Koordinacija

(Nezavisnosložene rečenice)
Ivana Kresnik
Nezavisnosložene rečenice (koordinacija)
U njima surečenice ne ovise jedna o drugoj.
Svaka od surečenica ime svoje rečenično ustrojstvo.
Među njima se može staviti točka, a da se ništa bitno ne promijeni.

Zato kažemo da se surečenice nezavisnosloženih rečenica

povezuju (za razliku od zavisnosloženih, koje se uvrštavaju).
Nezavisnosložene rečenice dijele se na:
•1. sastavne ili kopulativne (eksplicitne i implicitne)
•2. suprotne ili adverzativne (eksplicitne i implicitne)
•3. rastavne ili disjunktivne (eksplicitne i implicitne)

Eksplicitne nezavisnosložene rečenice imaju međurečenične

veznike koje nazivao konjunktori.
Službu konjunktora u nezavisnosloženim rečenicama mogu
imati samo veznici.
Sastavne ili kopulativne rečenice
Izražavaju neku vrstu povezanosti: uzročno-posljedične,
mjesne, vremenske, načinske ili uvjetne.
Konjunktori: i, pa, te i niti.
Uporaba zareza ovisi o značenju.
Veznik ni ne može biti konjunktor u neutralnom akademskom izražavanju.
Moguće je nizati velik broj sastavnih surečenica, kombinirajući
sindetsko (vezničko) i asindetsko (bezvezničko) povezivanje.

Cvjetka je uočila žohara, strpljivo ga je čekala, vrebala i

konačno poklopila šapom – nije mu bilo spasa.
 Eksplicitna koordinacija
Vezničke rečenice
Mačak Gašpar leži i tiho prede.
Pojeo je vrećicu mačje hrane, pa
je sada zadovoljan.
Cvjetka i Smokvica su se
sprijateljile te više ne slušamo
mačje puhanje.
Gašpar nije prihvatio Smokvicu
niti ju želi prihvatiti.
Implicitna koordinacija
Asindetske (bezvezničke) rečenice
Mačak Gašpar leži, tiho prede.
Pojeo je vrećicu mačje hrane, sada
je zadovoljan.
Cvjetka i Smokvica su se
sprijateljile, više ne slušamo mačje
puhanje.
Gašpar nije prihvatio Smokvicu, ne
želi ju prihvatiti.
Veznik i u službi konjunktora
Pojavljuje se u značenjima istodobnosti, susljednosti i uvjetnosti.
Kada izražava uvjetnost, ispred konjunktora i stavljamo zarez.

Značenje Primjer
istodobnost Smokvica sjedi na ormaru i promatra
nas znatiželjno.
susljednost Sjeo joj je u krilo i počeo umiljato presti.
uvjetnost Kucajte, i otvorit će vam se.
Veznik pa u službi konjunktora
Pojavljuje se u značenjima susljednosti i uvjetnosti.
Kada izražava susljednost, ispred konjunktora pa ne stavljamo zarez.
Kada izražava uvjetnost, ispred konjunktora pa stavljamo zarez.

Značenje Primjer
susljednost Sjeo joj je u krilo pa počeo umiljato presti.
uvjetnost Gašpar je cijeli dan spavao, pa smo se
zabrinuli.
Kucajte, pa će vam se otvoriti.
Veznik te u službi konjunktora
Ima ista značenja kao konjunktor i: istodobnost, susljednost i uvjetnost.
Često se koristi kako ne bi došlo do prekomjerne uporabe veznika i
ako je čest u službi konektora.
(Veznik te izbjegava se u službi konektora.)
Raspodjela konjunktora te i konjunktora i određuje se na način da se
semantički “slične” ili povezane radnje povezuju konjunktorom i, a
“neslične” radnje konjunktorom te.
Kada izražava uvjetnost, ispred konjunktora te stavljamo zarez.
Značenje Primjer
istodobnost Smokvica sjedi na ormaru te nas promatra znatiželjno i prede.

susljednost Sjeo joj je u krilo te je počeo umiljato presti.

