Filozofski fakultet u Zagrebu

Odsjek za povijest umjetnosti

Kolegij: Arhitektura renesanse i baroka
Akademska godina 2013./2014.

Analiza

Palaa Raffay

Aleksandra Vukovi

Povijesni uvod
Grad Zagreb poeo je svoj razvoj na dva breuljka - na istonom breuljku smjestio se
biskupski Kaptol, kojeg je utemeljio kralj Ladislav 1904. godine te na zapadnom breuljku,
Gradecu, koji je darovnicom kralja Bele IV. 1242. godine proglaen slobodnim kraljevskim gradom.
U razdoblju od 1242. i 1266. godine grad se utvruje bedemima i kulama koje su pratile oblik
breuljka u formi nepravilna trokuta te se grade etvora glavna vrata grada. Znaajne graditeljske
djelatnosti potaknute su dolaskom isusovaca u Gradec kada poinje bogata prosvjetiteljsksa
djelatnost i barokna obnova grada koja je u 17. i 18. stoljeu promijenila izgled Gradeca, kada se
rue stare drvene kue umjesto kojih se podiu raskone palae, samostani i crkve.
U osi koja se protezala od nekadanjih malih gradskih vrata Dverce, a zavravala na Trgu svetog
Marka na kojem se nalazi istoimena crkva, smjeteni su reprezentativni arhitektonski spomenici
koji su sauvani do dananjih dana. Uz Kulu Lotrak, koja se smatra najbolje ouvanim objektom
gradskog obrambenog sustava, u irilometodskoj ulici, na kunom broj 3, nalazi se barkona palaa
Raffay u kojoj je danas smjeten muzej naivne umjetnosti.

Analiza proelja
Glavno proelje oblika je poloenog pravokutnika sa sredinjim i junim istaknutim dijelom te
podijeljeno u dvije etae. Proelje se sastoji od devet prozorskih osi koje su smjetene izmeu
lezena na donjoj etai i pilastra na gornjoj, dok je su dvije prozorske osi smjetene na lijevom dijelu
proelja smjetene izmeu stilizirane rustike.. Sredinji istaknuti dio sastroji se tri prozorska otvora
u gornjoj zoni i dva prozorska otvora u donjoj izmeu kojih se nalazi portal oblika lunog
zakljuenog pravokutnika. Vrata su uokvirena pilastrima iznad kojeg se nalazi istaknuti, luno
zakljueni zabat koji prodire u prostor gornje etae. Du cijele gornje zone nalaze se pilastri izmeu
prozora, meutim, oni pilastri koji su smjeteni na junom dijelu razlikuju se od onih na ostatku
proelja. Pilastri imaju ukraene kapitele, dok su prozori na itavom proelju pravokutnog oblika.
Prozori sjedaju na reljefno plono izvedene klupice te se iznad njih nalaze isto tako reljefno
izvedeni luno zakljueni zabati u dijelu proelja koje ne obuhvaa juni dio. Gornja i donja etaa
je razdvojena vijence koji se prekida luno zakljuenim zabatom portala, te sasvim prestaje na
lijevom dijelu proelja.