GRAMATIKA Rije je skup glasova koji neto znae. Napisani glas je slovo,a izgovoreno slovo je glas.

Reenica je najmanja potpuna obavijest. Djeak pie zadau-REENICA S IZREENIM SUBJEKTOM Iva,Marko i Sanja piu zadau-REENICA S VIE SUBJEKATA Pie zadau. ( on )-REENICA S NEIZREENIM SUBJEKTOM Padalo je.-BESUBJEKTNA REENICA Djeak pie.-GLAGOLSKI PREDIKAT Djeak je plavokos.-pomoni gl.+ pridjev Ivan je djeak.-pomoni gl.+ imenica Ivan je prvi.-pomoni gl.+ broj Ivan je moj.-pomoni gl.+ zamjenica IMENSKI PREDIKAT

Poar!-BEZGLAGOLSKA ILI KRNJA REENICA Pitanja za mjesne priloge su gdje? kuda? kamo? odakle? dokle? Prijedlozi-nepromjenjiva vrsta rijei koja oznauje odnos meu rijeima u reenici, a najee stoji ispred imenice i pridjeva. Veznici-nepromjenjive rijei koje povezuju dvije rijei ili reenice. VEZNICI:a,ali,i,pa,te,ni,niti,ili,jer,ako,da,nego,im ... ESTICE:zaista,zbilja,dakako,takoer,upravo,bar,ba,ak,meutim,ipak,navodno, moda,valjda,naalost,vjerojatno,naravno,li,zar,ne... Predikat-glavni dio reenice koji govori neto o subjektu:to subjekt radi,kakav je subjekt,to se snjime zbiva i ostalo o subjektu. Imenica u nominativu je najee u reenici subjekt ili dio imenskog predikata. SIBILARIZACIJA-glasovna promjena kada se k,g,h ispred i mjenja u c,z,s. Imenicom u genitivu najee se izrie pripadnost ( posvojni genitiv ),graa, djelominost( dijelni genitiv ),te ostale slube. Mjesto k rabi se ka,ako iza toga prijedloga slijedi rije koja poinje s k ili g( ka kui,ka grabi ). Imenicom u dativu najee se izrie cilj i namjena radnje.Dio je predikatnog skupa. Dativ najee dolazi bez prijedloga,ali moe i ovisiti o prijedlozima ( k,ka,nasuprot, unato,usprkos ).

Sibilarizacija se ne provodi u dativu i lokativu u imenicama koje zavravaju s: -cka; -ka;-tka;-zga. Lokativom se najee izrie mjesto radnje i dio je predikatnog skupa.Uvijek dolazi s nekim od sljedeih prijedloga:na,o,po,pri,prema,u. Akuzativ je u reenici dio predikatnog skupa.Njime se najee izrie predmet radnje.Kada zavisi od prijedloga akuzativ izrie vrijeme radnje. Vokativom izriemo doziv,oslovljavamo sugovornika,ali uporabom vokativa ujedno snanije izraavamo bliskost,njenost,privrenost,potovanje,radost ili pak bol,tugu,ljutnju,bilo koji osjeaj prema onomu komu se obraamo. Palatalizacija je glasovna promjena kada se k,g,h,a ponekad i c ispred e mjenjaju u ,,. Mjesto s govorimo i piemo sa kada idua rije poinje sa s,;z,. Instrumental je najee dopuna glagolu i dio je predikatnog skupa.Instrumentalom se najee izrie drutvo( s prijedlogom s ili sa ) i sredstvo ( bez prijedloga ). Razlikujemo dva oblika pridjeva: NEODREENI-koji odgovara na pitanje kakav? i izrie jo nespomenutu osobinu,predhodno neodreenu. ODREENI-koji odgovara na pitanje koji? i izrie ve poznatu osobinu predhodno spomenutu. Dio imenskog predikata je neodreeni pridjev. Pridjev se s imenicom koju poblie oznaava slae u rodu,broju i padeu. Promjenu pridjeva koja nastaje usporeivanjem dvaju,triju ili vie predmeta po zajednikoj osobini zovemo KOMPARACIJA ili STUPNJEVANJE. Jotacija je glasovna promjena kada se nepalatalni suglasnici stapaju s j i nastaju palatali. Nainski prilozi nastali od opisnih pridjeva mogu se komparirati. Osobne zamjenice zamjenjuju govorne osobe odnosno glagolska lica u jednini i mnoini. Posvojne zamjenice zamjenjuju posvojne pridjeve i oznauju pripadnost govornoj,sugovornoj ili negovornoj osobi. Vokativ imaju samo zamjenice moj i va. Povratna zamjenica ( sebe ili se ) zamjenjuju sve line zamjenice,a rabi se kad stoji mjesto lica koje je subjekt u reenici.

