Usustavljivanje gradiva o rečenici (jednostavna,

nezavisno, zavisno složena i višestruko složena

rečenica )
 REČENICA
 Skup riječi kojom se prenosi potpuna obavijest.

DJEVOJČICA IVA JE KRENULA U ŠKOLU.

 Sastoji se od rečeničnih dijelova.

DJEVOJČICA IVA KRENULA JE U OSNOVNU ŠKOLU.

APOZICIJA SUBJEKT PREDIKAT PRILOŽNA OZNAKA MJESTA

KAKVE REČENICE MOGU BITI PO
SASTAVU ?

REČENICA

JEDNOSTAVNA SLOŽENA VIŠESTRUKO

SLOŽENA

NEZAVISNO ZAVISNO
NEPROŠIRENA SLOŽENA SLOŽENA
PROŠIRENA
 ŠTO JE JEDNOSTAVNA REČENICA ?
 Jednostavna je rečenica ona koja ima predikat, subjekt i
dodatke.

IVAN ČITA KNJIGU.

SUBJEKT PREDIKAT OBJEKT

 NEPROŠIRENA JEDNOSTAVNA
REČENICA
 Rečenica koja ima samo predikat ili predikat i subjekt.

PREDIKAT
Kiši.
NEPROŠIRENA
JEDNOSTAVNA
REČENICA
PREDIKAT +
SUBJEKT
Pada kiša.
 PROŠIRENA JEDNOSTAVNA
REČENICA
S+P+O
Marija kuha ručak.

S + P O+ P + O
Marija svaki dan kuha ručak.
PROŠIRENA
JEDNOSTAVNA
REČENICA AP + S + P O+ P + O
Mama Marija svaki dan kuha ručak.

AP + S + P O +P +AT + O
Mama Marija svaki dan kuha fini ručak.
 ŠTO JE SLOŽENA REČENICA ?
 Rečenica sklopljena od dviju ili više jednostavnih
rečenica.

MARKO IDE U ŠKOLU I DOBAR JE UČENIK.

1. surečenica 2. surečenica
VEZNIK

 Jednostavne rečenice koje su povezane ili uklopljene u

složenu rečenicu nazivaju se surečenicama.
 KAKVE MOGU BITI SLOŽENE
REČENICE ?

BEZVEZNIČKA
Maja čita, razmišlja.

SLOŽENA REČENICA

VEZNIČKA
Maja čita i razmišlja.
 VRSTE SLOŽENIH REČENICA

NEZAVISNO
SLOŽENE

ZAVISNO
SLOŽENE REČENICE SLOŽENE

VIŠESTRUKO SLOŽENA REČENICA

 NEZAVISNO SLOŽENE REČENICE
 Nastaju povezivanjem i njihove surečenice nisu u međusobnom odnosu
zavisnosti.
 Povezane u nezavisno složenu rečenicu, surečenice su nezavisne jedna
o drugoj.
JEDNOSTAVNA REČENICA
Marko čita. Iva pjeva.

NEZAVISNO SLOŽENA REČENICA

Marko čita, a Iva pjeva.

SUREČENICE
Marko čita / Iva pjeva

JEDNOSTAVNA REČENICA
Marko čita. Iva pjeva.
 KAKVE MOGU BITI NEZAVISNO SLOŽENE
REČENICE PREMA VEZNICIMA ?
 BEZVEZNIČKA – REČENIČNI NIZ
Nezavisno složena rečenica bez veznika u kojoj su surečenice obično
povezane zarezima.

1. SUREČENICA 2. SUREČENICA
Marko piše ispit, pazi na vrijeme.

 VEZNIČKA
Nezavisno složena rečenica u kojoj su surečenice povezane veznicima.

1. SUREČENICA 2. SUREČENICA
Marko piše ispit i pazi na vrijeme.

VEZNIK
 KAKVE MOGU BITI NEZAVISNO SLOŽENE
REČENICE PREMA SADRŽAJU SUREČENICE?
NAZIV PRIMJER VEZNICI ZAREZ

SASATAVNE Sanja je pošla u srednju školu i

i, pa, te, ni, niti NE
stekla je nove prijatelje.

SUPROTNE a, ali, nego, no, već DA

Radio sam, ali se nisam umorio.

RASTAVNE
Ili radi ili odustani! ili NE

samo, samo što, jedino,

ISKLJUČNE
Svi govore, samo on šuti. jedino što, tek, tek što DA

ZAKLJUČNE dakle, zato, stoga

Potrudio si se, zato si nagrađen. DA
 SASTAVNE REČENICE
 Nezavisno složene rečenice u kojima se sadržaji
surečenica međusobno sastavljaju, a surečenice se
povezuju sastavnim veznicima: i, pa , te, ni, niti.

