Pojmovnik

Izabrani pojmovi
 Akvadukt

• (lat. aqaeductus vodovod) rimski

vodovod kod kojeg su cijevi postavljene
na visoke potpornje (lukove zidove)
često i na više katova, tako da je
omogućen laganim padom dovod vode
od izvora u grad

• u Hrvatskoj najsačuvaniji akvadukt

Dioklecijanove palače, prijelaz iz III. u
IV. stoljeće
 Amfiteatar

• (dvostruki teatar) rimsko

gledalište u kojem su se odvijale
borbe gladijatora. Tlocrt je
eliptičan, a sastoji se od arene –
borilišta i stepenastog gledališta.
Vanjski zidni plašt raščlanjivao se
nizom lukova u više katova.

• Na slici, “ Arena“ Pulski

amfiteatar dao je sagraditi prema
legendi car Tit Flavije Vespazijan
svojoj prijateljici Antoniji Cenidi
u I. st. (69-79)
 Apsida

• Apsida / grč. apsis luk, oblina), polukružno ili

potkovičasto obluikovan prostor presvođen
polukupolom. A. se javlja u rimskoj
arhitekturi (bazilike, terme) kao uži
prostorni okvir za neki manji dio građevine,
za određenu radnju, u rimskim bazilikama
kao mjesto gdje sjede suci - tribunal, u tom
smislu preuzeta je i u kršćanskoj sakralnoj
arhitekturi, gdje prestavlja prostor za kultnu
radnju i oltar. Apsida je obično polukružna i
izbočena na istočnoj strani crkve, no može
biti izdubljena i unutar zidne mase, odnosno
uklopljena u prostor (konha) – istarske crkve
• poligonalnu i kvadratičnu a. određujemo
kao svetište
• Na slici , sv. Petar Supetarska Draga, XI. st.
otok Rab
 Apsida - Apsidalni dio crkve sv. Kvirina na Krku
primjer zrele romanike

• crkva iz 12. stoljeća

• apside su horizontalno podijeljene
vijecem
• pod pokrovnim vijencem nalaze se
viseće - slijepe arkade - arkatura
Arkatura, slijepa arkatura,
viseće arkade

• lat. arcus luk) dva stupa ili stuba povezana lukom

• arkatura, arkade malih dimanzija, kao balustrada ili
otvoreni lukovi pod vijencem na pročeljima
romaničkih crkava
• slijepa arkatura niz malih prlitkih lukova koji počivaju
na stupićima i oživljavaju pročelja
• viseća niz arkada koje počivaju na konzolama
• Split, palača Ciprianis 13. st.
• Zadar, crkva sv. Krševana 12. st.
 Atrij

• atrij (let. atrium taman, zadimljen), središnji prostor u starim italskim

kućama u kojima se nalazilo ognjište, zbog čega je krov u sredini bio
otvoren. U rimskoj kući atrij se postepeno pretvara u otvoreno dvorište u
čijem se podu nalazi bazen za prikupljanje kišnice - impluvij). Prostor
rimske kuće organiziran je oko atrija. Nižu se prostorije koje osvjetljenje
primaju iz atrija a prema vanjskoj strani ulici su zatvorene. Crkvena
sakralna arhitektura uporebljava ga kao predvorje , a iz njega se razvio
klaustar. U našoj zemlji ovakovi tipovi kuća - domus - u antičkim gradovima
sačuvani su samo u arheološkim tragovima – Pula, Zadar, te maritimnim
vilama rustikama (Brijuni)
 Atika - slavoluk

• u antičkoj arhitekturi zid koji se podiže iznad

glavnog vijenca tako da zaklanja krov.
Izrazito se upotrebljava kod rimskih
slavoluka, gdje smještaju natpisi i reljafi.
Nalazimo ga i na klasicističkim slavolucima,
(velika vrata u Senju iz 1779 na kojima
završava Josefinska cesta Karlovac –Senj), te
palačama.
• Slavoluk rimski arhitektonski oblik.
Trijumfalna vrata, masivni zid probijen s
jednim ili tri luka. Iznad vijenca je atika s
natpisima i skulpturama

• sačuvan slavoluk Sergijevaca u Puli

• Pogled na glavni decumanus i Zlatna vrata
(slavoluk)
 Pula, Slavoluk Sergejevaca, kraj I. st. prije
Krista

• Djelo iz ranog Augustovog doba

• Podignuto u slavu obitelji Sergijevaca
• Pripada klasičnoj, helenizmom potaknutoj
fazi rimske arhitekture i skulpture
 Slavoluk Sergijevaca je privatni slavoluk – jedinstveni primjer u antičkom svijetu
Podigla ga je Salvija Postuma, Sergejeva žena muškim članovima obitelji
svojim novcem u doba cara Tiberija oko 2o god. I. st. – razdoblje ranog carstva

• Na središnjem postamenu gdje se

nalazio kip Lucija Sergija Lepida je
natpis L(ucius) Sergius L(uci) F(ilius)
Lepidus AED(ilis) Tr(ibunis)
MIL(ilitars) LEG(ionis) XXIX.
• Natpis na lijevom postamentu L(ucius)
Sergius C(ai) F(ilius) AED(ilis) IIVIR -
Lepidov - otac
• Natpis na lijevom postamentu –
CN(aeus) SERGIUS, C(ai) F(ilius)
AED(ilis),IIVIR QUIQ(eunnalis) –
stric
• Na vrhu atike natpis - SALVIA
POSTUMA SERGI
• Iznad luka na frizu – SALVIA
POSTUMA SERGI DE SUA
PECUNIA
 Bazilika – ranokršćanski episkopalni
kompleks

• (grč. basileus vladar)

• tip javne građevine u grčko rimskoj
arhitekturi – pravokutni prostor
podijeljen nizom stupova na brodove
(3-5) od kojih je srednji najširi i obično
ima apside na obje strane. U apsidama
se sastajao tribunal
• ovaj oblik postaje osnovni tip
kršćanskog crkvenog prostora (crkve su
uglavnom trobrodne imaju apsidu na
istočnu stranu, srednji brod je viši i ima
vlastito osvijetljenja). Nad pobočnim
brodovima mogu se nalaziti galerije
• Na slici, Salona episkopalna bazilika 3 D
rekonstrukcija
 Tlocrt rekonstrukcije episkopalnog
kompleksa – koji se sastoji iz bazilika,
(Simferije) krstionice - baptisterija
konsignatorija i katakumeneja