Zamjenica svoj zamjenjuje sve posvojnezamjenice kada oznauje da neto pripada subjektu . Zove se POVRATNO - POSVOJNA zamjenica. Pokazne zamjenice pokazuju upuujui na neto, oznaavajui komu je to blisko. Pokazne zamjenice se mjenjaju kao pridjevi . NENAGLASNICE

ZANAGLASNICE ( ENKLITIKE ) prezent gl. biti i htjeti nenaglaeni oblici osobnih zamjenica i povratne zamjenice estica li INTONACIJA-je povisivanje i snizivanje glasa.

PREDNAGLASNICE ( PROKLITIKE ) prijedlozi veznici estica ne

Ako se na kraju reenice ton snizi,intonacija je silazna. Ako se ton na kraju reenice povisi,intonacija je uzlazna. -silazna intonacija -uzlazna intonacija

Subjekt ili vritelj radnje je dio reenice koji odgovara na pitanja tko? ili to?. Sloena reenica je ona reenica koja ima dva ili vie predikata. Ispred slijedeihv veznika i veznikih rijei stavlja se zarez:a,ali,nego,ve,no,samo,samo to,dakle,stoga,zato,kada,im,poto,budui da,ako. zarez+zarez+zarez+veznik+toka REENINI NIZ OBJEKT-predmet radnje. IZRAVNI OBJEKT-je u akuzativu ( koga? to? ) Objekt je gl. dodatak i dio je predikatnog skupa. Izravni objekt je u A i dijelni G. Neizravni objekt je u G,D,L, i I. Objekt ne moe biti u N i V.

REENICA PO SASTAVU

JEDNOSTAVNA

SLOENA

NEPROIRENA

PROIRENA

REENICA PO SADRAJU

UPITNA

USKLINA

IZJAVNA

PRILONA OZNAKA VREMENA ( POV ) PRILONA OZNAKA UZROKA ( POU ) PRILONA OZNAKA NAINA ( PON ) PRILONA OZNAKA KOLIINE ( POK ) PRILONA OZNAKA MJESTA ( POM ) Prilone oznake su gl.dodaci koji istiu okolnosti zbivanja ili radnje u reenici Ako moemo postaviti pitanje i za objekt i za prilonu oznaku,onda je to uvijek prilona oznaka. Pridjevski atribut se slae u rodu,broju i padeu s imenicom koju poblie oznaava. Atribut je dodatak imenici.Atribut moe biti dio subjektnog i predikatnog skupa. Imeniki atribut je imenica koja poblie oznaava drugu imenicu i s njom se ne mora slagati u rodu,broju i padeu. Gdje god se moe,posvojni genitiv zamijeni posvojnim pridjevom. Apozicija i apozicijski skup mogu biti dio predikatnog i subjektnog skupa.Apozicija je dodatak drugoj imenici i s njom se slae u padeu.Kad apozicija ili apozicijski skup stoji iza imenice,odvaja se zarezom.

SLUBA RIJEI GLAVNI DIO SUBJEKT IMENIKI DODACI APOZICIJA ATRIBUT GLAVNI DIO PREDIKAT GLAGOLSKI DODACI OBJEKT PRILONE OZNAKE SLUBA RIJEI SUBJEKTNI SKUP:subjekt,atribut,apozicija. PREDIKATNI SKUP:predikat,objekt,prilone oznake,atribut,apozicija. KONJUGACIJA ili SPREZANJE-promjena po licima i vremenima. VREMENA-prolost,sadanjost,budunost. GLAGOLI PO ZNAENJU STANJE RADNJA ZBIVANJE GLAGOLI PO VIDU

NESVRENI UESTALE TRAJNE

SVRENI

U svim rijeima ( glagolima,imenicama,pridjevima... ) koje u sebi imaju MJERA,MJESTO,SJESTI uvijek se pie je. NEPRELAZNI GLAGOLI- su glagoli s kojih radnja ne prelazi na objekt,tj.nemaju uza se izravni objekt.

PRELAZNI GLAGOLI-su oni glagoli s kojih radnja prelazi na objekt( koga? to? ). POVRATNI GLAGOLI-su glagoli koji imaju uza se povratnu zamjenicu. Infinitiv je neodreeni glagolski jer ne odreuje lice,brojni vrijeme,a zavrava nastavkom -ti,-i. Infinitiv je esto dopuna nekim glagolima:elim,volim,hou,mogu,treba,znam,smijem... GLAGOLSKI PRIDJEV TRPNI ili PASIVNI zavrava na: -n,-en,-jen,-t i izrie radnju koju subjekt trpi. GLAGOLSKI PRIDJEV RADNI ili AKTIVNI zavrava na: -o,-la,-lo,-li,-le,-la i izrie radnju koju subjekt radi.