Sanja je pošla u srednju školu i stekla je nove prijatelje.

1. surečenica 2. surečenica

VEZNIK
 SUPROTNE REČENICE
 Nezavisno složene rečenice u kojima je sadržaj jedne
surečenice suprotstavljen sadržaju druge, a surečenice se
povezuju suprotnim veznicima: a, ali, nego, no, već.
 Ispred suprotnih se veznika uvijek piše zarez.

Neva nije otišla u kino, nego je kod prijateljice.

1. surečenica 2. surečenica
VEZNIK
ZAREZ
 RASTAVNE REČENICE
 Nezavisno složene rečenice u kojima se sadržaji surečenica
međusobno rastavljaju, a surečenice povezuju rastavnim
veznikom ili.
 Sadržaj jedne surečenice isključuje sadržaj druge
surečenice.

Nina je u kinu ili kod prijateljice.

1. surečenica 2. surečenica
VEZNIK
 ISKLJUČNE REČENICE
 Nezavisno složene rečenice u kojima se sadržaj jedne surečenice
izuzima i isključuje iz sadržaja druge, a surečenice se povezuju
isključnim veznicima: jedino, jedino što, tek, tek što, samo, samo što.
 Ispred isključnih se veznika uvijek piše zarez.

Toplo se odjenuo, jedino što nije obuo čizme.

1. surečenica 2. surečenica

VEZNIK
ZAREZ
 ZAKLJUČNE REČENICE
 Nezavisno složene rečenice u kojima se sadržaj jedne surečenice
zaključuje iz sadržaja druge, a surečenice se povezuju zaključnim
veznicima: dakle, zato, stoga.
 Ispred zaključnih se veznika uvijek piše zarez.

Luka je visok, dakle mogao bi biti dobar košarkaš.

1. surečenica 2. surečenica

VEZNIK
ZAREZ
 ZAVISNO SLOŽENE REČENICE
 su one rečenice koje nastaju uvrštavanjem.
 Prema veznicima mogu biti samo vezničke.

VEZNICI ZAVISNO SLOŽENE REČENICE

veznik zamjenica u ulozi veznika prilog u ulozi veznika

Sjedi jer je umoran. Tko uči, taj zna. Vrati se gdje si bio.
 ŠTO JE GLAVNA, A ŠTO ZAVISNA
SUREČENICA ?
 U zavisnoj složenoj rečenici jedna je surečenica uvijek nadređena
drugoj.
 GLAVNA surečenica je surečenica u koju se druga surečenica uvrštava.
 ZAVISNA surečenica je surečenica koja se uvrštava u glavnu surečenicu.

ZAVISNO SLOŽENA REČENICA

Mateja mi je ispričala priču koju ne ću nikada zaboraviti.

GLAVNA SUREČENICA ZAVISNA SUREČENICA

Mateja mi je ispričala priču koju neću nikada zaboraviti.
 POREDAK SUREČENICA
 UOBIČAJAN – poredak u kojemu je glavna surečenica na prvom mjestu.
GLAVNA ZAVISNA
Pospremi stan kad dođeš kući.

 OBRNUTI (inverzija) – zavisna surečenica prethodi glavnoj, nalazi se

ispred nje.
ZAVISNA GLAVNA
Kad dođeš kući, pospremi stan.

 UMETANJE – zavisna surečenica je umetnuta u glavnu surečenicu.

GLAVNA ZAVISNA GLAVNA

Pospremi, kad dođeš, svoju sobu.
VRSTE ZAVISNO SLOŽENIH SUREČENICA

NAZIV PRIMJER
PREDIKATNE Film je da ću zaspati gledajući ga.

SUBJEKTNE Neka se javi tko zna.

OBJEKTNE Znam što skrivaš od mene.

ATRIBUTNE Kupit ću tenisice koje već dugo želim.

MJESNE Išli smo kamo nas noge nose.

PRILOŽNE

VREMENSKE Doći ću k tebi kada padne mrak.

NAČINSKE Gleda me kao da se čudi.

POGODBENE Čuo bi me kada bi glazba bila tiša.

 ŠTO SU PREDIKATNE REČENICA I KAKO
IH PREPOZNATI ?
 Predikatne su rečenice one rečenice u kojima se
zavisna surečenica odnosi prema glavnoj kao predikat.
 Predikatnu ćeš rečenicu prepoznati jer u glavnoj nema
predikata, nego samo pomoćni glagol.