• Južna bazilika (gemina) kasnije je

zamijenjena velikom bazilikom u obliku
križa u VI. st. (trobrodna s trobrodnim
transeptom. Mjesto gdje se krićaju brodovi
naziva se križište - nad kojim je kupola)
• Graditelj biskup Honorije II. Može se
zaključiti po pronađenim monogramima

Rekonstrukcija prvotnog izgleda –

bazilike gemine (E.D.)
Salona, episkopalni kompleks nalazi se uz antičke terme

• Simferijeva i Esihijeva bazilika V. stoljeće,

posvećena Kristu
• U apsidi na podnom mazaiku nalazio se
natpis o gradnji biskupa Simferija (405) i
Esihija(prije 426)
• NOVA POST VETERA COEPIT
SYNFERIUS ESYCHIUS EIUS NEPOS
C/U/M CLERO ET POPULO /fe/CIT
HAEC MUNERA DOMUS XPE GRATA
TENE
• Započeo gradnju Simferije a završio nećak
Esihije pod kojim Salona postaje
metropolija
• Bazilike gemine sa zajedničkim narteksom
Eufrazijeva bazilika, Ranokršćansko graditeljstvo od IV.-VI. st. (Bazilika s trolisnom memorijom, atrij i
krstionica iz VI. stoljeća)
Poreč, tlocrt episkopalnog kompleksa

• 1. Eufrazijeva bazilika (VI)

• 2. Atrij (VI)
• 3. Baptisterij (VI)
• 4. Zvonik (XVI)
• 5. Memorija (VI)
• 6. Sakristija (XV)
• 7. i 8. Nova sakristija
• 9. i 10. Kapele
• 11. Ostaci ranijih sakralnih
prostora
• 12. Biskupska palača
(konsignatorij)
• 13. Kanonička kuća (XIII)
 BAZILIKA

• trogirska katedrala sv.

Lovre, XIII. st.
• longitudinalana građevina -
tri broda, srednji najširi i
najviši. Brodovi zavšavaju
apsidama. S desne strane
(sjeverna) - kapela bl. Ivana
Trogirskog, Krstionica i
kapela sv. Jeronima
Boja

• efekt svjetlosnih valova određene

frekvencije u oku. Spektar boja
(sunčana svijetlost) – sadrži devet boja:
crkvena, narančasta, žuta, žutozelena,
zelena, plavozelena, modra, indigo,
ljubičasta. Osnovne boje su crvena žuta
i plava. Komplementarne boje nastaju
suprostavljanjem osnovnih (na krugu
boja nalaze se nasuprotno). Neutralne –
neboje su crna i bijela.
• Pigment, prirodnog ili sintetičkog
porijekla koji se mješa s raznim
vezivnim sredstvima i razrjeđivačima i
upotrebljava u slikarstvu – slikarske
tehnike: akvarel, tempera, ulje.
 Monohromija

• (grč. monos – jedan, hromija –boja), jednobojnost. Slikarsko

djelo izvedeno samo jednom bojom, najčešće sivom ili
smeđom. Dubina plastičnost ili samo odvajanje ploha postiže
se s više tonova jedne boje.
Pl. 100 – Miroslav Kraljević,
Autoportret (1912)
 Bifora - kvadrifora

• prozor kod kojeg je lučni ili arhitravni otvor

podijeljen stupićem u dva dijela
• kvadrifora prozor koji je stupićima
podijeljen na četiri dijela

• Toranj benediktinske crkve sv. Marije u

Zadru
 Trifora

• prozor podijeljen stupićima na tri

dijela pod lukovima ili arhitravnom
gredom

Palača Cipico, Trogir

 Ciborij

• (lat. ciborium - čaša)

• To je baldahin (pokrov od tkanine,
metala ili kamena koji se nalazi
iznad prijestolja, biskupskog sjedala
oltara itd) postavljen na stupove
iznad oltara (oltarni – četiri arkade)
ili krstionice (krstionički ciborij –
šest arkada). U predromanici gornji
dio ciborija nazivamo košara ili
krović. Ciborij se satoji iz stupova,
arkada nad kojima se nalazi krović
• ciborij katedrale u Rabu
• ciborijem se naziva i posuđe za
liturgijsku hostiju
 Cinktura

• (lat. cingere opasati) ograda oko groblja ili

crkve postavljena u svrhu obrane.
• u baroku opasane su cinkturom
hodočasničke crkve – Marije Snježna Belec,
Komin, Lobor, Trški vrh itd.)

• Na slici Crkva Marije Jeruzalemske

Trški vrh - projekt Javornik (1750)
• dekorativne zidne iluzionističke slike
(prizori iz starog i novg zavjeta, iz
Marijinog života, evanđelisti, crkveni
oci) A. Lerchinger 1772
• glavni oltar F. J. Straub
 Deambulatorij

• (lat. deambulatorium - šetati se), ophod u apsidi u obliku hodnika polukružnog ili
potkovičastog tlocrta, od središnjeg prostora odijeljen stupovima

• u Hrvatskoj nalazimo ga u ranokršćanskim bazilikama

• na slici Salona, Ruševine ranokršćanskog episkopalnog kompleksa i antičkih termi

 Empora - Stup, stub

• empora - prohodni prostor (galerija)

iznad pobočnih brodova u
građevinama bazilikalnog oalika.
Empora se otvara prema glavnom
brodu nizom arkada

• stub - slobodno stoječi potporanj

pravokutnog presjeka može imati
kapitel

• stup - slobodno stojeći potporanj

pravokutnog presjeka (kapitel stablo
baza)
 Freske

• freska tehnika, vrst zidnog slikarstva.

Slika se vodenim bojama na svježem
sloju žbuke (giornate – dnevnice) Traži
veliku rutinu, jer se slika mora završiti
za jedan dan, pa su slikari prije
izrađivali slike u naravnoj veličini na
kartonima

• fresco secco - boja se nanosi na suhu

žbuku koja se prije slikanja osvježi
vapnom

• Ston, Sv. Mihajlo, ranoromaničke freske

(1. Zetski kralj Bodin ili Đorđe nosi
model crkve 2. svetac, 3. duše u
čistilištu)
Romaničke freske, toranj samostana benediktinki Zadar
 Gotičke freske, Kapela sv. Stjepana Zagreb XIV st.
Sv. Marija na Škriljinah, Beram, Vincent iz Kastva 1474
 Barokne freske - barokno iluzionističko slikarstvo

• iluzionizam (let. illusio obmana)

karakteristika likovnih djela u kojima se
teži postizanju iluzije vizualne
stvarnosti.(pompeansko slikarstvo i
barok).
• promatranjem ove kupole
doživljavamo daleke vizure u visinu

