Humanizam I Renesansa Skripta

HUMANIZAM I RENESANSA
Povijest III
HUMANIZAM
• tal. l’umanista
• 14. i poč. 15. st.
• čovjek i njegove potrebe su u prvom planu
• ideal: l’uomo universale – svestram čovjek, teži stjecanju novih znanja
• kulturna i znanstvena reforma
• praktična, stučna, znanstvena istraživanja (<> srednjovjekovna filozofija)
• preporod znanosti i u mjetnosti u Europi
RENESANSA
• tal. rinascimento = ponovno rođenje
• preporod antičke umjetnosti i arhitekture
• interes za klasičnu antiku
1. RANA RENESANSA / QUATTROCENTO – 15. st.

o jasno oblikovanje volumena
o “antikizirani” elementi
o lakoća i elegancija
2. VISOKA RENESANSA / CINQUECENTO – 16. st.

o sklad i monumentalnost
o inspiracija – rimske ruševine
3. MANIRIZAM – sred. 16. st.

o virtuoznost, elegancija, pluralizam
o bijeg u prostor
o introvertiranost
o bujni dekorativni oblici
• Europa u 14. st. – kriza, kuga, novi uzlet – ratovi (oporavak gospodarstva) i novi društveni sloj
(građani)
• talijanski gradovi – jača gospodarski i kulturni razvoj, kontinuitet antičke tradicije
• centri renesanse:
o prva pol. 15. st. – FIRENCA
o druga pol. 15. st. – RIM, VENECIJA, MILANO, PADOVA, URBINO, NAPULJ
o 16. st. – RIM
> postupno širenje po Europi
! 1
!
Povijest III
Značajke renesanse
1. POVRATAK ANTICI
• interes za klasičnu antiku
• ideali u umjetnosti
• jezik arhitekture (termin “red”)
• proučavanje izvora
2. ČOVJEK KAO SREDIŠTE

• ideal je l’uomo universale
• čovjek je centar svemira, bez limita, teži razvoju vještina u svim područja
3. PRISUTNOST PRIRODE
• Petrarca – otkrivanje prirode, prvi alpinistički pothvat
• sustav zakonitosti (npr. proporcije)
• umjetnost je ogledalo fizičke realnosti
• kao idila – promjena mentaliteta – vile, ladanjska arhitektura
4. RACIONALNI PRISTUP U ARHITEKTURI

• tehnika – da Vinci, Brunelleschi
• perspektiva –
o Brunelleschijevo otkriće linearne perspektive
o atmosferska perspektiva
• proporcije:
o Alberti – harmonične proporcije
o zlatni rez – omjer sume svih dijelova prema većem dijelu = omjer većeg
prema manjem dijelu
Teorije i traktati
• izvori:
o sačuvani arhitektonski spomenici
o Vitruvije
• Vitruvije:
o Deset knjiga o arhitekturi
o prvo sačuvano teorijsko djelo antike
o najutjecajnija knjiga ikad napisana
o prisutan i u srednjem vijeku, ali nije bilo interesa
• Leone Battista Alberti:

o De re aedificatoria, De pictura, De statua – predmeti neovisnih proučavanja
o cilj – novi diskurs u arhitekturi, znanje i razumijevanje s invencijom
o Alberti o Vitruviju:
! trijada Firmitas, Utilitas, Venustas
! prihvaćanje antičkih tipova građevina
! teorija stupovnih redova
! kritičan prema Vitruviju
! 2
!
Povijest III
• Filarete:
o Trattao di Architecttura
o praoblik nastambe
o prvi predstavnik čiste antropometrije (arh. proizlazi iz čovjeka)
• Sebastiano Serlio:
o praktični savjeti za gradnju
o izbjegava teoretiziranje
o slikovni kompendij
o javni interes za arheologiju
o sistematizirani stupovni redovi
• Jacopo (Giacomo) Barozzi da Vignola:

o praktične upute za ispravno građenje
o tekst prati slike, još preglednije
o uvođenje modula
• Andrea Palladio:
o putovanja u Rim i druge antičke centre
o stambena arhitektura je osnova
o rukopis izgubljen, ilustracije sačuvane
! 3
!
RANA RENESANSA
Povijest III
RANA RENESANSA
- razdoblje 15. stoljeća u Italiji (quattrocento) i Hrvatskoj (na jadranskoj obali)
- nastanak u Firenci
• Lorenzo Ghiberti, vrata krstionice S. Giovanni
• kiparsko ukrašavanje katedrale i kupola (Brunelleschi)
• nastanak specifičn gradske palače
- širenje – Urbino, Milano, Napulj, Venecija, Rim, Dalmacija, Istra
Slikarstvo
- ulje i tempera
- prvi renesansni slikar – Giotto
- prvi pravi renesensni slikar – Massacio
“Tribute Money”, freska u kapeli Santa Maria del Carmine u Firenci
! 1
!
RANA RENESANSA
Povijest III
“Holy Trinity”, freska u crkvi Sta Maria Novella u Firenci “The Expulsion from the Garden of Eden”
! 2
!
RANA RENESANSA
Povijest III
- Sandro Botticelli
“The Birth of Venus”
“Primavera”
! 3
!
RANA RENESANSA
Povijest III
- Piero della Francesca - majstor perspektive
“The Baptism of Christ” “The Flagellation of Christ”
- Paolo Uccello
“The Battle of San Romano” “Saint George and the Dragon”
- Andrea Mantegna
“St. Sebastian” “Agony in the Garden” “The Madonna of the Cherubim”
! 4
!
RANA RENESANSA
Povijest III
Skulptura i kiparstvo
- Lorenzo Ghiberti – pobijedio na natječaju za ukrašavanje prvih brončanih vrata krstionice
S. Giovanni, a radi i druga brončana vrata “Vrata raja”; i dalje utjecaj kasne gotike
natječaj 1401.g., krstionica S. Giovanni natječaj 1435.g., “Vrata raja”
- Donatello – “Sv. Marko” prvi kip u kontrapostu nakon antike
“Sv. Marko” “Zuccone” “David” “Gattamelata”
! 5
!
RANA RENESANSA
Povijest III
- Andrea del Verrocchio
“David” “Christ and St. Thomas”
- Bernardo Rosellino
! 6
!
RANA RENESANSA
Povijest III
Arhitektura
- Firenca – Brunelleschi, Michelozzo di Bartolommeo, L. B. Alberti; nastanak specifične
gradske palače (Strozzi, Pitti, Rucellai)
- Urbino – Luciano Laurana (Lucijan Vranjanin podrijetlom iz Zadra), F. di Giorgio
- Milano – kraj 15. st. Donato Bramante
- Rimini i Mantova – Alberti
- Venecija – P. Lombardo, M. Codussi
- sjever Italije – Andrea Palladio
- Hrvatska – Michelozzo, Juraj Dalmatinac, Andrija Aleši, Nikola Firentinac, braća Andrijić;
dubrovački ljetnikovci
! 7
!
RANA RENESANSA
Povijest III
Filippo Brunelleschi
- rođen 1377.g. u Firenci
- počeo kao zlatar i kipar, javlja se na natječaj za vrata firentinske krstionice
S. Giovanni 1401.g., no natječaj osvaja Ghiberti
- s Donatellom odlazi u Rim proučavati arhitektonske spomenike
- 1413.g. otkriva geometrijsku perspektivu
- 1420.g. osvaja natječaj za kupolu firentinske katedrale
- prvi koji razumije antičke konstruktivne sustave i primjenjuje
Kupola firentinske katedrale (Santa Maria del Fiore)1
• tehnički problem izvedbe – veliki raspon i visina

• do 1417. dovršena nosiva potkonstrukcija – stupci, lukovi, oktogonalna baza
• firentinska katedrala izgrađena je, no na mjestu kupole bila je rupa – nije postojalo
rješenje kupole tih dimenzija i na toj visini; 1418.g. organiziran je natječaj za rješenje
kupole, a 1420.g. pobjeđuje Brunelleschi
• postojeći planovi kupole nisu dozvoljavali lebdeće upornjake (gotika je favorizirana u
Milanu koji je bio neprijatelj Firence) – od 1367.g. u katedrali je stajala maketa katedrale
s oblikom kupole
Oblici kupola:
1. KRUŽNA kupola:
a. idealan izbor
b. ne treba oplata nego samo skela
c. gradnja prsten po prsten
2. KIŠOBRANASTA kupola s rebrima:

a. privremena oplata s rebrima
b. svodna ploha stoji na rebrima koja se mogu urušiti
3. OKTOGONALNA kupola:
a. oplata s ojačanjima u središtu stranica, da se ne uruše
b. poteškoće – materijal, velika visina, brza gradnja, slijeganje
4. odabrano – SPOJ OKTOGONALNE I KRUŽNE KUPOLE:

a. bez oplate
b. redukcija debljine
c. 2 ljuske – između njih:
• komunikacije (održavanje)
• kružni tlačni prstenovi
• kameni prstenovi + željezni lanci
• kružni prstenovi od opeke – prijenos težine na ugaona rebra
• radijalno postavljena rebra
• opeka postavljena u dijagonalnim trakama u uzorku riblje kosti,
od baze do vrha kupole
!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!
1
http://ngm.nationalgeographic.com/2014/02/il-duomo/mueller-text
http://www.bergbuilding.com/berg-built-blog/design-build-from-concept-to-
reality#.Vb3v49yAUqh
! 8
!
RANA RENESANSA
Povijest III
• postojeća baza kupole bila je oktogonalna, ali neprecizno izvedena jer se dijagonale ne
sijeku u jednoj točki; oblik presjeka kupole također je bio zadan (“pointed fifth”):
• široka 40 m, počinje na visini od 50 m

• sastoji se od osam segmenata samostanskog bačvastog svoda
• na spojevima segmenata nalazi se 8 vertikalnih rebara koji se vide i izvana, a između
njih se nalazi još 16 vertikalnih rebara
• kako bi se raspodijelio potisak kupole, vertikalna rebra povezana
su horizontalnim
• kružni obruči od kamena (na jednom – najkritičnijem – mjestu i od
drva) postavljeni su na nekoliko mjesta kako bi spriječili širenje
kupole prema van
• sve je dodatno učvršćeno opekom s uzorkom riblje kosti
(suprotstavlja se puzanju od slijeganja) – horizontalni potezi opeke
između redova vertikalno postavljene opeke koji se spiralno
pomiču prema vrhu kupole
! 9
!
RANA RENESANSA
Povijest III
• kupola je na tamburu iznad razine glavnog broda (da se smanji težina koja leži na
zidovima)
• dvije ljuske: podržava ih niz rebara od kojih je osam vidljivo izvana, a ostala su
prikrivena; vertikalna rebra povezana su horizontalnim
• dvostruka ljuska rasterećuje masu
• izvana tanja? ljuska s rebrima, iznutra deblja?, a međusobno su povezane kratkim
rebrima
• između ljuski je stubište koje vodi do lanterne na vrhu
• zidovi od opeke se stanjuju po visini?
• lanterna ima volute u ulozi kontrafora
• bila je praksa da se izgradi lučna drvena skela preko cijelog raspona kupole, ali to bi
zahtijevalo goleme komade drvene građe pa je Brunelleschi osmislio sustav koji se
sastoji od konzolno postavljene privremene skele izvan zidova tambura
• iznutra oslikana freskama
• oktogonalna lanterna s kontraforima (volute – nova upotreba)
! 10
!
RANA RENESANSA
Povijest III
Ospedale degli innocenti (sirotište)
• prvo sirotište u Europi

• prva cjelovita renesansna građevina
• organizacijom i prostornim programom
iz samostanske sheme nadovezuje se na
srednjovjekovnu tradiciju
• organizacija oko više dvorišta
• racionalni pristup: simetričnost i modularnost
(1M = 1 polje trijema dvorišta)
• loggia:
o tipološki i stilski uzor u renesansi
o loggia tvori jednu stranu trga (Piazza della Santissima Annunziata)
o vitki stupovi, omjer arkada š:v = 2:3
o između lukova su tondi – plavi glazirani terakotni medaljoni (A. della Robia)
o jaka horizontala napusta
o prozori u osi arkada
o opisane kupole, pete kupola su stupovi i konzole
o nekanelirani stupovi s korintskim kapitelima (8 voluta), kanelirani pilastri,
suzdržane profilacije vijenaca, okviri prozora – tipično za Brunelleschija
o plošnost, lakoća
o kontrast žbuke i nosivih elemenata
• veliki razmak između stupova – jednak visini stupa – jednak

udaljenosti stupa od zida = uravnoteženost cjeline
! 11
!
RANA RENESANSA
Povijest III
• tri portala – središnji vodi u unutarnje dvorište, a druga dva u crkvu i dječju dvoranu
• traveji trijema – kvadrat natkriven kupolom na pandantivima, međusobno odijeljeni
poprečnim lukovima (kontrastne boje kamena)
San Lorenzo, sakristija (~1420.g.)
• projekt za obitelj Medici, gradnja sakristije uz postojeću crkvu San Lorenzo

• obitelji Medici projekt se svidio te traže projekt cijele nove crkve na mjestu postojeće
• crkva nije u potpunosti izvedena prema

Brunelleschijevoj viziji (zbog financija te BRUNELLESCHI MICHELANGELO
Brunelleschijeve smrti) – npr. kapele duž
broda trebale su biti dublje, kao one u
transeptu
• latinski križ, trobrodna bazilika, glavni brod i

transept iste visine, glavni brod ima
kasetirani strop
• razdjelne arkade glavnog i bočnih brodova
su klasični stupovi s korintskim kapitelom i
kompletnim napustom? (umjesto imposta) s
polukružnim lukovima
• bočni brodovi – nova vrsta svoda – svod u
jednom komadu traveje pretvara u zasebne
jedinice
• u zidu bočnih brodova pilastri
• prostornost, cijela crkva može se doživjeti s ulaza
• modularnost – niz kvadratnih jedinica, travej glavnog broda = 2x širina traveja bočnog
broda, križište i apsida 4x veći od traveja bočnog broda
• usklađivanje visina – stup + impost = stuba + pilastar
!
!
! 12
!
RANA RENESANSA
Povijest III
!
• nedovršeno glavno pročelje – goli zid
• sakristija:
o prva “centralna” građevina renesanse – kocka s polukuglom
o kvadratna – omjer 1:1 – antika
o 3 pravokutne apside – središnja ima kupolu na pandantivima2
o presjek – 3 horizontale – donja i gornja zona kocke, dno kupole
o kišobranasta kupola:
! rebra sijele plohu na segmente
! oblik polukugle
! kružna baza
! svaki segment je i u tlocrtu i u elevaciji lučna krivulja
!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!
2
pandantiv – sferni trokut kojim se s kvadratne osnove prelazi u kružnu
! 13
!
RANA RENESANSA
Povijest III
Kapela Pazzi, 1442.-1465.
• grobna kapela obitelji Pazzi, dio samostanskog kompleksa Santa Croce

!
!
!
!
!
!
!
!
!
!
!
• kvadrat + 2 pravokutna polja

• jednostavan, pregledan, statičan, mogularan prostor
• kišobranasta kupola:
o 12 segmenata
o okulusi
• jednostavna kompozicija geometrijskih tijela – linearno izvučeni bridovi
• pročelje:
o prostilni trijem – ne zna se je li Brunelleschi autor
o korintski stupovi, arhitrav, arhivolte, atika – elementi antike
o na glavnoj osi je rebro, a ne okulus
• trijem ima dva bačvasta svoda koja podupiru malu kupolu
• trijem se sastoji od 6 klasičnih stupova s korintskim kapitelima, a dva su središnja stupa
povezana visokim polukružnim lukom koji uokviruje portal
• specifično firentinsko obilježje – dvobojni kamen (svijetlo-tamno, žbuka-sivi kamen)

• pročelje vjerojatno nije Brunelleschijevo – dovršeno je 14 godina nakon njegove smrti, a
ni portik ni pročelje ne odražavaju njegov projekt; npr. trijem sprječava da svjetlost uđe
kroz četiri prozora na ulaznom dijelu
! 14
!
RANA RENESANSA
Povijest III
• kupola nad središnjim dijelom, na kružnom tamburu, ima

okuluse (modul kapele je kvadratno polje pod kupolom)
• zidovi podijeljeni korintskim pilastrima, a pod rasterom
popločenja
• na unutrašnjim zidovima pilastri, vijenac, raznobojni
medaljoni s reljefima
• zlatni rez – omjer 1:1,618
!
!
! 15
!
RANA RENESANSA
Povijest III
!
Santo Spirito !
• usavršeno rješenje crkve San Lorenzo

(masivnija konstrukcija, skulpturalno
oblikovanje)
• crkva se gradila postupno zbog
financija
• trobrodna bazilika s trobrodnim
transeptom i trobrodnim korom
• glavni brod š:v = 1:2
• duž cijelog perimetra polukružne
kapelice koje su danas zazidane
!
!
!
PLANIRANO IZVEDENO
!
!
!
!
!
!
• kasetirani strop glavnog broda, kupola na pandantivima na križištu
• za razliku od San Lorenza ima polustupove na zidovima bočnih brodova (ne pilastre),
visina stupova i polustupova je jednaka
• specifičnosti – polukružni lukovi kapelica, traveja i arkada glavnog broda su iste visine
!
!
!
!
!
San Lorenzo
!
! 16
!
RANA RENESANSA
Povijest III
Sta Maria degli Angeli !

!
• tada nedovršena zbog manjka financija, 1930-ih završena (ne baš
najbolje :P)
• oktogonalan tlocrt
• kupola na pandantivima
• iznutra 8 kapela, izvana 8 niša
• kroz bočne zidove kapela probušeni prolazi koji čine ambulatorij
oko središnjeg oktogona
!
!
!
!
!
!
!
!
!
!
!
!
!
Leone Battista Alberti

!
• Genova 1404. – Rim 1472.
• humanist, piše traktate o slikarstvu, kiparstvu i arhitekturi
• l’uomo universale rane renesanse
• prvi teoretičar renesanse: “De re aedificatoria”
• zalaže se za crkve centralnog tlocrta (prihvaćeno u visokoj renesansi)
• arhitekt, a ne graditelj
!
!
Gradska vrata u Riminiju !
!
!
!
!
!
!
!
!
!
!
!
!
!
!
!
! 17
!
RANA RENESANSA
Povijest III
!
Tempio Malatestiano, Rimini !
!
• grobna crkva Sigismonda Malateste
• adaptacija postojeće gotičke crkve
• kombinacija crkve, hrama i slavoluka
• asketizam
• otvoreno drveno krovište, kupola nikad nije izgrađena
• prvi primjer klasičnog rješenja zapadnog pročelja crkve:
o model rimskog slavoluka (koncept tripartitnog slavoluka)
o plastični kanelirani polustupovi povezni kontinuiranim vijencem (arhitrav
s frizom)
o 2 polukružne niše s pilastrima (danas zazidane), u kojima su trebali biti
sarkofazi Sigismonda i žene koji su danas unutar crkve
o vertikalna raščlamba pročelja na 3 dijela
o u središtu portal sa zabatom unutar polukružnog luka; dekoracija
raznobojnim mramorom
o nedovršeno istočno pročelje (luk)
o razrađene proporcije – središnji slavoluk unutar kvadrata
• bočno pročelje:
o masivni stupci povezani masivnim lukovima > akvedukt
o između stupaca sarkofazi
!
Sta Maria Novella, Firenca, 2. pol. 15. st. !
!
• trobrodna gotička bazilika čije je zapadno pročelje preoblikovao Alberti
• prijelaz sa središnjeg višeg dijela na niži ostvaren volutama
• portal i rozeta uvučeni
• rubovi pročelja naglašeni pilastrima na postamentu
• donja zona:
o 2 kvadrata
o pilastri i polustupovi
• gornja zona:
o 1 kvadrat
o volute
o gotički kružni prozor
= pročelje hrama
• antičke proporcije (1:1) + firentinski karakterističan
dvobojni kamen
• model “antičkog pročelja” za bazilikalni tip crkve
! 18
!
RANA RENESANSA
Povijest III
• u crkvi se nalazi Massaciova freska “The Holy Trinity” (iluzionizam, centralna

perspektiva, piramidalna kompozicija)
!
!
!
San Andrea, Mantova, 1470. !
!
• jednobrodna bazilika s transeptom i apsidom
• kupola nad križištem
• kazetirani bačvasti svod:
o upire se u sustav bočnih kapela
o Dioklecijanove terme, Maksencijeva bazilika
• bočno od glavnog broda izmjenjuju se male i velike kapele s oltarima i
bačvastim svodovima okomitim na svod glavnog broda
• pročelje:
o motiv slavoluka
o tetrastilni antički hram
o velika centralna niša s bačvastim svodom
o kolosalni pilastri na postamentu, manji nose luk, a veći arhitrav
iznad kojeg je trokutasti zabat
o pročelje odvojeno od tijela crkve – visina manja od visine gl. broda
* San Sebastiano, Mantova, 1460. !

