SECESIJA

Stil u umjetnosti na prijelazu 19. u 20.st.

SECESIJA = odcjepljenje
Prvi jedinstveni svjetski stil
- obuhvatio sve što čovjek stvara – arhitekturu, skulpturu, slikarstvo,
umjetnički obrta i industrijsko oblikovanje uporabnih predmeta,
modu i nakit, plakate, opremu knjiga...

U svakoj zemlji se drugačije naziva:

- Njemačka – Jugendstil
- Austrija – Secession
- Francuska, Belgija – Art Nouveau
- Amerika, Engleska – Liberty Style
Ime odražava u sebi osnovnu ideju stila - novo umjetničko strujanje

Secesija se javlja kao reakcija na historicizam, akademizam, industrijsku

estetiku. Stavlja težište na dekorativnost.
Cilj secesije:
- potpuna promijena čovjekova životnog okružja
- mladi umjetnici žele ispuniti svijet ljepotom
- žele humanizirati tehniku, učiniti stroj slugom čovjeka
- pokušavaju riješiti problem: kako premostiti jaz između umjetnika i publike.

Ornament secesije:
Znak raspoznavanja secesije – bogata ukrašenost svih površina.
Umjetnici secesije uspjevaju stvoriti potpuno novi „govor oblika“. U ornamentu ne
slijede geometrijska načela nego preuzimaju motive i način oblikovanja neposredno iz
prirode, slijede oblike cvijeća i raslinja – primjenjuju najčešće vijugave izdužene oblike
bilja, stabljika i povijuša, nastojeći krivuljama dočarati pokrenutost i životnost.

Značaj Gesamtkunstwerka
Zalagali su se za Gesamtkunstwerk – cjelovito umjetničko djelo koje spaja sve grane
umjetnosti i koje bi djelovalo u svakodnevnom životu i učinilo sam život umjetničkim djelom.

Značajke stila:
• negacija tradicije (historicizma i akademizma)
• bogata ukrašenost površina, naglašena dekorativnost
• plošnost
• biljni i geometrijski ornamenti
• vijugave linije

BEČKA SECESIJA
Mladi umjetnici na čelu s Gustavom Klimtom osnovali su 1897.g. Udrugu
likovnih umjetnika Austrije, poznatiju kao Wiener Secession.
• Gustav Klimt
• Josef Hoffman
• Josef Maria Olbricht
• Otto Wagner
SLIKARSTVO SECESIJE

GUSTAV KLIMT (1862. – 1918.)

Bio je najslavniji bečki slikar. Uspjeh su mu donijele narudžbe za portrete bogatih bečkih
gospođa.

Imao je neutaživ spolni apetit. Bio je opsjednut ženama, osobito riđokosim. Imao je
kompliciran odnos sa ženama, a dokaz tomu je da je cijeli život živio s majkom.
Brak ga nije zanimao, kao ni to da bude otac u klasičnom smislu. Nakon njegove smrti čak je
14 žena povelo parnicu za dokazivanje očinstva, a 4 su u tome uspjele.

U njegovo vrijeme, na prijelazu stoljeća, Beč je bio četvrti po veličini grad u Europi,
sa 2 milijuna stanovnika, prijestolnica AU carstva, s Franjom Josipom na čelu. U njemu su
tada živjeli Sigmund Freud, Otto Wagner, Gustav Mahler...Vladala je visoka buržoazija,
poznata po svojoj umišljenosti, sjajnim banketima i raspojasanoj sklonosti užicima.
U dr. pol.19.st. napravljen je Ring (prsten, tj.široka avenija na mjestu nekadašnjih
bedema koja okružuje središte grada) sa mnoštvom gradskih palača, značajnih muzeja i
kulturnih institucija.
U to doba bečane je fascinirala spolnost: Beč je kr.19.st. bio središte proučavanja
spolnosti – u njemu djeluje S. Freud. Erotizam je bio u skladu s duhom vremena – Freud u
svemu okomitom vidi erekciju, a u svakom otvoru mogućnost penetracije.
Lajtmotiv Klimtovih djela je bila seksualnost. Klimtov je svijet pun cvijetnog praha i
tučaka, klica i jajašaca, ljudskog tijela i odjeće koja ga prekriva.

„Poljubac“, ulje na platnu,(1907.)

