Brojevi

Brojeve dijelimo na:

glavne brojeve: brojeve koji izriu tonu koliinu neega (jedan, dva,
tri itd.)

redne brojeve: brojeve koji izriu koje je to po redu (prvi, drugi, trei
itd.)
glavni brojevi mogu biti jednolani (npr. jedan, pedeset, milijun; dakle
sastoje se od jedne rijei) i vielani (dvadeset devet, tisuu petsto
etrdeset osam; dakle sastoje se od dviju ili vie rijei)

jednolani brojevi dijele se na osnovne od 1 do 10, zatim sto ili stotina,

tisua, milijun, milijarda, bilijun itd. i na izvedene od 1 do 19, desetice od
20 do 90 (dakle dvadeset, trideset, etrdeset, pedeset itd.)
Oblici brojeva
1. Glavni brojevi
Od glavnih brojeva sklanjaju se jdan, dv, tr i tiri:
m. r.

. r.

sr. r.

jdan

jdna

jdno

jdnog, jednoga

jdn

jdnog, jednog

jdnom, jednomu, jednome

jdnj

jdnom, jedno

=N ili G

jdnu

=N

=N

=N

=N

jdnom, jdnomu, jdnome

jdnj

jdnom, jdno

jdnm

jdnm

jdnm

Broj jedan moe imati mnoinu i tada stoji uz imenice koje znae jedan
predmet ili skup koji po bilo emu pripada zajedno. Tada broj jedan
znai: isti (mi smo jednih godina); neki (jedni sjede, jedni stoje); skup/par
(imenice koje su pluralia tantum i one koje u mnoini ine cjelinu: na kui
su samo jedna vrata, kupila sam jedne ljestve, jedne su arape poderane).
Kao dv sklanjaju se ba i badv, a bje i badvije sklanjaju se kao dvje.

NAV

m. i sr. r.

. r.

dv

dvje

dvju

dvj

DLI

dvma

dvjm

Brojevi tr i tiri imaju iste oblike za sva tri roda:

NAV

tr

tiri

trj

etirj

DLI

trma

etirma, tirima

2. Redni brojevi
prvi, drugi, trei, stoti, tisui, hiljaditi, milijunti, milijardni

imaju oblike odreenih pridjeva

kod brojeva sedam sedmi, osam osmi nepostojano a

3. Zbirni brojevi
dvoje, troje

tvorba: osnova glavnog broja + nastavci -oje/-ero (osim broja

etiri koji ima drugu osnovu)

N., A., V. dvoje, G. dvojega (dvoga), D., L., I. dvojemu (dvome,

dvojima, dvoma)

oblici koji u D, L, I zavravaju na -im(a) zapravo su oblici

brojevnog pridjeva!!

4. Brojevni pridjevi
dvoji, troji, etvori, osmori

tvorba: sufiksom -oj, -er i -or, a imaju oblike kao odreeni

pridjevi

U mnoini: N. dvoji / dvoja / dvoje, G. dvojih, D. dvojima, A. =

dvoje / dvoja /dvoje, L.=D., I.=D.

u mn. rabe se uz pl. tantum (petora kola) i uz imenice koje

znae par ili skup (troje rukavice = tri para)
5. Brojevne imenice

dvojica, obojica, trojica, etvorica pedesetorica

tvorba: nastavkom -ica

slue kad se broje mukarci

imenica uz njih je u genitivu mnoine

Poredak: lina zamjenica uvijek stoji ispred i tada je u genitivu

mnoine kad je brojevna imenica u N., G., A., V. (N. nas trojica, G. nas
trojice, A. nas trojicu, V. vas trojica)

u istom je padeu kao i brojevna imenica kad je br. imenica u

D., L, I. nama trojici

6. Brojevni prilozi
desetak, petnaestak, dvadesetak

tvorba: nastavak -ak

znae priblinu koliinu

imenica uz njih > u G.mn. (desetak kua)

Pisanje vielanih brojeva

1. Mogu se samo nizati bez veznika: osamdeset devet, dvjesta pedeset tri,
milijun esto tisua sedamsto esnaest.
2. Moe se izmeu svakog lana stavljati veznik -i, ali to je rjee: est
stotina i osamdeset i tri, tisuu i dvjesta i ezdeset i etiri.
3. Moe se samo zadnji lan povezivati veznikom -i: est stotina
osamdeset i tri, tisuu osamsto pedeset i dva