!
• nedovršena
• prva renesansna crkva s tlocrtom u obliku grčkog križa
i s 2 portala
• srednje polje nadsvođeno križnim svodom
• ulaz u kriptu centralno u nivou prizemlja, portali se
nalaze bočno i crkva je izdignuta
!
! 19
!
RANA RENESANSA
Povijest III
!
!
!
!
!
!
!
!
sažetak : RANA RENESANSA – Brunelleschi i Alberti
1. BRUNELLESCHI : kupola firentunske katedrale, Ospedale degli Innocenti,

sakristija u San Lorenzo, kapela Pazzi, Santo Spirito, Sta Maria degli Angeli
2. ALBERTI : gradska vrata u Riminiju, Tempio Malatestiano, Santa Maria Novella,

San Andrea, San Sebastiano
!
!
!
!
!
!
!
!
!
!
!
!
!
!
!
!
!
Palače
! 20
!
RANA RENESANSA
Povijest III
!
- svaki grad (Firenca, Venecija, Rim) ima specifičnu tipologiju palače koja se nastavlja na
tradiciju gotičkih gradskih palača
- prizemlja – poslovni prostori te ulazi u dvorište, prvi kat – piani nobile tj. reprezentativni
prostori, drugi kat – stambeni prostori
Palača Medici Riccardi, 1444.g., Michelozzo, Firenca
• prva velika renesansna palača, sagrađena za Cosima Medicija

• prototip Palazzo Vecchio – pravokutna palača s unutarnjim
dvorištem, rustika na pročelju
• tlocrtno teži simetriji, glavna os s ulazom

• ulaz vodi u atrij s trijemovima
• Michelangelo kasnije proširio prizemlje
• unutrašnji sudar kolonada u atriju – vizualno slab
• krovni vijenac (kordonski) u skladu s visinom zgrade

• prizemlje – rustika (skup materijal = statusni simbol), prvi kat – piano nobile – klesanci ,
drugi kat – zaglađeni klesanci
• uzet je model sjevernog pročelja palače Vecchio
• sličnosti s palačom Vecchio: plastičnost, kolosalna rustikalnost kamena u prizemlju,
zatvoreno prizemlje – kao utvrda, tanki romanički etažni vijenci sa zuborezom, bifore s
tankim stupom u sredini i radijalno složenim kamenjem, jaki vijenac – krunište
• slijepi prozori – ritam
!
!
!
!
!
!
!
!
!
!
!
! 21
!
RANA RENESANSA
Povijest III
Palača Strozzi, kraj 15.st., Michelozzo
• gradnju započeo Benedetto da Maiano, a završio Michelozzo

• utjecaj palače Medici Riccardi
• gigantska palača (dimenzija gradskog bloka) s prizemljem visokim
cca. 11 m
• u prizemlju tlocrtno simetrična (sve prostorije, unatoč različitim

funkcijama, zrcalno raspoređene)
• dvokraka stubišta vode do dvorana za primanje na katu > najava
velikih dvostukih sklopova baroka
• pravokutno unutrašnje dvorište (atrij) – unutrašnji sudar kolonada atrija – vizualno slab
• podjela pročelja NIJE jednaka podjeli prostora po visini

• 2. kat ima dvije etaže (zbog proporcija), jednu s prozorima na ulicu, a drugu s prozorima
na dvorište
!
!
!
!
!
!
!
!
!
!
!
!
!
!
!
• rustika na cijelom pročelju – jastučasti blokovi, s visinom sve manja ispupčenja; na uglu
tanka traka
• tipičan detalj firentinske rane renesanse: kontinuirani vijenac sa zuborezom
• bifore s tankim stupom u sredini i radijalno složenim kamenjem nadvoja
• elegentni prozori u kontrastu s težinom ziđa
! 22
!
RANA RENESANSA
Povijest III
Palača Pitti, ~1450.g., Michelozzo
• pripisivana je Brunelleschiju, ali vjerojatno je autor Michelozzo

• dvaput dograđivana, gigantskih dimenzija (dugačka 200 m)
• cilj: nadmašiti palaču Medici Riccardi – svaki motiv ponovljen je u kolosalnom mjerilu
• pročelje:
o naglašena rustikalnost ziđa
o naglašena horizontalna podjela pročelja
o pravilan ritam otvora
Villa Medici, Michelozzo, Poggio a Caiano
• ulaz je u piano nobile – antički jonski hram

• centralni tip
• simetrija
• u prizemlju platforma terase
! 23
!
RANA RENESANSA
Povijest III
Palača Rucellai, 1446.-1451.g., Alberti
• prototip firentinske palače s pilastrima

• kontinuirana rustika cijelim pročeljem
• izrazita horizontalna i vertikalna podjela
• plitki pilastri (superponiranje) dijele pročelje na 5 polja (portal + 2
polja s prozorima s obje strane); kasnije su dodana još dva polja
(jedno s portalom)
• sokl prizemlja – opus reticulatum (rezbaren, ne od

pojedinih elemenata)
• tri reda pilastara međusobno su odijeljeni arhitravima (imitacija Koloseja) – pilastri su

plitki pa ostaju dio zida, a pročelje izgleda kao jedinstvena površina na koju arhitekt
projicira nacrt vanjskog izgleda Koloseja
• Alberti pokušao riješiti temeljni problem renesansne građevine: kako primijeniti klasični
sustav na vanjski dio neklasične građevine
• horizontale gređa (arhitravi) + vertikale pilastara
• Alberti sa svakim elementom postupa jednako kako bi objedinio nacrt
• dvodijelni prozori sa stupom u sredini i radijalno složenim kamenjem
! 24
!
RANA RENESANSA
Povijest III
Pienza
• gradić na dva brežuljka, u kojemu je rođen papa Pio II.

• prvi realizirani idealni grad renesanse
• graditelj Bernardo Rosellino
• jazgra = PIAZZA:
o tlocrtno trapez flankiran palačama
o katedrala kao glavni fokus
o učinak perspektive
o naglasak na hijerarhiji, a ne simetriji; detalji lokalnih graditelja; brzina gradnje
zbog papinog pritiska – tradicijska gradnja
• građevine na piazzi (naručitelj papa):
1. Palača Piccolomini
2. Katedrala (model njem. got. dvoranske crkve – izvan tal. tradicije!)
• križno-rebrasti svod
• šiljasti prozori s dekorativnom ispunom
• pročelje: tetrastilni hram, pijedestali
3. Gradska vijećnica
4. Biskupska palača (klasična ren. palača s pravokutnim got. prozorima)
! 25
!
RANA RENESANSA
Povijest III
Palača Piccolomini, Bernardo Rosellino
• unaprijeđeni tip firentinske palače

• pročelje: podjela po horizontali (prizemlje, piano nobile, drugi kat,
vijenac) i po vertikali (7 dijelova međusobno odvojenih pilastrima
+ 1 portal)
• u prizemlju kvadratični prozori, na katu bifore s radijalno
postavljenim klesancima
• u prizemlju rustični pilastri
• dvorišno južno pročelje – trijem + 2 loggie – pogled (važan
element, zahtjev investitora)
* prvi puta jednoosna kompozicija palače i vrta

!
!
!
Urbino
• gradić blizu Riminija

• palača Ducale, palača vojvode Federica de Montefeltrea, vojnika
i renesansnog čovjeka
• arhitektura pod utjecajem F. de Montefeltrea
!
!
!
!
!
!
!
P. della Francesca, Portret vojvode i vojvotkinje
Palača Ducale
• graditelj Luciano Laurana (Lucijan Vranjanin), kipar Francesco di Giorgio

• palača je svojevrsna metafora grada
• nepravilni tlocrt s atrijem u centru, na prvom katu
(piano nobile) su dvorana za primanja i ceremonije,
odaje vojvode i vojvotkinje, viseći vrt između odaja,
! 26
!
RANA RENESANSA
Povijest III
vojvoda imao vlastiti studio (studiolo) specifičan po intarzijama

(drvenim panoima)
• 1. faza gradnje:
o nova palača ne koristi datosti lokacije
• 2. faza gradnje:
o novi dijelovi povezani s prirodnim kontekstom
o dvorište je centar palače:
! trijem + zatvorene galerije na katu
! prostrano
! ugao je stupac “L” oblika + polustupovi +
pilastri – po prvi put dobro riješen detalj
• palača je od opeke, s kamenom u bitnijim dekorativnom

elementima
• 2 kule na sjevernom pročelju, vidljive na putu iz Firence
• prvo monumentalno renesansno stubište
• privatni prostori vojvode:
o prioritet je funkcija, a ne simetrija
o dio pročelja zakošen prema cesti
• opus isodomum na pročelju prema trgu (kamen)
!
!
!
!
!
!
!
!
!
Katedrala, Franscesco di Giorgio
• naglasak je na palači, a ne na katedrali – obrnuto od Pienze

• pročelje:
o motiv slavoluka
o slojevita artikulacija
• novi tip grobne kapele:
o kvadratno svetište s kupolom + pravokutni prod
o izvana – asketski, elementarno
!
Castel Nuovo, Napulj, ulazni portal
• slavoluk > utjecaj slavoluka u Puli

• reljef atike – majstorska kompozicija
! 27
!
RANA RENESANSA
Povijest III
!
!
!
!
! !
!
!
!
!
!
sažetak : PALAČE
1. FIRENCA : Medici-Riccardi, Strozzi, Pitti, Ruccelai
2. PIENZA : Piccolomini
3. URBINO: Ducale, katedrala

!
!
!
!
!
!
!
!
!
!
!
!
!
!
!
!
!
!
!
!
!
!
!
!
!
!
!
!
!
!
!
!
!
! 28
!
RANA RENESANSA
Povijest III
! Venecija
- tip gradskih palača nastao pod utjecajem venecijanske
cvijetne gotike, ali i zbog potrebe za utvrđivanjem prizemlja
zbog zaštite od vlage
- karakterisitke palače: dekorativnost, plastičnost, kolorizam
- palače nastaju u drugoj pol. 15. st. dolaskom lombardijskih
graditelja
Portal Arsenala
• prva pojava renesanse u Veneciji

• ulazni portal u ratno brodogradilište
• stupovi iz 12. st. – činili su se dovoljno antički, iz
venecijansko-bizantske faze
! Pietro Lombardo
Santa Maria dei Miracoli
• jednobrodna, bez transepta, svetište je povišeno (ispod je sakristija)

• drveni bačvasti svod
• kubus s lukovima
• ulazno pročelje: simetrija (3 pilastra sa svake strane), polukružni zabat
• bočna pročelja: slijepe arkade
• osvjetljenje – 2 prozora na istočnoj strani + luneta
• poligonalno stubište ujedno i zvonik, prislonjen na volumen građevine
• obloga mramorom (zrcaljene žile mramora), inkrustacija
!
! 29
!
RANA RENESANSA
Povijest III
Palača Dario
• prijelazni tip između kasne gotike i rane renesanse

(portal u osi flankiran s 2 prozora)
• prizemlje je simetrično, ulaz u središtu
• katovi su asimetrični (odnos otvorenog i zatvorenog) –
niz prozora (NISU kvadrifore)
• na prvom katu je glavna dvorana
• pročelje – bogata kamena dekoracija, raznobojni
mramor, detalji i proporcije elemenata klasični
• balkon dodan u 19. st.
Claude Monet, Palazzo Dario
Scuola Grande di San Marco
• prva zgrada je izgorjela u požaru, drugu (ovu) je projektirao

P. Lombardo, a dovršio Mauro Codussi
• tvori jednu stranu trga (Campo San Giovanni e Paolo) – ima nametljivo
pročelje
• u prizemlju slijepi prozori s plitkim reljefom u linearnoj perspektivi (lav –
simbol sv. Marka i simbol Venecije) koji sugerira dubinu
• bogata dekoracija – pilastri, skulpture, raznobojni mramor
Canaletto
! 30
!
RANA RENESANSA
Povijest III
! Mauro Codussi
San Michele /san mikele/
• samostanska crkva, trobrodna

• na otočiću Isola di San Michele (groblje)
• uzor mnogim crkvama u Dalmaciji
• izgrađena u potpunosti od istarskog kamena
• trolisno pročelje preuzeto od Albertija, evocira antiku
• pročelje: jednostavan zid s pilastrima, rozetom i 4
diskretna broša; plitka rustika
• napust prekida verikale pilastara
Palača Vendramini - Calergi
• naziv dobila po kasnijim vlasnicima, izvorno palača Loredan

• remek-djelo Marura Codussija
• pročelje: simetrično, trodijelna podjela s portalom u sredini
• nema uobičajenog kolorizma i dekoracije, već bogati plasticitet
• prizemlje – pilastri, katovi – polustupovi
• prozor – 2 lučna elementa u jednom većem luku, evocira gotičku
biforu
! 31
!
RANA RENESANSA
Povijest III
San Salvador
• longitudalna crkva
• preuzet model crkve sv. Marka
• tri kupole kolosalnih dimenzija u jednom redu
! 32
!
RANA RENESANSA
Povijest III
sažetak : VENECIJA
1. LOMBARDO : Santa Maria dei Miracoli, Palača Dario, Scuola Grande di San
Marco
2. CODUSSI : San Michele, Palača Vendramin-Calergi, San Salvador
! 33
!
RANA RENESANSA
Povijest III
Mediteranska Hrvatska
Dubrovnik, ojačanje fortifikacijskog sustava s kopnene strane, Michelozzo
• obnova i ojačanje, ali i očuvanje srednjovjekovnog sustava

• 2 sustava obrane:
o okomita obrana (visoke kule)
o predziđe s polukružnim bragama
Minčeta
• graditelj Michelozzo iz Firence, a nastavio Juraj Dalmatinac

• u ono doba među najmodernijim utvrdama uopće
• strateška i simbolička važnost
• u sredini ostala stajati starija kula
• predziđe debljine oko 6 m
• masivno krunište
Bokar
• vrhunska obrambena arhitektura

• hodnici s kazamatima
Dubrovnik, Knežev dvor, napuljska graditelj Onofrio di Giordano della Cava

(+vodovod+Onofrijeva fontana)
• donji dio oblikovan renesansno (rana renesansa – detaljnost i preciznost oblikovanja

kapitela), a gornji dio u gotici
• jednokatna palača
• trijem ima križno-rebrasti svod
• inovacije:
o strogo odijeljene funkcije, svaka zona ima zasebno stubište
• pročelje:
o trodijelna kompozicija
o renesansni ulazni trijem
o gotičke bifore unutar šiljastih lukova
o kapiteli – putti plešu i nose girlande
! 34
!
RANA RENESANSA
Povijest III
Šibenik, katedrala
• faze gradnje:
1. od 1432. građena kao gotička, graditelj
otpušten jer je bila preblizu stijeni
2. 1441.-58. i 1465.-1475. Juraj Dalmatinac
3. 1475.-1507. Nikola Firentinac
• povezana s biskupskom palačom

• trobrodna bazilika s transeptom i kupolom na križištu
• “montažna gradnja” - kameni blokovi slagani su kao drveni, metoda
pera i utora (istak jedne kamene ploče ulazi u žlijeb druge)
• detalji govore o fazama gradnje – npr. završetak čiji je prvi dio širi
• kompleksni nivoi, pločom je zaključana krstionica ispod
• svod katedrale ujedno i vanjski dio (nema izolacije – jedinstven
slučaj)
• kor – ojačanje zidova zategama
• dekorativni triforij unutra = atika vani
• originalni svod (bačvasti):

o užljebljene kamene ploče umetnute u pojasnice
o unutra svod, vani krov
• oktogonalna kupola:
o jaki stupci pandantivi
o oktogonalni tambur
o kamene ploče se suzuju prema gore
• pročelje:
o inspiracija San Michele u Veneciji
o trolisni završetak (Alberti posredno)
o bazilikalni presjek točno prati konstrukciju
• u unutrašnjosti gotički stupovi, lukovi, triforij i vijenac

• na vanjskom vijencu apside friz sa 72 glave
! 35
!
RANA RENESANSA
Povijest III
Osor, katedrala; Zadar, crkva sv. Marije; Dubrovnik, sv. Spas; Sveti Vinčenat, župna
crkva; Hvar, katedrala - trolisna pročelja
Trogir, krstionica katedrale, Andrija Alessi
krstionica (lijevo)
kapela bl. Ivana Orsinija (desno)
• montažna gradnja:
o blokovi se pripremaju u kamenolomu, a onda se postavljaju u vertikale s
utorima
• plitke niše između pilastara > girlande s puttijima > vijenac od akantusovog lišća (gotika)
> izduljeni stupci (gotika) > šiljasti bačvasti svod (gotika) / kasetirani svod (antika)
• kasetirani strop (od ploča s po nekoliko kazeta)
• pravokutan prostor
• sudar dva stila, nesporazum: anđelčići odrezani da bi prošlo rebro
! 36
!
RANA RENESANSA
Povijest III
Trogir, kapela bl. Ivana Orsinija, Nikola Firentinac, A. Alessi, Ivan Duknović
• antologijsko djelo
• barokno postolje + gotički sarkofag
• pravokutni prostor svođen bačvastim svodom – Jupiterov hram u Splitu
• osvijetljene nad vijencem – kružni prozori
• montažnja gradnja:
o zid tanak 15 cm!
o zatege > max. stanjeno ziđe
o aplicirana plastika je nosiva
o kazetirani svod – kazete spojene željeznim sponama
• ikonografija:
o spiritelli s bakljama u donjoj zoni
o Krist, bogorodica, sveci u nišama
o putti na stupovima
• skupture u niši:
o Krist – Firentinac; kontrapost i linearna draperija
o sv. Ivan Evanđelist – Duknović
! 37
!
RANA RENESANSA
Povijest III
Dubrovnik, Sponza
• kombinacija gotike i renesanse

• utilitarna arhitektura
• u prizemlju istaknuti renesansni trijem, iznad njega cvjetni (gotički) portal, pa cvijetna
(venecijanska) gotika; prvi kat – piano nobile; drugi kat – klasični oblici s nišom sv. Vlaha
Dubrovnik, ljetnikovac Bunić Gradić u Gružu
• gore gotika, dolje renesansa

• piano nobile
• orsan koji služi kao pješački prolaz zapravo je garaža za brodove jer se dolazilo brodom
– nad njim kapelica, na kraju paviljon
• u prizemlju trijem
Dubrovnik, ljetnikovac Sorkočević na Lapadu
• gore gotika, dolje renesansa

• jedinstven po detaljima i očuvanosti
• “Četiri sobe i jedan salon, to je kuća Slavena”
• salon = velika središnja dvorana
• skraćeni orsan (radi prolaza ceste), ribnjak, vrt
• utvrđen
! 38
!
RANA RENESANSA
Povijest III
sažetak : MEDITERANSKA HRVATSKA
1. DUBROVNIK : Minčeta, Bokar, Knežev dvor, Sponza, ljetnikovac Bunić-Gradić,

ljetnikovac Sorkočević
2. katedrala (Šibenik), krstionica (Trogir), kapela bl. Ivana Orsinija (Trogir), crkve s
trolisnim pročeljima (Osor, Zadar, Dubrovnik, Sveti Vinčenat)
! 39
!
RANA RENESANSA
Povijest III
Rim i Lombardija
Rim, palača Venecija
• naziv dobila po tome što ju je gradio venecijanski kardinal

• izvana obilježja srednjeg vijeka
• unutarnje dvorište:
o renesansa
o podsjeća na Colosseum (Flavijski amfiteatar) – dorski pa korintski red
o trijem = stupci (aplicirani polustup na masu zida) + lukovi (polustup –
pijedestal, baza, kapitel, napust) – sjajne proporcije
Rim, Palazzo della Cancellaria (Pallazo Riario)
• gigantskih dimenzija, zauzima čitav blok, a sadrži i crkvu

• zapadno krilo:
o piano nobile (prozori u edikulama)
o skladne proporcije
o novi ritam – evocira motiv slavoluka; traka povezuje parapete
• dvorište:
o podsjeća na firentinske trijemove
o ojačani L ugaoni stupci
o u skladu s antičkom rimskom arh. – 3 etaže: stup-stup-pilastar
! 40
!
RANA RENESANSA
Povijest III
• dolje fina rustika, kameni klesanci

• minimalni istak na kraju pročelja
• ritam plitkih pilastara na katu a-b-a-b
• prizemlje i prvi kat – prozori s polukružnim završecima, drugi kat – pravokutni prozori,
treći kat – prozori kao u prizemlju samo puno manji, vijenac na vrhu
• problem sudara kolonada u atriju – na uglu su snažni pilastri
• kamen + vidljiva opeka
Milano, Santa Maria uz San Satiro (predromanika), Bramante
• trobrodna crkva, s trobrodnim transeptom, bez kora

• središnji brod završava središtem transepta, kao rotonda (dolje kvadrat,
gore kupola)
• apsida – iluzionizam – vrlo plitka, ali djeluje duboko; privid postignut
plitkim reljefom (svetište nije moglo ići van zbog ceste)
• oktogonalna skaristija uz crkvu
Milano, Sta Maria della Grazie, Bramante
• na gotičku peterobrodnu crkvu dodao centralnu građevinu i svetište s apsidom

• puno detalja, uobičajeno za Lombardiju tada
• kupola stoji na prozračnoj kolonadi
• trake po kružnoj kupoli
! 41
!
RANA RENESANSA
Povijest III
sažetak : RIM I LOMBARDIJA
1. RIM : Palača Venecija, Palača Riario (della Cancellaria)
2. MILANO – BRAMANTE : Sta Maria uz San Satiro, Sta Maria delle Grazie
! 42
!
VISOKA RENESANSA : I. dio
Povijest III
VISOKA RENESANSA
- razdoblje početka 16. stoljeća u Italiji (cinquecento) i Hrvatskoj
- razvija se u Rimu, koji je središte visoke renesanse: Bramante, Michelangelo, da Sangallo, Peruzzi,
Romano, Sanmicheli, da Vignola
- u Veneciji su najistaknutiji Sansovino i Sanmicheli
- sjever Italije: Palladio, osnivač paladijanskog klasicizma (stil koji će trajati oko 20 godina u Europi i
SAD-u)
u Hrvatskoj: u Dubrovniku palače; Sisak, Varaždin, Zagreb, Hrvatsko zagorje (dvorci i utvrde)
! 1
!
Povijest III
Donato Bramante
• 1444. – 1514. Rim
• arhitekt i slikar
• učio graditeljstvo kod Luciana Laurane u Urbinu
• odlazi u Milano gdje gradi nekoliko crkava
• 1499. odlazi u Rim
Tempietto, Rim, 1502.
• nalazi se u klaustru crkve San Pietro in Montorio, na mjestu raspeća

sv. Petra
• oblik antičkog tolosa s rimskim dorskim redom (=toskanski red),
vjeran kršćanskom martiriju
• cela na kružnom stereobatu, obavijena trijemom (Vestin hram uz
Tibet, kružni hram u Tivoliju)
• pročelje po vertikali:
1. baza od 3 stube
2. postament s toskanskim redom
3. napust
4. balustrada
5. gornja etaža
6. kupola s lanternom
• stupovi:
o antički trupovi
o triglif u osi stupa
o 1:8,5 – malo viši od antičkih proporcija 1:8, ali Vitruvije
dozvoljava čak 1:10
• raščlanjena masa zida – niše i pilastri

• u sredini je valjak kapelice nadsvođen kupolom zid valjka razveden
nišama
• 2 zlatna pravokutnika – širina trijema i visina cele
• zamišljen je kružni trijem oko građevine (inspiracija je Teatro
Maritimo u Hadrijanovoj vili), ali nije izveden
! 2
!
Povijest III
Palača Caprini, Rim, početak 16. st.
• sačuvani su nacrt i skice, zagrada je srušena

• zgrada od opeke prekrivena štukom, pa djeluje kao da je od kamena (jeftinije i brže)
• dućani u donjem dijelu - rustika, na katu spavaonice
• na pročelju kata prozori (edikule) s balustradom, odvojeni dvostrukim toskanskim stupovima
(Cortile del) Belvedere, Rim, 1506.
• terasasta gradnja na vrhu rimskog brežuljka

• gradnju prekinuo papa Siksto V.
• niz terasa povezanih stubištima (s motivom slavoluka) s velikom eksedrom na kraju (kasnije je
dodana polukupola)
!
!
Sta Maria della Pace, Rim
• klaustar samostana u Rimu

• naglašene proporcije i strogost reda
• prizemlje: jaki stupci s plitkim pilastrima i polukružnim lukovima
• kat: izmjena slabijih i jačih nosača koji nose arhitrav; stupci s plitkim pilastrima + tanki stupovi
!
!
!
!
!
!
!
!
!
! 3
!
Povijest III
!
Sv. Petar, Rim, poč. 16. st.
• papa želi sagraditi najveću građevinu kršćanstva na mjestu ruševne ranokršćanske bazilike;
građevina koja treba biti simbol kršćanstva (<>Aja Sofija)
• Bramante gradi novu crkvu na mjestu peterobrodne bazilike iz Konstantinovog doba na
zahtjev pape
• sačuvana je medalja s prikazom crkve
• centralna građevina, jednostavne proporcije, tanki zidovi (statika!)

