Hrvatski studiji

Sveučilište u Zagrebu
Odjel kroatologije
Diplomski studij

Djelo Jurja Dalmatinca

Seminarski rad

Mentor: prof. dr. sc. Diana Vukičević-Samaržija

Kolegij: Regionalno i univerzalno u hrvatskoj umjetnosti
Student: Goran Dejanović

Zagreb, siječanj 2014.

Sadržaj

1. Uvod.......................................................................................3
2. Životni put..............................................................................3
3. Utjecaj humanističkih krugova Italije....................................4
4. Šibenik kao središte njegova djelovanja................................5
5. Arhitektonski poduhvati u ostatku Dalmacije........................7
6. Zaključak................................................................................8
7. Literatura................................................................................8

2
1. Uvod
Djela Jurja Dalmatinca nepresušan su izvor proučavanje gotičke arhitekture. U svakoj
sredini u kojoj je djelovao Juraj Dalmatinac se uspio prilagoditi i ostaviti svoj značajan trag.
Najbolje se od svih ranijih umjetnika uklopio u renesansna strujanja na Apeninskom
poluotoku, o čemu govore i brojni zapisi o njegovoj djelatnosti. U ovom seminaru izložit ću
životni put Jurja Dalmatinca, od samog rođenja pa preko djelovanja u Italiji i ponovnog
povratka na istočnu jadransku obalu. Šibenik zauzima posebno mjesto u opusu Jurja
Dalmatinca pa ću poseban odlomaka posvetiti djelatnosti u tom gradu. Zanimljivo će biti
pratiti njegovu djelatnost po cijeloj istočno jadranskoj obali, od Šibenika i Zadra do Splita i
Dubrovačke Republike. U zaključku ću objediniti sve misli vezane u djelovanje Dalmatinca,
te istaknuti po čemu je značajan u hrvatskoj regionalnoj umjetnosti.

2. Životni put

Iako izvori šute o njegovoj mladosti i školovanju, te prvim radovima, za proučavanje djela
Jurja Dalmatinca važno je uzeti u obzir razdoblje od 1441. do 1473. Kao neumorni stavaratelj
školovao se u naprednoj Italiji, te je stekavši tamo ugled i imetak, odlučio se vratiti 1441.
godine u Šibenik. Pod umjetničkim imenom „Dalmaticus“ upisuje se u kamen građevine s
kojom tako ostaje vezan cijeli život. Preselivši se iz Mletaka u Šibenik, već kao afirmirani
arhitekt i kipar, nadzire gradnju pojedinih općinskih građevina, utvrda i bunara. Takve
prvotne poslove prihvaćao je kao sudionik javnog život srednjovjekovne komune, stvarajući
tako od njih mala središta umjetničkog razvoja. Priklonio se i drevnim hrvatskim umjetničkim
središtima kao što su Zadar, Split i Dubrovnik. Svoju je djelatnost razgranao po svim važnijim
naseljima na našoj obali. Podupirao je dostojanstvo plemstvo (koje ga je često i financiralo) i
crkvenih uglednika, te je podizao svijest građanstva kojem je i sam pripadao. Donekle se
podređivao prilikama i poslovima u mjestu gdje je boravio. Tako je primjerice u Dubrovniku
djelovao kao građevinski protomajstor, dok u Pagu djeluje kao građevinski poduzetnik i
projektant glavnih gradskih zidina. Drugdje je pak sklapao ugovore za kiparska i
arhitektonska ostvarenja, što mu je omogućavalo traženu širinu izraza. 1 Kroz trideset godina
Juraj mijenja boravišta i zaposlenja, službovanja i gradilišta, izražavajući tako svoju slojevitu

1
FISKOVIĆ, Cvito, Uloga Jurja Dalmatinca u povijesti naše kulture, Jugoslavenska akademija znanosti i
umjetnosti, Zagreb

