HRVATSKO ARHEOLOŠKO NASLJEĐE

SKRIPTA

ANTIČKI GRAD

- Forum- središte društvenog I gospodarskog životau antičkim starorimski

gradovima- uvijek pravokutnog oblika
- SADRŽAJI RIMSKOG FORUMA: zidine, kuće, javne površine, forum
- Decumanus I cardo maximus ( glavna ulica)
- KAPITOLIJ- brežuljak u Rimu gdje se nalazi hram posvećen Jupiteru,
Junoni I Minevri ( KAPITOLIJSKI HRAM)
- PRVI RIMSKI CAR: Augustin
- CIVILNA BAZILIKA- trgovina i sudstvo – ranokršćanska trobrodna
bazilika
- grad Antike u širom smislu naziva se još i CENTAR

- JADER – (Zadar) mjesto sa malo arhitektorskih komleksa i objekata.

Prva istraživanja datiraju iz prošloga stoljeća (otkrivanje dijela foruma i
nekropole), a istraživanja su preuzeta nakon 2.svj.rata kada je grad bio
većinom porušen. Dijelovi forumskog pločuka, elementi portikara od
foruma, sistem taberni, ostaci gradske bazilike i dr. Današnji Zadar
vjerojatno je prije osnutka kolonije bio konvent, odnosno muncipij
rimskih građana. Jader je bio uređen po svim načelima rimskog
urbanizma: pet uzdužnih i veći broj poprečnih ulica stvaralo je pravilnu
mrežu gradskih komunikacija, koje su dijelile grad po strogom
geometrijskom redu na pravokutne kvartove – insule. Na zapadnom kraju
grada izgrađen je glavni trg – rimski forum, a do njega nešto povišeni
kapitolij s hramom. Kapitolij je bio omeđen jednokatnim, a forum
dvokatnim trijemom. Na prostoru okrenutom moru izgrađen je
gospodarski trg – emporij. Rimski Jader bio je zaštićen jakim zidinama,
na više mjesta ojačanih monumentalnim kulama, a imao je i javni
vodovod s vodom iz 40 km udaljene Vrane, sustav kanalizacije, terme i
druge značajke visoko razvijenog urbanog života. Također se na području
rimskog Zadra pretpostavlja postojanje građevine amfiteatra za
održavanje krvavih gladijatorskih borbi, kao i građevine teatra za
priređivanje scenskih igara.
- SALONA - (Solin) Hrvatsko ime Solin nastalo je od latiniziranog naziva
Salona, koje ima korjen u ilirskom jeziku. U povijesti se to ime spominje
prvi put 119. godine prije Krista, za rata Ilira i Rimljana
grad s muncipalnom konstitucijom, a kasnije središte kolonije rimskih
građana. Na području današnje Hrvatske potkraj III. stoljeća došlo je do
ranog i snažnog razvoja kršćanske crkvene organizacije u gradskim
središtima, a glavni grad rimske Dalmacije Salona postala je u V. stoljeću
sjedište metropolita čitavog Ilirika. Prvi kršćanski spomenici jesu oratoriji
u privatnim kućama (takozvani oratorij A u Saloni, potkraj III. stoljeća) i
prva kršćanska groblja (Manastirine, Marusinac i Kapljuć u Saloni,
početkom IV. stoljeća). Potkraj IV. stoljeća počinju se graditi veće
bazilikalne crkve (Salona, Zadar, Pula, Poreč). Činjenica da je Dioklecijan
rođen u Saloni ili u njezinoj okolici i što je u blizini sagradio glasovitu
palaču, podigla je ugled ovog, ionako važnog centra. To svjedoči
prostrana luka i brojne ceste koje su ga povezivale s ostalim krajevima
carstva. Grad je porušen od Avara i Slavena oko 614. godine. Preživjelo
stanovništvo, koje je uspjelo pobjeći, sklonilo se na obližnje otoke i u
Dioklecijanovu palaču. Tu je počeo život novog grada, današnjeg Splita.