• Gornja Stubica, Dvorska kapela oslikao

Anton J. Lerchinger, 1756
 GRAFIKA

• (grčki grafein, pisati) crtež ili otisak nastao različitim tehnikama

umnožavanja, [akvatinta, drvorez, bakrorez, bakropis, linorez, litografija,
suha igla, suger] – crtež je obrnut - ogledalan
• Drvorez- grafička tehnika visokog tiska. Crtež se urezuje u tvrdu drvenu ploču
tako da se oko njega uklanja drvo. Preostala ispupčenja premazuju se bojom i
otiskuju. Na eu. Zapadu u upotrebi od XIV. st.
• Bakrorez – najstarija grafička tehnika, nakon drvoreza, za raliku od bakropisa je
dubokog tiska. Crtež se urezuje u bakrenu ploču, te se prevuče s bojom i tiska u
tijesku
• Bakropis – grafička tehnika koja se javlja početkom XVI. stoljeća. Bakrena
ploča se presvuče s voskom po kojem se crta iglom. Ploča se prelijeva
dušičnom kiselinom koja izjeda ploču na onim mjestima gdje je igla
odstranila vosak. Nastala udubljenja se obojaju i otiskuju.
Bitka kod Siska, letak, drvorez NSK
Giacomo Zinni, kraj XVII. st. Osijek, bakrorez
 Senj, utvrda Nehaj 1558, ( kapetan Lenković)
grafika Valvasor, Die Ehre des Herzogthums Krain
 Natale Bonifacio,Šibenik 1538- 1592) – radio bakroreze prema slikama suvremenih
umjetnika - Priprema Vatikanskog obeliska za transport, 1568, Cavtat
[ Najpoz. bakrorezi u djelu arhitekta D. Fontane (1589) u kojem se opisuje gradnja u
Vatikanu za pape Siksta V]
Natale Bonifacio, Pokazivanje sv. pokrova, 1579, Beč Albertina
Martin Rota Kolunić, (Šibenik
1532 – Beč 1583) Posljednji
sud,1568, Graz
Radio grafike prema djelima
slavnih umjetnika, te portrete
vladara iz kuće Habsburg
 Martin Rota
Kolunić,Portret biskupa
Antuna Vrančića, Zagreb
Marulić, Judita, 1522
 gređe - trabeacija

• trodijelnost – sastoji se od arhitrava

friza i vijenca na antičkim građevinama,
predromanika također dijelove
crkvenog namještaja grede oltarnih
pregrada dijeli na takav način

• Antički Augustov hram Pula

• Lobor dio arhitrava oltarne pregrade,

IX. st.
 Grad

• antički grad – Zadar, Split, Pula, Poreč

• srednjovjekovni grad – Dubrovnik, Korčula, Pag, Šibenik, Zagreb (Gradec i
Kaptol)
• srednjovjekovni burg – Medvedgrad, Brinje, Modruš
• renesansna utvrda – Sisak
• renesansni grad - Karlovac
• barokni grad – Bjelovar, Osijek
• moderni grad – Zagreb (Donji grad)
 Antički grad I

• Grčki – helenistički gradovi Issa, Pharos, kolonije Epetium, Tragurium, opus quadratum
• idealni rimski novoplanirani grad– opus quadratum – pravilan ortoganlni raspored. Ulice
dekumanus istok-zapad (paralele) i kardo sjever- jug (meridijani) križaju se pod pravim kutem i
stvaraju kvadratnu mrežu. Glavni kardo i glavni dekumanus Cardo maximus i Decumanus
maximus izlaze iz geometrijskog središta grada pupka (umbilicus) gdje se nalazi trg forum. (u
helenističkom gradu je kvadratičan a u rimskom pravokutan. Takav raspored dijeli grad na četiri
kvadranta. Najbliže tom rasporedu je kasnoantička Dioklecijanova palača. Antički rimski gradovi
na našoj obali postavljaju forum bliže moru (Zadar, Poreč) – prema uputama Vituvija u knjizi De
architectura libri decem. Tako se uz forum nalaze bazika te na njegovoj kraćoj strani Kapitolij s
hramovima kapitolijske trijade (Jupiter, Minerva, Junona) – u arheološkim tragovima u Zadru,
Varaždinske toplice itd.
• Drugi tip rimskih gradova – podiže se na starim aglomeracijama (protopovijesnim) – primjer je
Pula koja je nastala na histarskoj kružnoj gradini. Tako da karda izlaze iz središta gradine i
radijalno se spuštaju, a dekumani prate kružni oblik grada. Inzule (gradski blokovi) nisu više
kvadratični, već trapezoidni. Takov raspored nazivamo paukovom mrežom i sačuvan je i u
današnjoj urbanoj strukturi Pule. Ortogalni raspored pokušava se postići na forumu gdje se
sastaju glavni kardo i dekumanus.
• U Puli je sačuvano najviše antičkih građevina iz ranog carstva, Augustov hram na forumu (Dijanin
djelomično), gradski zid na sjeveroistočnom dijelu. gradska vrata – Herkulova, Dvojna i slavoluk
Sergijevaca, koji se nalazi uz zidine na kraju glavnog dekumana. Amfiteatar, te dva teatra u
arheološkim tragovima. Postojanje dva teatra izuzetak je za cijeli antički svijet.
 Antički grad II.

Starogrčka podjela agronomije,

Centurijacija agera

• Starogrčka podjela agronomije

(zemlje) Starigradsko polje Mreža
polja je 180 X 800
• Mreža centurija u kopnenenom
dijelu agera kolonije Jadere –
centurija ima oblik kvadrata –
stranice 720 m. Mreža centurija je
ortogonalna – pravci sjever- jug
istok- zapad križaju se pod pravim
kutem. Idealno bi trebali glavni
dekuman i glavni kardo agera imati
izvorište na gradskom forumu –
gradskom središtu te se podudarati
s rasterom u gradu.
Antički grad III. - Grčka Issa

• Grčka Issa (Vis), tlocrtna situacija s

perimetrom i naznačenim pravcima
komunikacije koji teku niz padinu s
tendencijom razvoja u longitudinalnom
smjeru
• Izvan grada nekropola
• Rimski teatar na poluotočiću Prirovu
Antički grad IV.- Grčki Pharos

• Prvotna urbana jezgra Pharosa

(Starigrad na otoku Hvaru)
rekonstrukcija na temelju ostataka
• 1. 2. 3. – ostaci zidina
• A. B. – položaj gradskih vrata
• Pravci gradskih komunikacija
• Položaj središnjeg gradskog
prostora
 Antički grad V. - Usporedni prikaz idealne urbanističke sheme Isse (A) i Pharosa (B)