• centralni oblik - grčki križ s kupolom (odgovara zahtjevu kojeg je postavio Alberti za sakralnu
arhitekturu)
• potpuno simetrična crkva s 4 kraka i 4 jednake apside, ne zna se gdje je trebalo biti svetište,
a gdje ulaz
• razlijevanje u sekundarne prostore
• na uglovima manje kupole i zvonici
• na pročelju dominiraju jednostavni geo. oblici, a u unutrašnjosti kiparsko oblikovano ziđe
• kupola inspirirana kupolom Panteona, dimenzijama malo veća od kupole Aje Sofije
• nije planiran kontinuirani zid već “otoci” ziđa – kritike u smislu nosivosti građevine
• nestandardna orijentacija sa svetištem na zapadu
• gradnja je tekla sporo, nakon Bramanteova smrti izmijenio se još niz autora; da Sangallo
(potrebna pojačanja stupcima koji su počeli pucati), Fra Giacondo, Raphael, Baldasare
Peruzzi
• projekt je dovršio Michelangelo – pojačao ziđe ("Without destroying the centralising features
of Bramante's plan, Michelangelo, with a few strokes of the pen converted its snowflake
complexity into massive, cohesive unity."), ali zadržao centralni tlocrt crkve, dok je kasnije
Carlo Maderna nadogradio brod i time stvorio longitudinalni tlocrt
• Rafael, “Atenska škola” – arhitektura kakvu možemo očekivati u nedovršenoj crkvi sv. Petra
! 4
!
Povijest III
Antonio da Sangallo (mlađi)
• firentinski graditelj
Palača Farnese, Rim
• tvori jedno pročelje trga Piazza Farnese

• tlocrtno simetrična
• na prvom katu izmjenjuju se trokutasti i segmentni zabati
prozora s jonskim stypovima (prozori su edikule), dok su na
drugom katu svi zabati trokutasti te prozori imaju korintske stupove
• Michelangelo kasnije unio promjene: masivni vijenac pročelja i arhitravom istaknut središnji
prozor prvog kata
• portal s rustikom, kamenom ojačani uglovi pročelja
• dvorište:
o ulaz kroz vestibul s rimskim dorskim stupovima i kasetiranim bačvastim svodom
o trijem s polustupovima na stupcima, dobar ugaoni spoj kolonada
* Palača Spada, Rim
skulptorska dekoracija pročelja

•
rustika od kamenja različite veličine u prizemlju s jednim portalom
•
pročelje po vertikali:
•
o rustika u prizemlju
o vijenac
o veliki prozori + skulpture u nišama + trokutasti zabati
o mali prozori + plitki reljef / skulpture (anđeli, girlande, itd.)
o vijenac
o veliki prozori + natpisi
o jaki vijenac
* Borromini – perspektivna optička iluzija (slika desno) – prostor izgleda puno duži
! 5
!
Povijest III
Rafael (Raffaello Santi)

• graditelj i slikar iz Urbina
• također vodio gradnju crkve sv. Petra u Rimu
* Palača Vidoni - Caffarelli, Rim, poč. 16. st.
• preuzet model Bramanteove palače:
o u prizemlju rustika
o na prvom katu prozori s balustradama odvojeni
dvostrukim polustupovima
• vijenci su u razini podova

• dograđivana
* Palača Pandolfini, Firenza
• portal s rustikom u sredini pročelja – s jedne strane samo prizemlje, a s druge i kat
• uglovi naglašeni rustikom
• izmjena trokutastih i segmentnih zabata prozora (suprotna izmjena u prizemlju i na katu)
• nepravilan tlocrt
Palača Branconio dell’ Aquila, Rim
• srušena
• odmak od učitelja – manirizam
• referenca na Bramantea – 5 vertikalnih osi
• dekoracija: zaglađena ploha <> raskošne štuko dekoracije
ispupčene edikule <> niše
prozor <> puni zid
oštri zabati <> meka dekoracija
• inverzija:
o aplicirana kolonada u prizemlju
o nema kontinuiteta vertikale
! 6
!
Povijest III
Baldasare Peruzzi
• također vodio gradnju crkve sv. Petra u Rimu
Vila Farnesina, Rim
• urbana vila uz Tiber, izvan gradskih zidina

• model za vile suburbane
• prototip francuskih vila (dvoraca) zbog poluotvorene
galerije u prizemlju vrtne strane
• u njoj se nalazi Rafaelova “Galateja”
• dvorišno pročelje: lođa do visine napusta, flankirana
bočnim krilima
• prizemlje – vijenac – kat – traka s bogatom dekoracijom – vijenac
• mali otvori u zoni mezanina
• do središnjeg portala vode stube
• pilastri se prekidaju vijencem te se nastavljaju u osima na katu
Palača Massimo, Rim, 1535.g.
• primjer manirizma
• građena za Pietra Massima, a do
nje je i palača za njegovog brata
Angela
• sagrađena na mjestu gdje su
prethodne zgrade stradale u
požaru tijekom pljačke Rima
1527. (Sack of Rome)
• nepravilan tlocrt zbog neravnog terena i gustog urbanizma
• parcela 100% izgrađena
• inovacije:
o rješenje pročelja, središnji ulazni trijem s dorskim redom
o ulaz u palaču u središnjoj osi > os se ne nastavlja u unut. dvorište, već ulaz
tangira dvorište
• pročelje:
o od klesanca
o prizemlje i trijem + piano nobile + dvije etaže s malim
pravokutnim prozorima
o vijenac prizemlja jači od vijenca kata
• lođa unutarnjeg dvorišta ima bačvasti svod koji

je probušen
! 7
!
Povijest III
Giulio Romano
• glavni predstavnik manirizma

• izgradio nekoliko vila u Rimu (Lante, Madama)
• dvorski slikar i graditelj vojvode od Mantove
Palača del Te, Mantova, ~1530.
• “palača čaja”
• kvadratična prizemna zgrada + gospodarski
objekti
• 2 ulaza:
o glavni – preko mosta
o sporedni – u osi, na drugom kraju
• dvorišno pročelje:
o glatko
o dominira središnji dio s ulazom –
tri luka s dvostrukim dorskim
stupovima (2x2) i napustom, iznad
toga trokutasti zabat; bočno su
manje arkade nepravilnog ritma
• sporedno pročelje:
o kolosalni dorski pilastri s dorskim
vijencem
o rustika
• krila palače s unutrašnje strane puno su

plastičnija jer se, umjesto pilastara, pojavljuju
dorski stupovi; gruba rustika <> glatko
ožbukani stupovi
• maniristički elementi:
o središnji triglifi napusta skliznuli
prema dolje što stvara dojam
neravnoteže
o nad središnjim lukom je kamen koji
ulazi u timpanon nad njim
• u palači se nalazi Romanova iluzionistička slika
* Palača Romano, Mantova
! 8
!
Povijest III
• vlastita kuća
• u donjoj zoni plitka rafinirana rustika i kvadratni prozori
• središnji portal s trokutastim zabatom – vijenac prati trokutasti oblik zabata
• na prvom katu su prozori urezani u zid kao niše s polukružnim lukovima, pa nastaju izbočeni
stupovi koji tvore polukružne arkade
• krovni vijenac
Michele Sanmicheli
• 1484. Verona – 1559. Verona
• školovao se u Rimu kod Bramantea
• postao glavni inženjer Mletačke Republike (povećao i učvrstio veliki broj utvrda, vrata na
starim gradskim zidinama)
• njegove građevine utjecale su na stil veronskih palača s rustikom u prizemlju i maniristilkim
elementima na katovima
Palača Bevilacqua, Verona, ~1530.
• kombinacija različitih ritmova na pročelju: tri gigantska prozora, parovi stupova, manji prozori
na podnožjima, trokutasti i segmentni zabati prozora (> sugerira da je planiran još jedan ulaz)
• inovacija: kanelirani stupovi, neki vertikalno, a neki zavojito
• prizemlje: prozorske klupe na sfingama, nad lučnim nadvojima skulpture poprsja
• na katu je balkon s balustradom koja stoji na triglifima vijenca prizemlja
• sredipnji motiv slavoluka
• centar građevine je veža (ulazni prostor)
* Palača Canossa, Verona, ~1530.
! 9
!
Povijest III
• pročelje sugerira 2 etaže, a postoje 4

• u prizemlju rustika i portal, sa svake strane po jedan otvor pregrađen ogradom
• plitka plošna fasada na katu – dvostruki pilastri između prozora, dodatni manji pilastri
uokviravaju prozore (sekundarni red)
• na vrhu balustrade i skulpture – plastičnost
Palača Grimani, Venecija
• tipičan venecijanski stil – jedno pročelje prema vodi, bogato dekorirano, bez kolorima
• velikih dimenzija s naglašenim središnjim dijelom
• organski sjedinjen ulaz s trodbrodnim vestibulom
• ulaz riješen kao slavoluk; i na katovima je prisutan središnji motiv slavoluka
• gornjom etažom proteže se kontinuirani balkon
Porta Palio, Verona
• unutrašnja strana – rastvorenija, 5 lučnih otvora

• vanjska strana – zatvorenija, 3 pravokutna otvora
• sve u rustici
• križni svodovi
Kopnena vrata, Zadar
! 10
!
Povijest III
• napravio ih je nećak Sanmichelija

• cijelo pročelje je u rustici
• strogi dorski red, rustikalni pilastri i polustupovi u ritmu dvostruki – jedan, jedan – dvostruki
• pilastri i polustupovi nose friz
• iznad vrata (središnji lučni otvor) se nalazi reljef (skulptura) lava
Venecija – Piazza San Marco + Piazetta
3
5
(4) Crkva sv. Marka – romanička crkva iz 11.st.

(5) Toranj crkve sv. Marka – kasnogotički s vanjske strane, ranorenesansni s unutarnje
(6) Duždeva palača – u prizemlju trijem i dorski stupovi, na katu jonski stupovi i lođe
Jacopo Tatti Sansovino
! 11
!
Povijest III
• firentinski kipar, odlazi u Veneciju gdje postaje glavni arhitekt

• stil koji vuče na manirizam
(1) Biblioteka Marziana (Knjižnica sv. Marka),

Venecija, ~1535.
• nasuprot Duždeve palače, na Piazetti na Canal

Grande; definira ugao
• prva u potpunosti klasična građevina u Veneciji
u kojoj su redovi ispravno korišteni
• Palladio je opisao kao najbogatiju, najukrašeniju
građevinu od davnih vremena
• u prizemlju niz pravokutnih radnji + trijem
• južno pročelje spaja se s pročeljem banke
• pročelje:
o proporcije prema Vitruviju
o uvodi sekundarni red – smanjuje prozorski okvir!
o u prizemlju rimski dorski red, na katu jonski
o na vrhu je balustrada sa skulpturama u osi stup/+ova + obelisci na uglovima
zgrade
o specifičan detalj ugla s pola metope
o bijeli marmor
o plasticitet
• biblioteka na katu – raskošna dekoracija čitaonice, iluzionističke freske, kružne tonde na svodu
(2) La Zecca (Kovnica), Venecija
! 12
!
Povijest III
• pokraj knjižnice
• uveo rustiku u Veneciju
• pročelje:
o 1. kat:
! kolonada rustikalnih dorskih stupova – kao da su utisnuti u pročelje
! dorski napust
! jaki nadvoji prozora
o 2. kat:
! jonski stupovi – trakama “spojeni” sa zidom
! edikule
! uspostavljen odnos s bibliotekom
• zatvoreni trijem u prizemlju
• drugi kat dodan naknadno
• stupovi na katu prstenasti i podupiru teške vijence
(3) Loggetta, Venecija
• manji objekt u podnožju zvonika sv. Marka, sagrađen na mjestu ranije građevine
• svečani prostor, imala ulogu čekaonice
• podjela na tri dijela stupovima i lukovima; motiv trijumfalnog luka
• između stupova su niše s brončanim skulpturama (Minerva, Merkur, Apolon, Mir)
• visoki friz s 3 reljefa koji su simbol snage Mletačke Republike; na njima su alegorije Krete,
Venecije i Cipra
• na vrhu je balustrada
• kasnije dograđena terasa s balustradama
• nakon pada zvonika 1902.g. Loggetta je potpuno porušena, ali je zatim nanovo sagrađena
(faksimil) pomoću materijala s mjesta urušavanja
Palača Cornaro, Venecija, 1532.
• na Canalu Grande
! 13
!
Povijest III
• rustika u prizemlju
• trolučni glavni ulaz, iz njega vodi dugačka galerija prema dvorištu
• trodijelna podjela, ii horizontalno i vertikalno
• na katovima prozori s konzolama (volute), uokvireni dvostrukim kaneliranim stupovima
• središnji prozori su malo širi – naglašen centar
• drugi kat je podijeljen na dvije gospodarske etaže
• pročelje unutarnjeg dvorišta jednako bogato
Michelangelo Buonarotti
• 1475. – 1564. Rim
• kipar, slikar, arhitekt
• na zahtjev pape oslikao strop Sikstinske kapele
• kapela firentinske crkve obitelji Medici, San Lorenzo
* Nova sakristija, San Lorenzo, Firenca, 1519.-1534.
• njegov učenik je rekao kako je Michelangelo htio napraviti imitaciju stare Brunelleschijeve
kapele, ali s drugom vrstom ornamenata
• kvadratni tlocrt
• 1. kasetirana kupola u renesansi (referenca na Panteon) na pandantivima
• zid je pomoću pilastara i vijenca pretvoren linearnu skulpturu; veća središnja + 2 bočne zone –
u slijepom luku (negativno naglašavanje)
• inovativno – slijepe edikule
• karakterističan firentinski sivo-zeleni mramor
• između pilastara i vijenca u boji nalazi se bijeli friz
• fokus na skulpturu pokojnika
Biblioteka
Laurenziana, Firenca,pol.
16.st.
! 14
!
Povijest III
• sagrađena za obitelj Medici

• izduženog tlocrta s ravnim stropom
• izvorno od drveta, kasnije drvo zamijenjeno kamenom

• nema zidova, samo masivni kameni stupovi
• nije izvedeno planirano nadsvjetlo
• ulazno predvorje započeto 1524.g., no stubište izgrađeno tek 1550.-ih (pod nadzorom
Ammanatia prema glinenom modelu kojeg je 1550. iz Rima poslao Michelangelo)
• ulazno predvorje – kvadratično, visoko
• umjesto renesansne ravnoteže dvaju prostora ovdje se događa kontrast: ulaz – knjižnica
• monumentalno stubište:
o tlocrtno zauzima većinu prostora
o stube centralno imaju ispupčenje u sredini, dok su bočne stube ravne
o tri najniže stube središnjeg dijela se šire i više su od ostalih
• središnja horizontalna zona zidova:
o stupovi unutar pravokutne niše
o volute u osi stupova
o edikule s pilastrima koji se sužavaju prema dolje, a kapiteli su uži od stupova
• okolni zidovi u donjem dijelu prazni, osim konzola u obliku voluta
• u najvišoj zoni nalaze se prozori
Trg Campidoglio, Rim
• na vrhu kapitolijskog brežuljka
! 15
!
Povijest III
• Michelangelo transformirao trg na zahtjev pape

• jedno od briljantnih renesansnih urbanističkih rješenja
• na istoku je srednjovjekovna zgrada senata, na jugu konzervatorska palača

• Michelangelo napravio jednaku zgradu zbog simetrije
• trapezoidni trg – širi se zbog čega se bočne zgrade percipiraju kao niže, a trg izgleda
pravokutno
• takav oblik igrat će glavnu ulogu u baroknom planiranju
• ovalno opločenje s fokusom na konjaničku skulpturu Marka Aurelija
• vrhunac kompozicije su Michelangelove stepenice ispred obnovljene zgrade senata
• uveo kolosalni stupovni red
• palače s obje strane trga imaju kolosalne korintske stupove, a iza toga se nalazi red stupova
visine jedne etaže
• Michelangelo je uspio plosnati zid pretvoriti u kompleksnu mrežu međusobno isprepletenih
planova; na zidu se nalaze edikule
Crkva sv. Petra, Rim, Antonio da Sangallo
• zahtjev za boljom statičkom stabilnošću

• 4 masivna stupca + sekundarni svodovi
• longitudinalni oblik zbog predvorja
• napravio veliku detaljnu maketu
Crkva sv. Petra, Rim
• odbija plaću > ne stišću ga s rokovima

• napušta Sangallov plan da bi napravio nešto sličnije Bramanteu
! 16
!
Povijest III
• ima podršku pape

• nije napravio Bramanteove pomoćne kupole i zvonike nego je dignuo vanjske zidove do pune
visine i artikulirao ih masivnim dvostrukim korintskim stupovima koji nose kupolu
• grčki križ s kupolom u sredini
• simplifikacija nosive konstrukcije – ojačava nosove stupce + sekundarni svodovi (potisci
kupole)
• apside s tri strane, ispred ulaza se trebao nalaziti tetrastilni trijem
• kolosalni pilastri i unutra i vani
• kupola:
o nalazi se na 70 m visine, promjera cca. 42 m
o ima duple stupove kao kontrafore
o izdužena (vidljivo na rebrima koja se suzuju prema gore), s lanternom na vrhu
o stoji na tamburu (Brunelleschi)
o 3 ljuske
• na pročelju kolosalni stupovi koji nose vijenac i atiku (koja je u nivou svoda crkve)
• niz horizontala umiruje kompoziciju
Radili na crkvi sv. Petra:
1. Alberti
2. Bramante
3. Rafael
4. Peruzzi
5. Antonio da Sangallo
6. Michelangelo
7. Maderno
* Santa Maria degli Angeli, Rim
• jedan od zadnjih Michelangelovih projekata jest

bila prenamjena tepidariuma Dioklecijanovih
termi u crkvu
• rupevine termi trebale su postati kartuzijski
samostan (jedan najstrožih redovničkih redova)
• izvorno jednostavni bijeli zidovi, u baroku ih
Vanvitelli dekorirao mramorom u boji
!
!
!
! 17
!
Povijest III
sažetak : VISOKA RENESANSA I
1. BRAMANTE : Tempietto, Cortile del Belvedere, Palača Caprini, Santa Maria della Pace,
Sv. Petar
2. DA SANGALLO (mlađi) : Palača Farnese, Palača Spada
3. RAFAEL : Palača Vidoni-Caffarelli, Palača Pandolfini, Palača Branconio dell’ Acquila
4. PERUZZI : Villa Farnesina, Palača Massimo
5. ROMANO : Palala del Te, Palača Romano (vlastitia kuća)
6. SANMICHELI : Palača Bevilacqua, Palača Canossa, Palača Grimani, Porta Palio, Konena
vrata u Zadru (Sanmichelijev nećak)
7. SANSOVINO : Biblioteka Marziana, La Zecca, Loghetta, Palača Cornaro
8. MICHELANGELO : Kapela Medici, Biblioteka Laurenziana, Campidoglio, Sv. Petar, Sta

Maria degli Angeli
! 18
!
VISOKA RENESANSA : II. dio
Povijest III
Giacomo Barozzi da Vignola
• 1507.-1573.
• najpoznatiji rimski graditelj vila i palača
• manirizam
Villa Giulia, Rim, 1551.
• trebala biti vila za papu Julia III na rubu Rima

• dvorišno pročelje – portal s motivom slavoluka
• pravokutni dio + polukružni trijem + dvorište + vrtna lođa + nimfej + vrt > razlike
u visinama!
• dvorište uređeno po uzoru na Cortile di Belvedere u Vatikanu
• dvorište je prekinuto s otvorenom lođom koja gleda u drugo dvorište,
polukružan prostor flankiran stubištem koji izlazi na treće dvorište
• uz pomoć Ammanatija, Vasarija, Maichelangela i pape, da Vignola je u projekt
uklopio građevine, vrtove, terase, fonane, stubište i skulpture
* Sant’ Anna dei Palafrenieri
• ovalni tlocrt (kasnije osnova barokne arhitekture!)
Kapela Sant’ Andrea, Rim
• ovalni tlocrt (kasnije osnova barokne arhitekture!)