- NARONA - Ostaci antičke Narone nalaze se na mjestu današnjeg sela

Vid na udaljenosti 3 km od Metkovića. Grad se smjestio na jugoistočnoj,
osunčanoj padini brežuljka i u njegovom podnožju. Grad je sigurno
postojao do u 7. st. o čemu svijedoči bogata ostava novca i nakita. Novija
istraživanja potvrđuju da se život nastavio i tijekom 7. st.

- AENONA – NIN. Naselje na danšnjem otočicć razvilo se početkom

željeznog doba, dakle, pred otprilike 3000 godina. Utemeljilo ga je
pleme Liburna. Ranije naselje koje potječe iz mlađeg kamenog doba
(neolitika) nalazilo se izvan otčcića, uz današnju solanu, a prema
pronađenim kulturnim ostacima može se datirati oko 5000 godina prije
Krista.
U Ninu, prvoj prijestolnici Hrvata, sjedište je županije, koju prvi put
spominje bizantski car i psiac Konstantin Porfirogenet (sredina 10.st.).
Nin je sjedište i prvog hrvatskog biskupa, čija se juristdikcija protezala na
cijelo područje ranosrednjovjekovne hrvatske države. Pojedini ninski
biskupi u povijesti Hrvata imaju značajnu ulogu kako u vjerskom, tako i u
političkom i kulturnom pogledu (Teodozije, Adalbert, Grgur). U doba
hrvatskih kraljeva Nin ima ulogu povremene prijestolnice i u njemu
cesto broave vladari i izdaju isprave(Petar Krešimir IV., 1069.) i
održavaju sabore (Zvonimir, 1080.). O pokrštavanju Hrvata također
 govori Višeslavova krstionica (oko 800.), pronađena u kompleksu župne
crkve sv. Aselma, jedan od najznačajnijih spomenika naše nacionalne
prošlosti

- PULA - Dobro očuvani ostaci iz rimskoga razdoblja;

amfiteatar (Arena) cara Vespazijana (I–II. stoljeće; po veličini 6. sačuvani
u svijetu), Herkulova vrata (Porta Herculea, ←I. stoljeće), gradska vrata
(Porta Aurea, Zlatna vrata, ←I. stoljeće, srušena 1829; sagradila ga
rimska obitelj Sergijevaca), Dvojna vrata (Porta gemina, II. stoljeće) i dr.
Bizantska kapelica iz VI. stoljeća.

5. Rimski forum i javne građevine

-forum Aequum,

-građevine= amfiteatar u Saloni, Dioklecijanova palača, hramovi u Ninu, Zadru,

Saloni, Naroni, Aequumu, forumi u Saloni i Zadru, amfiteatri u Puli i Saloni,

6. Carski kult

-počeci sežu s gradnjom hramova i postavljanjem carskih kipova na forumima,

tragovi sežu u Augustovo doba, ali najviše se razvija u Tiberijevo doma, na Urbs
vetusu podižu se dva manja hrama, carski posvetni natpis Augustu i Tiberiju iz
podruma Dioklecijanove palače, mramorna skupltura Augusta u oklopu, hram
Antonina i Faustine, natpis carice Faustine, uzidan u zvonik splitske katedrale, u
carskom hramu mogli su biti Faustina Mlađa i Aurelije (pronađene mramorne
glave), Cambi carskom kultu i pripisuje žensku glavu, Liviju
-podiže se i Jupiterov hram, rimski kult u čast Romi i Augustu
-Augustov kult se štuje u Issi, Aenoni i Naroni i u mnogim drugim gradovima
-za vrijeme Hadrijana hramovi Veneri i Romi
-u Dioklecijanovoj palači još i njegova skulptura i skulptura njegove žene Priske
-portreti carice Plautille
-carski kult flavijevaca u Saloni - Titov natpis i Domicijanova skulptura