Ako se uspjeh umjetničkog djela može mjeriti
brojem reprodukcija onda je Klimtova slika „Poljubac“
jedno od najuspješnija djela na svijetu.
Slika simbolizira onovremeni Beč – preokupacija
spolnošću, erotikom i dekorativnošću.
Klimt je započeo sliku 1907.g. na vrhuncu svog tzv.
zlatnog razdoblja.
Na uporabu zlata utječe njegovo putovanje u Italiju 1903.
gdje je u Ravenni u bazilici
San Vitale vidio bizantske
mozaike u kojima zlatna boja
simbolizira Raj (carica
Teodora s pratnjom). Poljubac je svjetovni izraz vjerske zamisli –
Poljubac je erotski raj. Slika je izrazito plošna i dvodimenzionalni
prostor je identičan onome u bizantskih mozaika.
Carica Teodora s pratnjom, mozak,
Ravenna, 6.st.
„Poljubac“ prikazuje dva lika na livadi pokrivenoj
cvijećem na zlatnoj pozadini. Njihova priljubljena tijela ovijena su raskošnom odjećom.
Različitost muške i ženske naravi prikazana je razlikom u dekoraciji odjeće: muški lik nosi
odjeću ukrašenu geometrijskim ornamentom (smirene, ravne linije zatvorene u
pravokutnike), a na ženskom liku je organički ornament (zaobljene linije i krugovi. Njihov
zagrljaj oblikuje skladno jedinstvo dvaju tijela. Likovne karakteristike: dekorativnost,
plošnost, stilizacija, plošno tretiranje boja, izduženost likova, vertikalna kompozicijska os
koja prati stav tijela.
ARHITEKTURA SECESIJE

BEČ

J.M.Olbricht – izložbena zgrada Bečke secesije (1897.)

Secesionisti si izgradili i vlastiti izložbeni prostori prema projektu arhitekta Josef Maria
Olbrichta, danas jedan od simbola Beča (popularno zvana „glava kupusa“ zbog prozračne
kupole koju čini stilizirano lovorovo lišće od pozlaćenog kovanog željeza)

- za građevinu koristi jednostavne geometrijske

oblike
- u tlocrtu je prisutna simetrija
- iznad ulaza nalazi se natpis koji je geslo
secesijskog pokreta: „ Svakom vremenu njegova
umjetnost, umjetnosti njezina sloboda“
- iznad ulaznih vrata nalazi se reljef triju gorgona
koje predstavljaju slikarstvo, skulpturu i arhitekturu
- dekoraciju građevine čine i plošni pozlaćeni listovi
i vijugave grane

U zgradi Secesije 1902. otvaraju izložbu posvećenu Bethovenu. Klimt je za tu priliku

izradio monumentalni friz – erotsko tumačenje Bethovenove 9. simfonije uz riječi
Schillerove Ode radosti.
Tri oslikana zida tvore niz:

- prvi duži zid dvorane nasuprot ulazu: težnja za srećom –

patnje nemoćnog čovječanstva, njihova zamolba upućena
Vitezu u oklopu da preuzme borbu za sreću, molbu
podupiru likovi suosjećanja i slavoljublja

- pokrajnji zid: neprijateljske sile, Trifon, gigant protiv kojeg su

se i bogovi bezuspješno borili (prikazan kao majmun)...njegove
kćeri – tri gorgone koje simboliziraju bolest, ludilo i smrt.
 - drugi duži zid dvorane: čežnja za srećom utažena je u
poeziji. Umjetnost nas vodi do idealnog kraljevstva u
kojem svi možemo pronaći istinsku radost, sreću i ljubav.
Zbor rajskih anđela.
Vrhunac te radosti je „Zagrljaj“. – Zagrljaj za čitavi svijet.
Ta slika je izravna preteča „Poljupca“.

OTTO WAGNER (1841.-1918.)

- najznačajniji arhitekt bečke secesije

- izučavao je nove mogućnosti koje je pružala primjena željeza i armiranog betona

- značajke njegovog stila su jednostavnost, naglašena kubičnost osnovnog volumena, a s
druge strane bogati ornament linija i krivulja
- kod njega studirao i naši poznati arhitekti Viktor Kovačić i Vjekoslav Bastl

Kuća Majolika (1899.), Beč

- kuća u nizu u stambenom bloku
- fasada prekrivena keramičkim pločicama cvijetnih motiva
- po uzoru na tu kuću Vjekoslav Bastl je u Zagrebu na uglu
Gundulićeve i Massarykove ulice izgradio Kuću Kalinu

Stanica metroa na Karlsplatzu, Beč

- u osnovi željezna konstrukcija
- dekoracija fasade pozlaćenim biljnim ornamentima

Zgrada poštanske štedionice, Beč

- odmiče se od stila secesije
- pročelje je prekriveno mramornim pločama ukrašenim metalnim zakovicama koje dekoriraju
jednostavnu fasadu
- unutrašnjost: upotreba stakla i čelika, glavna dvorana konstruirana kao atrij s velikim
staklenim svjetlarnikom koji omogućava puno prirodnog svjetla
BELGIJA

Josef Hoffmann: Palača Stocklet (1905.-1911.), Bruxelles

- atektonska konstrukcija – negiranje strukture i mase zgrade,
osjećaj da zidovi nisu čvrste, pune konstrukcije nego da se
sastoje od velikih ploča tankog materijala
- naglašeno vertikalno stupnjevanje masa
- unutrašnja dekoracija – slike G. Klimta
Tektonsko je nešto čvrsto, masivno, stabilno, a atektonsko
znači obrnuto od toga.