• ovalna kupola
• maniristički element – baza kapele je pravokutnik a ne
kvadrat
• portal, 2 prozora, 4 pilastra, vijenac, trokutasti zabat
! 1
!
Povijest III
* Palača Farnese, Caprarola, 1552.-1573.
• osno postavljena u odnosu na mjesto Caprarola

• nalazi se na uzvisini; niz prilaznih stubišta i rampi
• nalazi se na peterokutnom tlocrtu kojeg su napravili Antonio da Sangallo mlađi i Peruzzi u
1520.-ima
• kružno unutarnje dvorište okruženo kolonadom stupova kroz koje se dolazi u glavne sobe
• glavne sobe bogato dekorirane freskama
• vrtovi (svaki kvadratnog tlocrta) okružuju palaču, a do povišenog perivoja dolazi se kroz šumu
! 2
!
Povijest III
Il Gesù, Rim, 1568.
• isusovačka matična crkva (uzor drugim isusovačkim crkvama, npr. crkvi sv. Katarine u Zg)
• bio je potreban veliki prostor za misu, akustički dobar
• prema kardinalu Farneseu: “The chuch is not to have a nave and to aisles, but is to consist of
one nave only with chapels down each side… The church is to be entirely vaulted over… so
as to be well adapted to voice”
• jednobrodna crkva + bočne kapele + transept + 1 polje kora + apsida
• jasna vizura na oltar iz svakog dijela crkve (utjecaj crkve San Andrea od Albertija, u Mantovi)
• originalno je unutrašnjost bila jednostavno dekorirana, sivi dvostruki pilastri i bijeli svod
• kapele su svođene kupolama i ne preuzimaju potisak velike kupole (njega preuzimaju stupci)
• 1571. Giacomo della Porta razradio je pročelje crkve – prijelaz s višeg na niži dio volutama
(utjecaj crkve Santa Maria Novella od Albertija, u Firenci)
! 3
!
Povijest III
Andrea Palladio
• 1508. Padova – 1580.
• pravo ime Andrea di Pietro della Gondola
• vjerojatno ne postoji arhitekt čiji je rad bio tako često, u raznim državama (npr. Engleska i SAD,
paladijevski klasicizam), i tako dugo imitiran – to je dijelom zato što većina njegovih zgrada još
stoji, ali i zbog knjige “I Quattro Libri dell’ Architectura”
• “I Quattro Libri dell’ Architectura” = Četiri knjige o arhitekturi: konstrukcije, palače, antička
arhitektura, vile; sadrži ilustracije klasičnih redova, neke od najpoznatijih građevina rimske
arhitekture, kao i vlastite radove s točnim mjerama i tekstualnim opisima
• ne imitira već nastavlja antiku
• njegov talent je otkriven kada je počeo raditi na dvoru Giangiorgia Trissina u Vicenzi
• odlazi u Rim studirati antiku gdje mijenja ime u Palladio
Basilica Palladiana, Vicenza
• nalazi se na trgu Piazza dei Signori

• Palladio osvaja natječaj za obnovu gradske vijećnice iz 15.st. (bazilika nije bio naziv samo za
crkvu, već i za sobe za sastanke i sudnicu; zagrada koja ima antički koncept)
• sličnosti sa Sansovinovom knjižnicom u Veneciji (dramatična reinterpretacija prozora s te
zgrade)
• prekrio staru gotičku fasadu s mramornim trijemom pod utjecajem klasične rimske arhitekture
• u prizemlju trgovine, na katu velika dvorana sa zategama i drvenim svodom
• pročelje:
o dorski red – lomljeni napust – jonski red – lomljeni napust – skulpture na
pijedestalu
o nepravilnost – na uglu manju razmak stupova
o između lukova javlja se paladijanski motiv – slobodnostojeći stup s
dijelom arhitrava
o stoljećima kasnije, redovi lukova na ovoj zgradi inspirirali su nešto što
se zove paladijanski prozor – veliki prozor podijeljen na tri dijela
(središnji dio veći od dva preostala i najčešće s lukom iznad)
o horizontalne trake – serlijane – sekundarni sustav
! 4
!
Povijest III
Loggia del Capitaniato, Vicenza, 1571.
• nalazi se nasuprot bazilike na trgu Piazza dei Signori

• sadrži prostoriju za skupštinu i balkon s kojeg su se donosili proglasi
• loggia je nedovršena i ima 3 polja, a ne zna se je li trebala imati 5 ili 7 polja
• ima otvorene lođe koje su vjerojatno služile za civilne ceremonije
• bočno pročelje:
o motiv slavoluka i reljef
o serlijana u gornjoj zoni
• prednje pročelje ima 4 kolosalna kompozitna polustupa s atikom i balustradom
• prozori ulaze u napust, triglifi leže na tankim lukovima i podržavaju balkon > neobično (kao da
su postojali veliki antički stupovi u koje je kasnije inkorporirana fasada)
• od opeke, zidovi prekriveni štuko ornamentima
• kao da se radi o ostatku antičke građevine
Palača Chiericati, Vicenza
• trijemom u prizemlju se otvara prema trgu – sastavni je dio trga (antički forum s trijemom)
• palača povišena zbog poplava
• aplicirani red se “odlijepio” od pročelja
• u prizemlju rimski dorski red s otvorenim trijemom i trgovinama
• na katu jonski red, javna dvorana i privatne verande
• središnji dio na katu kontrastno zatvoren s dvostrukim stupovima na
uglovima koji se ponavljaju u prizemlju (osi!)
• na vrhu su figure nastale pod Michelangelovim utjecajem
! 5
!
Povijest III
Palača Thiene, Vicenza
• izgrađena samo četvrtina (¼ gradskog bloka)

• na pročelju štuko, a ne kamen (osim vijenca)
• rustika u prizemlju, pilastri na katu
• veliki atrij s masivnim stupocima i lukovima
• harmonijske proporcije pročelja:
o prizemlje – pravokutni prozori + slijepe lunete
o kat – plitki pilastri s kapeitelima koji su povezani trakom
* Palača Barbaran da Porto, Vicenza
• zahtjev je bio da se zadrže postojeće kuće, te da se postigne simetrija

unatoč nepravilnom tlocrtu
• postojeće zgrade Palladio je povezao malim atrijem (vestibulom?) s 4 jonska
stupa koji podupiru križni svod, a napustom su povezani s polustupovima
na bočnim zidovima > riješen statički problem nosivosti velike dvorane na
piano nobile-u
• Palladio izabrao jonski kapitel – varijantu sa Saturnovog hrama na
Forumu Romanumu, koji mu je omogućio blage rotacije s
obzirom na nepravilnost tlocrta
! 6
!
Povijest III
Palača Valmarana, Vicenza
• duboka parcela
• na pročelju 6 kolosalnih kompozitnih pilastara
• u prizemlju dodan i sekundarni red s napustom
• pročelje je uokvireno sa skulpturama i s po dva manja pilastra s obje strane
• građevina se nalazi na visokom rustikalnom postamentu
• iznad vijenca je atika, a zatim još jedan kat s manjim prozorima
• posljednja polja imaju 2 manja otvora (umjesto jednog većeg) i skulpturu na kraju pročelja
• naglašen (širi) ulaz u zgradu
• unutrašnje dvorište, poput rimskog atrija
• na katu se nalazi velika dvorana koja izlazi na trijem
Villa Rotonda (Villa Almerico, Villa Capra), 3 km od Vicenze, 1566.-70.
• nalazi se na brežuljku, zato je cilj bio da omogući vizure na okolinu

• priroda se ne vidi samo s trijemova, nego i iz salona
• trebala je demonstrirati ljepotu čiste forme s geometrijskim planom sastavljenim od kvadrata,
kruga i pravokutnika
• strog koncept vile koji se temelji na numeričkom sustavu mjera i kvadratu
• simetrična po obje osi, ima 4 simetrične fasade i monumentalna stubišta (poput pročelja
antičkog hrama)
• Palladio je smatrao da su ulazni prostori privatnih kuća iz antike imali identične ulaze, što je
opovrgnuto iskopavanjem Pompeja
• središnji dvoetažni prostor je kružni salon prekriven freskama; ima kupolu (dotad kupole samo
u crkvama!) i piramidalni krov izvana
• iako je to villa suburbana, ima obilježja ville rustice jer ima i gospodarsku funkciju – spremišta
za žito i podrumu i potkrovlju
• podrum je ujedno i postament zgrade
! 7
!
Povijest III
Villa Trissino, blizu Vicenze
• tlocrtno podsjeća na Rotondu; u središtu dvoetažni salon s kupolom

• trijemovi sa sve 4 strane, a ali na različitim visinama i vode do gospodarskih prostora
• iskorištena prirodna konfiguracija terena
• ispred vile su renesansni vrtovi s fontanama
• samo manji dijelovi očuvani
Palladio u Veneciji gradi dvije velike crkve, Il Redentore (Otkupitelj) i San Giorgio M aggiore.
Obje crkve imaju kupolu, no nisu centralnog tlocrta. Obje imaju pročelja po uzoru na antičke
hramove.
Il Redentore, Venecija, kraj 16. st.
• izgrađena u znak zahvale zbog pobjede nad kugom

• smještena uz rub kanala
• homogeni oblik – jednobrodna crkva + bočne kapele + trolisni završetak
• neobičan tlocrt proizašao iz potrebe za prostorom za dva kora, od kojih je jedan smješten iza
stupova složenih u polukružnom obliku
• transept završava polukružnim apsidama i ima kupolu nad križištem uz koju su dva tornjića
• pročelje – motiv hrama u antama, iza toga širi i plići sloj
• na pročelju se nalaze 2 zabata jedan iznad drugoga
• unutrašnjost dekorirana bijelim i sivim kamenom
• masa zidova podupire bačvasti svod, a korintski polustupovi su samo dekorativni, povezuje ih
kontinuirani napust
• do ulaza vodi 15 stepenica (“the climbing will bring more devotion”)
! 8
!
Povijest III
San Giorgio Maggiore, Venecija, sred. 16. st.
• nalazi se na istoimenom otočiću

• trobrodna bazilika
• bačvasto svođen glavni brod, križno svođeni bočni brodovi
• transept završava polukružnim apsidama
• svetište:
o križni svod upire se u 4 stupa
o paravanski zid > kor
• pročelje:
o višeslojno – forma antičkog rimskog hrama (podij, stupovi, napust, zabat)
o elementi grčkog hrama (širina, polustupovi + napust iza polustupova)
o tetrastil s visokim zabatom
o preklapanje širokog i uskog (visokog) tetrastilnog hrama – na taj način riješava
problem klasičnog pročelja crkve
o ni ovo rješenje nije bilo savršeno, dijelovi pročelja su poprimili dvosmislenu ulogu
pa ih to čini manirističkim
* 1908. Monet s obitelji posjećuje Veneciju, gdje radi seriju slika San Giorgio Maggiore, crkve
vidljive iz hotela u kojemu su odsjeli.
! 9
!
Povijest III
Teatro Olimpico, Vicenza, kraj 16. st.
• zadatak je bio napraviti kazalište unutar srednjovjekovne utvrde

• primjer rimskog kazališta interpretiranog na renesansni način
• Palladio je radio samo gledalište, ubrzo nakon početka građenja umire, te projekt nastavlja
Vincenzo Schamozzi
• na stropu je naslikano nebo (antički teatar bio je otvoren)
• gledalište je drveno, elipsastog oblika (elipsasto jer nije bilo puno prostora za pozornicu i
gledalište u postojećem prostoru utvrde)
• u uglovima su galerije do kojih vode posebne stube
• na rubu galerije je kolonada, iznad nje balustrada s kipovima u osi stupova
• galerija se doživljava kao kraj građevine
• gledalište je mračan prostor, a svjetlost dolazi samo odozgo
• pozornica je rimska, s motivom velikog slavoluka u sredini i dva manja sa strane
• kroz otvore u pozornici seže pogled na beskonačne ulice ostvarene preko iluzionističke
perspektive (scenografija od drva i štuko žbuke) – to je djelo Vincenza Scamozzija
! 10
!
Povijest III
Dubrovačke palače
Visoka renesansa u Hrvatskoj ne ostvaruje značajnija djela, ali među nekoliko njih ističu se
dubrovački ljetnikovci i palače:
Palača Tome Stjepovića Skočibuhe, graditelj Antun iz Padove
• naručitelj Tomo Stjepović Skočibuha – pučanin, a ne aristokrat

• simetrija, pravilna podjela
• monumentalni portal – dorska edikula
• kat smješta veliku dvoranu s pogledom iznad okolnih krovova
Palača Sorkočević, na Gustijerni
• ujednačeni ritam prozora
Palača Ranjina, na Gustijerni
• luneta portala u pravokutnom okviru (karakteristično za Du)

• zadnji kat je piano nobile – osunčanje, rastvorenost
! 11
!
Povijest III
sažetak : VISOKA RENESANSA II
1. VIGNOLA : Vila Giulia, kapela Sant’ Andrea, Palača Farnese, Il Gesu
2. PALLADIO : Basilica Palladiana, Loggia del Capitaniato, Palača Chiericati, Palača Thiene,
Palača Barbaran da Porto, Palača Valmarana, Vila Rotonda, Vila Trissino, Il Redentore,
San Giorgio Maggiore, Teatro Olimpico
3. DUBROVAČKE PALAČE : Skočibuhe, Ranjina, Sorkočević
! 12
!
RENESANSA U EUROPI
Povijest III
RENESANSA U EUROPI
• u vrijeme nastanka renesanse u Italiji u ostatku Europe prevladava bogata rafinirana gotika
Slikarstvo
• novi stil koji nastaje u 15. st. u Nizozemskoj (u Flandriji)
• 15. stoljeće je “prvo stoljeće slikarstva na dasci”
• umjetnici “sa sjevera” su svojevrsna protuteža onima “s juga” (Italija)
• humanizam na sjeveru nema velik utjecaj, pa do izražaja dolazi tek kasnije
• tvorci novog stila nisu u potpunosti odbacili internacionalni kasnogotički stil već im je on bio
polazište
• prva faza slikarske revolucije – Robert Campin
The Merode Altarpiece
• braća van Eyck (Jan i Hubert)
! 1
!
RENESANSA U EUROPI
Povijest III
• Rogier van der Weyden
• realizam flamanskih majstora počinje se širiti u Francuskoj, Njemačkoj, kasnije i po cijeloj

Europi
• u Švicarskoj se ističe Conrad Witz, a u Francuskoj Jean Fouquet
• početkom 16. st. pod utjecajem renesanse i humanizma iz Italije na sjeveru počinje prava
renesansa
• glavni njemački renesansni slikar je Albrecht Dürer
Arhitektura
• u vrijeme nastanka renesanse u Italiji u ostatku Europe prevladava gotika
• renesansa najbrže prodire u istočni dio Europe – Janus Pannonius (Matijaš Korvin) na svom dvoru
okuplja brojne humaniste – renesansa se javlja u Mađarskoj, a iz nje se širi na Poljsku, Njemačku i
Franckusku
• budući da je renesansa intelektualni (nepopularni) stil, širi se polako, ali sigurno, putem mecenstva
• tri faze ulaska i prihvaćanja novog stila:
o 1) asimilacija oblika, ali ne ideja (miješanje gotičkih i renesansnim elemenata
uzrokovanih nerazumijevanjem antičkih principa)
o 2) dolaskom talijanskih graditelja prihvaćaju se nove ideje; prve renesansne
građevine su grobince, a kasnije nastaju velike građevine
o 3) razvoj nacionalne arhitekture – to je značajno za zemlje zapadne Europe
(Francuska, Njemačka, Španjolska, Engleska), dok u srednjoj i istočnoj Europi
toga nije bilo
! 2
!
RENESANSA U EUROPI
Povijest III
Srednja Europa
Vladislavska dvorana, Kraljevski dvor, Benedikt Ried, Prag
• renesansa:
o harmonične proporcije
o kontrafori koji se ne vide izvana
o prozori s korintskim polustupovima i reduciranim napustom
o ulazni portal – edikula + slijepa luneta, rotirani kanelirani korintski polustupovi,
tordirani stupovi druge edikule koja uokviruje prolaz
• kasnogotički svod latičasto-geometrijskog uzorka
Dvorac Belvedere, Prag
• ima funkciju gradskog ljetnikovca

• primjer prvih čistih renesansnih
građevina u srednjoj Europi
• otvorena lođa s arkadama prema
vrtu
Katedrala, Mađarska (Ostrogon/Esztergom), Bakačeva grobna kapela
• danas nije na izvornoj poziciji

• gradio ju je nadbiskup Bakocz (isti koji je gradio i kule oko zg
katedrale)
• kapela Tome Bakača, sagrađena od mađarskog crvenkastnog
mramora
• kazetirana kupola na pandantivima
• raskošno dekorirana reinterpretacija Brunelleschija – tonde u
pandantvima
• nekad je imala osvijetljenu kupolu, ali je drugačije obnovljena
! 3
!
RENESANSA U EUROPI
Povijest III
Kraljevski dvor, dvorište, Krakow, Poljska
• Wawel = naziv kompleksa katedrala + kraljevski dvor

• u osnovi gotički dvor s dvorištem koje trostrano okruženo arkadama (jonski i korintski stupovi –
superponiranje)
• nerazumijevanje renesansne arhitekture – na trećoj etaži visoki uski stupovi + krunasti prsten +
zatega = kao da su dva reda, drže strehu
• pokušaj sinteze tradicije i renesanse
Grobnica, Krakow, Poljska
Vijećnica, Poznan, Poljska
Njemačka
Knežev dvor (Ottheinrichsbau), Heidelberg
• na pročelju niz antičkih elemenata koji iz daljine djeluju renesansno

• nerazumijevanje renesanse:
o rustika na pilastrima
o snažni zabati s velikim nagibom
o bočni prozori – nestabilnost
o stisnuta atika
o portal s karijatidama ide kroz 3 etaže
o jonski pilastri s dorskim napustom
o muške karijatide i ženske figure
• čisti primjer uvoza renesansnog detalja bez imalo razumijevanja, vjerojatno rađeno prema
arhitektonskom priručniku
! 4
!
RENESANSA U EUROPI
Povijest III
St. Michael, München, kraj 16. st.
• isusovačka crkva prema moduelu crkve Il Gesu

• etažirano pročelje, slobodno baratanje elementima
• naglašeni krajevi, zabat
• name kupolu – atipično
• maniristički element – spljoštene volute
• nema transept, nego ga simulira veća kapela
• jednobrodna crkva s bočnim kapelama
• bačvasti svod s rasponom velikog raspona, pretočen na bočne zidove bez napusta
• pročelje nema obilježja kao kod Vignole, nego je tipično kasnogotičko
• sinteza europske tradicije i nove renesansno-manirističke arhitekture
Vijećnica, Augsburg, Elias Holl
• Elias Holl – stvorio klasični renesansni stil u Njemačkoj; simetrija, elevacija, ojačani rubovi,
središnji rizalit, reinterpretacija antičkog hrama, flankiranje volutama
• njemački element – tornjevi
! 5
!
RENESANSA U EUROPI
Povijest III
Kontinentalna Hrvatska
Varaždin, dvorac
• zatvorenog tlocrta s četiri krila i unutarnjim dvorištem
Zagreb, utvrde pred katedralom, poč. 16. st.
• masivni zid s kružnim kulama
Veliki Tabor
• najstarija građevina je središnja peterokutna zgrada, a u renesansi su sagrađene prstenaste zidine

s kulama
• 4 polukružne kule, tipične gradnja:
o ukošeno podnožje (da se ono što bude bačeno na napadača
odbije od kule, sprječavanje potkapanja i miniranja)
o kordonski vijenac polukružnog profila
• dvorište:
o superponirane arkade
o renesansna bifora
• izvana stepenaste konzole
Tvrđava, Sisak
• ušće Kupe i Save

• tlocrtno trokut s kružnim kulama
• kasnije sosan dio s peterokutnom
kulom
• unutarnje dvorište – nezgrapne
masivne arkade
Karlovac
• tlocrtno heksagon s uglovima ojačanim bastionima

• ortogonalni raster, trg u sredini
! 6
!
RENESANSA U EUROPI
Povijest III
Francuska
Dvorac Azay-le-Rideau, prva pol. 16. st.
• srednjovjekovni viteški dvorac s renesansnim detaljima
Dvorac Chambord, prva pol. 16. st.
• srednjovjekovni viteški dvorac s renesansnim detaljima

• dvorac po principu simetrije
• središnji kvadratni dio – križ u kvadratu
• jezgra dvorca je centralno dvostruko spiralno stubište riginalno rješenje kojeg je publicirao
Palladio, dvostruko je zbog privatnosti gostiju), 4 hodnika i 4 kutna apartmana
• dvorac je zaštićen jarkom, a na uglovima ima kružne tornjeve
• središnji dio (jezgra) ima tornjeve koji služe kao apartmani (privatne cjeline)
• pročelje – krov – francuska tradicija – kaos detalja, tornjići i dimnjaci (ren. detalji)
! 7
!
RENESANSA U EUROPI
Povijest III
Dvorac Blois, krilo Franje I., 16. st.
• dvorišno pročelje:
o neusklađeni ritam – neujednačene vertikale
o u sredini je spiralno stubište – kasnogotičko s renesansnim detaljima
o stubište i ograda nisu istog nagiba
o stupci – ograda – stubište
• vanjsko pročelje:
o arkade u prve dvije etaže. kolonada na zadnjoj
o nema horizontalne veze između loža osim na zadnjoj etaži (nerazumijevanje
renesanse)
Louvre, Pariz
• lijevo dvorišno krilo radio je Pierre Lescot

• kombinacija francuskog dvorca i renesansne palače
• pročeljem dominiraju 3 rizalita, a horizontalno istaci segmentnih zabata (zamjenjuju tornjiće)
• redovi pilastara nižu se jedan iznad drugog; rizaliti imaju polustupove
• 9 velikih prozorskih otvora
• prizemlje – prozori utisnuti u slijepu arkadu, aplicirana kolonada
• gornja zona – edikule i zabati (trokutasti i segmentni)
• pijedestal
• nema talijansko ujednačenje i monumentalnost, fokus je na bogatoj dekoraciji
• najljepši primjer europske renesanse izvan Italije
! 8
!
RENESANSA U EUROPI
Povijest III
Dvorac Anet, kapela, Philibert de l’Orme
• centralna sakralna građevina

• krug + kvadratne sakristije + tornjevi
• ulazni vestibul s kolonadama
• kupola – trodimenzionalni spiralni uzorak kazeta > isti
uzorak i na opločenju poda
Pariz, Place des Vosges (Place Royale)
• pravilan pravokutni trg omeđen unificiranim građevinama
! 9
!
RENESANSA U EUROPI
Povijest III
Španjolska
Granada, Alhambra, Palača Karla V., Pedro Machuca
• po uzoru na Bramanteov Tempietto

