7.

Zamjenice

 Rijei koje zamjenjuju imenice ili koje

upuuju na ono to je oznaeno
imenicama.
Podjela zamjenica:
line (osobne)
povratne
posvojne
povratno-posvojne
pokazne
upitne i odnosne
neodreene

mene,
me
meni,
mi
mene,
me
-

meni

mnm,
tobom
mnme

N
G

m
v
ni
ns, nas vs, vas

G
D
j
e
d
n
i
n
a

Line
zamjenice
j
t
n
na

njega,
ga
njemu,
tebi, ti
mu
njega,
tebe, te
ga
ti
njemu,
tebi
njem
tebe, te

njm,
njme

nj, je
njj, joj
nj, ju,
je
njj

njm,
njme

no
njega,
ga
njemu,
mu
njega,
ga
njemu,
njem

njm,
njme

ne
na
njh, ih

 Vi, vi
Obraanje pojedincu, potovanje Vi, obraanje skupini ljudi vi.
Vi ste dola ili Vi ste doli.

Naglaeni oblici linih zamjenica rabe se kod isticanja.

On njega zna vrlo dobro.

Prijedlog pred, pod, nad, kroz, uz.+ lina zamjenica

preda me..

Nenaglaeni oblici linih zamjenica (zanaglasnice) rabe

se svugdje gdje nije potrebno isticanje.
Oekivali smo te.

Je/ju

On ju je gledao. Nije ju ni pogledao. Zato si je pokrao? Jesi li je vidio? Sve tvoje ju ne

zanima.

Nenaglaeni oblici linih zamjenica ine zamjenike

enklitike (G, D, A: me ,mi, me; te, ti, te)
U novoj godini me mnogo toga veseli. to je pogreno?
U novoj godini mnogo me toga veseli. (me enklitika, mora
imati rije na koju bi se naslonila)- govorno
U novoj me godini mnogo toga veseli. -pisano

Povratna zamjenica sebe, se

pade

NOM/
VOK

GEN

DAT

AKU

LOK

INS

puni
oblik

sebe

sebi

sebe

sebi

sobom

kratki
oblik

se

si

se

Isti oblik za sva tri roda, lica i broja.

Enklitiki oblik, zamjenjuje sve line
zamjenice, dolazi uz povratne glagole.
Nije siIspred sebe

Moe li se napisati ovako?

On se je nauio.
on se je odmorio.

Posvojne zamjenice - kojoj govornoj osobi

pripada ono o emu se govori
broj

pade

muki rod
ivo

neivo

srednji rod

enski rod

mje

mja

N, V

mj

mjeg(a), mog(a)

mj

D, L

mjem(u), mm

mjj

mjeg(a),
mg(a)

mjim

mji

jd.

G
mn.

mj

mje

mju
mjom

mja

mje

mjh

D, L, I

mjim(a)

mje

mja

mje

mji

mja

mje

broj

jd.

mn.

pade

muki rod
ivo

neivo

srednji rod enski rod

N, V

na

nae

naeg(a)

D, L

naem(u)

naoj

naeg(a)

nae

naim

N, V

nai

na

naim(a)
nae

naa

nau
naom

naih

D, L, I
A

nae

naa

naa

nae

nae

 moj, tvoj, na, va = odreena

sklonidba
Posvojne zamjenice njegov, njezin i
njihov mijenjaju se kao posvojni
pridjevi s nastavcima -ov i -in. =
neodreena sklonidba.
Nema njezina ili njezinoga kaputa.

povratno-posvojna
zamjenica svoj

muki rod
jednina
N svoj
G svojeg / svog / svoga /
svojega
D svojem / svojemu / svom /
svome / svomu
A svojeg / svog / svoga / svoj /
svojega
V svoj
L svojem / svojemu / svom /
svome / svomu
I svojim

mnoina
N svoji
G svojih
D svojim / svojima
A svoje
V svoji
L svojim / svojima
I svojim / svojima

pripadanje ega
zamjenicu

srednji rod
subjektu,

jednina zamjenjuje
N svoje
G svojeg / svog / svoga /
svojega
D svojem / svojemu / svom /
svome / svomu A svoje
V svoje
L svojem / svojemu / svom /
svome / svomu I svojim

mnoina
N svoja
G svojih
D svojim / svojima
A svoja
V svoja
L svojim / svojima
I svojim / svojima

enski rod
posvojnu

jednina
N svoja
G svoje
D svojoj
A svoju
V svoja
L svojoj
I svojom
mnoina
N svoje
G svojih
D svojim /
svojima A
svoje
V svoje
L svojim /
svojima
I svojim / svojima

 Ti ima svoju ili tvoju knjigu. On ima

svoju knjigu. Ja imam svoju knjigu.
Ima enklitiki oblik zamjenika
enklitika.
Nije si mogao objasniti situaciju.