Issa je organizirana u pravokutnom rasteru s težištem na longitudinalama koje su spuštaju padinom od vrha
prema luci gdje se predpostavlja smještaj središnjeg javnog prostora
Pharos se približava rimskoj urbanističkoj shemi s kvadratnim rasterom i ravnopravnim komunikacijama u
oba smjera od kojih glavne izviru iz gradskih vrata, a središnji javni prostor nalazi se na sjecištu gradskih
ulica
Antički grad VI. - Colonia Iulia Iader, poč. I. stoljeća

Jader (Zadar), Namjena gradskog prostora

Tlocrtna shema antičke Pule
Centurijacija agera kolonije Pola (Colonia Iulia Pola Pollentia Herculana)

• Kvadratno polje veličine 720x720 metara

Pola - rimski castrum II. st. pr. Krista
Rimska Pula II.st. poslije Krista
 Katastarski plan Pule,
označeni povijesni spomenici
 Antički grad VII. - Forum

• Forum središnji javni trg rimskog

grada

• obris foruma u Puli, kapitolij s

hramovima, sačuvan Augustov i dio
Dijane ugrađen u gradsku Vijećnicu
• ostaci antičkog foruma Zadar
 Antički Grad VIII. Dioklecijanova palača

• Dioklecijanova palača sagrađena

je u uvali Aspalothos u blizini
Salone (295-305)
• Posljednji je veliki zadatak
umjetnosti kasne antike
• Kasnoanotička carska palača -
jedina sačuvana na svijetu. S
obzirom na neka prostorna
rješenja koja se ovdje javljaju,
(raspored prostora koji je
određuje kao antički grad - urbs
quadrata, kastrum i raskošnu vilu,
trijem uz ulične fasade– viae
porticatae, oblik prostora velike
dvorane i svodova)
• jedan je od najznačajnijih
spomenika rimske imperijalne
arhitekture uopće
Tlocrt Dioklecijanove
palače, rekonstrukcija
(J. Marasović)
 Srednjovjekovni grad

• Dalmatinski gradovi u ranom srednjem vijeku – unutar opsega antičkih gradova – tako u
Dioklecijanovoj palači upravno središte prvo se nalazi na peristilu, potom u zapadnom
propugnaculu (željezna vrata) da bi u 13. stoljeću izgradio komunalni centar - trg uz palaču na
zapadnoj strani.
• Velika promjena nastaje u 13. stoljeću kad se započinju graditi projektirani gradovi ili neki
njihovi dijelovi. U primjeru Dubrovnika statut iz 1272 regulira izgradjnju i postavlje ulice u
ortogonalnoj mreži u suburbiju, te iz 1296 je regulacija Prijeka u ortogonalnoj mreži. U XIV. i
XV. završen proces oblikovanja i komunalnog uređenja grada koji se sačuvao do danas.
• također u XIII. stoljeću nastaje Korčula, a u XV. stoljeću Pag
• u kontinetalnoj Hrvatskoj u XIII. stoljeću nastaje prvi projektirani grad na brdu Gradec u
Zagrebu, također prema ortogonalnom rasporedu. Na središnjem trgu nalazi se gradska crkva
• drugi tip grada je tzv. organski tip grada – Šibenik koji u XII. stoljeću nastaje na potezu od
kastruma na uzvisini do lokacije templara u nizini. Ovaj grad nema ortogonalni raspored već
nastaje uz uzdužnu ulicu kale larga i u bubrežastim strukturama koje se pružaju prema
uzvisini kastruma
 DUBROVNIK
• po legendi osnovali su ga bjegunci iz Epidaura u
prv. pol VII. st. na hridi Laus ili Lave –Rausa
• nasuprot - slavensko naselje pod brdom Srđ –
Dubrovnik
• do 1205 priznaje vrhuvnu vlast Bizanta i sjedište
je posebnog temata
• naslijeđujući biskupiju Epidaura krajem X. st.
osamotaljuju se od splitske nadbiskupije
• u XIII. st stječu Lastovo, a u XIV. Ston, Pelješac i
Mljet
• stječe pravo slobodne trgovine
• 1205 priznaje vrhovnu vlast Venecije
• Veliko i Malo vijeće, vijeće umoljenih, kneza bira
svaki mjesec
• između 1358 – 1526 pod zaštitom Hrvatsko-
Ugarske
• od 1358 Dubrovačka republika
• prvo nastaju utvrde na južnim hridima u suhozidu,
krajem VIII. st. povezuju se u sustav - Laus
• s istočne strane prvo predgrađe Pustijerna, koja je
u IX. i X. stoljeću opasana zidinama i priključena
jezgri
• u XII. st. novo podgrađe postaje veće od jezgre, uz
luku se razvija politčki i crkveni javni gradski
prostor
• u XIII. st. nove zidine koje zatvaraju obris grada, i
opasuju šire područje s manjim naseljima na
padinama Srđa
• statut iz 1272 regulira izgradnju i postavlja ulice u
ortogonalnoj mreži
• 1296 regulacija Prijeka
• u XIII. izradnja Place
• u XIV. i XV. završen proces oblikovanja i
komunalnog uređenja grada
• u XIV. kanalizacija koja je služila do danas
• 1436 vodovod - Onofrio della Cave – javne česme
 Srednjovjekovni grad III.- Ston, nakon 1333

• Ston se satoji od Malog i Velikog te od

Velikog zida koji teče prevlakom što
spaja poluotok Pelješac s kopnom i
međusobno veže oba grada.
• V. Ston ima peterokutnu osnovu s
ravnim potezima zidova, na uglovima
su jače utvrde. Glavni dio naselja ima
tri široke ulice u smjeru S-J i četiri uske
I-Z koje formiraju 15 jednakih blokova
Srednjovjekovni Split uz Dioklecijanovu palaču
Split, danas
Šibenik
Renesansni grad s manirističkim oznakama,
Karlovac, tlocrt, 1646

• Gradnja započela 1579

prema tal. modelu (N.
Angelini)
• graditelji Gambon,
Bianchini i
Langenmantel
 Burg