• kvadratni tlocrt
• kružno unutarnje dvorište dvoetažnim trijemom – superponiranje kolonada
El Escorial, blizu Madrida
• kraljevska palača + samostan

• izrazito introvertiran, s asketskom dekoracijom
• crkva – križ u kvadratu
• monumentalne dimenzije
• ulazno pročelje – blago naglašen ulazni dio
! 10
!
RENESANSA U EUROPI
Povijest III
Engleska
Dvorac Longleat, druga pol. 16. st., Robert Smythson
• 3 kompaktne etaže s velikim prozorima

• servisno prizemlje, boravište na katu
Dvorac Hardwick Hall, kraj pol. 16. st., Robert Smythson
• glavni ulaz uokviren rizalitima/tornjevima

• organizacija prostora – poluetaže
• High Great Chamber – visoka velika soba
! 11
!
RENESANSA U EUROPI
Povijest III
Najpoznatji engleski renesansni arhitekt je Inigo Jones, koji uvodi “paladijevski

klasicizam”. Jones je u Italiji studirao, a kasnije se vraća u Italiju gdje proučava renesansna djela u
Vicenzi, Veneciji, Padovi, Genovi i Rimu. Proučava i antičke građevine uz Palladijevu “Quattro Libri”.
London, Greenwich, The Queen’s House, pročelje prema Temzi, Inigo Jones, poč.
17. st.
• 2 pravokutna bloka povezana mostom

• utjecaj Palladia – plitki središnji rizalit
• novo – veći interkolumnij
• u prizemlju klesanci, a kat glatko ožbukan, na vrhu balustrada
• naglasak nije na dekoraciji već na dobrim proporcijama prozora i zida
London, Greenwich, Palača Whitehall, The

Banqueting House, Inigo Jones, 17. st.
• pročelje:
o plitki rezalit
o trokutasti i segmentni zabati
o utjecaj Palladia – povezani kapiteli
o inspiracija – Palladijeve gradske
palače u Vicenzi
London, Greenwich, Covent Garden, Inigo Jones, 17. st.
• zapadna strana – crkva u osi

• duboki tetrastilni prostilos
• duboka streha
! 12
!
RENESANSA U EUROPI
Povijest III
!
!
!
!
!
sažetak : RENESANSA U EUROPI
1. SREDNJA EUROPA : Vladislavska dvorana (Prag), Dvorac Belvedere (Prag), Bakačeva

grobna kapela, Kraljevski dvor (Krakow)
2. NJEMAČKA : Knežev dvor (Heidelberg), St. Michael (Munchen), Vijećnica (Augsburg)
3. KONTINENTALNA HRVATSKA : Varaždin, utvrde (Zagreb), Veliki Tabor, Tvrđava (Sisak),
Karlovac
4. FRANCUSKA : Azay-le-Rideau, Chambord, Blois, Louvre, kapela dvorca Anet, Place des
Vosges
5. ŠPANJOLSKA : Palača Karla V. (Granada), Escorial
6. ENGLESKA : Longleat, Hardwick Hall, Queen’s House, Banqueting House, crkva (Covent
Garden)
! 13
!
MANIRIZAM
Povijest III
MANIRIZAM
• od talijanske riječi maniere (=sa stilom)
• poseban likovni izraz između renesanse i baroka
• traje cca. 1525.-1600. (druga pol. 16. st.)
• nije kronološko, već stilsko razdoblje!
• nastaje u Italiji, a značajan je u slikarstvu – Pontormo, Bronzino, Tintoretto, El Greco
• odstupanje od harmonične uravnoteženosti renesansne kompozicije
• uzori – Michelangelo i Rafael
• manirizam naglašava sklad, raznolikost i majstorstvo, ali gube se sadržaj, jasnoća i jedinstvo
Pontormo Bronzino Tintoretto El Greco
U arhitekturi:
• manirizam nastaje kao pojam koji opisuje slikarstvo i kiparstvo tog vremena pa je teško odrediti
njegove odrednice u arhitekturi
• samo se nekoliko djela smarea pravim manirističkim
• karakteristični su dinamika, plasticitet, izražajnost, snaga, dinamičnost, subjektivno
kombiniranje koje ima prednost pred racionalnošću i objektivim redom, harmonijom i ljepotom
! 1
!
MANIRIZAM
Povijest III
Baldasare Peruzzi
Palača Massimo, Rim, 1535.g.
• primjer manirizma
• građena za Pietra Massima, a do nje je i palača za njegovog brata Angela
• nepravilan tlocrt zbog neravnog terena i gustog urbanizma, ulaz s dvorišne strane
• pročelje je od klesanca s izraženim fugama
• u središtu prizemlja trijem s dorskim stupovima + pilastri oko prozora
• prizemlje i trijem – piano nobile – dvije etaže s malim pravokutnim prozorima
• vijenac prizemlja jači od krovnog vijenca!
Giulio Romano
Palača del Te, Mantova, ~1530.
• “palača čaja”
• nalazi se ispred gradskih vrata u Mantovi
• kvadratična prizemna zgrada + gospodarski objekti
• 2 ulaza:
o glavni – preko mosta
o sporedni – u osi, na drugom kraju
• glavno pročelje:
o glatko
o dominira središnji dio s ulazom – tri luka s dvostrukim dorskim stupovima (2x2) i
napustom, iznad toga trokutasti zabat; bočno su manje arkade nepravilnog ritma
• sporedno pročelje:
o kolosalni dorski pilastri s dorskim vijencem
o rustika
• krila palače s unutrašnje strane puno su plastičnija jer se, umjesto pilastara, pojavljuju dorski
stupovi; gruba rustika <> glatko ožbukani stupovi
• maniristički elementi:
o središnji triglifi napusta skliznuli prema dolje što stvara dojam neravnoteže
o nad središnjim lukom je kamen koji ulazi u timpanon nad njim
• u palači se nalazi Romanova iluzionistička slika
! 2
!
MANIRIZAM
Povijest III
Palača Romano, Mantova
• vlastita kuća
• u donjoj zoni plitka rafinirana rustika i kvadratni prozori
• središnji portal s trokutastim zabatom – vijenac prati trokutasti oblik zabata
• na prvom katu su prozori urezani u zid kao niše s polukružnim lukovima, pa nastaju izbočeni
stupovi koji tvore polukružne arkade
• krovni vijenac
Michele Sanmicheli
Palača Bevilacqua, Verona, ~1530.
• kombinacija različitih ritmova na pročelju: tri gigantska prozora, parovi stupova, manji prozori
na podnožjima, trokutasti i segmentni zabati prozora (> sugerira da je planiran još jedan ulaz)
• kanelirani stupovi, neki vartikalno, a neki zavojito
• na katu je balkon s balustradom koja stoji na triglifima vijenca prizemlja
• bogat krovni vijenac
• centar građevine je veža (ulazni
prostor)
Giacomo Barozzi da Vignola

Villa Giulia, Rim, 1551.; manirizam
• trebala biti vila za papu Julia III na rubu Rima

• ulazno pročelje je uvučeno, a ispred njega su polukružna krila s kolonadom
• dvorište uređeno po uzoru na Cortile di Belvedere u Vatikanu
• dvorište je prekinuto s otvorenom lođom koja gleda u drugo dvorište, polukružan prostor
flankiran stubištem koji izlazi na treće dvorište
• uz pomoć Ammanatija, Vasarija, Maichelangela i pape, da Vignola je u projekt uklopio
građevine, vrtove, terase, fonane, stubište i skulpture
! 3
!
MANIRIZAM
Povijest III
Andrea Palladio
Loggia del Capitaniato, Vicenza, 1571.
• nalazi se nasuprot bazilike na trgu Piazza dei Signori

• sadrži prostoriju za skupištnu i balkon s kojeg su se donosili proglasi
• loggia je nedovršena, moguće da je trebala biti duža (za 2 polja)
• ima otvorene lođe koje su vjerojatno služile za civilne ceremonije
• bočno pročelje ima motiv tijumfalnog luka i reljef
• prednje pročelje ima 4 kolosalna polustupa s vijencem, atikom i balustradom
• prozori ulaze u napust, triglifi leže na tankim lukovima i podržavaju balkon > neobično (kao da
su postojali veliki antički stupovi u koje je kasnije inkorporirana fasada)
• od opeke, zidovi prekriveni štuko ornamentima
San Giorgio Maggiore, Venecija, sred. 16. st.
• nalazi se na istoimenom otočiću

• trobrodna bazilika
• tlocrt je u osnovi centralan, ali izdužena os dolazi do izražaja zbog prostora glavnog oltara i
kapele
• bačvasto svođen glavni brod, križno svođeni bočni brodovi
• transept završava polukružnim apsidama
• pročelje:
o tetrastil s visokim zabatom
o preklapanje širokog i uskog (visokog) tetrastilnog hrama – na taj način riješava
problem klasičnog pročelja crkve
o ni ovo rješenje nije bilo savršena, dijelovi pročelja su poprimili dvosmislenu ulogu
pa ih to čini manirističkim
! 4
!
MANIRIZAM
Povijest III
Giorgio Vasari
Palača Uffizi, Firenca, 1574.
• nalazi se uz Palazzo Vecchio

• nekad je služila kao upravna zgrada, a danas je galerija
• 2 vrlo duga krila:
o nadovezuju se administrativne dvorane
o trijem u prizemlju + hodnik na katovima
• središnji izduženi prostor koji okružuju dva krila palače i kratka otvorena loggia (prema rijeci
Arno) – serlijana
• kretanje ima cilj – pogled je usmjeren prema Palazzo Vecchio
• trijem – bačvasti svod s apstraktnim motivima, prozori u zoni mezanina olakšavaju svod koji se
upire na stupce i stupove
• maniristički detalji, poigravanje visećim volutama
• perspektiva naglašena kontinuiranim vijencima i podestom s 3 stube
! 5
!
MANIRIZAM
Povijest III
Bartolomeo Ammanatti
Palača Pitti, dvorište, Firenca
• Bartolommeo Ammanati, učenik J. Sansovina, projektirao je vrtno pročelje

• vrtno pročelje orijentirano je prema vrtu Giardino di Bobili u Firenci
• vrtno pročelje – igra rustikom:
o prizemlja – jastučasta rustika
o 1. kat – stupovi kvadrat + krug rustika
o 2. kat – preko stupova previo trake
o horizontalne grede s kosim kamenjem (ne lukovi)
o ulazni portal – arhivolta na 2 stupa
o utjecaj – Zecca, J. Sansovino, Venecija – arkade u prizemlju, polustupovi u rustici
Sansovino, Zecca
! 6
!
MANIRIZAM
Povijest III
sažetak : MANIRIZAM
1. PERUZZI: Palača Massimo
2. GIULIO ROMANO : Palača del Te, Palača Romano
3. SANIMICHELI : Palača Bevilacqua
4. VIGNOLA : Villa Giulia
5. PALLADIO : Loggia del Capitaniato, San Giorgio Maggiore
6. VASARI : Uffizi
7. AMMANATTI : dvorišno pročelje palače Pitti
! 7
!
BAROK I : Maderno, Bernini, Borromini
Povijest III
BAROK
• od portugalske riječi barocco (=biser nepravilnog oblika)
• prvobitno je barok označavao nešto manje vrijedno u odnosu na jednostavne renesansne
estetske kanone
• stil zahvaća sve grane umjetnosti
• nastao krajem 16. st. u Rimu, a razvija se pod utjecajem dvorskog apsolutzma i katoličke
protureformacije
• barok je reprezentativan, dekorativan, bogat, kićen, raskošan
Slikarstvo
• iluzionizam, chiaroscuro (kontrast svjetla i sjene) i kolorizam
• kao samostalne slikarske grane razvijaju se pejzaž i mrtva priroda, bakropis dostiže vrhunac
• Italija: Caravaggio
• Španjolska: Velazquez, Zurbaran, Murillo
• sjever: Rubens, van Dyck, Hals, Rembrandt, Vermeer
• Francuska: Callot, La Tour, Poussin
Kiparstvo
• naturalizam
• ljudsko tijelo prikazuje se u smionim
stavovima i razigranim pokretima
• Italija: Bernini, Algardi
! 1
!
Povijest III
Arhitektura
• sveobuhvatnost projektiranja (sinteza arhitekture, skulpture i slikarstva)
• hijerarhijska kompozicija (dominacijacentra, naglašena os, subordinacija dijelova)
• renesansa vs. barok = transcedentalna kvaliteta vs. psihologija percepcije
Urbanizam
• pokušaju projektiranja idealnog grada (Karlsruhe) koji je u kontekstu s glavnim dvorcem
• kontekstualnost arhitekture, urbanizma i perivojne arhitekture
Barok u Rimu ima 2 glavna predstavnika: Carla Madernu i Gianlorenza Berninija.
Carlo Maderno
• začetnik barokne arhitekture u Italiji i uopće

• u početku se pridržava visoke renesanse koje postupno razvija u dekorativnije barokne oblike
• od 1603. ušravlja bazilikom sv. Petra i djelomično mijenja Michelangelovo rješenje dajući crkvi
oblik latinskog križa
Sv. Petar, Rim, 1603.-1615.
• djelomično mijenja Michelangelovo rješenje dajući crkvi oblik latinskog križa

• produljuje glavni brod što omogućuje spajanje bazilike s papinskom palačom (preko
dvoetažnog narteksa)
• bačvasti svod glavnog broda visok 50 m
• pročelje:
o prati Michelangelovu shemu
o središnji riazlit – 4 korintska kolosalna polustupa + kontinuirani napust + zabat
o kolosalni red nosi još jedan nizak kat
o prostor između nosača se sužuje, a pilasti prelaze u polustupove
o problem – kupola je ostala predaleko, jedva se vidi
! 2
!
Povijest III
Santa Susanna, Rim
• sličnosti s pročeljem Il Gesu

• dvoetažno pročelje:
o u donjoj zoni 5 polja, u srednjem polju portal sa zabatom
o u gornjoj zoni 3 polja, flankirana volutama
o na vrhu zabat + balustrada
• fokus na portalu
• rastapanje mase zida – edikule, niše portali
• stupnjevano izlaženje prema van
• kontinuirani napust i pijedestal
Palača Barberini, Rim, Maderno + Bernini + Borromini
• nalazi se na rimskom brežuljku, od ulice je udaljena predvrtom

• forma slova H, bez unutarnjeg dvorišta
• dvorište se veže na trg
• naglađena središnja os dva bočna krila izlaze van i prodiru u prostor
• duboki trijem koji se sužava
• ovalno stubište – postat će glavni lajtmotiv baroka
• praktično organizirana vila, velika dvoetažna dvorana nalazi se na
središnjoj osi
• ovalni vestibul – izlazak iz dvorane preko mosta u vrt
• četverokrako stubište sa svjetlikom
• pročelje:
o veliki središnji rizalit sa 7 prozorskih osi
o superponiranje apliciranog stupovnog reda
o glavni ulaz dodatno izbačen stupovima
o zadnja etaža – potrebno manji prozori > iluzionistički luk
! 3
!
Povijest III
Gian Lorenzo Bernini

1598.-1680.
• talijanski gaditelj, kipar i slikar

• glavni predstavnik baroka u Rimu
Baldahin, crkva sv. Petra, Rim, 1624.-1633.
• iznad groba sv. Petra

• visok skoro 30 m, simbol pobjede kršćanstva
• stupovi su dijelom načinjeni od bronce trijema Panteona (poganstvo), spiralna forma stupova je
referenca na stupove u staroj bazilici sv. Petra
• 4 tordirana stupa s napustom i zastavicama + anđeli na uglovima
• sinteza skulpture i arhitekture, odnosno prožimanja baroka i antike
• tehnički ga je razradio Borromini
! 4
!
Povijest III
Katedra sv. Petra, crkva sv. Petra, Rim
• stolac (relikvija) u brončanom tronu
Trg sv. Petra, Rim
• sastoji se od dva dijela: trapeziodnog i ovalnog

• čvrste točke bile bio je središnji obelisk i simetrično postavljene fontane, a papinska palača u
otklonu odredila je nagib trapeznog trga
• ispred crkve se nalazi trapezoidni trg sa zatvorenom trijemom (parovi pilastara) visine polovice
kolosalnog reda na pročelju crkve; trg se čini pravokutan
• ispred njega je ovalni trg velikih dimenzija s obeliskom u središtu i fontanama u žarištima elipse
• fontane tvore poprečnu os
• trg čine četveroredi dobro proporcioniranih velikih toskanskih (=rimskih dorskih) stupova, čiji su
interkolumniji iznutra manji
• za kolonade je Bernini tvrdio da su to majčinske ruke crkve koje mogu prigliti sve one koji to
žele
• stupovi nose jonski friz, jer je Bernini smatrao da bi dorski napust bio pretežak (nepoštivanje
strogosti reda je barokna interpretacija)
• na vrhu balustrade + velike skulpture u osima
• trg je zatvoren propusnom membranom
! 5
!
Povijest III
Kapela Cornaro, oltar sv. Tereze, crkva S. Maria della Vittoria, Rim
• sinteza arhitekture, skulpture i slikarstva

• kolorit i iluzionizam
• oltar ispupčen prema van, iza zabata je skriven izvor svjetlosti
• kip sv. Tereze u ekstazi, koja pada u trans (zlatne trake) – upad svjetlosti s gornje strane
Fontana di Trevi, Rim
• nastala prema Berninijevom projektu, ali završena tek 100 godina kasnije
• nalazi se ispred palače koja joj je potpuno podređena (Palazzo Poli)
• na pročelju palače su kolosalni pilastri, a središnji rizalit ima 4 polustupa i ima oblik trijumfalnog
luka (slavoluka)
• u velikoj centralnoj niši/eksedra skulptura i dodatni stupovi
Piazza Navona, Fontana četiri rijeke, Rim
• trg nastao na mjestu antičkog sportskog borilišta, Domicijanova stadiona

• trgom dominiraju tornjevi i crkva sv. Agneze, te fontana četiri rijeke (Nil, Dunav, Rio de la Plata,
Ganges) s obeliskom koji kao da je u zraku
• prošupljena stijena, bogata skulpturalnost
! 6
!
Povijest III
Scala Regia, Rim, ~1665.
• novi ulaz u papinsku palaču, uski prolaz između crkve i palače

• sužavanje glavnog kraka tlocrtno i po visini – prolaz izgleda duži
• visina se vizualno smanjuje bačvastim svodom
Sant’Andrea al Quirinale, Rim
• crkva je eliptičnog tlocrta, a glavna je os kraća

• elipsoidna kupola + lanterna
• niše u masi zida
• pilastri naglašavaju punoću zida
• oltar – edikula s dva para stupova i segmentnim
zabatom; oltarna slika osvijetljena je s gornje strane
(skriveni izvor svjetla)
• kupola:
o veliki prozori na dnu kupole – kao da kupola lebdi
o kazete su iza rebra, rebra prekidaju kazete
• pročelje:
o definiran konkavni trg
o gigantska edikula
o portal natkriven polukružnim baldahinom kojeg nose 2 stupa
! 7
!
Povijest III
Louvre, prva varijanta
• na zahtjev Luja XIV., kao jedan od najutjecajnijih arhitekata Italije (ali i Europe), putuje u Pariz da
napravi projekt za završetak Louvrea
• konkavno konveksna krivulja
• dvoetažni trijem spaja 2 krila
• projekt je odbijen jer je djelovao previše kao talijanski barok
Francesco Borromini
1599.-1667.
• jedan od glavnih predstavnika visokog baroka

• najkompleksniji arhitekt svoga doba, mnogo slobodniji od Berninija
• Bernini i Borromini su bili najveći suparnici baroka, Bernini kao komunikativan i samouvjereni
genije, a Borromini kao introvertiran i psihički labilan ali ništa manje genijalan
San Carlo alle Quattro Fontane, Rim, ~1640.
• nalazi se na križanju ulica koje na uglovima imaju zgrade s fontanama > ugao
crkve je zarezan jer se tamo nalazi jedan od četiri fontane
• Borromini je prvo projektirao klaustar (konveksno ispupčenje umjesto oštrog
ugla), a kasnije je dobio i izradu same crkve
• crkva se smatra jedinstvenim primjerom arhitektonskog baroknog rješenja
• stroga geometrijska shema:
o crkva je projektirana na principu triangulacije, stare
srednjovjekovne metode projektiranja preko trokuta (vidljivo na
izvornim nacrtima)
o tlocrtno je crkva zasnovana na dva jednakostranična trokuta
! 8
!
Povijest III
• kruta geometrija oblikovana je kao valoviti zid isprekidan nišama

• grupe od 4 polustupova prekinute su oltarnim palama (glavni i bočni oltari), a sve ih povezuje
kontinuirani napust
• između polustupova se pojavljuje i sekundarni vijenac
• kupola:
o ubacio prijelaznu zonu sa pandantivima
o malo razvučeni grčki križ
o kupola je ovalnog tlocrta i obrađena dubokim kazetama u nekoliko oblika
(oktogon, heksagon, križ, saćassti uzorak)
o svjetlo dolazi iz lanterne i iz baze kupole gdje se otvori nalaze iza stiliziranih listova
koji daju utisak da je kupola odvojena od masivnog korpusa građevine
• pročelje:
o rađeno znatno kasnije i predstavlja posljednje Borrominijevo djelo
o trodijelno – dva bočna konkavna dijela i konveksni centtralni dio
o sva tri dijela povezana su snažnim vijencem koji prati valovitu liniju, dok je na vrhu
vijenac prekinut na središnjem dijelu
o u donjoj zoni kolosalni red, unutar njega sekundarni red
o mali stupovi uokviruju niše i nose niše sa skulpturama (u donjoj zoni) tj. panele (u
gornjoj zoni) – ono što je dolje otvoreno gore je zatvoreno, i obrnuto
o medaljon iznad niše sv. Karla Bartolomejskog
! 9
!
Povijest III
Sant’Ivo alla Sapienza, Rim
• danas sveučilište La Sapienza

• centralni tlocrt s konkavnim pročeljem
• ponovno izmjena konkavnog i konveksnog
• dvorište je s obje strane omeđeno arkadama koje se nastavljaju u hodnike
• tlocrt:
o sistem triangulacije
o preklapanje – šesterokraka zvijezda; negiranje vrhova trokuta;
konkavno vs. konveksno
o konkavne i konveksne elemente u tlocrtu diže sve do vijenca
• vijenac na ½ visine do kupole – prekida se kod pilastara i ispupčenja