Victor Horta: Kuća Tassel (1893.), Bruxelles

- nosiva konstrukcija(metalna) ujedno je i
dekorativna (vidi nosače na stubištu)
- koristi nove materijale (željezo, staklo, čelik)
- zastupa gesamtkunstwerk: osim konstrukcije
građevine dizajnira i unutrašnjost do najsitnijih
detalja

ŠKOTSKA
Charles Rennie Mackintosh: Umjetnička škola (1897.-1899.), Glasgow
- visoka škola primijenjene
umjetnosti i dizajna, kasnije
proširena bibliotekom
- u unutrašnjosti koristi
geometrijski ornament umjesto
biljnog
- veliki prozori na sjevernoj strani
(crtaone)

FRANCUSKA
Hector Guimard:Ulaz metro stanice Dauphne (1900.), Pariz
- koristi lijevano željezo koje je obojao zelenom bojom
- zahvaljujući fleksibilnosti materijala uspio je dočarati prirodne
oblike (stabljike, grane,) sa svake strane koje pridržavaju ulazni
natpis i nadstrešnicu
- nadstrešnica djeluje poput velikog lista

Preporuka: https://www.youtube.com/watch?v=sazsDYOXVis
(Smarthistory: Hector Guimard, Entrance Gate to Paris Subway
(Métropolitain) Station, Paris, France)
ŠPANJOLSKA

ANTONI GAUDI (1852.-1926.)

- najznačajnija djela su mu u Barceloni
- njegova arhitektura se razlikuje ne samo od dotadašnje španjolske arhitekture, već i od rada
njegovih suvremenika
- svojim najvećim učiteljem smatrao je prirodu, nadahnuće za svoja djela nalazi u promatranju
biljaka, životinja i minerala
- glavna značajka njegove arhitekture je pokušaj rekonstrukcije organičkog rasta
- kao dekoraciju koristi višebojne mozaike
- građevine mu se doimaju poput monumentalnih skulptura

Casa Milá (La pedrera) (1906.-1910.), Barcelona

- građevina jako pokrenutog volumena
- dominira valovito pročelje – konkavno-
konveksni ritam
- dimnjaci neobičnog oblika, kao
apstraktne skulpture (malo proguglaj i
uživaj u čudnim oblicima)
- ne postoji niti jedan pravi kut, niti jedan
ravni zid, pa je Gaudi morao dizajnirati i
poseban namještaj
- prostor organiziran oko dva dvorišta

Preporuka: https://www.dosde.com/en/la-pedrera-casa-mila-residence-visual.html
Za dodatni gušt prouči Gaudijevu Casu Batilló

Park Guell (1900.-1914.)

- park u kojem je Gaudi sjedinio arhitekturu, skulpturu i slikarstvo
- od strane investitora Eusebia Guella, bogatog katalonskog industrijalca, zamišljen je kao
kompleks vrtova u kojem je trebalo biti 60 luksuznih kuća za bogate koji bi se tako maknuli
od centra grada, buke i zagađenja. Od svega toga, s obzirom da je interes kupaca izostao,
sagrađene su samo dvije kuće koje su trebale poslužiti kao ogledne (niti jednu nije projektirao
Gaudi): jednu je kupio Gaudi za svoju obitelj (lijeva na srednjoj slici) – u njoj se danas nalazi
muzej posvećen Gaudiju.
Park je prodan gradskim vlastima i 1926. otvoren kao javni park.

Preporuka: https://www.youtube.com/watch?v=ewe1ioXIuXI
 Sagrada Familia (Sveta obitelj) – katedrala u Barceloni
(1882. - )
- Gaudijevo životno djelo – radio na njoj do smrti (od 1883.-1926.)
- Gaudi ovoj građevini pristupa kao kipar – visoki tornjevi djeluju
kao da su modelirani od gline
- nije dovršena

Preporuka: https://www.youtube.com/watch?v=UrKSk4xFVLw
(Sagrada Familia, Barcelona – WorldSiteGuides)

Dana 7. lipnja 1926. godine, Antonija Gaudíja je pregazio tramvaj. Zbog njegovog lošeg
izgleda i praznih džepova taksisti su ga odbili voziti u bolnicu u strahu da neće moći platiti
vožnju. Nitko nije prepoznao najslavnijeg arhitekta Barcelone, dok ga prijatelji nisu pronašli u
bolnici za siromašne sljedećeg dana. Kada su ga htjeli premjestiti u bolju bolnicu, on je to
odbio. Umro je dva dana kasnije, a za njim je žalila cijela Barcelona.

SKULPTURA

Secesijska skulptura uglavnom je zastupljena sitnom plastikom i stiliziranim prikazima u

reljefu koji imaju dekorativnu svrhu.

Među skulpturama većih dimenzija može se istaknuti

Fontana s figurama petorice dječaka, Georgesa
Minnea (1898.)
- u ritmičnoj kompoziciji pet puta se ponavlja identična
figura nagog dječaka koji u klečećem položaju grli svoja
ramena i blago se nadvija nad zdenac