• (njem. grad) svako utvrđeno

obitavalište. U užem smislu burg je
srednjovjekovna utvrda, građeba u
svrhu obrane, ili utvrđeno mjesto za
stanovanje kralja ili feudalaca.
• u ranom srednjem vijeku važne utvrde
nalazimo na Klisu, Kninu
• U kontinetalnoj Hrvatskoj
monumentalni pejsaž zrelog i kasnog
srednjeg vijeka od Like do Slavonije
oblikuje niz utvrda – gradova.
Najznačajniji je Medvedgrad, Modruš,
Brinje, Samobor, Susedgrad, Ružica,
Slunj, Cetingrad, itd. Vel. Tabor
• Valvasor, veduta Slunja i Bihaća, 1689
J.W. Valvasor, Veduta Ogulina i Otočca, 1689
M. Stier, Veduta Brinja,1660
 Barokni grad, Bjelovar

• Na prijedlog generala Becka 1756

započinje gradnja vojnog naselja
koje postupno dobiva trgovačka i
obrtnička obilježja.
• Ortogonalan grad na križištima
dvaju sistema paralelnih ulica koje
se sijekunpod pravim kutem
otvaraju se trgovi.
• U sredini veliki je kvadaratični trg
gdje se križaju dvije glavne ulice
koje se produžuju u pejsaž kao
prilazne ceste.
• Na glavnom trgu je barokna crkva
sv. Terezije, te komanda.
Moderni grad – megalopolis XIX. stoljeća
 Zagreb, zapadni trgovi
Regulatorna osnova iz 1877 /Zrinjevac – zelena potkova
 Hram

• građevina podignuta u čast nekog božanstva

odnosno za kultne radnje u čast tog božanstva.
• Rimski hram podignut na stilobatu sastoji se iz cele
– naosa (kultni prostor) koja nema prozora te
stupova koji se nalaze oko hrama ili ispred samog
hrama

• sačuvani - Augustov hram u Puli na prostoru

kapitolija, te Dijanin samo stražnji dio – hram je
tipa prostilos tetra stil , a istog tipa je i Mali hram u
Dioklecijanovoj palači

• prostilos, antički tip hrama sa stupovima na čeonoj

strani

• Clerisseau, Augustov hram prednja strana

• stražnja strana hrama i komunalne palače
Stražnji zid cele Augustova hrama Hram Dijane ugrađen u stražnji dio srednjovjekovne
vijećnice
Cassas – Lavallée, Augustov hram, 1802
Spon, Pročelje Augustova hrama u Puli, 1675/6

• Natpis na frizu glasi “Božici Romi i caru

Augustu, sinu božanskoga Cezara, ocu
domovine”
• Taj natpis datira gradnju hrama za života
Augusta, dakle prije 14. godine kada je
preminuo, ali poslije 2. godine prije Krista
kad je od Senata dobio počasni naziv “Oca
domovine” – PATER PATRIAE
Izvorni izgled Jupiterovog (malog) hrama, presjek i tlocrt prema Niemanu

• Prostil tetrastil s antama – naprijed 4 stupa

• Podignut na podiju (stilobat) kome se
pristupa stubama položenim između parasta
• Kripta ispod cele
 Horor vacui

• (lat. horror vacui) strah od praznine, psihička

potreba da se posve ispuni ploha slike ili
reljefa i time isključi svaka iluzija
prostornosti.

• takav oblik ukrašavanja nalazimo na

kasnoantičkom mozaiku

• izrazito u predromanici kad prevladava

dekorativno-ornamentalni izraz

• Detalji pluteja 9. st. (Ždrapanj i Biovičino

selo)
• Sarkofag Ivana Ravenjanina 8. st. Split
 Iluminacija

• ( lat. Illuminare, osvjetliti) Srednjovjekovni rukopis ukrašen slikama

• Minijatura ( lat. minijum, crvena olovna boja)

• 1. Slika u rukopisu ( rotulusu, kodeksu)
• Najstarije minijature nalazimo u staroegipatskoj "Knjizi mrtvih“. Antičke minijature
poznate su nam iz knjige Vergilijevih stihova IV-V. Minijature srednjeg vijeka razlikuju
se po stilovima pojedinih skriptorija. U XIV. I XV. stoljeću ukrašavaju se i svjetovne
knjige
• Kod nas je najpoznatiji skriptorij benediktinskog muškog samostana sv. Krševana u
Zadru, te Rabu (Rapski evangelistar), Splitu i Osoru u XI i XII stoljeću. Kasnije nalazimo
i franjevačke skriptorije, te katedralne u Splitu i Zagrebu.
• Glagoljski iluminirani rukopisi nastajali su u skriptorijima duž Primorja, Istre, Dalmacije
i Like (Krbava, Zadar, Senj, Vinodol, Vrbnik, Omišalj, Beram, Hum Roč)
• Najčuveniji su Misal kneza Novaka i Hrvojev misal - Split)

• 2. slika malog formata, česta u razdoblju rokokoa i bidermajera

 Hans Alemanus,
Misal Jurja de Topusko
Metropolitana Zagreb
 Rolandina

• Rolandinus de Passegeri
(+1300) bolonjski pravnik
• Ars Notarius
• Metropolitanska knjižnica
Zagreb
• prepisan 1277 –bolonjski
notar Johannis Turiqani

• Ilustracija poglavlja o
nagodbama
Petančić genalogija
 Julije, Klović, Poklonstvo
kraljeva, Evanagelijar Grimani,
Venecija
Julije, Klović, Pariz, Tri teološke vrline
Julije, Kloviuć, Tijelovska procesija u Rimu, Časoslov Farnese, New York
 Julije Klović, Posljednji sud,
Lekcionar Townely, New York
Julije Klović, Oplakivanje
(Firenza)
Hrvoje Vukčić Hrvatinić, Hrvojev
misal, XV. stoljeće
Hrvojev misal 1404.,
Sv. Mihovil i sv.
Dujam, Carigrad
Hrvojev misal
Raspeće, Hrvojev misal
Raspeće, Misal kneza Novaka
 Ikonografija
• (grč. ikon slika, grafein pisati)
• disciplina koja se bavi opisivanjem svrstavanjem
i interpretacijom tema likovnih prikaza
• sve umjetnosti koje upotrebaljavaju figuralne
prikaze imaju svoju ikonografiju
• veći dio umjetničkog stvaranja vezan je uz razne
kultove, pa i. religija koje apstraktne religiozne
sadržaje prdočuju figurativno
• najbogatije – grčka budistička i kršćanska
• predočavanje religijskih tema u didaktičke i
simboličke svrhe doveo je do stvaranja
ustaljenih ikonografskih programa i shema
• kršćanska formirana na ranokršćanskoj i
bizantskoj umjetnosti
• teme su iz knjiga Starog i novog zavjeta
• Protuevanđelja i apokrifa
• stari zavjet: Adam i Eva (Radovanov portal)....
žrtva Abrahamova (Robbin oltar sv. Križa i slika
B. Benkovića)
• novi zavjet teme Bogorodica i Krist, te životi
pojedinih svetaca
• vratnice splitske katedrale – reljef – prikazan je
dio Marijanskog ciklusa: Navještenje, Vizitacija,
te Kristološki ciklus: Rođenje, Poklonstvo
kraljeva, Bijeg u Egipat, Isus u hramu, Krštenje,
Svadba u Kani, i ciklus muke Molitva na
Maslinovoj gori, Pilkatov sud, Ecce homo,
Raspeće, Silazak u Limb i Uzašašće
• srednjovjekovne freske (Beram sv. Marija na
Škriljinah) na zidovima srednjovjekovnih crkava
prikazuju se Kristov ovozemaljski život a na
svodu nebeski) – Zagreb, kapela sv. Stjepana
 INKRUSTACIJA - INTARZIJA