• kontinuirani vijenac iznad pilastara
• kupola:
o u kontinuitetu od kompleksnog tlocrta do vrha
o vertikale pilastara se nastavljaju
o struktura od pet dijelova:
1. heksagonalni tambur koji ima konveksni oblik iznad ulaza
2. svaki od šest dijelova ima tri dijela – veći centralni + manji
bočni
3. ojačanje na spoju dvije konveksne strane
4. stepenasta piramida podijeljena rebrima kao kontraforima
5. lanterna s dvokstrukiim stupovima i konkavnim
udubljenjima između
o lanterna – izvana podsjeća na Venerin hram u Baalbeku

o na vrhu lanterne je skulpturalna spirala
o izvana – heksagon s ispupčenim stranicama, pilastri koji omogućuju nalijeganje
rebara
! 10
!
Povijest III
Santa Agnese, Rim, Piazza Navona, sred. 17. st.
• Borromini preuzeo gradnju, a započeo ju je Rinaldi

• tlocrt je centralan s izduljenom poprečnom osi
• konkavni ulaz s trga
• naglasak je na pročelju:
o konkavno pročelje uokvireno s dva tornja
o Borromini spaja gotička i renesansna oilježja – pročelje s dva tornja i kupolom
spaja u elastičan spoj – utjecaj na Karlskirche u Beču
o rezultat na pročelju je onakav kakav bib io poželjan na crkvi sv. Petra (kupola)
• malo je Borrominijevih izmjena u unutrašnjosti, glavne su u eksterijeru
• kupola:
o kao na crkvi sv. Ivo zatvorena je u jedan tambur, ali se javljaju dijagonalno
postavljeni kontrafori pa su stvorena jednaka lica
o lanterna se nije izvela prema projektu
• kula: ?????
o kontrast kupoli, u sjeveroistočnom dijelu crkve
o ima 3 superponirana dijela – masivni kvadrat sa stupovima u uglovima + kružni
otvoreni dio + teška balustrada
o završetak volute je okrunjen sa četiri volute koje nose krunu
Sant’Andrea delle Fratte, Rim
• zahtjev je bio da crkva ne bude kamena kako ne bi konkurirala fasadi crkve Santa Maria in
Vallicela > Borromini do najvišeg stupnja razvio tehničku preciznost obrade opeke
• pročelje:
o u donjoj zoni 5 dijelova povezanih pilastrima, blago konkavno
o timpanon
!
!
!
!
!
!
! 11
!
Povijest III
!
!
!
!
!
!
!
!
!
sažetak : BAROK I
1. CARLO MADERNO : sv. Petar, Santa Susanna, Palača Barberini
2. GIAN LORENZO BERNINI : Baldahin, katedra sv. Petra, Trg sv. Petra, Fontana di Trevi,
Piazza Navona (Fontana četiri rijeke), Scala Regia, Sant’Andrea al Quirinale, Louvre
3. FRANCESCO BORROMINI : San Carlo alle Quattro Fontane, Sant’Ivo alla Sapienza,
Santa Agnese, Sant’Andrea delle Fratte
!
! 12
!
BAROK II : Cortona, Longhi, Galilei, Oblikovanje grada, Longhena, Bianco, Guarini, Juvarra, Hrvatska
Povijest III
Pietro da Cortona
1597.-1669.
• umjetnik, prvenstveno slikar koji se proslavio iluzionističkim freskama (svodovi palače Pitti u
Firenci)
• suvremenik Berninija i Borrominija
• imao mnogo sljedbenika (iluzionističko slikarstvo) koji se nazivaju cortonesi
Sv. Luka i Martina, Rim
• tlocrtno grčki križ s blago izduženom glavnom osi

• centar nadsvođen kupolom gornja i donja crkva povezane su s dva stubišta
• kasetirana kupola s lanternom i prozorim na dnu kupole; rebra se spajaju na
bazu lanterne
• bogatstvo stupovnih redova – stupovi, pilastri – i nosive i dekorativna funkcija
• pročelje:
o valovite linije na dnu kupole – kupola ne djeluje “slijepljeno” na
tambur
o lanterna lukovičaste forme
o ulazno pročelje ima središnji ispupčen dio, niz pilastara i
polustupova
o u gornjoj zoni pilastri zamijenili polustupove – kontrast oštro i meko
• unutrašnjost dekorirana bijelom štukaturom, neobično s obzirom da je sv. Luka zaštitnik slikara
• gornja i donja crkva povezanu su s dva stubišta, donja je crkva povezana s osmerokutom
kapelom koja se nalazi ispod kupole gornje crkve
Santa Maria della Pace, Rim, sred. 17. st.
• crkva smještena na trgu malih dimenzija, među postojećom izgradnjom

• u sklopu crkve nalazi se klaustar kojeg je sagradio Bramante, a Cortona je
trebao projektirati pročelje
• donja zona pročelja:
o polukružni konveksni trijem, stupovi toskanskog reda
• gornja zona pročelja:
o stupovi stišću pročelje koje malo bubri prema van
o napust prekinut na mjestu segmentnog zabata (Bernini, St. Andrea)
! 1
!
Povijest III
Martino Longhi
Santi Vincenzo ed Anastasio, Rim
• dijagonalna postava u odnosu na trg (Piazza di Trevi)

• glavni skulpturalni element – stup:
o slobodnostojeća 3 stupa s obje strane portala, sve više izlaze
prema van
o segmentni napust
• segmentni zabat malo preuzak za stupove, ali dobre širine za natpis koji
prekida napust
Alessandro Galilei
Sv. Ivan Lateranski, pročelje, Rim
• smirena klasična fasada

• kolosalni red pridržava arhitrav
• središnji rizalit s polustupovima i zabatom u zoni atike
• na katu, u središnjoj zoni, serlijana s balkonom
• duboki mračni trijem
• utjecaj paladijanizma
!
!
!
!
!
!
!
!
!
!
!
!
!
!
!
!
!
!
! 2
!
Povijest III
Oblikovanje grada: Rim

Piazza del Popolo, Rainaldi, Rim
• jedan od glavnih rimskih trgova izgrađen pod

vodstvom pape Siksta V.
• trg je eliptičnog tlocrta te mu se s juga pristupa
trima radijalnim ulicama, na čijem se sjecištu
usredištu trga nalazi obelisk (egipatski, Ramzes II.)
• na rubu trga nalaze se dvije simetrične crkve –
Santa Maria dei Miracoli i Santa Maria in
Montesanto
• na sjeveroistočnom dijelu trga nalazi se crkva
Santa Maria del Popolo
• do crkve se nalaze vrata u obliku trijumfalnog luka
– Porta del Popolo, kroz koja dolazimo na ulicu
Via Flaminia (jedna od najznačajnijih rimskih ulica
koja povezuje Rim s jadranskom obalom)
• otvoreni trg s vizurama
!
!
!
!
!
!
!
!
!
!
!
!
!
!
!
! 3
!
Povijest III
Porto di Ripetta, Alessandro Specchi, Rim, 1704.
• luka na rijeci Tiber; danas više ne postoji

• scenografski izgled – nizak zaobljeni zid + stepenice u formi krivulje
!
!
Španjolski trg i Španjolske stube (Piazza di Spagna i Scala di Spagna), Francesco de
Santis, Rim
• stube povezuju trg Piazza si Spagna na dnu i Piazza Trinita dei Monti kojim dominira crkva
Trinita dei Monti
• visina se svladava nizom stuba koje se sužavaju uz postojeću izgradnju i šire u slobodnom
prostoru
• terase + zavojite stube
!
! 4
!
Povijest III
Trg sv. Ignacija (Piazza di Sant’Ignazio), Filippo Raguzzini, Rim
• trg ispred crkve sv. Ignacija, na suprotnoj strani trga nalaze se palače koje je projektirao Filippo
Raguzzini te koje kadriraju trg – njihova pročelja prate tlocrtni oblik trga
• pročelje crkve + 5 blokova
• crkva sv. Ignacija
o freska “ulazak sv. Ignacija u raj”, autor Andrea Pozzo
o pročelje crkve ima dvije etaže, korintske pilastre i
stupove
o oblik latinskog križa
!
Fontana di Trevi, Rim
• nastala prema Berninijevom projektu, ali završena tek 100 godina kasnije
• nalazi se ispred palače koja joj je potpuno podređena (Palazzo Poli)
• na pročelju palače su kolosalni pilastri, a središnji rizalit ima 4 polustupa i ima oblik trijumfalnog
luka (slavoluka)
• u velikoj centralnoj niši/eksedra skulptura i dodatni stupovi
• fontana označava kraj akvedukta “Aqua Virgine”
• na prvoj razini nalazi se reljef djevojke po kojoj je akvedukt nazvan, a koja je Agripi pokazala
izvor vode
• usred fontane nalazi se skulptura Neptuna, vladara mora
! !
!
! 5
!
Povijest III
!
Baldasare Longhena, Venecija
1598.-1682.
• rođen u Veneciji, a školovao se i radio kod arhitekta Vincenza Scamozzija
Santa Maria della Salute, Venecija
• simbolički stoji na glavnom ulazu u Canal Grande, poput nekadašnjih rimskih slavoluka; težnja
je bila da se napravi dostojan spomenik na mjestu do kojeg će biti jednostavno doći u procesiji
s trga sv. Marka
• osmerokutna građevina na podestu
• izgrađena od istarskog kamena i marmorina ? (opeke premazane mramornom prašinom)
• centralna građevina, osmerokutni tlocrt s deambulatorijem
• radijelne kapele
• svetište:
o kupola + polukružne apside
o izdignuto, prilaz stubama
o barokni oltar kojeg je projektirao Longhena
o pravokutni kor
• korintski stupovi ne prolaze do lanterne, nego su na njihovom mjestu u
zoni kupole bijelo obojani pilastri
• u unutrašnjosti boja negira nosivost, masu tambura (pilastri bijelo
obojani, jedva vidljivi)
• pročelje – specifičnost – zabat se javlja iznad središnja dva stupa, dok
su iznad bočnih stupova skulpture
• izvana kupola prenosi bočni pritisak na goleme volute, a nalaze se na
poprečnim lukovima deambulatorija; na volutama se nalaze skulpture
koje povećavaju vertikalno opterećenje
• kupola ima 2 različita obrisa – iznutra lukovičasti oblik, a izvana
polukrug
• drvena konstrukcija kupole
• ulaz – 3 polja, motiv slavoluka
• kapele imaju polukružne prozore podijeljene na 3 dijela
! 6
!
Povijest III
Palača Pesaro, Venecija
• tripartitna podjela, i po horizontali i po vertikali

• palača zapravo ima 5 etaža, što je vidljivo na bočnim pročeljima; prema Canalu Grande vidljive
su 3 etaže
• katovi imaju velike prozore s lunetama, a flankirani su duplim stupovima
• palača ima 2 ulaza i nišu između njih
• središnji dio omeđen je parovima stupova
• dijamantna rustika u prizemlju
• krajnji plasticitet na 2. katu
• prizemlje – utjecaj Sanovina, rustika, pravokutni prozori
Bartolommeo Bianco, Genova

Sveučilište
• prvo monumentalno stubište u Italiji!

• stubište > dvorište s arkadama > 5-erokrako stubište
• trijem nadsvođen opisanim kupolama
! 7
!
Povijest III
Guarino Guarini, Torino

• rođen u Modeni 1624.
• bavio se matematikom i deskriptivnom geometrijom
• radi kompleksne geometrije svodova: “Svodovi su glavni dio arhitekture”
Santissima Sindone, 2. pol. 17. st.
• prema kompleksnosti Guarini je najsličniji Borrominiju, radi izrazito kompleksnu arhitekturu

• istočni završetak katedrale, spoj s kraljevskom kapelom – Guarini dolazi u trenutku kada je
gradnja došla do napusta
• 3 vestibula ulaze konveksno u prostor kapele, 2 ulaza vode iz katedrale
• Guarini uveo zonu pandantiva – 3 pandantiva, zona raščlanjena prozorima
• kapela je vrlo visoka
• kupola:
o visoki tambur s naizmjeničnim prozorima i nišama
o iznad toga izdiže se kupola koja se sastoji od niza segmentnih
rebara segmentna
o rebra spajaju tjemena lučnih otvora
o rebra u jednom nivou čine šesterokut
o između rebara staklo – osvjetljenje!
o izvana – valovite linije, valovita rebra čine ukrutu
o optička iluzija – kada gledamo, pretpostavka je da se svaki nivo sa šesterokutom
rebara nalazi na na jednakoj udaljenosti od drugog, ali Guarini je smanjivao
udaljenosti između nivoa i time stvorio osjećaj kao da se radi o puno većoj visini
! 8
!
Povijest III
San Lorenzo, 1668.-1687.

CORDOBA
• vrlo specifična crkva

• centralni tlocrt
• tri dijela:
o ulazni vestibul
o osmerokutan kongregacijski dio – konveksno
ispupčene serlijane
o kapela serlijane
• napust je kontinuiran
• kupola:
o baza je krug
o leži na lebdećim isprepletenim rebrima – rebra su osnova
konstrukcije, bez ploha, perforacije
o slično rješenje postoji u srednjovjekovnoj džamiji u Cordobi
o lanterna je element širih dimenzija u koji kupola ulazi direktno
Palača Carignano, započeto 1679.
• konveksno-konkavne linije pročelja

• golemo barokno stubište postoja dio pročelja
• sredipnji dio s ulaznim prostorom i stubištm +
dva bočna dvorišna krila
• gotovo čitava vanjska strana palače je od
opeke
!
!
!
!
!
!
!
! 9
!
Povijest III
Filippo Juvarra, Torino
• Guarinijev nasljednik
Bazilika Superga
• bazilika na platou, 3 stube

• dubok ulazni trijem
• svetište flankirano samostanskim krilima
• izbacio aplicirane stupove
• kupola:
o lukovi nose kružnu bazu kupole, ostatak “lebdi” poduprt apliciranim stupovima
o tambur – plastično razrađene edikule
o rebra prekidaju kazete (Bernini, S. Andrea al Quirinale)
• ulaz – reinterpretacija Michelangela
!
!
* Dvorac Stupinigi, Nichelin, ~10 km od Torina
• razveden tlocrt, a središte čini elipsoidna rotonda iz koje se nastavljaju četiri

jednaka pravokutna krila (organizacijom čine Andrijin križ)
• dva su krila bez finksih granica, usmjerena u stražnji dio kompleksa, dok se
druga dva nastavljaju ostlim zgradama kompleksa
• formirana su dva prednja dvorišta, ispred malog dvorišta formiran je polukrug
• složena organizacija dvorca s tendencijom širenja krila te stvaranja unutrašnjih
dvorišta odraz je složenog projektantskog zadatka karakterističnog za zreli
barok
• zgrada se doima kao otvoren organizam koji je u interakciji s okolnim
prostorom
• pročelje rotonde podijeljeno u 3 etaže:
o 3 velika prozora s polukružnim završetkom
o zona atike s manjim pravokutnim prozorima
o treća etaža je slična prvoj, osim što je artikulacija jednostavnija
• na vrhu je balustrada i krov, koji je najviši na središnjem dijelu
!
!
!
!
!
! !
!
! 10
!
Povijest III
Mediteranska Hrvatska
Dubrovnik, Stradun (nakon potresa), Giulio Ceratti
• glavna ulica u gradu, proteže se između gradskih

vrata Vrata od Pila i Vrata od Ploča
• barokne kuće su izgrađene nakon potresa 1667.g.
• dvokatnice s dućanima u prizemlju, ulazi iz bočnih
ulica, kuće sličnog ritma, fasade i jednake visine
• jasne osi
!
!
Dubrovnik, Katedrala, 1671.-1713.
• nastala na mjestu bizantske i romaničke katedrale uništene u

potresu 1667.g.
• tlocrt latinskog križa s bočnim kapelama
• pročelje:
o središnji rizalit
o plasticitet – pilastri, polustupovi, aplicirani stupovi
o manji plasticitet bočnih pročelja
!
!
Dubrovnik, isusovačka crkva sv. Ignacija, Andrea Pozzo
• crkva je smještena na trgu na kojeg se pristupa monumentalnim stubištem (uzor Scala si

Spagna u Rimu)
• plasticitet pročelja, segmentni zabat unutar trokutastog
• bačvasto svođene bočne kapele
• iluzionistički oslikano svetište
• karakteristična matrica isusovačke crkve
!
Dubrovnik, stube uz Jezuite
• izmjena konkavno-konveksno
• uzor – Španjolske stube u Rimu
• toranj sa satom kao uzdignuti portal
! 11
!
Povijest III
Dubrovnik, Crkva sv. Vlaha, Marino Gropelli
• nalazi se na trgu, nastala na mjestu romaničke crkve koja je preživjela potres, ali je uništena u
požaru 1706.g.
• križ u kvadratu (quincunx)
• pravokutno svetište flankirano riznicom i sakristijom
• kupola:
o nose je četiri kamena stupa na visokim kubičnim postoljima, a lukovi povezuju
stupove s bočnim zidovima i pridržavaju bačvaste svodove okrenute prema
sredini građevine
o niski tambur rastvoren prozorima
o kupola završava akroterijem, odnosno križem na vrhu
o četiri manje ugaone kupole oslonjene su na glavni kostur zgrade, pa se ni ne
primjećuju izvana
• glavno pročelje:
o okrenuto prema sjeveru zbog trga (čiji je fokus Orlandov stup), a ne prema zapadu
kako je to inače
o prilaz stubištem s terasom ograđenom balustradom – “otvoreno predvorje”
o crkva postavljena na skošeno postolje od hrapavih kamenih blokova
o raščlanjeno s 4 polustupa koji drže vijenac s balustradom i kipovima
o portal s izlomljenim zabatom
o nad vijencem se u središnjem dijelu nalazi veliki polukružni prozor s razdjelnim
stupićem, iznad njega je klučni kamen kićen volutom s girlandom
• bočna pročelja su jednostavnije oblikovana, bez tolikog plasticiteta, a prilaz je polukružnim

stubištem
• unutrašnjost crkve raščlanjena srodnim ili jednakim arhitektosnkim oblicima, prvenstveno se to
odnosi na horizontalnu i vertikalnu podjelu zidnih ploha
!
!
!
! 12
!
Povijest III
!
!
Palača Pucić na Pilama
• jasno definirane osi

• centralni dio flankiran volutama i balustradama
!
!
!
!
!
!
!
!
Split, Palača Milesi
• etaže definirane vijencima

!
!
!
!
!
!
!
!
!
!
Rijeka, Katedrala sv. Vida
• oktogon s radijalnim kapelama

• pročelje – oštra ravnina na oblom tijelu
• multipliciranje vizura (Santa Maria della Salute)
!
!
!
!
!
!
!
!
!
!
!
!
!
!
!
!
!
!
! 13
!
Povijest III
!
!
sažetak : BAROK II
1. PIETRO DA CORTONA : sv. Luka i Martina, Santa Maria della Pace
2. MARTINO LONGHI : Santi Vincenzo ed Anastasio
3. ALESSANDRO GALILEI : sv. Ivan Lateranski
4. OBLIKOVANJE GRADA – RIM : Piazza del Popolo, Porto di Ripetta, Španjolski trg i
Španjolske stube, Trg sv. Ignacija, Fontana di Trevi
5. BALDASARE LONGHENA : Santa Maria della Salute, Palača Pesaro
6. BARTOLOMMEO BIANCO : Sveučilište u Genovi
7. GUARINO GUARINI : Santissima Sindone, San Lorenzo, Palača Carignano, Santa Maria
della Provvidenza
8. FILIPPO JUVARRA : Bazilika Superga, Dvorac Stupinigi
9. MEDITERANSKA HRVATSKA : Dubrovnik (Stradun, katedrala, crkva sv. Ignacija, sv.