3
vještinu i stvaralački nemir. Izgrađuje pritom svoj osobni stil, prepoznatljiv po snazi
nadahnuća i unutarnjoj izražajnosti. Istodobno prihvaća narudžbe i prohtjeve različitih
naručilaca, te provodi samostalni način plastičnog izražavanja prožet oživljavanjem kamene
građe te ispitivanjem novih arhitektonskih oblika. Svoje ljudsko iskustvo prenio na galeriju
isklesanih glava u kojima najbolje dokazuje pronicanje psihologije ljudi oko sebe. Njegova
umjetnost ima brojne općepovijesne karakteristike, ali i internacionalne u 15. stoljeću.2

3. Utjecaj humanističkih krugova Italije

Juraj Dalmatinac je svojim radom ohrabrio i opredmetio težnje zajednice i pojedinaca u

quattročentističkoj Dalmaciji koji su širili svoje duhovne i likovne poglede. Pomogao je
mnogima koji su nastojali učvrstiti svoj društveni položaj da jasno i precizno iskažu svoje
povijesno življenje. Sasvim je urastao u u sredine gdje je boravio, prihvaćajući pozive glavnih
vođa društvenog i političkog života. Upravo su ti najimućniji i najprobojniji ljudi okrenuti sve
više općim vrijednostima tadašnjeg svijeta, otvarali prilike za stvaranje Jurja Dalmatinca.
Duboko je doživljavao svu punoću života oko sebe, osluškujući bilo vremena i prostora, te je
to s puno strasti unio u svoja djela. Možemo dakle potvrditi kako je Dalmatinac ne samo
umjetnik stvaratelj nego i obrazovani sudionik primorske krajine u jeku humanističkog
pokreta. Utvrdio je i pospješio veze između dviju obala jadranskog mora, te možemo reći
kako Dalmatinac utjelovljuje kulturu svoga vremena, sudjelujući pritom u uključivanju
Dalmacije u humanistička i renesansna gibanja tog vremena.
Iako ni u Gubiju, Riminiju, Padovi, Ravenni, Urbini i Urbaniji, nema točno
zabilježenih graditeljskih poduhvata, spominju se njegovi dolasci u ta mjesta. U to doba već je
afirmirani umjetnik, pa se vjerojatno na njega i odnosi bilješka Vasarija, o kiparu „Schiavonu
koji je učinio značajne stvari u Veneciji“. Njegovi radovi u Veneciji nisu dokumentirani. Na
osnovi stila radova u domovini može se zaključiti da je radio u radionici kipara Giovannija i
Bartolomea Bona. Pretpostavlja se da je bio njihov suradnik pri izradbi kipova i ukrasa
na Porta della Carta, a kao samostalni rad pripisuje mu se reljef Sv. Marka u luneti
portala Scuola di San Marco. Neki detalji s Arca Foscari Duždeve palače vrlo su slični
konstruktivnim i dekorativnim rješenjima koja je Juraj ostvario poslije na šibenskoj katedrali.
Nedvojbeno je on uspješnije od drugih dalmatinskih umjetnika, dao svoj doprinos

2
PRELOG, Milan, Gotika i renesansa u djelu Jurja Dalmatinca, Filozofski fakultet, Zagreb

4
apeninskoj umjetnosti, pritom svjesno ili nesvjesno obogaćujući umjetnost čitave jadranske
obale. Povezavši susjedne zemlje, posebno u Anconi gdje je za sobom povukao suradnike
Andriju Alešija i Ivana Pribislavića. Tamo su sačuvana tri njegova velika djela.
Godine 1451. ugovara izradu Lože trgovaca (Loggia dei Mercanti), na kojoj radi sve do 1458.
Raskošno pročelje zgrade otvoreno je u prizemlju šiljastolučnim arkadama. Tu su pod
baldahinima postavljene četiri alegorijske figure svjetovnih krjeposti, među kojima se po
realističkim oblicima renesansnoga ženskoga akta ističe Milosrđe. Usporedo s gradnjom Lože
trgovaca radi i monumentalan, bogato ukrašen portal crkve San Francesco delle Scale s četiri
velika kipa u tabernakulima sa strane portala. Slične je koncepcije i ukrasa portal za crkvu
anconskih augustinaca, naručen 1460., na kojemu se posebno ističe reljef Sv. Augustina u
borbi protiv hereze. 3