7. Dioklecijanova palača
-palača i Salona povezane cestom, utvrda, pravokutna građevina, podignuta oko
300. godine, 4 velike kule na kutovima, sjeverni dio vojnici, posluga i pomoćnici,
južni dio namijenjen caru, obitelji i drugima, hramove i mauzoleje odvaja peristil,
3 klasiranja skulptura-prvo Jupiter, onda augusti i cezari, kod zapadnih vrata reljef
Viktoriji, sačuvan i friz od zasebnih ploča umetnute između pilastra, poprsja
Dioklecijana i žene Priske
8. PREDROMANIKA

Umjetnost ranoga srednjega vijeka, zasniva se na iskustvima ranokršćanske

umjetnosti. OSNOVNE KARAKTERISTIKE: Urbanizam, redukcija, manje
mjerilo, sigurnost, rustikalna tehnika zidanja. Skulptiuru karakterizira plošnost,
linearizam, zakon simetrije, strah od praznog prostora itd. Skulptura je
podređena arhitekturi i preuzimaju se motivi s kršćanskih podnih mozaika,
simboli kršćanstva. U 11. St. Ponovno se počinje prikazivati ljudski lik.

9. TIPOVI PREDROMANIČKIH CRKAVA

Longitudinalni ( 1,23,- brodni- Jug Dalmacije) i centralni tip (kružni, križni

3,4,5,6- lisni)

10. PREDROMANIČKE CENTRALNE GRAĐEVINE

S tlocrtom u obliku križa, trolista, šesterolista, nad središnjim dijelom je kupola

na cilindričnom ili poligonalnom tamburu- SV. Nikola kod Nina, Sv. Trojica u
Splitu, Sv. Križ u Ninu i sv. Marija u Trogiru

11. PREDROMANIČKE LONGITUDINALNE GRAĐEVINE

S oblim kontraforima, predvorjem i zvonikom na pročelju (9. St.)- Sv. Spas u

Cetini, Stupovi u Biskupiji

12. KRSTIONICA SPLITSKE KATEDRALE- RELJEF HRVATSKOG

KRALJA (LIK HRVATSKOG VLADARA)

Prikaz trojice likova na mramornoj ploči iz 11. Stoljeća. Lik se nalazi na

ranokrščanskom krsnom zdencu bapisterija u katedrali sv. Dujma u Splitu.
Zdesna je prikazan vladar na tronu, koji je okrunjen. U ljevoj ruci drži vladarsku
kuglu, u desnoj križ. Slijeva je stojeći muškarac. Ruke su mu u položaju nošenja
nekoga predmeta koji je naknadno radiran. Pri dnu je treći lik. Leži potrbuške s
rukama ispruženim prema tronu, koji moli u dubokom poklonu. Iznad prizora
proteže se široka traka s pleternim ornamentom. Ploča prikazuje hrvatskog
vladara na prijestolju, ona je dio oltarne pregradekrunidbene bazilike hrvatskih
kraljeva, crkve sv. Petra i Sv. Mojsija u Solinu tzv. Šuplja crkva.

13.ŠUPLJA CRKVA

Izgrađena pored Crkve na Gradiniu Solinu, istočno od antičke Salone. Ona je

spoj starohrvatske arhitekture i novih građevinskih oblika. U ovoj crkvi je
okrunjen kralj Zvonimir 1076. Godine. Imala je zvonik, a dijelovi crkve su
uništeni u vrijeme rata između Venecije i Turaka, zato ju naraon u 17. St.
Proziva ,, Šuplja crkva“. Crkva je trobrodna i imala je tri oltara. Glavni,
centralni oltar posvećen je Sv. Petru apostolu desno od glavnog oltara je bio
oltar posvećen sv. Mojsiju, dok se za oltar koji se nalazi lijevo od glavnog oltara
ne zna kome je posvećen. Crkva je danas u ruševnpom stanju i djelomično
potopljena zbog skretanja toka rijeke Jadro.