Vlaho, Palača Pucić na Pilama), Split (Palača Milesi), Rijeka (katedrala)
!
! 14
!
BAROK U FRANCUSKOJ
Povijest III
Barok u Francuskoj
• u vrijeme baroka Francuska je najmoćnija država Europe
• izgradnom palače u Versaillesu Pariz postaje kulturni centar Europe, preuzevši primat od Rima
• francuski barok je suzdržan, temeljio se na francuskom humanizmu i racionalizmu
Arhitektura
• francuski ukus nije bio naklonjen bogatstvu baroknih detalja nego Francuska razvija vlastiti,
nacionalni barokni stil koji ima znatno više odlika klasične arhitekture
• stil je strog i klasičan, čisti nastavak renesanse
• vitruvijevski principi i proporcije
• raščlamba prostora i pročelja je klasična, elementi su klasični
• profana arhitektura doživljava vrhunac – francuski barokni dvorac – koji će postati uzor za
europske dvorove i palače (npr. Schönbrunn u Beču)
• rezidencija kao glavni zadatak: hotel (gradska kuća za plemstvo) i chateau (na imanju) –
o centar + radijalne osi
o stambeni dio = CORPS-DE-LOGIS – ima vezu s vrtom
o počasno dvorište = COUR D’HONNEUR – flankiran bočnim krilima
o glavni ulaz – u početku zid, kasnije i krilo, paviljoni
o organizacija:
! ENFILADE
! APPARTMENT SIMPLE – prostorije u jednoj liniji
! APPARTMENT SEMI-DOUBLE – prostorije u jednoj liniji + paralelna galerija
! APPARTMENT DOUBLE – predsoblja + sobe + kabineti
! ulazni dio – reprezentativni salon
! bez monument. stubišta
• sredinom 18. st. počinje strogi klasicizam
! 1
!
BAROK U FRANCUSKOJ
Povijest III
Louvre
Le Mercier, La Vau, Perrault
Louvre, zapadna strana dvorišta, Pariz, prva pol. 17. st.
• Pierre Lescot je u renesansi gradio lijevo krilo palače (rekonstrukcija srednjovjekovne palače), a
Lemercier sada radi desno krilo
• zadatak je bio proširiti postojeće krilo
• Lemercier:
o donje dvije etaže paviljona već izgrađene, Lemercier dodaje atiku i još jednu etažu
s karijatidama koje nose zabate (trokutasti + segmentni + trokutasti, jedan u
drugom)
o na vrhu paviljona je kupola na kvadratnoj bazi kao tipično obilježje francuskog
baroka
o Lemercier preko središnjeg paviljona zrcalio Lescotovo rješenje krila
! 2
!
BAROK U FRANCUSKOJ
Povijest III
• arhitektonski kompleks tvori veliki zatvoreni četverokut s produženim sjevernim i južnim

traktom
• za dovršetak (zapadno pročelje) zovu Berninija, ali on nudi “pretalijansko rješenje”
• za završetak izabrani Louis Le Vau i Claude Perrault:

o puna baza
o bočni rizaliti – središnji dio s kolonadom upušten
o nema rimske aplikacije stupovnog reda, nego tektonski! (Grčka) – STUP JE
NOSAČ, A NE DEKORACIJA
o sigurnost – širina interkolumnija
= NAJBOLJI PRIMJER KLASIČNOG BAROKA U FRANCUSKOJ
! 3
!
BAROK U FRANCUSKOJ
Povijest III
François Mansart
!
• istovremenik Cortonea, Berninija, Borrominija
• formira barokni izraz sa sklonošću prema klasičnim elementima
• po njemu je nazvana mansarda (potkrovlje), strmi krov s izlomljenim plohama ispod kojeg je
stambena etaža
Dvorac Blois, Orleansko krilo, ~1635.
• kraljevski dvorac građen je u različitim fazama, a Mansart radi Orleansko krilo

• tipična obilježja francuskog baroknog dvorca:
o 3 rizalita od kojih je središnji ulazni i najistaknutiji
o krila izlaze prema van i tvore plitki predprostor
o klasični elementi – dorski red u prizemlju, jonski na 1. katu, korinstki na 2. katu
(superponiranje) – raščlanjuju pročelje na 3 horizontalne trake
o mansardni krov
• kontinuirana aplikacija stupova na pročelju – ujedinjeno pročelje, fokus na ulaz
• portal nije isključivo element prizemlja, već se diže i kroz nekoliko etaža (čak i do krova); jonski
polustupovi + zabat + luneta s kraljevskim grbom
• u dubini corps-de-logis:
o glavni ulaz je u središnjoj osi, ali stubište se lomi jer os na ulazu nije
ista kao os na pročelju prema vrtu
• prostor nad stubištem – otvor u stropnoj ploči, oko njega galerija na katu – kroz
njega se vidi kupola na katu
• mansardno krovište – strmo krovište + plitki gornji dio = dodatna stambena etaža
!
! BAROK RENESANSA GOTIKA
!
!
!
!
! 4
!
BAROK U FRANCUSKOJ
Povijest III
!
Dvorac Maisons-Laffitte, 1630.-1651.
• nalazi se blizu Pariza i tipičan je primjer francuskog dvorca

• karakteristični tlocrtni “U” oblik, a oko dvorca opkopni kanal
• appartment simple
• bočna krila istaknuta su prema van i tvore court d’honneour
• na krajevima bočnih krila nalaze se paviljoni (vrtno pročelje)
• središnji paviljon:
o superponiranje redova
o trokutasti zabat
• prizemlje je glavna etaža, a iz njega se izlazi preko terase u vrt (perivojna arhitektura u vezi s
arhitekturom dvorca)
• masivni zidovi, plasticitet
• unutrašnjost:
o svečano predvorje vodi do stubišta koje nije na središnjoj osi nego uz bočni zid
o prostor nad stubištem – otvor u stropnoj ploči, oko njega galerija na katu – kroz
njega se vidi kupola na katu
• ovaj dvorac najava je Versaillesa – novi koncept prostornog plana, slobodan blok otvoren sa
svih strana prema okolini, oslobođen pomoćnih jedinica
!
!
! 5
!
BAROK U FRANCUSKOJ
Povijest III
!
Louis le Vau
1612.-1670.
!
• smatra se najbaroknijim francuskim arhitektom
• nije vodio mnogo računa o detaljima, već o ukupnom efektu koji će djelo ostaviti na
promatrača
• radio za Luja XIV. (“država, to sam ja”)
Vaux-le-Vicomte, Louis le Vau + slikar Charles le Brun + Andre le Notre (perivoj), ~1635.
• dvorac je sastavni dio većeg kompleksa, projektiran zajedno s perivojem čiji je autor le Notre
• dvorac je okružen vodom
• appartment double
• perivoj:
o geometrijski vrt
o istaknuta je centralna perspektiva, sa strane omeđena šumom
o široke staze sijeku se pod pravim kutem
o iz dvorca se izlazi na terasu, preko mosta, zatim u vrt
• court d’honneur (počasno dvorište) – vestibul – salon – most – vrt
• appartment double s enfiladom
• ulazno pročelje:
o središnji rizalit – ulaz – 3 otvora s polukružnim završetkom, zabat
• vrtno pročelje:
o središnji ovalni rizalit – superponiranje – razmrvljena struktura
o bočni rizaliti – kolosalni pilastri – premonumentalno
V
obrnuto, nezgodno
o fokus – ovalna dvorana s kupolom
!
!
!
!
!
!
!
!
!
! 6
!
BAROK U FRANCUSKOJ
Povijest III
!
Palača Lambert, Pariz
• dvorište:
o središnji rizalit flankiran konkavnim spojem
o kontinuirani dorski napust (iako nema stupova)
o visoki pijedestal – sačuvana proporcija dorskog
reda
• prvi kat:
o izduljena galerija
o francuski prozori prema vrtu
!
!
!
!
!
!
!
!
!
!
College des Quatre-Nations (Koledž četiri nacija,
danas francuski institut), Pariz, 17. st.
• nalazi se nasuprot Louvrea; s druge strane Seine;

povezani su mostom
• fokus je na crkvi u središnjem dijelu
• na krajevima su istaknuti paviljoni
• središnji dio – kolosalni pilastri i polustupovi
!
!
!
!
!
!
! 7
!
BAROK U FRANCUSKOJ
Povijest III
!
Versailles, započet 1669., blizu Pariza
• jezgra palače je dvorac Luja XIII. koji je dograđivan kroz više generacija arhitekata:
1. prema zahtjevu Luja XIII. arhitekt Philibert le Roy gradi dvorac 1624. (za lov)
2. dolaskom Luja XIV. na vlast on dograđuje Versailles (dvorac postaje sinonim apsolutizma)
3. Luj XIV. svrgnuo ministra financija Nicolasa Fouqueta koji je sagradio Vaux-le-Vicomte,
pod obrazloženjem da je Fouquet krao državne novce, zatim na Versaillesu zapošljava
graditelje Vaux-le-Vicomtea: Louis le Vau, Andre le Notre, Charles Lebrun (1669.)
4. gradnju nastavlja i Jules Hardouin-Mansart (1678.) (rođak Francoisa Mansarta) – među
ostalim autor Dvorane ogledala i novih krila
• do palače vode 3 široke avenije koje se zrakasto ulijevaju u trg ispred palače
• središnja avenija se kao os nastavlje dalje, u vrt
• dvorac je usađen u prirodni krajolik koji je oblikovan u
skladu s dvorcem, po strogom geometrijskom
principu simetrije (“francuski park”)
LE VAU
• Le Vau dograđuje 2 bočna krila – veće počasno dvorište (Cour d’Honneur)

= Mramorno dvorište
• “oblači” postojeći lovački dvorac (plavo i žuto na tlocrtu) – “Le Vau
Envelope”
• uvlači središnji dio vrtnog pročelja i time stvara reprezentativnu terasu
• autor vrta je Andre le Notre
! 8
!
BAROK U FRANCUSKOJ
Povijest III
• interijer:
o bogata dekoracija – ogledala, iluzionizam, mramor, pozlaćeni reljefi,…
o monumantalni ulaz – stubište s nadsvjetlom unutar ravnog dijela koritastog stropa
JULES HARDOUIN MANSART
o puni prostor terase, a nastavlja Le Vauovo oblikovanje
o dograđuje široka krila
o Galerija ogledala – bačvasti svod s iluzionističkom freskom, ogledala postavljena
nasuprot prozora (refleksija svjetlosti)
! 9
!
BAROK U FRANCUSKOJ
Povijest III
Jules Hardouin-Mansart
1646.-1708.
!
crkva Dome des Invalides, vojna bolnica, kraj 17. st.
• bio je vojni kompleks, unutar njega je kapela s grobom Napoleona

• klasična suzdržanost, na pročelju arhitektonski elementi klasičnih proporcija
• tlocrtno križ u kvadratu s četiri kapele u uglovima (temelji se na Michelangelovom projektu za
sv. Petar)
• barokni element – ovalni prostor kora
• tradicija – vertikalitet – visoki dvostruki tambur + kupola + lanterna (rotirana 45o); u interijeru se
taj vertikalitet toliko ne doživljava
• kupola ima 3 ljuske:
o unutarnja – kroz tlačni prsten vidljiva iluzionistička freska gornje kupole
o srednja kupola – skriveni otvori
o vanjska kupola
!
Place Vendôme, Pariz
• izduljeni oktagon (zbog uglova)

• zgrade čine strogu opnu trga
! 10
!
BAROK U FRANCUSKOJ
Povijest III
sažetak : BAROK U FRANCUSKOJ
1. LOUVRE : Lemercier, Le Vau, Perrault
2. MANSART : Dvorac Blois (Orleansko krilo), Dvorac Maisons-Laffitte
3. LE VAU : Vaux-le-Vicomte, Palača Lambert, College des Quatre Nations, Versailles
4. HARDOUIN MANSART : Versailles, Dome des Invalides, Place Vendome
! 11
!
BAROK U ENGLESKOJ
Povijest III
Barok u Engleskoj
• u Engleskoj je barok krajao vrlo kratko, druga pol. 17. st. i početak 18. st.
• nakon londonskog požara 1666. (“The Great Fire of London”) u kojemu je izgorjelo desetak
tisuća zgrada trebalo je donijeti nove urbanističke planove i sagraditi nove građevine
• nakon baroka dominira (paladijanski) klasicizam
Sir Christopher Wren

1632.-1723.
• nakon londonskog požara 1666. izrađuje urbanističke planove, a povjereni su mu projekti za

izgradnju 52 crkve, od kojih je St. Paul’s Cathedral njegovo remek-djelo
Plan obnove Londona nakon požara
• geometrijski raster
• radijalne osi
• uske ulice kojima se požar lako širio
zamijenjene su širokim avenijama
• plan nije ostvaren (uglavnom zbog financija)
St. Paul’s Cathedral (katedrala sv. Pavla)
• zadatak je bio izgraditi longitudinalnu crkvu, iako je Wren nudio centralno rješenje (htio je da
katedrala sv. Pavla postane za anglikansku crkvu ono što je bazilika sv. Petra za katoličku)
• konačni projekt svojevrstan je kompromis
• trobrodna bazilika, dominira kupola

• ulazno pročelje – dvoetažni trijem – Perrault, Louvre
• tornjevi – Borromini, Sta. Agnese in Agone
PERRAULT
BORROMINI
! 1
!
BAROK U ENGLESKOJ
Povijest III
• transept i izduljeni kor elementi su u skladu s engleskom tradicijom
• sva su polja svođena kupolama na pandantivima, dok se na križištu nalazi kupola:

o oktogonalna baza kupole
o tambur s kolonadom – Bramante, Tempietto
o 3 ljuske – J. H. Mansart, Dome des Invalides
! unutarnja – ritam = 3 otvora + puni zid
! srednja – stožasta
! vanjska – štiti drveno krovište
!
!
!
!
!
!
!
!
!
!
!
Greenwich Hospital (danas Pomorska akademija)
• na središnjoj glavnoj osi nalazi se Queen’s House arhitekta Iniga

Jonesa
• vrt + aleja
• kompleksom dominiraju i dva kupolasta tornja
• unutrašnjost – pilastri jasno drže strop, staloženost
• stroga engleska arhitektura temeljena na paladijanskom klasicizmu
!
!
!
! 2
!
BAROK U ENGLESKOJ
Povijest III
!
John Vanbrugh /venbro/
Palača Blenheim, Woodstock, Oxfordshire, poč. 18. st.
• kao i kod Greenwich Hosiptal, i ovdje se radi o velikom kompleksu

• Vanburh je palaču projektirao tako da se najbolje vidi izdaleka, u
perspektivi (radi se o velikoj parceli)
• palaču čine blok oko dvorišta sa stajama (nedovršen), kuhinjskog
dvorišta i ulaznog dvorišta
• središnje glavno krilo (što bi u Francuskoj bio corps-de-logis) ima dva
mala unutarnja dvorišta
• središnje krilo na pročelju ima kolosalne korintske stupove i pilastre,
dok su na bočnim krilima oni znatno niži dorski
• nisko tornjevi (paviljoni) na svakom uglu (dojam utvrde)
• suprotstavljena je pejzažu – smještena je na potpuno ravnom platou
• barokna kompozicija građevine
!
!
!
!
!
!
!
!
!
!
!
!
!
!
!
!
!
!
!
!
! 3
!
BAROK U ENGLESKOJ
Povijest III
!
!
!
!
!
!
!
sažetak : BAROK U ENGLESKOJ
1. CHRISTOPHER WREN : St. Paul’s Cathedral, Greenwich Hospital
2. JOHN VANBRUGH : Blenheim Palace
!
!
! 4
!
BAROK U SREDNJOJ EUROPI
Povijest III
Barok u Srednjoj Europi

• u vrijeme baroka u Srednjoj Europi dominira jedno carstvo – Habsburška Monarhija, a njome
četrdesetak godina vlada Marija Terezija
• središta kulturnog života su Beč i Prag
• značajke arhitekture:
1. dvorci
• sinteza francuskih i talijanskih utjecaja
• najvažniji tip: trokrilni, varijacije, corps-de-logis (kompaktan, fleksibilan)
• standardno stubište: imperijalni tip – trokrako, središnji krak ima jedan
pravac kretanja, a bočna dva suprotni pravac
2. crkve
• uzdužni oval
• ukidanje verikalne povezanosti tlocrta i svoda
• zidani stupci i dvostruka ovojnic
• utjecaj Borrominija, Guarinija, sjeverne Italije
• pročelje: konkavno-konveksne linije
• samostanska crkva ima dominantan element u središnjoj osi
Johann Fischer von Erlach

1656.-1723.
• studira u Italiji i u Austriju donosi talijanski barok

• dvorski arhitekt, učitelj arhitekture Josipa I.
Karlskirche, 1716.-1733., Beč !
• arhitektonski i simbolički kompleksna crkva, s brojnim elementima koji podsjećaju na druge

poznate građevine:
o portik – Panteon
o pročelje s bočnim paviljonima – Borromini, Sta. Agnese
o stupovi na ulazu – kopija Trajanovog stupa – spiralno
postavljeni reljefi s motivima iz života sv. Karla
Boromejskog
o asocijacije na antiku, renesansu, barok
• tlocrt:
o kompozicija različitih elemenata
o pravokutni paravan pročelja + ovalna crkva + izduljeno
svetište
o oval + grčki križ (svetište s oltarom – ulazni prostor –
kapele)
o manje dijagonalne kapele s kupolama
o izduljeno svetište na početku ima paravan
! 1
!
Povijest III
• elipsoidna kupola:
o kolosalni pilastri > vijenac > pilastri tambura > vijenac
o ovalni otvori pri dnu kupole
o iluzionistička freska
o 2 ljuske:
" unutrašnja polukružna ljuska s lanternom
" vanjska ljuska pokriva konstrukciju
• bočne kapele imaju manji sekundarni impost

• pročelje – paravan:
o ulaz – heksastilni prostil flankiran inačicama Trajanovog stupa
o hodnik vodi do tornjeva
o proteže se okomito na glavnu os
! 2
!
Povijest III
Hofbibliothek / Imperial Library / Dvorska biblioteka, Beč !
• dvorska biblioteka u sklopu Hofburga

• longitudinalna građevina sa središnjim paviljonom: !
o ovalna dvorana s ovalnom kupolom (ovalni prozori, iluzionistička freska) !
o mansardno krovište !
o vani izgleda kao 2 kata, unutra je to dvoetažni prostor – drvena galerija u
kontinuitetu, pristup pokretnim ljestvama !
o na pročelju plitki dvostruki pilastri, skulpture na vrhu iznad atike !
!
!
!
!
!
! 3
!
Povijest III
!
Schloss Schnöbrunn, Beč !
• sagrađem kao ljetna rezidenzija Marije Terezije,

po uzoru na Versailles
• nalazi se u sklopu ogromnog perivoja
• zajedno s vrtovima i prvim zoološkim vrtom na
svijetu, palača je savršen primjer
gesamtkunstwerka
• 1775. sagrađena Glorijeta
!
!
!
!
!
! !
!
! 4
!
Povijest III
!
Johann Lucas von Hildebrandt
1668.-1745.
• školuje se u Italiji
• radi na Schönbrunnu uz Fischera von Erlacha
Gornji Belvedere, 1720-1724., Beč !
• Belvedere je naziv za kompleks baroknih palača podignutih za austrijskog princa Eugena

Savojskog u trećem okrugu (III. Bezirk) – Landstrasse, a nalazi se jugoistočno od gradskog
središta
• kompleks čine palače Gornji i Donji Belvedere, park i veliki bazen (pred Gornjim Belvedereom)
• pročelje i tlocrt su simetrični
• tlocrt:
o vestibul – monumentalno stubište -
" bočni krakovi – podest – corps de logis
" središnje krilo – vrtna dvorana – vrt
o dvostruki apartmani s enfiladom do osmerokutnih kabineta
• vestibul:
o 3 lučna otvora
o detalji:
" pilastri se suzuju prema dolje
" na mjestu kapitela su alegorijske skulpture
•
•
• ulazni dio:
o skelet
o 3 dijela
o protočnost
o pilastri podržavaju pete jedrastog svoda
! 5
!
Povijest III
• glavna dvorana:
o igra s ogledalima
o pozlate
o kompozitni pilastri
• vrtna dvorana (sala terrena):

o atlanti nose opisane
kupole
o sve u bijeloj boji
• kontinuirani vijenci i otvori – ujedinjuju

• mansardni krov
!
!
!
!
!
!
!
!
!
!
!
!
!
!
!
!
!
!
!
!
!
!
!
!
!
!
!
!
!
!
!
!
!
!
!
! 6
!
Povijest III
!
Palača Daun-Kinsky, 1717., Beč !
• barokna palača izgrađena za obitelj Daun, a kasnije ju je kupila obitelj Kinsky

• ovalna dvorana prema unutrašnjem dvorištu
• ulično pročelje:
o na uličnom pročelju prostorije povezane enfiladom
o rustika u prizemlju
o prozori 2. kata – trokutasti (malo zakrivljeni) i polukrukružni zabati
o 3. kat – mali pravokutni prozori
o plitki središnji rizalit:
" portal – konkavan, lučni otvor, prekinuti stupovi s
karijatidama, prekinuti zabat, zbog proporcija zalazi u
zonu 1. kata
" kolosalni pilastri se sužavaju prema dolje
" balustrada na vrhu
• monumentalno stubište – 1 potez s 3 podesta, na zadnjem katu galerija, ograda, iluz. freska
!
!
!
!
!
!
!
!
!
!
!
!
!
!
!
!
!
!
!
!
! 7
!
Povijest III
!
Jakob Prandtauer
1668.-1745.
Samostan, poč. 18. st., Melk
• samostanski kompleks s crkvom

• nalazi se na uzvisini, na vrhu rta nad Dunavom
– djeluje impresivno
• unutrašnjost crkve odražava model Il Gesua
• samostan:
o J krilo – apartmani povezani enfiladom
o S krilo – završava bibliotekom
o lučno krilo – pogled na crkvu s Dunava
" serlijana u središtu, rustika u prizemlju, kolosalni pilastri
• crkva:
o jednobrodna s bočnim kapelama i galerijama (kOntrast konkavno-konveksno)
o kontinuirana konkavno-konveksna linija
o obilno osvjetljenje, igra krivulja, gipsani kipovi
o rokoko
! 8
!
Povijest III
sažetak : BAROK U SREDNJOJ EUROPI
1. FISCHER VON ERLACH : Karlskirche, Hofbibliothek, Schonbrunn
2. VON HILDEBRANDT : Belvedere, Palača Daun-Kinsky
3. PRANDTAUER : Samostan u Melku
! 9
!
BAROK U ČEŠKOJ I NJEMAČKOJ, ROKOKO
Povijest III
Barok u Češkoj
Obitelj Dientzenhofer
• Christiph, Johann i sin Kilian Ignaz
Sv. Nikola na Maloj Strani, Prag (Hradčany i Mala Strana su srednjovjekovne gradske jezgre
Praga na lijevoj obali Vltave)
• isusovačka crkva na praškom trgu

• konkavno-konveksni pristup (talijanski barok)
• longitudinalni tlocrt s kolosalnim stupcima

smještenim između kapela dolje i galerija iznad
• ulaz – vestibul flankiran kapelama
• svetište – kupola na pandantivima
• ulazno pročelje – organski dinamizam
• svod:
o preklapajuće elipse koje se dodiruju
o dvostruko zakrivljeni poprečni lukovi (tlocrtno i po vertikali) – sužavaju se na mjestu
središnje osi kapele
• unutrašnjost:
o ispupčenja galerija
o udubina na spoju pilastara ispunjena skulpturom
!
!
!
!
!
!
!
!
!
!
!
!
!
!
!
!
! !
!
!
!
! 1
!
Povijest III
!
Sv. Nikola u Starom Mjestu, Prag, ~1730.
• crkva ima 2 ulaza:

o s glavnog gradskog trga
o manje naglašeni ulaz sa zapada
• centralni prostor + sekundarni prsten (dijagonalne

ovalne kapele)
• oktogon sa samostanskim svodom
• konveksna ispupčenja galerija
• pročelje:
o niz volumena koji izrastaju iz cjelovite baze
o plasticitet, specifične crne skulpture
o središnji ulazni dio – 3 zabata
o 2 tornja na glavnom pročelju (tlocrtno duža strana) koja zajedno s kupolom
formiraju pročelje (Borromini, Sta. Agnese in Agone)
!
!
!
!
!
!
!
!
!
!
!
! *!Schloss Weissenstein, Pommersfelden
• poznat po stubištu koje zauzima prostor u centru zgrade “E” oblika