Takvim učestalim radnjama, obilascima kulturnih središta jedne i druge obale, ukazao je na
neraskidivo jadransko podneblje. U prilog tome idu bilješke ankonskih, njegovih suvremenika
i kasnijih ljetopisaca o njegovim djelima. Kao putujući umjetnik, razvoj graditeljstva i
kiparstva u to je doba izrazito pod njegovim utjecajem. Njegov izirčaj pronose učenici i
pomoćnici iz Šibenika i Paga, dok se u Splitu, Trogiru i Zadru, pojavljuju njegovi sljedbenici i
suradnici, pa i na području od Hvara do Cavtata. Tomu svjedoče dekorativni oblici u
arhitekstonskoj plastici te ostala graditeljska baština.4 Iz Ancone su njegovi učenici pronosili
izričaj Dalmatinca dalje u gradove srednje Italije. Zanimljivo je spomenuti kako se Dalmacija
kao pokrajina, nakon Radovana na pragu gotike, još jednom uvrstila u gornje tokove
arhitekture i skulpture na zapadu. Pratio je Dalmatinac tokove vremena u jadranskom okružju,
posebice od 5 . do 8. desetljeća 15. stoljeća. Usmjeravao je svoja kretanja iz Zadra u Italiju, iz
Mletaka u Šibenik, Split i Zadar, a potom u Anconu i Dubrovnik, prema gornjojadranskim
otocima i srednjotalijanskim gradićima, pa sve do Rima. Uživio se Juraj Dalmatinac u prilike
ondašnjeg života jednog područja koje je opstajalo kao kulturno-umjetnička cjelina vjekovima
unatoč političkim rascjepima, otvorenom neprijateljstvu i povremenim sukobima. 5

4. Šibenik kao središte njegova djelovanja

3
PRELOG, Gotika i renesansa u djelu Jurja Dalmatinca, Zagreb

4
FISKOVIĆ, Uloga Jurja Dalmatinca u povijesti naše kulture, Zagreb

5
Isto.

5
Juraj pozvan je u Šibenik iz Venecije da nastavi gradnju katedrale započete 1431. u stilu
venecijanske gotike. Gradnja u njegovo doba odvija se u dvije odvojene etape, među kojima
je duže, petogodišnje razdoblje prekida. Do njegova dolaska bili su izgrađeni bočni zidovi,
dio pročelja, dva portala, a izgradnjom kapela bio je definiran izgled bočnih brodova. Svojom
koncepcijom istočnoga dijela crkve Juraj je katedrali dao monumentalan oblik. Apside je
započeo zidati 1443., kako je zabilježeno na svečanome natpisu koji pridržavaju dva
renesansna puta na pilastru uz sjevernu apsidu. Tu je majstorov potpis: »hoc opus cuvarum
fecit magister Georgius Mathaei Dalmaticus«. U početnoj fazi rada na katedrali (1441.-
1455.) Juraj Matejev Dalmatinac gradi prislonjenu sakristiju s riznicom na katu (1450.-54.).
Istovremeno se dovršavaju ranije započeti uzdužni zidovi crkve do visine vijenca visećih
lukova, dok se u interijeru, po novom projektu majstora Jurja zajedno sa presvođenim
kapelama bočnih brodova do iste visine podižu arkade glavnog broda. U trenutku prekida
radova 1455. godine izgrađene su visoke konstrukcije poligonalnog svetišta do razine vijenca
s glavama. Početnu fazu izgradnje katedrale obilježava prostorno-funkcionalna adaptacija te
modernizacija ranijeg projekta, te niz inventivnih, prvenstveno graditeljsko-konstruktivnih i
dekorativnih rješenja primijenjenih u gradnji svetišta (gradnja velikim kamenim blokovima, te
vijenac individualiziranih glava prirodne veličine). To sve ide u prilog onoj tezi da Juraj
Dalmatinac bio upoznat sa novim tokovima renesansne arhitekture i skulpture.6
Na frizu koji teče oko apsida isklesao je sedamdeset i jednu ljudsku glavu, galeriju
realističkih portreta tipova ljudi, volumenom i detaljima precizno definirana karaktera i izraza.
U unutrašnjosti katedrale uzdignuo je svetište za šest stepenica i podignuo četiri velika stupa s
kapitelima od kovrčava lišća, nad kojima je poslije bila podignuta kupola na osmostranu
tamburu. Njegovo su djelo i izražajni kipovi apostola Petra i Pavla u tabernakulima na vrhu
sjevernoga portala, te ležeći kip biskupa Šižgorića.7
Druga etapa javlja se nakon Jurjevog boravka u Dubrovniku (1465.-1473.), a
obilježava je pojava strukturalno zrelijih kompozicija i stilski čišćih motiva toskanskog
porijekla (prozori glavne apside) koji su nastali pod utjecajem firentinskih majstora iz kruga
Michelloza di Bartolomea zaposlenih u Dubrovniku pred Jurjevim dolaskom. U završnom
razdoblju rada na katedrali Juraj Dalmatinac na sjevernom zidu kapele svetišta, pod
arhivoltom s grbom kneza S. Malipiera (1465.-68.) postavlja reljef sv. Jerolima u pustinji.
Osim već spomenute sakristije s riznicom na katu, u početnoj fazi Juraj Dalmatinac

