevac u Baranji, koje je tada bilo dio Austro-Ugarske, a vei dio ivota provela je u Njemakoj. Zapoinje svoje umjetniko obrazovanje na Kraljevskoj akademiji za umjetnost i umjetni obrt u Zagrebu, koju je pohaala od 1922. do 1926. godine. U Bauhaus, Dessau, dola je 1927. godine, no s velikim predznanjem koje je dobila na studiju Kraljevske akademije za umjetnost i umjetni obrt u Zagrebu. Tamo je najprije upisala Vorkurs (dio pripremnog kursa) kod Moholy Nagya, ali slua i predavanja od Paula Kleea i Vasilija Kandinskog. Kasnije postaje voditeljicom Tekstilne radionice zajedno s njemakom umjetnicom Lilly Reich (Otti je bila njezina zamjenica). U tekstilnoj radionici Bauhausa i eksperimentiranju sa novim materijalima te njihovom primjenom, na svom mehanikom stroju izvodila je testove sa raznim materijalima te je ispitivala njihove mogunosti u industrijskoj proizvodnji. Osim to se bavila tehnolokim pitanjima, Otti Berger je studirala boje i oblike i njihov meuodnos u kreiranju novih dizajnerskih rjeenja.

Njezino se likovno oblikovanje mijenjalo tijekom razvojnih faza njezina umjetnikog izraavanja. Njezin rad Tepih za djecu iz 1929. Godine (Bauhausova Archiva u Berlinu, Museum fur Gestaltung) u likovnom smislu ocrtava osnovne principe uenja Bauhausa, kao to su geometrizirani oblici uz varijacije osnovnih boja, eksperimentiranje s materijalima, itd. Na drugim radovima posebno je vidljiv utjecaj Johannesa Ittena zbog naglaenog kontrasta u materijalima, bojama i oblicima. Takoer moemo prepoznati utjecaj Paula Kleea. Trakasti dizajn, stupnjevanje iste boje ili jednostavne trake razliitih boja izravan su utjecaj tog umjetnika na njezin dizajn. Otti Berger je u svojim dizajnerskim rjeenjima znala koristiti i zamjetne elemente narodnih nonji i tkanja tekstila iz Baranje, u kojoj je odrasla. Nakon to je Gunta Stolzl, dotadanja voditeljica Odjela za tekstil 1931. napustila Bauhaus, Otti Berger je samostalno vodila radionicu, a 1932. dizajnerica Lilly Reich preuzima vodstvo Odjela. Nedugo nakon toga kola se pokuava spasiti premjetanjem u Berlin ali neuspjeno. 1933. Bauhaus je trajno zatvoren a veina se profesora i studenata raselilo diljem svijeta bjeei pred nacistikim reimom. U nezgodnoj se situaciji nala i Otti Berger. Osim nepovoljne okolnosti svoga podrijetla, spola, gubitka posla, trajnog raseljenja veine prijatelja i suradnika ni uvjeti rada u tekstilnoj brani nisu bili povoljni za nju. U to su vrijeme tekstilni dizajneri bili anonimni te kada bi njihov rad dospio u proizvodnju, postao bi proizvodom tvrtke, a svaka veza sa dizajnerom tu zavravala. No, Otti Berger je uspjela izboriti priznanje za sebe kao dizajnera. Otti Berger, nakon iskustva u Bauhausu, zatraila je zatitu patenta najprije u Njemakoj, a zatim i u Engleskoj. Na kraju je uspjela slubeno zatititi svoj izum Mobellstoff Doppelgewebe. Iste godine kada je ostvarila svoj prvi patent, Otti Berger je u Berlin-Charlottenburgu otvorila: otti berger atelier fur textilien, stoffe fur kleidung und wohnung mobel.vorhang wandstoffe bodenbelag. Osim suradnje u Bauhausu i sudjelovanja u njihovim narudbama, samostalno je suraivala sa nekoliko velikih tvornica tekstila. Tvrtka Schriever&Co Rosshaarweberai u Drezdenu 1935. poinjenje proizvoditi njezinu patentiranu tkaninu. Ta se tkanina, osim dobrim dizajnom i velikom paletom boja isticala i velikom izdrljivou, otpornou, mogunou pranja, to ju je uinilo prikladnom za namjetaj. No onda sjajna se karijera Otti Berger naglo prekida jer je kao strankinja i nearijevka dobila zabranu rada. Otti Berger nije odmah odustala, vodila je brojne prepirke s komorom no bezuspjeno. Nakon toga nekoliko puta odlazi u Englesku gdje dobiva zatitu jo jednog svog patenta, tkanine Lame-Plume. Unato ponudi za posao u novom Bauhausu u Chicagu gdje je trebala voditi Tekstilni odjel, odlazi u Baranju gdje se brine za teko bolesnu majku i ostatak obitelji. Najvie o njezinom ivotu iz tog razdoblja saznajemo iz pisama koje je pisala. Zadnje sauvano pismo poslano