(lat. incrustatio umetanje)

ukrašavanjepovršinam raznobojnim
kamenjem
intarzija (arap. tarsi ulaganje), ukrašavanje
drvenih površina umecima drugih vrta
drveta

• Inkrustirana oplata donjeg dijela apside

Eufrazijeve bazilike 6. st
Inkrustacija

• Francesco Robba, oltar sv. Križa, 1756

(iz Zagrebačke katedrale premješten u
Križevce u crkvu sv. Križa)

• mramorni oltar izrađen od raznobojnog

mramora (u donjem dijelu geometrijski
ukrasi – inkrustacija)

• središnji dio retabla uokviruju kipovi od

bijelog mramora
• Mojsije s brončanom zmijom i
Abraham koji žrtvuje Izaka
Izokefalija

• (grč.isos isti, kefale glava) način

komponiranja ljudskih likova na
reljefima i slikama, sve glave su
prikazane u istoj visini

• Svadba u Kani - splitske vratnice

Andrija Buvina 1214
 Kapitel

Najgornji dio stupa ili stuba plastički

ukrašen koji prenosi teret na tijelo
stupa. Kroz povijest se mijenja.
Na slici Korintski kapitel i ante
Augustovog hrama u Puli. Kapitel
oblikovan akantusovim listom
• Kompozitni kapitel u rimskoj arhitekturi često upotrebljavan oblik kapitela nastao
kombinacijom voluta jonskog kapitela i akantusovog lista – korintskog kapitela
Dioklecijanov mauzolej III/IV st. -Split

Figuralni friz pod kupolom mauzoleja

KAPITEL- BIZANTSKI (Poreč) Kasnoantički i predromanički kapitel sv. Donat
 Kapiteli u tornju
crkve sv. Marije, u
Zadaru. Romanički
kockasti kapiteli na
kojima je uklesano
ime donatora
Ugarskog kralja
Kolomana, 1105
Kapitel – romanički – prikazuje bestijarij - klaustar Male Braće Dubrovnik
Kapitel – gotički lisnati, Kapela sv. Stjepana uz Zagrebačku katedralu
 Kontrafori

• zidani potporanj s vanjske strane zida, često

ga upotrebljava gotika. Nalazimo ga na
ranokršćanskim građevinama (Anastazijev
mauzolej) i predromaničkim (sv. Spas Vrelo
Cetine)

• Na slici , istočni dio zagrebačke katedrale

sagrađen za biskupa Timoteja, zadnja
četvrtina XIII. stoljeća
 Kontrapost

• (tal. contraposto suprotnost) ravnoteža

suprotnih pokreta ljudskog tijela
obično izražena ikorakom
• izrazito se uporebljava pri izradi
antičkih i renesansnih skulptura

• posthumni August iz Tiberijevog doba

(I.st), tzv. August Prima porta, Nin
 Varaždinske Toplice, Minerva, II. st. AM Zagreb
Ivan Duknović, Ivan Evanđelist, Trogir kapela bl. Ivana Trogirskog
 Kriptoportik

• (grč. crypto skriven, lat. porticus vrata)

• zatvoren svođeni trijem u rimskoj arhitekturi, često podzemni
• otvoren hodnik koji ne izbija iz ravnine pročelja

• Cassas, Južno pročelje Dioklecijanove palače, 1782

 Kupola

• svod u obliku šuplje polukugle

• može se konstruirati izravno na zidovima
prostora ili na tamburu sv. Donat Zadar
sačuvan tambur)
• Prijelaz s četvrtaste ili poligonalne osnovice
rješava se trompama ili pandantivima
• upotrebljava se u rimskoj arhitekturi
• (D. Mauzolej) – bizantske kupole na našem
teritoriju u arh. tragovima
• preromanička arh. male kupole
• renesansna kupola Nikole Firentinca
Šibenska katedrala (na slici)
• barokne kupole – Sv. Vid Rijeka, Štrigova,
kupole u dvorcima Gornja Bistra i Gornja
Stubica, te eliptične Sesvete i Sela kod Siska
(na slici)
 Trompa. Pandantiv

• trompa (fr. trompe varka)

konstruktivno rješenje prelaza putem
trougaonih niša - s poligonalnog ili
četvrtastog tlocrta na kružni ili
poligonalni tlocrt- Crkva sv. Križa Nin 9.
st.

• pandantiv (fr. pendatif privjesak)

konstruktivni element u obliku sfernog
trokuta koji služi kao prijelaz od
kvadratičnog ili pravokutnog tlocrta
prostora koji se presvođuje i kružne
baze kupole – Crkva sv. Petra Omiš 11.
st.
 Tambur

• Zadar, episkopalni kompleks s crkvom sv. Donata podignut na antičkom forumu – vide se
apside i raščlanjenje vanjštine, te tambur nad kojim je krov

• Crkva centralnog tlocrta s tri apside i galerijom

• Donji kat 8. st. Sv. Trojstvo
• Gornji kat 9. st. Sv. Donat (805)
 Mauzolej

• monumentalna grobnica. Naziv potječe

od grobnice kralja Mauzola i njegove
žene u Halikarnasu, sagrađene
sredinom IV. st. pr. naše ere koja se u
starom vijeku ubrajala u sedam
svjetskih čuda
• u našoj zemlji najpoznatiji je
Dioklecijanov mauzolej u Splitu III/IV
st., (oktogonalnog oblika s kriptom i
trijemom) te ranokršćanski Anastazijev
mauzolej u Saloni

• na slici Rekontrukcija D. mauzoleja

Adam, 1764
 Parentium, (Poreč) kultni oratorij (crno), rano
IV. st.- prikaz ribe
Podni mozaik 5. st. Poreč.