6
IVANČEVIĆ, Radovan, Prilozi problemu interpretacije djela Jurja Dalmatinca, Filozofski fakultet, Zagreb

7
Isto.

6
gradi i novo troapsidalno svetište koje uključuje krstionicu građenu u temeljima južne apside.
Krstionica katedrale sagrađena je 1443. godine. Taj mali prostor, presvođen kupolom
sastavljenom od devet velikih kamenih ploča, ispunjen je bogatim gotičko-renesansnim
ukrasom. Na pojasnicama iznad nosećih pilastara nalaze se izražajni likovi proroka pod
gotičkim tabernakulima, a u poljima između njih renesansni anđeli u plitku reljefu.8

4. Arhitektonski poduhvati u ostatku Dalmacije

Usporedo s radovima na šibenskoj katedrali, koju je naposljetku ostavio nedovršenu, Juraj

preuzima i poslove u drugim dalmatinskim gradovima. U Zadru 1444. radi na uređenju
svetišta nad svodovima u franjevačkoj crkvi, od čega su ostale sačuvane samo dvije
karakteristično ukrašene konzole, a 1450. rekonstruira biskupsku palaču. U  Splitu 1446—48.
gradi kapelu Sv. Arnira, te predromaničku crkvu Sv. Eufemije u sklopu samostana
benediktinki. U kapeli (danas jedinom sačuvanom dijelu porušena samostana) postavio
je oltar-grobnicu (od 1835. u Kaštel Lukšiću) i na njoj je isklesao ležeći lik biskupa Arnira i
prikaz njegova kamenovanja u reljefu renesansne kompozicije, na kojemu pojedini likovi i
podsjećaju na antičku umjetnost. Opet vidimo vidljivi spoj gotičke i renesansne umjetnosti.9

Godine 1448. prihvaća narudžbu da u splitskoj stolnoj crkvi izradi kapelu i oltar Sv. Staša.
Premda se u radu morao držati osnovnoga oblika kapele Sv. Dujma s druge strane glavnoga
oltara, koju je 1427. izradio Bonino da Milano, Juraj je nadmašio svojega prethodnika u
ukrasu i plastičnoj snazi realističkih skulptura. Ciborij kapele ukrašen je kasnogotičkim
lišćem, a na vrhu zabata su kipovi Navještenja i anđela. U gornjemu dijelu oltara leži Sv. Staš,
dok su s prednje strane u reljefu prikazana četiri crkvena oca i prizor Bičevanja Krista, jedno
od najboljih Jurjevih ostvarenja.10 U Splitu se iskazao i kao vrstan graditelj gospodskih palača,
sagradivši sa suradnicima veliku palaču obitelji Papalić s bogato ukrašenim portalom, ložom u
dvorištu i dvoranom. U gotičkome je stilu pregradio romaničku palaču pokraj Zlatnih vrata, a
njegov je stil uočljiv na tzv. Maloj Papalićevoj palači, portalu kuće Cipci i jednom portalu na
Dosudu.