BITI NESVRENI NENAGLAENI sam NAGLAENI NIJENI si jesam je jesi smo jest NISAM NIJESAM ste jesmo nisam nijesam su jeste nisi nijesi jesu nije nije nismo nijesmo niste nijeste nisu nijesu SVRENI budem bude bude budemo budete budu

HTJETI NENAGLAENI u e e emo ete e NIJENI neu ( ne u ) nee ( ne e ) nee ( ne e ) neemo ( ne emo ) neete ( ne ete ) nee ( ne e )

NAGLAENI hou hoe hoe hoemo hoete hoe

PERFEKT je prolo sloeno vrijeme koje se tvori od nesvrenog prezenta pomonog glagola biti i glagolskog pridjeva radnog. Iza zamjenica se,me,te ponekad se gubi je. Aoristom se izrie prola,iva,dinamina,netom svrena radnja. POZASPATI 1.pozaspah 2.pozaspa 3.pozaspa 1.pozaspasmo 2.pozaspaste 3.pozaspae OSNOVA ZAVRAVA NA SAMOGLASNIK

IZVUI 1.izvukooh 2.izvuke-izvue 3.izvuke-izvue PALATALIZACIJA 1.izvukosmo 2.izvukoste OSNOVA ZAVRAVA 3.izvukoe NA SUGLASNIK

Imperfekt je prolo,nesvreno vrijeme. 1.plakah 2.plakae 3.plakae 1.plakasmo 2.plakaste 3.plakahu 1.pekijasmo ( pecijaste ) 2.pekijaste ( pecijaste ) 3.pekijahu ( pecijahu )

1.pekijah ( pecijah ) 2.pekijae ( pecijae ) 3.pekijae ( pecijae )

PALATALIZACIJA 1.gradjah ( graah ) 2.gradjae ( graae ) 3.gradjae ( graae ) 1.gradjasmo ( graasmo ) 2.gradjaste ( graaste ) 3.gradjahu ( graahu )

JOTACIJA PLUSKVAMPERFEKT-je pretprolo vrijeme sloeno od imperfekta ili perfekta glagola biti i radnoga pridjeva.Njime se izrie prola radnja koja se vrila prije neke druge radnje. PROLA VREMENA PLUSKVAMPERFEKT AORIST IMPERFEKT FUTUR PRVI-je sloeno budue vrijeme od prezenta pomonog gl. htjeti i infinitiva. Pravih veznika je devetnaest. PERFEKT

Oni glase:a,ali,i,pa,te,ni,niti,jer,ako,da,nego,ili,dok,mada,makar,premda,iako,kao,no. SKUPOVI VEZNIH RIJEI:budui da,samo to,zbog toga to,ako i, sobzirom na to, a kamoli,kao da... U slubi veznika mogu biti PRILOZI,ESTICE,VEZNICI,ODNOSNE ZAMJENICE. IO S P POM PRIMJER

Marko slua tatu u kui.

Sloena reenica je ona reenica koja ima dva ili vie predikata. Predikat moe biti imenski i glagolski. Glagol je jezgro reenice. Reenica po sastavu se dijeli na sloenu i jednostavnu reenicu.Jednostavna reenica se dijeli na proirenu i neproirenu,proirena je ona koja ima dodatke subjektu i predikatu,a jednostavna je ona koja nema dodataka.Sloena reenica se dijeli na zavisno sloenu i nezavisno sloenu,a nezavisno sloena reenica se dijeli na reenini niz i vezniko sloenu reenicu. REENINI NIZ-bezveznika reenica koja nastaje nizanjem VEZNIKO SLOENA-nastaje sklapanjem

VRSTA RIJEI
PROMJENJIVE
IMENICE-su promjenjiva vrsta rijei koja imenuje stvari,bia i pojave. Dijele se na ope,vlastite,zbirne i gradivne. PRIDJEVI-su promjenjiva vrsta rijei koje poblie oznauju imenice,tj.pridjevi su rijei koje izraavaju razliite osobine bia,stvari i pojava. Dijele se na opisne,posvojne i gradivne pridjeve. ZAMJENICE-su promjenjiva vrsta rijei koja zamjenjuje govornu,sugovornu i negovornu osobu. VRSTE:osobne,posvojne,povratne,povratno-posvojne,neodreene, pokazne,upitne,odnosne. BROJEVI-su promjenjiva vrsta rijei koja izrie koliko ega ima i koje je to po redu VRSTA:glavni i redni GLAGOLI-su promjenjiva vrsta rijei kojima se izrie radnja,stanje i zbivanje.