Mozaik s prikazom ribe u ranokršć. Oratoriju

IKHTYS – Iesous Kristos Hyios Theou Soter

• MOZAIK
• slikarska tehnika slaganja malenih
raznobojnih kockica kamena ili
stakla na podu, svodu ili zidu.
• sačuvani ranokršćanski mozaici
Salona, mozaik u katakumeneju, VII st. prikaz jelena uz kantaros s natpisom 42 Davidova psalma
(kao što jelen žudi za izvor vodom, tako i moja duša žudi za tobom Bože)
 Eufrazijeva bazilika,
Mozaik u apsidi, VI. stoljeće
 Niša

• udubina u zidu u koju se najčešće

stavlja kip
Ivan Duknović, Nada - Spes

• Figura se nalazila na grobnici pape

Pavla II.

• umjetnik radi lagano udubljenje

nišu u koju stavlja kip
• Trokutasti zabat
• Arhitravna greda
• Stupovi s kapitelima
• Ploče - pluteji

Oltarna pregrada, (jedina -

in situ) Split, crkva sv.
Martina, XI. st.
 Oltarna pregrada

• sastoji se od stupića, pluteja, arhitravne

grede i zabata
• dijeli svetište od ostalog crkvenog
prostora
• jednobrodne crkve imaju jedan prolaz
sa zabatom, a trobrodne tri (prema
rekonstrukcijecrkve sv. Petra i Mojsija u
Splitu E. Dygvea )
• rano kršćanstvo, predromanika

• na slici Majstor koljanskog pluteja 9. st.

oltarna pregrada i plutej
Crtež oltarne pregrade crkve sv. Petra i Mojsija u Solinu (E.D.)
 Propovjedaonica

• pulpit, u kršćanskim crkvama

ograđeno povišno mjesto s kojeg se
propovijeda. U ranokršćanskoj crkvi
(ambon), romaničkoj i gotičkoj
umjetnosti stoji zasebno u
prostoru, dok u baroku izlazi iz zida

• na slici propovjedaonica trogirske

katedrale, 14. st.
• barokna propovjedaonica
Schokotnigg, 1742 - Belec
 Protiron

• protirom (grč. vanjska vrata kuće) mali

zasvođeni atrij prislonjen na fasadu
pred ulazom. Krović počiva na
• četiri stupa (Dioklecijanova palača) na
dva stupa u romaničkim građevinama

• karakteristika kasnoantičkog protirona

slici je da je luk utisnut u trokutasti
zabat (timpanon) – sirijski luk.
• ovaj način utjecat će na oblikovanje
predromaničkih oltarnih pregrada na
teritoriju hrv. kneževine - države (9. -11
st.)
 Peristil

• (grč. peri naokolo, stylos stup) prostor

okružen stupovima
• unutarnje dvorište grčkih i rimskih kuća
• predvorje sa stupovima
• javni trg okružen kolonadama

• Cassas, Peristil, London Victoria and

Albert museum
 Reljef

• (fr. relief ispupčenost) vrst skulpture kod

koje oblikovni elemnt ostaje vezan za plohu.
U nekim razdobljima predromanika i
romanika skulptura se izrazito oblikuje u
reljefu. Visoki i niski - plitki reljef (bareljef).

• Plitki reljef : Plutej oltarne pregrade iz crkve

sv. Petra i Mojsija u Solinu, XI. stoljeće.
Ugrađen u ogradu krsnog zdenca u krstionici
splitske katedrale

• Visoki reljef: Jarac i čovjek kolje vepra –

Prosinac – Radovanov portal
Plutej oltarne pregrade crkve sv. Nedjeljice u Zadru
 Rebro - Gotičko

• Konstruktivni element svoda –

• u gotičkoj arhitekturi – snažno
profilirano

• prikaz izvornog rebra (13. st) prije

potresa
• crtež gotičkog rebra iz monografije
Karl Weis Der Dom vom Agram, Beč
1860.
 Svežnjasti stub, presjek i pogled

• Bindenpfeiler - nosač koji se sastoji od

niza službi (Dienst) - tanki polustup ili
četvrtstup, vertikalni dio scežnjastog
stupa ili pilastra u gotičkoj arhitekturi i
služi kao nosač rebra svoda

• crtež svežnjastog stuba zagrebačke

katedrale
Svod I

• konstruktivno zatvranje gornje granice

unutarnjeg prostora
• oblici: bačvasti, (presjek polukrug),
šiljati (presjek šiljati luk), križni (dvije
bačve sijeku se pod pravim kutem)
križno-rebrasti (križni svod koji se na
mjestima gdje se poprečno sijeku
svodovi pojačan rebrima, tako da se
teret prenosi na četiri točke) zvjezdasti
(rebra raspoređena u obliku zvijezde),
mrežasti rebra pokrivaju površinu
svoda poput mreže
• bačvasti svod – antika (Mali hram
Split) – romanika kapitularna dvorana
benediktinskog samostana sv. Marije u
Zadru (na slici)
• križno rebrasti – zagrebačka katedrala
• zvjezdasti- Pazin franjevačka crkva,
Remetinec franjevačka crkva i mrežasti
– Remetinec brod franjevačke crkve
Svod II. - Bačvasti svod, Trogir, kapela bl. Ivana Trogirskog (Nikola Firentinac)
Split, Mali hram, (IV. st), Šibenska katedrala – svod (Nikola Firentinac)
Svod III. - Križno-rebrasti svod

• Pogled na svetište zagrebačke

katedrale
• istočni dio katedrale sagrađen u
zadnjoj četvrtini 13. stoljeća za
biskupa Timoteja (1262-1287)
• svežnjasti stupovi su izvorni, a
križno rebrasti svod sagradio je H.
Bolle nakon potresa 1880 u duhu
historicizma
Svod IV. - Kasnogotički mrežasti svod paralelnih rebra

• Remetinec, svod u brodu, poč 16. st

Svod V. - Kasnogotički mrežasti svod – zvjedoliki

• Remetinec - svod svetišta poč.