Zamjenjuje sve line zamjenice.

Ispred sebe vidi staklo. (Staklo je ispred
njega.)

Dolazi uz povratne glagole radnja

se vri na subjektu.
smijati se, eljati se, iznenaditi se

vj

vg(a)

vg(a)

vm(u)

vj

vm(u)

vg(a)
za neivo vaj

vm(e)

vj

vm(e)

vm((e)

vm

vm(e)

vh

vh

vh

vm(a)

vm(a)

vm(a)

vm(a)

vm(a)

vm(a)

vm(a)

vm(a)

vm(a)

Pokazne
zamjenic
e

Pokazne zamjenice pokazuju neto to je govorniku ili sugovorniku blisko.

Odgovaraju na pitanja koji? kakav? kolik?

blie govorniku
1. lice

blie
sugovorniku
2. lice

dalje od obje
osobe
3. lice

koji?

vj

tj

nj

kakav?

ovkav

tkav

onkav

kolik?

ovlik

tlik

onlik

 Ispravi pogreno:
Dodaj mi taj kiobran koji je kod Ane u
sobi.
Ta olovka koju drim u ruci nije moja.
Ova tvoja knjiga nije mi zanimljiva.

Odredi je li sklonidba ovih zamjenica i

zamjenikih pridjeva odreena ili
neodreena?
ovaj, ova, ovo, taj, ta, to, onaj, ona, ono
odreena
ovolik, tolik, onolik, ovakav, onakav, takav
neodreena

tko

to

kog(a)

eg(a)

kom(u) em(u)

koga

to

kom,
kome,
komu

em(u)

kim(e)

im(e)
kj

Upitne i odnosne
zamjenice
- upitnim zamjenicama
pitamo,
- odnosnim uvodimo
zavisnu reenicu u
N
Kj
Kj
kj
zavisno
sloenoj
reenici
kj

kj

kjg(a) kj

kjg(a)

kjm(u
)

kjg(a
)

kjm(u
kjj
)

kjg(a
kj
)

kjm(
u)

kjg(a)
za
kj
neivo kj

kjm(
u)

kj
A

kj

kjg(a
)
za
kj
neivo
kj

kjm

kjj

kjm

kjj

 to je tono?
Brod kojega/koji ekamo.
ovjek kojega ekamo.
Uz neivo upotrebljavamo akuzativ, a ne
genitiv.

Neodreene zamjenice
- neto neodreeno, openito,
nijeno
Neodreene zamjenice dijele se na:
neodreene
netko, neto, neki, nekakav, neiji
gdjetko, gdjeto, gdjekoji, gdjekakav
tkogod, togod, kojigod, kakavgod, ijigod
nijene
nitko, nita, niiji, nikakav
ope
itko, ita, ikoji, ikakav
svatko, svata, svaki, svaiji, svakakav, sav
ma tko, ma ta, ma koji, ma kakav, ma iji, ma kolik
kojetko, kojeta, kojekakav
bilo tko, bilo to, bilo koji, bilo iji, bilo kakav
tko god, to god, koji god, iji god, kakav god

 Sve ili svo ovo vrijeme vi priate.

sav, sva, sve
Zamjenice tkogod, togod, kojigod, kakavgod,
ijigod znae
netko ili neto.
Zamjenice tko god, to god, koji god, iji god,
kakav god znae
bilo tko ili bilo to.
Reci mi togod. (neto)
to god da mi kae, prihvatit u mirno. (bilo to)
Ako te tkogod upita, zanijei! (netko)
Tko god da te pita, ba te briga! (bilo tko)

Kad se neodreene zamjenice slau s veznicima i, ni (itko, ita, ikakav, nitko,

nita, nikakav) koriste se s prijedlozima te se oni umeu izmeu veznika i
odnosne zamjenice:
Kako ete tono napisati:
od nikoga
ni od koga
za nita
ni za to
pred iim
i pred im
s nikakvim
ni s kakvim
s nikim
ni s kim, ni sa kim
s ikim
i s kim, i sa kim
uz nikakav
ni uz kakav