je Isi Groupius, eni Waltera Groupiusa. Pisala je o tome kako je sretna, kako napokon neto radi te da se nada da e rat ubrzo zavriti. Na kraju pisma kae: Moram znati da me niste zaboravili.. Ironino je da je preivjela gotovo cijeli rat, a onda su je 1944. zajedno s obitelji deportirali u koncentracijski logor Auschwitz gdje je i umrla. Njezina je ostavtina godinama bila nepoznata i neistraena, no u posljednjih deset godina sve se vie istrauje Tekstilna radionica i njezini dizajneri, koji su u Bauhausu, a i nakon njega bili poprilino marginalizirani.

Bauhaus u svijetu U SAD ideje i projekti Bauhausa nastavljeni su djelovanjem kola: The New Bauhaus Chicago, ( 1937.-1938.); School of Design, Chicago, ( 1939.-1940.) i Black Mountain College (osnovan 1933.godine). Amerika, a poslije drugog svjetskog rata i europska industrija, omoguile su primjenu ideja i projekta industrijskog dizajna i arhitekture. Pokreti neokonstruktivizma, novih tendencija, kinetike i programirane umjetnosti su 50-ih godina obnovili konstruktivistike zamisli i projekte umjetnika Bauhausa.

Pojmovnik

Arts and Crafts - Engleski pokret prvenstveno u primijenjenoj umjetnosti nastao u drugoj polovici devetnaestog stoljea kao reakcija na brojne historicistike stilove sa eljom da se sastavi jedinstveni umjetniki stil devetnaestog stoljea. Poetci ovog gibanja pojavili su se polovicom XIX st., na ovaj pokret znaajno je utjecao William Morris koji je okupio oko sebe slikare, arhitekte i druge primijenjene umjetnike. Idealizirali su srednjovjekovno obrtnitvo kao vrhunac humanog pristupa radu i njegovom produktu umjetniki oblikovanom predmetu svakodnevne uporabe. Deutsche Werkbund (u prijevodu; Njemaka federacija rada) : naziv za njemako udruenje umjetnika, arhitekta i dizajnera osnovano 1907. godine u Munchenu. Cilj udruge bilo je povezivanje proizvoaa i dizajnera da bi se podigla konkurentnost njemakih proizvoda na svjetskom tritu. Udruga je djelovala do 1934. godine Shema (gr.skhema:oblik, izgled) neorginalan, nekreativan obrazac od kojeg se ne odstupa (upasti u shemu). Manufaktura(lat. Manufactus koji je nainjen rukom) runi rad u proizvodnji nekog predmeta, osobito u tekstilnoj industriji.

Humanost: osobina onoga koji je human, ukupnost dobrih odlika koje izlaze iz humaniziranja, ljubav prema blinjem;ovjekoljublje. Fotomontaa je fotografija koja prikazuje nepostojei prizor ve se sastavlja od dvije ili vie snimaka raznih motiva, detalja itd. napravljenih u razliito vrijeme na razliitim mjestima. Danas se preureuje kompjuterskom tehnikom