• samostojeće stubište, nije priljubljeno uz zid
• trokatna galerija: arkade – stupovi – herme (kvadratni ili pravokutni
stup s Hermesovom glavom na vrhu)
• osim stubišta dva su glavna interijera Mramorni salon i Sala terrena
– nisko svođena soba koja vodi iz prizemlja u vrt
! 2
!
Povijest III
Barok u Njemačkoj
Karlsruhe
• grad na JZ Njemačke, osnovan 1715. kao palača

• postao je model za mnoge gradove
• ulice se šire zrakasto od palače
• ¼ zauzimao dvor, ostalo park
Zwinger, Dresden, M. Pöppelmann, 1710.-1732.
• palača – kompleks paviljona i galerija, smještena između bivših gradskh utvrda

• izvorno je palača imala 3 krila, a kasnije je Gottfried Semper zatvorio dvorište dodavanjem
galerije u renesansnom stilu (Semperbau)
• jednokatne galerije s paviljonima oko monumentalnog unutrašnjeg dvorišta – arhitektura je

kulisa, nenametljiv okvir
• toranj signalizira pravc koji vodi do Elbe
• čisti ritam arkada
• Wallpavilion:
o stubište na bedem grada
o skelet – nosivi stupci sa skulpturama (skulptura +
arhitektura)
!
!
!
!
! 3
!
Povijest III
Frauenkirche, Dresden, George Bähr
• protestantska crkva srušena u II. svjetskom ratu, ali obnova dovršena 2005., korišten stari
kamen koji je ostao nakon rušenja
• prepoznatljiv dizajn (podsjeća na Santa Maria della Salute)
• unutrašnjost:
o povišeno svetište
o fokus na orguljama
o izduljeni elegantni stupci povezani lukovima – nose kupolu
• kupola ima 3 ljuske
• zvonasti tambur
!
!
!
!
!
!
!
!
!
!
!
!
!
!
!
!
!
!
!
!
!
!
!
!
!
!
!
!
!
!
!
! !
!
!
!
! 4
!
Povijest III
!
Balthasar Neumann
• rođen u Češkoj, seli se u Würzburg

• projektirao i rekonstruirao mnogobrojne dvorce, mostove, utvrde, parkove, crkve
Dvorac Würzburg, 1. pol. 18. st.
• glavno krilo + velika bočna krila (s unutarnjim dvorištima

– tal. utjecaj) koja tvore počasno dvorište
• simetrija, enfilada povezuje prostorije
• ovalne dvorane u bočnim krilima
• carska dvorana u središtu glavnog krila
o mansardna krovišta
o plitki ugaoni rizaliti s trokutastim zabatom i balkonom na prvom katu
o središnji paviljon – Hildebrandtov utjecaj, Belvedere
! izduljena dvoetažna dvorana ispod koje je vrtna dvorana (sala terrena)
! pilastri se sužavaju prema dolje
• monumentalno stubište:
o volumen stubišnog prostora – kvadar
o supstrukcija – stupovi i arkade
o kontinuiranom galerijom dilatirano od bočnih zidova
o zrcalni svod s Tiepolovom iluzionističkom freskom >
!
!
! !
! 5
!
Povijest III
!
• dvorska kapela
o njemačka tradicija – bipolarnost – glavni prostor crkve flankiran svetištem i
vestibulom
o preklapanje arhitektonskih elemenata (ovalne kupole – Prag)
o paravan – stupovi nose kontinuiranu galeriju (Hofbibliothek, Beč)
!
!
!
!
!
!
!
!
!
!
!
!
!
!
!
!
!
!
!
!
!
Dvorac Brühl, stubište, Augustusburg
• imperijalni tip stubišta

• bočni krakovi uži su od središnjeg > kontinuirana galerija oko stubišta
• karijatide i stupovi nose stubište
• osvjetljeni potporni zidovi gornjeg krila stubišta uz pomoć lukova, dajući na taj način specijalne
efekte cijelom donjem nivou stubišta
• stubište kao da lebdi u zraku
• otvor u stropnoj ploči – sekundarna galerija – kupola
• bogata bijela plastika
• metalna ograda
!
!
!
!
!
!
!
!
!
!
!
!
! 6
!
Povijest III
!
Vierzehnheiligen, 1744.
• hodočasnička crkva
• prividno longitudinalna, ali sastoji se od nekoliko centralnih dijelova koji se ulijevaju jedan u
drugi i čine prostor kompleksnim i dinamičnim
• glavni, slobodnostojeći oltar nalazi se u centru
• 3 plitke ovalne kupole s iluzionističkim freskama, štukaturama, pozlatama
• 2 ovojnice:
o središnji dio s oltarom i bočne kapele + vanjska opna
• pročelje:
o 2 tornja (samostan u Melku) flankiraju središnje ispupčenje
• tlocrt:
o središnji ovalni dio s galerijama, s obje strane omeđen stupcima koji nose svod
(“zastori” koji štite od direktnog pogleda na prozore – svjetlo kojemu ne vidimo
izvor)
o transept – dva kružna dijela
o ovalna apsida – originalni oltar
• topao, svijetli interijer
!
!
!
!
!
! 7
!
Povijest III
Rokoko
!
• gubi se arhitektonika koja je inače prisutna u baroku – mreža nečega što je Nearhitektonsko
oblikuje prostor (cvijeće, vitice,…)
!
Dvorac Nymphenburg, paviljon Amalienburg, 1734.-1739., München, Francois Cuvillies
• jednokatni paviljon u šumi

• Dvorana ogledala čini centralni prostor: !
o vrhunac dekoracije
o dominira srebrna boja s bijelom i plavom pozadinom
o izmjenom prozora, vrata, te stvarnog i reflektirajućeg svjetla u ogledalima
uklonjene su granuce u sobi
• izvana jednostavna građevina sa naglađenim središnjim dijelom koji ima ravnu kupolu
!
Vlastita kuća i kapela sv. Ivana Nepomuka,
1733.-1746., München, braća Assam !
• usko pročelje:
o konkavno udubljen zabat
o edikule portala i prozora s velikim
okulusom na vrhu
o omeđeno kolosalnim pilastrima
o flankirano fasadom vlastite kuće i kuće
svećenika
• glavni brod:
o dvoetažan, podijeljen galerijom
o bačvasti svod s iluzionističkom freskom
i konkavnim nadvojem kao okvirom
(kupola kao da lebdi, rubovi se ne vide)
!
Wieskirche, Wies, 1746.-1754., Dominikus Zimmerman
• ovalni centralni prostor + ambulatorij

• plitke pravokutne kapele > transept
• arkade – parovi stupova s impostom
• bijela boja, pozlata, skriveni izvori svjetlosti
!
!
!
!
! 8
! ovaloidni zrcalni svod
Povijest III
!
!
!
!
!
!
sažetak : BAROK U ČEŠKOJ I NJEMAČKOJ, ROKOKO
1. ČEŠKA : sv. Nikola na Maloj Strani, sv. Nikola u Starom Mjestu
2. NJEMAČKA : Karlsruhe, Zwinger, Frauenkirche
3. NEUMANN : dvorac Würzburg, stubište dvorca Brühl, Vierzehnheiligen
4. ROKOKO : Amalienburg, Vlastita kuća i kapela sv. Ivana Nepomuka (braća Assam),
Wieskirche
!
! 9
!
BAROK U HRVATSKOJ
Povijest III
Barok u Hrvatskoj
• u 16. st. Hrvatska je i dalje podijeljena u tri države:
o Slavonija pod turskom vlašću
o sjeverna Hrvatska u austrijskom carstvu
o Dalmacija pod Mletačkom republikom
• tijekom 17. i 18. st. ponovno uklapanje triju velikih regija u cjelinu
• velike utvrde sa zvjezdastim tlocrtima i brojnim kulama zbog konstantne opasnosti napada s
Istoka
• barokni urbanizam vidljiv u mnogim gradovima – Bjelovar, Karlovac, Koprivnixa, Virovitica,…)
o ulice pod pravim kutem
o pravokutni trgovi na kojima su najvažnije javne zgrade
• na Jadranu je najveće razmjere barokne gradnje doživio Dubrovnik nakon potresa 1667.
• arhitektura crkvi kontinentalne Hrvatske – ovalni tlocrt
Tvrđa, Osijek, 1712.-1722. !
• 1687. Osijek oslobođen od osmanske vlasti, austrijske vlasti 1712. kreću graditi Tvrđu
• strateška točka obrane
• sačuvan je dio turskih zidina i bastion prema Dravi
• ojačanje obrambenih zidova
• Tvrđa je imala četiri vrata:
o Nova (južna)
o Vodena (sjeverna) – jedina sačuvana
o Carska (istočna)
o Valpovačka (zapadna)
• ortogonalna matrica sa središnjim kvadratnim trgom (Trg sv. Trojstva) s kužnim pilom u sredini
• kužni pil:
o stup sa slobodnostojećom figurom
o dodatne figure pri dnu
o postament, druge figure na pijedestalima
! 1
!
BAROK U HRVATSKOJ
Povijest III
• na trgu su se nalazile (javne) zgrade:
o sjever – Palača Generalata

o jug – niz građanskih kuća među ostalim kuća trgovca Kostića
o istok – 1880. Velika gimnazija, arhitekt Herman Bolle (danas Ekonomska škola)
o zapad – Gradska straža
o Palača Generalata (danas Sveučilište J. J. Strossmayera) – sinteza renesanse

(pročelje) i baroka (portal)
" prema projektu iz Beča
" velika četverokrilna dvokatnica (zauzima cijeli blok)
" drugi kat kasnije nadograđen (1765.)
" ima ulaz u središnjoj osi: portal > trobrodni vestibul sa simetrično
postavljenim stubištima > unutarnje dvorište
" trijem na katu
" izvorno nije bilo ružičaste boje na pročelju, a arkada koja je postojala
prema unutarnem dvorištu je zazidana
" glavne prostorije nalaze se na pročelju prema glavnom trgu
" jedinstveni portal:
o ulazi u zonu 1. kata balustradom balkona prvog kata
o 2 aplicirana stupa + 2 atlanta nose balkon
! 2
!
BAROK U HRVATSKOJ
Povijest III
o Gradska straža (danas Arheološki muzej)

" karakteristična po zvoniku s kojeg se pružao pogled na okolicu
" u prizemlju masivne arkade
" unutarnje dvorište (nedavno preuređeno i zatvoreno)
o Kuća trgovca Kostića

" baza u rustici
" ulaz u središnjoj osi – portal > prozor s trokutastim zabatom
" kat – pilastri, kapiteli spojeni segmentnim lukovima
!
Trg sv. Trojstva, Požega !
!
• glavni trg s kužnim pilom u središtu
• na uglu trga nalazi se bijelo-siva barokna
zgrada s trijemom u prizemlju
!
!
!
!
!
!
!
Dvorac Prandau-Normnann, Valpovo !
!
• srednjovjekovno-barokni kompleks – dograđeno južno krilo srednjovjekovnoj utvrdi
• zidani most s lukovima vodi preko opkopa do ulaza
• toranj u osi ulice
• ulaz – stubište
• enfilada
• sreišnji kvadratni toranj
• kolosalni pilastri
• perivoj
!
! 3
!
BAROK U HRVATSKOJ
Povijest III
Dvorac Odescalchi, Ilok !

!
• tlocrtnog “U” oblika, krakovi izgrađeni u 19. st.
• središnji barokni dio s ulazom, monumentalno stubište u osi
ulaza
• glavne prostorije na jugu
• trijem prema unutarnjem dvorištu
• pročelje rekonstruirano, ali loše – napravljeno od opeke što nije
bio izvorni materijal pročelja
Nadbiskupski dvor, Zagreb !

!
• snažan horizontalni potez oko katedrale
• 3 krila (danas 2)
• središnji paviljon s monumentalnim stubištem
• unutrašnji hodnik + enfilada
• pročelje:
o baza s rustikom
o prozori i pilastri
o kružne renesansne kule
o Bakačeva kula srušena 1906.
! 4
!
BAROK U HRVATSKOJ
Povijest III
Kurija kanonika kantora, Zagreb !

!
• baza u rustici
• 2 krila
• valjkasta forma
• baza s pilastrima koji se sužavaju prema dolje
!
!
!
!
!
Kurija kanonika Znike, Zagreb !
!
• središnji rizalit:
o na građ. liniji
o donja etaža prati visinu zida
Palača Vojković-Oršić-Rauch, Zagreb, 2. pol. 18. st. !

!
• danas zgrada Povijesnog muzeja
• nalaza se u nastavku Kamenite ulice, ali ne vidi se cijelo pročelje
• mjerilom izlazi iznad susjednih zgrada
• središnje krilo + 2 bočna
• tlocrt:
o nije simetrična
o ulazni vestibul flankiraju stubišta
o na katu apartmani povezani enfiladom
• pročelje:
o središnji rizalit
" viši od ostatka
" plastični portal sa segmentnim nadvojem – ulazi u zonu 1. kata (proporcije
u skladu s cijelom kućom)
" pilastri se sužavaju prema dolje
" paravanski zabat flankiran s 2 volute
!
!
!
!
!
!
!
!
!
! 5
!
BAROK U HRVATSKOJ
Povijest III
Crkva sv. Katarine, Zagreb !

!
• isusovačka crkva po modelu Il Gesua
• jednobrodna s bočnim kapelama (u kojima su drveni barokni oltari)
• pravokutno svetište + sakristija
• bačvasti svod sa susvodnicama (zbog prozora)
• trijumfalni luk – plitki poprečnim element
• Francesco Robba napravio oltar sv. Ignacija
• inovacija – zidovi kapele su unutarnji kontrafori
!
!
Dvorac Oršić, Gornja Stubica !
!
• tlocrt dvorca u obliku slova “L”
• jednostavna vanjska pročelja, oživljena ritmičnim prozorima, s malo ugaone rustike
• krila dvorca s dvorišne strane otvorena su arkadama
• kapela:
o kupola oslikana iluzionističkom freskom
o barokni oltar
• u 19. st. nakon potresa dvorcu je dodan klasicistički trijem
!
!
!
!
!
!
!
!
!
!
!
!
!
!
Trg kralja Tomislava, Varaždin !
!
• Vijećnica na trgu s portalom i visokim tornjem u
sredini
• jednokatnice s trijemovima u prizemlju
!
!
! 6
!
BAROK U HRVATSKOJ
Povijest III
!
Palača Prassinsky-Sermage, Varaždin !
!
• balkon s ogradom od kovanog željeza
• dekoracija – medaljoni na bijeloj podlozi
!
!
!
!
!
!
!
!
!
Palača Patačić, Varaždin !
!
• uglovnica
• pologonalni erker na 2 kata
• gl. portal ulazi u 1. kat
!
!
!
!
!
!
Uršulinska crkva, Varaždin !
!
• ulica se nastavlja na crkvu
• toranj u vizuri ulice
• paravanski zabat zaklanja bazu tornja
!
!
!
!
!
!
!
!
!
Katedrala sv. Terezije, Požega, 1763. !
!
• slična dominazija tornja kao u Varaždinu
• kontrafori pridržavaju toranj
• svod – češke kape – puno pliće od
opisanih kupola
• bočne, blago konkavne kapele
• kontrafori pridržavaju toranj
• danas je crkva bijela, što nije originalno
(ostavljene su Medovićeve slike)
• konkavno-konveksne linije pročelja
!
! 7
!
BAROK U HRVATSKOJ
Povijest III
!
sv. Marija Magdalena, Sela kod Siska !
!
• uzor – Peterskirche u Beču
• centralna crkva – ovalnog tlocrta s ovalnom kupolom
• parovi pilastra + smireni vijenac > kupola
• konkavno-konveksne linije pročelja
• par zvonika
Župna crkva sv. Trojstva, Daruvar !

!
• centralna građevina
• bila je rotonda, a naknadno je dodana elipsa
nasuprot ulazu te toranj
• kupola
!
!
!
!
!
Dvorac Janković, Daruvar !
!
• tri krila, tlocrtnog “U” oblika
• ulazni vestibul, bočno simetrična dvokraka stubišta !
• uzdužni hodnik uz kojeg se nižu prostorije!
• jug – vizure na grad !
• središnji i uglovni rizaliti !
• mansardni krov!
! 8
!
BAROK U HRVATSKOJ
Povijest III
!
Dvorac Batthyany, Ludbreg !
!
• četiri krila
• ima kapelu koja se proteže kroz prizemlje,
1. kat i kupola izlazi na 2. katu
!
!
!
!
!
!
!
!
crkva sv. Marije Snježne, Belec !
!
• longitudinalna crkva, no s obje strane ima veliku kapelu i tako formira grčki križ
• dominira unutrašnje uređenje crkve
• naslikani arhitektonski elementi (stupovi, napust, vijenac)
• oltar je iza trijumfalnog luka – skriveni izvor svjetlosti
• ulazni toranj
• cinktor (zid koji okružuje crkvu)
!
!
!
!
!
!
!
!
!
! !
!
!
!
!
!
!
! 9
!
BAROK U HRVATSKOJ
Povijest III
!
!
!
!
!
!
!
sažetak : BAROK U HRVATSKOJ
1. OSIJEK : Tvrđa, Palača Generalata, Glavna straža, Kuća Kolčić
2. VALPOVO, ILOK : Dvorac Prandau-Normann, Dvorac Odescalchi
3. ZAGREB : Nadbiskupski dvor, Kurija kanonika kantora, Kurija kanonika Znike, Palača
Vojković-Oršić-Rauch, crkva sv. Katarine
4. VARAŽDIN : Trg kralja Tomislava, Palača Prassinsky-Sermage, Palača Patačić, Uršulinska

crkva
5. Dvorac Oršić (Gornja Stubica), katedrala sv. Terezija (Požega), crkva sv. Marije
Magdalene (Sela kod Siska), crkva sv. Trojstva (Daruvar), Dvorac Janković (Daruvar),
Dvorac Batthyany (Ludbreg), crkva sv. Marije Snježne (Belec)
!
! 10
!

Humanizam I Renesansa Skripta

Uploaded by

Document Information

Original Title

Copyright

Available Formats

Share this document

Share or Embed Document

Sharing Options

Did you find this document useful?

Is this content inappropriate?

Copyright:

Available Formats

Humanizam I Renesansa Skripta

Uploaded by

Copyright:

Available Formats

HUMANIZAM I RENESANSA

1. RANA RENESANSA / QUATTROCENTO – 15. st.

2. VISOKA RENESANSA / CINQUECENTO – 16. st.

3. MANIRIZAM – sred. 16. st.

2. ČOVJEK KAO SREDIŠTE

4. RACIONALNI PRISTUP U ARHITEKTURI

• Leone Battista Alberti:

• Jacopo (Giacomo) Barozzi da Vignola:

- prvi pravi renesensni slikar – Massacio

“Tribute Money”, freska u kapeli Santa Maria del Carmine u Firenci

“The Birth of Venus”

- Piero della Francesca - majstor perspektive

“The Baptism of Christ” “The Flagellation of Christ”

“The Battle of San Romano” “Saint George and the Dragon”

“St. Sebastian” “Agony in the Garden” “The Madonna of the Cherubim”

natječaj 1401.g., krstionica S. Giovanni natječaj 1435.g., “Vrata raja”

- Donatello – “Sv. Marko” prvi kip u kontrapostu nakon antike

“Sv. Marko” “Zuccone” “David” “Gattamelata”

- Andrea del Verrocchio

“David” “Christ and St. Thomas”

Kupola firentinske katedrale (Santa Maria del Fiore)1

• tehnički problem izvedbe – veliki raspon i visina

2. KIŠOBRANASTA kupola s rebrima:

4. odabrano – SPOJ OKTOGONALNE I KRUŽNE KUPOLE:

• široka 40 m, počinje na visini od 50 m

Ospedale degli innocenti (sirotište)

• prvo sirotište u Europi

• veliki razmak između stupova – jednak visini stupa – jednak

San Lorenzo, sakristija (~1420.g.)

• projekt za obitelj Medici, gradnja sakristije uz postojeću crkvu San Lorenzo

• crkva nije u potpunosti izvedena prema

• latinski križ, trobrodna bazilika, glavni brod i

Kapela Pazzi, 1442.-1465.

• grobna kapela obitelji Pazzi, dio samostanskog kompleksa Santa Croce

• kvadrat + 2 pravokutna polja

• specifično firentinsko obilježje – dvobojni kamen (svijetlo-tamno, žbuka-sivi kamen)

• kupola nad središnjim dijelom, na kružnom tamburu, ima

• usavršeno rješenje crkve San Lorenzo

Sta Maria degli Angeli !

Leone Battista Alberti

• u crkvi se nalazi Massaciova freska “The Holy Trinity” (iluzionizam, centralna

* San Sebastiano, Mantova, 1460. !

1. BRUNELLESCHI : kupola firentunske katedrale, Ospedale degli Innocenti,

2. ALBERTI : gradska vrata u Riminiju, Tempio Malatestiano, Santa Maria Novella,

Palača Medici Riccardi, 1444.g., Michelozzo, Firenca

• prva velika renesansna palača, sagrađena za Cosima Medicija

• tlocrtno teži simetriji, glavna os s ulazom

• krovni vijenac (kordonski) u skladu s visinom zgrade

Palača Strozzi, kraj 15.st., Michelozzo

• gradnju započeo Benedetto da Maiano, a završio Michelozzo

• u prizemlju tlocrtno simetrična (sve prostorije, unatoč različitim

• podjela pročelja NIJE jednaka podjeli prostora po visini

Palača Pitti, ~1450.g., Michelozzo

• pripisivana je Brunelleschiju, ali vjerojatno je autor Michelozzo

Villa Medici, Michelozzo, Poggio a Caiano

• ulaz je u piano nobile – antički jonski hram

Palača Rucellai, 1446.-1451.g., Alberti

• prototip firentinske palače s pilastrima

• sokl prizemlja – opus reticulatum (rezbaren, ne od

• tri reda pilastara međusobno su odijeljeni arhitravima (imitacija Koloseja) – pilastri su

• gradić na dva brežuljka, u kojemu je rođen papa Pio II.

• građevine na piazzi (naručitelj papa):

Palača Piccolomini, Bernardo Rosellino