uvjetnost Gašpar je cijeli dan spavao, te smo se zabrinuli.
 Veznik niti u službi konjunktora
Konjunktor niti izražava negiranje jesne surečenice koja je u
odnosu istodobnosti, susljednosti ili uvjetnosti s prethodnom.
Veznik niti može biti stavljen i na početak prve surečenice kao
intenzifikator (pojačivač značenja), a tada ta surečenica mora biti
jesna. U tom slučaju nije konjunktor.
Značenje Primjer
istodobnost Smokvica ne sjedi na ormaru Niti sjedi na ormaru niti nas
niti nas promatra znatiželjno. promatra.
susljednost Nije joj sjeo je u krilo niti je Niti joj je sjeo u krilo niti je počeo
počeo umiljato presti. umiljato presti.
uvjetnost Nisu kucali, niti im se je Niti su kucali, niti im se je otvorilo.
otvorilo.
Suprotne ili adverzativne rečenice
Izražavaju suprotnost, različitost, kontrast.
Konjunktori: a, ali, no i nego.
Surečenica koja izražava suprotnost odvaja se zarezom od
prethodne surečenice.
Podvrsta suprotnih rečenica su gradacijske rečenice.
Veznik već nije primjereno koristiti kao konjunktor u
neutralnom akademskom izražavanju.
 Eksplicitna koordinacija
Vezničke rečenice
Gašpar je crn, a Cvjetka je bijelo-
šarena.
Kupili smo im skupocjene igračke,
ali se ne žele igrati njima.
Ne vole plastične igračke, nego
uživaju bacati plišanoga miša.
Željeli smo im odmah sagraditi
lijepu kućicu na kat, no to ćemo
raditi sljedeće zime.
Implicitna koordinacija
Asindetske (bezvezničke) rečenice
Gašpar je crn, Cvjetka je bijelo-
šarena.
Kupili smo im skupocjene igračke:
ne žele se igrati njima.
Ne vole plastične igračke, uživaju
bacati plišanoga miša.
Željeli smo im odmah sagraditi
lijepu kućicu na kat – to ćemo raditi
sljedeće zime.
Veznik a u službi konjunktora
Konjunktor a izražava suprotnost semantički jednakovrijednih
sastavnica u značenju kontrasta.
Zato su surečenice u takvom odnosu zamjenljive.
Suprotna surečenica s konjunktorom a odvaja se zarezom od
prethodne surečenice.

Gašpar je crn, a Cvjetka je bijelo-šarena.

Cvjetka je bijelo-šarena, a Gašpar je crn.
 Veznici ali i no u službi konjunktora
Konjunktori ali i no izražavaju suprotnost u značenju
dopusnosti (koncesivnosti).
(Isto se značenje u subordinaciji izražava subjunktorima iako,
premda, mada.)
Suprotna surečenica s konjunktorima ali i no odvaja se zarezom
od prethodne surečenice.

Koordinacija
Gašpar uvijek ima punu zdjelicu hrane,
ali stalno traži mačje poslastice.
Cvjetka je mirna i nježna, no hrabro štiti
Smokvicu.
Subordinacija
Premda Gašpar uvijek ima punu zdjelicu
hrane, stalno traži mačje poslastice.
Iako je Cvjetka mirna i nježna, hrabro
štiti Smokvicu.
Veznik nego u službi konjunktora
Konjunktor nego izražava suprotnost u značenju korekture.
Suprotna surečenica korekturno nadopunjuje prethodnu surečenicu.
Pri tom je prva surečenica uvijek niječna.
(Umjesto konjunktora nego u obilježenoj regionalnoj uporabi
nekad nalazimo već.)
Suprotna surečenica s konjunktorom nego odvaja se zarezom
od prethodne surečenice.

Nisam otišao na plesnjak, nego sam marljivo učio sintaksu

hrvatskoga jezika.
Rastavne ili disjunktivne rečenice
Izražavaju da je istinita tvrdnja samo u jednoj od surečenica.
Konjunktor: ili.
Rastavna surečenica s konjunktorom ili ne odvaja se zarezom
od prethodne surečenice.
 Eksplicitna koordinacija Implicitna koordinacija
Vezničke rečenice Asindetske (bezvezničke) rečenice
Naučit ćemo sintaksu ili ne ćemo –
izići na prvi rok.
Ili smo ljubitelji pasa ili smo –
ljubitelji mačaka.
Svirao klavir ili puhao trubu – Svirao klavir, puhao trubu – morat
morat ćeš puno vježbati. ćeš puno vježbati.