14. CRKVA SV. STJEPANA NA OTOKU

Starohrvatska crkva iz 10. Stoljeća, koju je dala podići hrvatska kraljica Jelena
Slavna na Gospinom otoku u Solinu. Sagrađena je gotovo paralelno s crkvom
Blažene Djevice Marije oko 976. Godine. Predvorje crkve služio je kao
mauzolej u kojem su se nalazili grbovi hrvatskih kraljeva, dok je susjedna crkva
Blažene Djevice Marije, jedna od najvećih u Hrvatskoj, služila kao krunidbena
bazilika kraljeva iz dinastije Trpimirovića. U crkvi sv. Stjepana je
pronađennajznačajniji nalaz- Natpis kraljice Jelene.

15.NATPIS KRALJICE JELENE

Nadgrobni natpis kraljice Jelene prednji je dio sarkofaga u kojem je bilo

ukopano tijelo hrvatske kraljice Jelene koja je živjela u 10. Stoljeću. Nastao 976.
Godine na vapnenačkoj ploči. Taj natpis nam je omogučio rekonstruirati slijed
rhvatskih vladara, spominju se i rodbninske veze. U natpisu je naveden točan
datum smrti kraljice Jelene pa je to jedan od točnih i pouzdanih nadnevaka u hrv
povijesti.

16. CRKVA U GRADINI

Starohrvatska ranosrednjovjekovna crkva izgrađena na temeljime neke starije
zgrade iz antičkih vremena.Ona je centralna, gotovo kvadratična građevina, s
nišama uokolo, iznutra podjeljena s osmerokutno raspoređenim stupovima u
sredini, koji su vjerojatno držali kupolu. Vanjske nište, kao i one u apsidi, su
vjerojatno služile kao ukras ili kao sjedala za crkvene i svjetovne
dostojanstvenike. Nije pronađen oltar. Razorena je 1242. Gosine za vrijeme
provale Tatara u Solinsko polje.

17. PRVI PRONAĐENI VAŽAN NATPIS

Natpis kneza Trpimirau samostanu u Rižnicama posno Klisa. Ulomak kamenog

natpisa s njegovim imenom.

18.KLIS

PRONAĐEN NATPIS NA KOJEM JE PRONAĐEN NATPIS ,,REGINA“-

kraljica

19. NAJPOZNATIJI VLADARI ZAPISANI NA GREDAMA OLTARNIH

PREGRADA

Trpimir, Branimir

20. BENEDIKTINCI

Katolički monaški red, osnovao ga je sv. Benedikti. Ora et labora ( moli i radi).
Značajan je njihov prinos u europskoj kulturi u širenju pismenosti (školstva),
znanosti i književnosti (prepisivanje knjiga, pisci i znanstvenici), te razvoju
poljodjelstva i obrtništva. Uz benediktince su vezani najstariji hrvatski
spomenici: povelja kneza Trpimira (852.), kojom je osnovao samostan u
Rižnicama kraj Solina i Bašćanska ploča (1100.), zapis o darovnici kralja
Zvonimirasamostanu sv. Lucije na Krku.