Od 1464 do 66. Juraj Dalmatinac je u službi Dubrovačke Republike zaposlen na

gradnji utvrda. Po njegovu je modelu izgrađena kula Sv. Katarine i dovršena Minčeta, na

8
IVANČEVIĆ, Prilozi problemu interpretacije djela Jurja Dalmatinca, Zareb

9
PRELOG, Gotika i renesansa u djelu Jurja Dalmatinca, Zagreb
10
Isto.

7
kojoj je ranije zidao talijanski graditelj Michelozzi. U to vrijeme nastao je i njegov jedini
skulptorski rad u Dubrovniku, snažni kip Sv. Vlaha koji se nalazi u Sorkočevićevu
ljetnikovcu.11
U Mlecima Juraj Dalmatinac usvaja stil kićene gotike, koji je tada bio na vrhuncu, ali
sudeći po njegovim radovima u domovini, prihvaća i elemente novoga stila -
toskanske renesanse. Vidjeli smo na primjerima šibenske katedrale i krstionice, također i u
kasnijim djelima tu raznovrsnost i genijalnost majstora Jurja. Stvaralačka i individualna
sinteza gotike i renesanse nazočna je u cijelome Jurjevu djelu te je on prvi i najosebujniji
predstavnik mješovita gotičko-renesansnoga stila, koji obilježava regionalnu umjetnost
Dalmacije druge polovice XV. i početka XVI. stoljeća.12

6. Zaključak

Pri radovima u hrvatskim primorskim i talijanskim gradovima Jurju su pomagali

brojni suradnici i učenici, kojima je povjeravao i samostalne radove po svojim nacrtima.
Najvažniji su već spomenuti Andrija Aleši, koji se kasnije razvio u plodnoga i samostalnoga
umjetnika, te Ivan Pribislavić, s kojim je radio u Šibeniku  i Anconi. Jurjeva umjetnička snaga
i razgranata djelatnost odlučno su utjecale na daljnji razvoj dalmatinske arhitekture. S
velikoga gradilišta šibenske katedrale, na kojoj je radio sve do smrti 1473/75, širili su se po
čitavoj Dalmaciji arhitektonski, dekorativni i skulptorski oblici što ih je on razvio. Raščlana
renesansne komponente u Jurjevim skulpturama i pojedinim arhitektonskim ostvarajima
pokazuje niz dodirnih točaka s Donatellovim i Michelozzijevin radovima. Stoga Jurjev
dolazak i rad u Dalmaciji dovode do snažnoga proširenja kasnogotičke dekoracije
venecijanskoga karaktera, kao i do prvoga prodora najrazvijenijih firentinskih renesansnih
oblika. Time je Juraj, po svojoj darovitosti jedna od najvažnijih osoba starije hrvatske
umjetnosti, zauzeo ravnopravno mjesto među najvažnijim europskim arhitektima i kiparima
sredine XV. stoljeća.

11
PRELOG, Gotika i renesansa u djelu Jurja Dalmatinca, Zagreb
12
FISKOVIĆ, Uloga Jurja Dalmatinca u povijesti naše kulture, Zagreb

8
7. Literatura:

1. PRELOG, Milan, Gotika i renesansa u djelu Jurja Dalmatinca, Filozofski fakultet,

Zagreb
2. FISKOVIĆ, Cvito, Uloga Jurja Dalmatinca u povijesti naše kulture, Jugoslavenska
akademija znanosti i umjetnosti, Zagreb
3. IVANČEVIĆ, Radovan, Prilozi problemu interpretacije djela Jurja Dalmatinca,
Filozofski fakultet, Zagreb
4. DEANOVIĆ, Ana, Juraj Matejev Dalmatinac graditelj utvrda, Odjel za arhitekturu i
urbanizam JAZU, Zagreb