NEPROMJENJIVE
PRILOZI-su nepromjenjiva vrsta rijei koja se najee dodaje glagolima,a mogu se dodati pridjevima,prilozima ( malo prije ) pa i imenicama ( nekoliko kua ) za oznaavanje mjesta,vremena,naina,uzroka,svrhe i koliine radnje. PRIJEDLOZI-su nepromjenjiva vrsta rijei koja nam slue da bi se pokazali odnosi meu biima,stvarima i pojavama u reenici. VEZNICI-su nepromjenjiva vrsta rijei koji povezuju dvije rijei ili reenice. USKLICI-su nepromjenjiva vrsta rijei kojima se izraava neki osjeaj,raspoloenje,doziv ili zvukovi iz prirode. ESTICE-su nepromjenjiva vrsta rijei koje slue samo za oblikovanje i preoblikovanje reeninog ustrojstva i za isticanje ili davanje drugaijeg znaenja pojedinim rijeima.

SLUBA RIJEI
OBJEKT-je gl.dodatak i dio je predikatnog skupa.Izravni objekt je u A i dijelnom genitivu,a neizravni objekt je u G,D,L,I.Objekt ne moe biti u N i V. PRILONE OZNAKE-su rijei ili skupovi rijei koji dopunjuju gl. da bi oznaili vrijeme,mjesto,nain,uzrok ili koju drugo okolnost u kojoj se radnja vri. ATRIBUT-se dijeli na imeniki i pridjevski atribut.PA se slae u rodu,broju i padeu s imenicom koju poblie oznaava.A je dodatak imenici,a moe biti u SS i PS. IA je imenica koja poblie oznaava drugu imenicu i s njom se ne mora slagati u rodu,broju i padeu. APOZICIJA I APOZICIJSKI SKUP-mogu biti dio predikatnog i subjektnog skupa. Apozicija je dodatak drugoj imenici i s njom se slae u padeu.Kad A ili AS stoji iza imenice,odvaja se zarezom. SUBJEKT-vritelj radnje koji odgovara na pitanja tko ?-za ivo i to ?-za neivo, u nominativu je. PREDIKAT-je glavni dio reenice koji nam govori to subjekt radi,kakav je subjekt,to se s njime zbiva ili neto drugo o subjektu.

GLAGOLI PO OBJEKTU PRELAZNI NEPRELAZNI POVRATNI

GLAGOLI PO ZNAENJU RADNJA STANJE ZBIVANJE

GLAGOLI PO VIDU NESVRENI SVRENI

TRAJNI

UESTALI

PRILONA OZNAKA UZROKA, NAMJERE I POGODBE

Ivica se otpusti u grad radi kolovanja. NAMJERA

S KOJOM NAMJEROM/SVRHOM-

( oni ) Zbog siromatva njegovi mu nisu mogli platiti kolovanje. - ZATO/ZBOG EGA ? - UZROK Bez zagovora roaka ora ne bi Ivica stigao do svog dobrotvora. -POD KOJIM UVJETOM/UZ KOJU POGODBU ?- POGODBA

Zbog Radi

UZROK NAMJERA

Nije doao zbog bolesti. Doao je radi kolovanja.

Zatvoreno zbog bolesti. jer su zaposlenici bolesni ...............................UZROK Zatvoreno radi bolesti. Zatvoreno radi preureenja. NAMJERA "s namjerom da obole" s namjerom da se prostorije preurede .............

NOMINATIV
duh + i = dusi vrag + i = vrazi vuk + i = vuci h ispred i = s g ispred i = z k ispred i = c

SIBILARIZACIJA-glasovna promjena kada se k,g,h ispred i mjenja u c,z,s. Sibilarizacija se ne provodi u dativu i lokativu u imenicama koje zavravaju s: -cka; -ka;-tka;-zga.

jednina tigar puteljak pas Baranjac NEPOSTOJANO A

mnoina tigrovi puteljci psi Baranjci

VOKATIV
vrag + e = vrae junak + e = junae kruh + e = krue g ispred e = k ispred e = h ispred e =

Ortografija: pravopis Ortoepija:pravilan izgovor-lijep i ispravno naglaen govor,isto znai i ortofonija

By Marko Iveti http://lektira.hr-free.com