22. SV. DUJE

Prvi salonitanski biskup

23. TKO JE POKOPAN U MARUSINCU

Anastazije

24. CRKVA SV. DONATA (SVETOG TROJSTVA)

Najvrjedniji spomenik predromaničkog graditeljstva ranog srednjeg vijeka (9.
St.) u Hrvatskoj i simbol grada Zadra, a zbog osebujnog oblika jedna od
najznačajnijih takve vrste u Europi. Kružni tlocrt. Po svojoj gruboj
monumentalnosti, neobičnom cilindričnom obliku i dvostrukim unutrašnjim
prostorom ističe se originalnošću, bez nekih izravnih uzora. Prema predaji
sagradio ju je zadarski biskup sv. Donat u 9. St. Veći dio arhitektonskog ukrasa
kao i monolitni stupovi u crkvi, antičkog su podrijetla i potječu uglavnom s
porušenog rimskog foruma. Vanjska ploha zida ukrašena je plitkim lezenama, a
s unutrašnje strane polukružnim nišama. Među lezenama raspoređeni su i
prozori. Periferni je zid podijeljen na prizemlje i prvi kat. U visini prvog kata
periferna je zidna konstrukcija spojena sa središnjim cilindrom, tvoreći tako na
prvom katu galeriju središnjem prostoru. Središnji kružni prostor je jedinstven u
punoj visini građevine, a zatvara ga uža cilindrična zidna konstrukcija koja
završava središnjim tamburom s krovom u obliku plitkog stošca. U prizemlju se
ova konstrukcija oslanja na šest monumentalnih pilona, međusobno povezanih
lukovima, i dva monolitna stupa koji se s tri luka otvaraju prema apsidama.
Prostorno kretanje je aktvirano i podređenio vertikali središnjeg prostora. Isti se
raspored ponavlja i na prvom katu, ali su tamo otvori znatno niži i kretanje je
pasivnije. Do galerije (matronej) se stiže zavojitim stubištem koje vodi u njezino
predvorje. Crkva ima troja vrata: glavna su postavljena točno nasuprot svetištu,
a bočna s njegove lijeve i desne strane.

25. CRKVA SV. KRIŽA

Crkva sv. Križa, poznata i kao „najmanja katedrala na svijetu”, najpoznatiji je

ninski građevni spomenik. Nalazi se pokraj župne crkve u Ninu. Datira iz 9.
stoljeća, a oblikom podsjeća na grčki jednokraki križ. Krakovi su presvođeni
kubastim svodom, vanjski dio je ukrašen nizom slijepih niša, dok je kupola
nepravilnog elipsoidnog oblika koji se prema vrhu suzuje a s vanjske strane
ukrašena slijepim nišama.

26. ŠTO JE ARHEOLOGIJA?

Arheologija je znanost koja sustavno proučava i istražuje stare materijalne

ostatke s ciljem rekonstrukcije cjelokupnog života čovječanstva.

27. PODIJELA
Prema kriteriju pojave pisma, arheologija se konvencionalno dijeli na dvije
velike grane:

prapovijesnu arheologiju - istražuje materijalne ostatke kultura i civilizacija koje

ne poznaju pismo, i

povijesnu arheologiju - istražuje kulture i civilizacije kod kojih je raširena

uporaba pisma.

Unutar prapovijesne arheologije postoje daljnje, uže specijalizacije:

Rekonstrukcija obitelji krapinskog neandertalca na Hušnjakovu brijegu u

Krapini

paleolitik ili starije kameno doba, doba lovaca i sakupljača,

mezolitik ili srednje kameno doba, prijelazno doba, pojava poljodjelstva i raširen
ribolov,

neolitik ili mlađe kameno doba, od naglog razvoja poljodjelstva, pojava

pripitomljavanja životinja,

eneolitik ili bakreno doba, prijelazno doba; uporaba bakra i primitivnih bakrenih
slitina, visok značaj stočarstva,

brončano doba, raširena uporaba bronce, i

željezno doba, raširena uporaba željeza.

28. KOGA SMATRAMO PRVIM HRVATSKIM ARHEOLOGOM?

Dminu Papalića

29. KOJEG ARHEOLOGA VEŽEMO ZA Salonu?

Franu Bulića

30. GDJE JE OSNOVAN PRVI ARHEOLOŠKI MUZEJ U HRVATSKOJ?

Prvi arheološki muzej utemeljen je u Splitu 1820., zatim arheološka zbirka u

Zadru 1830., potom u Zagrebu 1846. u okviru Narodnoga muzeja. Ti će se odjeli
poslije osamostaliti i postati temeljima arheoloških muzeja. God. 1893. Lujo
Marun osniva u Kninu Muzej hrvatskih arheoloških spomenika, koji će se
poslije preseliti u Split. Važni su arheološki muzeji u Vidu kraj Metkovića i
Ninu, arheološki odjeli Muzeja Slavonije u Osijeku, Muzeja Varaždinskih
Toplica, gradskih muzeja u Vukovaru, Vinkovcima, Sisku, Biogradu, Šibeniku i
dr.