16. st.
 Transept

• poprečni brod longitudinalne crkve

(bazilike) koji pod pravim kutom siječe
njezin uzdužni brod
• primjeri bizantska Honorijeva bazilika u
Saloni ( poprečni brod siječe tijelo po
sredini te tvori grčki križ – na sjecištu
križištu nalazi se kupola)
• preromaničke građevine – Sv. Eufemija
Split i Sv. Nikola Split (12.) porečni brod
ne izlazi iz mase građevine –upisani
transept
• karakteristični je da u Hrvatskoj u doba
romanike i gotike ne nalazimo
građevine s istaknutim
transeptom,(zagrebačka katedrala
upisani) te je crkva sv. Marije Magalene
u Čazni izuzetak. (prva faza – zacrnjena
na crtežu iz 13. st.) – njezin transept i
longitudinalni brod daju u tlocrtu crkvi
izgled latinskog križa
 tranzena - lezena
• (lat. transenna mreža, rešetka) perforirana
kamena ili mramorna ploča kojom se zatvaraju
prozori, odnosno ploče od kojih se sastoje ograde,
galerija i dr. Često je bila u upotrebi u
ranokršćanskoj predromaničkoj i romaničkoj
umjetnosti.
• Brnaze sv. Mihovil IX. stoljeće
• Pola, Sv. Marija Formoza, VI. st., tlocrt -
rekonstrukcija i sačuvana kapela
• na slici se vide prozorske rešetke i
• lezene – plitki istaci na zidu koji ga konstruktivno i
dekorativno raščlanjuju
 travej

• travej /fr. travée/ hrvatski jaram

• dio je unutarnjeg prostora uzdužno određen
arkadama u zidu, a poprečno lukovima
svoda. Jedinica svođenja
• rekontrukcija tlocrta cistercitske crkve u
Topuskom i svod gotičke crkve u Lepoglavi
 Zakon kadra

• zakon okvira ili zadane plohe po kojem se

prikazani oblici na slici ili reljefu podređuju
okviru slike ili arhitektonskom okviru, te
njihova veličina i kompozicija zavise od
oblika i veličine zadane plohe
• Buvinine vratnice splitske katedrale 1214, i
scena Navještenja
 Vila rustica

• vila koja se nalazi izvan grada,

sastoji se iz rezidencijalnog (kuće –
palače, hramova, termi, nimfeja
itd,) i gospodarskog dijela

• značajan primjer takve vile

maritimnih oznaka je na Velom
Brijunu, sačuvano u arh. tragovima
• rezidencijalni dio sagrađen je na
principu gradske kuće – domusa –
sa središnjim atrijem i trijemovima
Veli Brijun, Uvala Verige, tlocrt-rekonstrukcija vile rustike

• 11. Gospodarski dio (rezervoari za vodu i

tijesci za vino)
• 13. Pristanište
• 12. Bazen za ribe (vivarium)
• 9. i 10. terme
• 7. Temelj peristilne loggie
• 5. Hramovi s prospektom prema
otvorenom moru
• 1. 2 .3. i 4. Rezidencijalni dio izgrađen na
terasama, s gospodarskim traktom 1.i 2.
• H. Rezervoari s vodom za potrebe palače
 Retabl

• retable (fr.) dio baroknog olatara iznad

menze, prislonjen uz zid, ukrašen
slikama i skulturama

• Oltar sv. Josipa, 1742.,

Belec, Župna crkva Marije Snježne
Josip (Joseph) Schokotnigg (1700–
1755. g.),
 Rozeta

• rozeta (fr. rosette ružica)

• jedan od najstarijih i najproširenijih
ornamentalnih motiva koji nastaje većom ili
manjom stilizacijom cvjetne krune

• prozor kružnog oblika čest na pročeljima

romaničkih i gotičkih građevina (Zadar sv.
Stošija, zagrebačka katedrala nad prozorima)
• prozor kružnog oblika koji nema
konstrukciju ruže u sredini nazivamo i okulus
– mali prozor na slici

• na slici rozete na pročelju šibenske katedrale

– (Mestičević 1568, Bartolomeo i Giacomo
da Mestre)
 Trijem - portik

• Portik (lat. porticus trijem)

• Nadkriveno predvorje čije se krovište na" jednu vodu“ gornjim dijelom oslanja na zid same
građevine, a donjim na niz stupova ili stubova
• svaki hodnik otvoren prema vanjskom prostoru nizom stupova ili stubova (klaustarski hodnici)

• Trijem - Niemanova rekonstrukcija Dioklecijanove palače (1910)

Portal - luneta
 Samostan I.

• pojedinačna zgrada ili kompleks zgrada

namijenjen za stanovanje redovnika

• u kršćanskom svijetu s. se oformio

oslanjajući se na prostornu organizaciju
rimske vile i pustinjačke lavre. Nakon
reforme sv. Benedikta koji je u VI. st.
proveo novu organizaciju redovništva
na temelju zajedničkog života,
samostan se sastoji od klaustra,
kapitula, refektorija, dormitorija,
biblioteke skriptorija i gospodarskih
zgrada
• na slici tlocrt dominikanskog
samostana u Dubrovniku
 Samostan II - Kapitul

• Kapitul (lat. capitulum glavica) ili kapitularna

dvorana za sastajanje redovnika i obavljanje
posebnih obrednih funkcija – jedan od
osnovnih elemenata
• samostanskog kompleksa, koji se sastoji od
crkve i samostana koji tvore četiri ili tri krila
(četvro crkva) postavljena u kvadrat da bi
stvorili u sredini klaustar.
• raspored samostanskih prostorija niže se od
crkve: sakristija, kapitularna dvorana, dok
se refektorij (blagovaonica) nalazi na
nasuprotnom krilu uz kuhinju
• samostan ima i biblioteku, te redovničke
odaje (cenobij) koji se ukoliko je samostan
dvokatan nalaze na gornjem katu
 Samostan III . Klaustar

• (lat. claustrum ograđen prostor), pravokutno

dvorište okruženo natkritim hodnicima Kalustar
kao osnovni element samostanske arhitekture
nastao je na izravnom oslonu na peristilni tip
antičke ladanjske vile
• Na našoj obali najukrašenije klaustre nalazimo u
razdobljku romanike i gotike

• Romanički kalustar - Sv Petar u Šumi

• Klaustar Male Braće u Dubrovniku, Mihoje Brajkov,
1343
 Tabulat

• ravni strop sastoji se od

drvenih greda (Zadar,
katedrala), te može biti
ukrašen kasetama u kojima se
nalaze slike

• Beram, Sv. Marija na Škriljinah

 Štuko

• (tal. stucco gips) smjesa vapna zemlje

(pozzolana) mramorne prašine ili gipsa od
koje se od najstarijih vremena pravila
podloga za zidne slike.
• upotrebljava se za izradu reljefa i ornamenta
na zidovima u rimskoj, bizantskoj i baroknoj
arhitekturi

• štuko dekoracija na lukovima srednjeg broda

Eufrazijeve bazilike u Poreču 6. stoljeće

• štuko dekoracija s prikazima iz života sv.

Franje, 1683 kapela sv. Franje u
franjevačkom samostanu na Kaptolu u
Zagrebu