GLAVNA ZAVISNA
Glazba je da se tresu prozori.

POMOĆNI GLAGOL odnosi se prema glavnoj kao predikat

ŠTO SU SUBJEKTNE REČENICE I KAKO IH
PREPOZNATI ?
 Subjektne su rečenice one u kojima se zavisna
surečenica odnosi prema glavnoj kao subjekt.
 Subjektnu ćeš rečenicu prepoznati jer u glavnoj nema
subjekta.

GLAVNA ZAVISNA
Dvije sreće grabi tko rano rani.

odnosi se prema glavnoj kao subjekt

Tko? Što?
 ŠTO SU OBJEKTNE REČENICE I KAKO IH
PREPOZNATI ?
 Objektne su one rečenice u kojima se zavisna rečenica
odnosi prema glavnoj kao objekt.

GLAVNA ZAVISNA
Znam gdje je tvoja škola.

odnosi se prema glavnoj kao objekt

Što?
ŠTO SU ATRIBUTNE REČENICE I
KAKO IH PREPOZNATI ?
 Atributne su rečenice one u kojima se zavisna
surečenica odnosi prema glavnoj kao atribut.

 GLAVNA ZAVISNA
 Luka ima prijateljicu koja je dobra matematičarka.

 odnosi se prema glavnoj kao

atribut

 Kakvu prijateljicu ?
 ŠTO SU PRILOŽNE REČENICE I KAKO IH
PREPOZNATI ?
 Priložne su one rečenice u kojima se zavisna surečenica
odnosi prema glavnoj kao priložna oznaka.
 Priložne rečenice označuju različite okolnosti
glagolske radnje, pa s obzirom na značenje tih
okolnosti mogu biti: MJESNE, VREMENSKE,
NAČINSKE, NAMJERNE, POGODBENE,
POSLJEDIČNE ….
 ŠTO SU MJESNE REČENICE I KAKO IH
PREPOZNATI ?
 Mjesne su rečenice one u kojima se zavisna rečenica
odnosi prema glavnoj kao priložna oznaka mjesta.
 Mjesna surečenica odgovara na pitanja gdje, kamo,
kuda ?

GLAVNA ZAVISNA
Matija lovi ribu gdje nitko ne dolazi.

odnosi se na glavnu kao POM

Gdje ?
 ŠTO SU VREMENSKE REČENICE I KAKO IH
PREPOZNATI ?
 Vremenske su rečenice one u kojima se zavisna
surečenica odnosi prema glavnoj kao priložna oznaka
vremena.
 Vremenska surečenica odgovara na pitanja kada,
dokada, otkada ?

GLAVNA ZAVISNA
Uvijek vičeš kada ja spavam.

odnosi se na glavnu kao POV

Kada ?
 ŠTO SU NAČINSKE REČENICE I KAKO IH
PREPOZNAJEMO ?
 Načinske su rečenice one u kojima se zavisna
surečenica odnosi prema glavnoj kao priložna oznaka
načina.
 Načinska surečenica odgovara na pitanje kako ? .

GLAVNA ZAVISNA
Jeo je kao što nikad nije.

odnosi se prema glavnoj kao PON

Kako ?
 ŠTO SU POGODBENE REČENICE I KAKO IH
PREPOZNATI ?
 Pogodbene su rečenice u kojima zavisna surečenica
izriče uvjet: pogodbu, mogućnost i želju da bi se
ostvarila radnja glavne rečenice.
 Pogodbena rečenica odgovara na pitanje pod kojim
uvjetom ?
GLAVNA ZAVISNA
Stići ćeš na vlak ako požuriš.

odnosi se na glavnu rečenicu kao POP

Pod kojim uvjetom ?
 VIŠESTRUKO SLOŽENA REČENICA
 Višestruko složena rečenica ona je rečenica koja je
složena od više zavisnih i nezavisnih surečenica.
 Višestruko složena rečenica ima tri ili više predikata,
složena je od triju ili više surečenica.

1. surečenica 2. surečenica 3. surečenica

Iva je pomislila da je došao Luka jer je čuo plač.

PREDIKATI
 VIŠESTRUKO SLOŽENA REČENICA
 U višestruko se složenu rečenicu mogu uklopiti i
zavisne i nezavisne surečenice.

GLAVNA NEZAVISNA ZAVISNA

Majka je kuhala i pekla kolač koji jako volim.

SASTAVNA ATRIBUTNA
 VIŠESTRUKO SLOŽENA REČENICA
Rečenice :
- dopunjuju se u međusobnom značenju
- zavisna dopunjuje jedan dio glavne
- imaju jedan zajednički dio.