POSVOJ

NE

OSOBN
E POKAZN NEODREĐEN
E E

POVRAT
POVRAT NO- ODNOSN
NA POSVOJ E/
NA UPITNE
Marko je jučer gledao utakmicu. On nije bio
zadovoljan. Ja sam mu rekao da bismo mi mogli
vrlo lako izgubiti od njih. Njima je pobjeda bila
imperativ, ali i nama. Kažem ti, bilo nam je teško
gledati nas…
Govornik – govorna osoba – ja, mi
Sugovornik – osoba kojoj se govori – ti, vi
Negovorna osoba – osoba o kojoj se govori – on,
ona ono; oni, one, ona
N ja ti on, ono ona
G mene, me tebe, te njega, ga nje, je
D meni, mi tebi, ti njemu, mu njoj, joj
A mene, me tebe, te njega, ga nju, ju, je
V / ti / /
L (o) meni (o) tebi (o) njemu (o) njoj
I mnome, sa (s) tobom (s) njime, njim (s) njome, njom
mnom
N mi vi oni, one, ona
G nas vas njih, ih
D nama, nam vama, vam njima, im
A nas vas njih, ih
V / vi /
L (o) nama (o) vama (o) njima
I (s) nama (s) vama (s) njima
Mojemu razočarenju nije bilo kraja nakon našeg
poraza. A da si tek vidio njegovo lice! Njihovi
igrači su nas nadigrali…

Posvojne zamjenice zamjenjuju posvojne pridjeve i

odgovaraju na pitanje Čije je što?
Posvojne zamjenice imaju posebne oblike za rodove .
(moj, moja, moje; moji, moje, moja)i sklanjaju se slično
kao pridjevi.
N moj moja moje moji, moja,
moje
G mojeg(a) moje mojeg(a)mog(a) mojih
mog(a)
D mojem(u), mojoj mojem(u), mojim
mom(e) mom(e)
A N/G moju moje moji, moja,
moje
V moj, moje moja moje /moji, moja,
moje
L (o) mojem(u), (o) mojoj (o) mojem(u), (o) mojim
mom(e) mom(e)

I (s)mojim (s) mojom (s) mojim

Povratna zamjenica nema oblik za nominativ!

Koristimo je u rečenicama u kojima subjekt vrši

radnju na sebi.

Igrači su rado pričali o sebi.

 N /
G sebe, se
D sebi, si
A sebe, se
V /
L (o) sebi
I sobom

Naglašeni oblik ne možemo uvijek međusobno

zamijeniti nenaglašenim!

Uvijek dajemo sve od sebe.

Trener se veseli uspjehu!
 Povratno-posvojna zamjenica ima posebne oblike
za rodove (svoj, svoje, svoje;
svoji, svoje, svoja).
Koristi se kako bi se njome izrekla pripadnost
čega subjektu.
Golman: “Ja sam gazda u svom golu!”
Ponekad pogriješimo rabeći posvojnu zamjenicu umjesto povratno-posvojne:
Otvorite vaša srca. Otvorite svoja srca!
TREBA REĆI
N svoj, svoje svoja svoje svoji, svoje,
svoja,
G svojeg(a), svoje svojeg(a), svog(a) svojih
svog(a)
D svojem(u), svojoj svojem(u), svojim(a)
svom(u), svom(u), svom(e)
svom(e)
A N/G svoju svoje svoje/ svoja
V svoj, svoje svoja svoje N
L (o) (o) svojoj (o)svojem(u), (o) svojim(a)
svojem(u), svom(u), svome
svom(u),
svome

I (sa)svojim (sa) svojom (sa) svojim (sa) svojim(a)

Njima se služimo pri pokazivanju onoga o čemu govorimo.
Odgovaraju na tri pitanja!
N ovaj/ovo ova ovi, ova, ove
G ovog(a) ove ovih
D ovom(u), ovoj ovim(a)
ovome
A N/G ovu N
V ovaj/ovo ova /
L (o) (o) ovoj (o) ovim(a)
ovom(u),
ovome
I (s)ovim(e) (s) ovom (s) ovim(a)

Posvojne zamjenice sklanjaju se slično kao i pridjevi!

Ne miješaj pokazne zamjenice s drugim vrstama
riječi!
Ovaj stadion stoji tu od davnina! (prilog)
Pokazne zamjenice stoje uz imenice, dok osobne
zamjenice zamjenjuju imenice!
Te igrače djeca vole. (koje igrače?) pokazna
Djeca te pitaju o igračima. (skraćeno od tebe –
zamjenjuje imenicu) – osobna
 Upitne i odnosne zamjenice iste su riječi:
tko, što, koji, čiji, kakav, kolik.

?
upitne odnosne
Tko gleda utakmicu? Tko igra, nikad nije sam.
(zamjenjuju riječi koje (povezuju rečenice)
očekujemo u odgovorima)
upitne rečenice izjavne rečenice
N tko što
G koga/ kog čega/ čeg
D

A
V
komu/kome/
kom
koga/kog
/
čemu/ čem

što
/
?
L (o) komu/ (o) čemu
kome/ kom
I (s) kime / kim (s) čime/
čim

Zamjenice tko i što = padežna pitanja!

N koji/koje koja koji, koje, koja
G kojeg(a) koje kojih
D kojem(u) kojoj kojim(a)
A N/G koju N/G
V koji/ koje koja N
L (o) kojem(u) (o) kojoj (o) kojim(a)
I (s)kojim (s) kojom (s) kojim(a)

Ostale upitne zamjenice mijenjaju se kao pridjevi!

* A za neživo jednak je N!
Gol kojeg su mu spomenuli budi uspomene.
TREBA REĆI
Gol koji su spomenuli budi uspomene..
 Neodređene zamjenice zamjenjuju nešto
neodređeno, nešto preopćenito ili nešto niječno

netko, nešto svatko, svašta nitko, ništa

nekakav, neki, svakakav, itko, ikoji… ničiji, nikakav…
nečiji…
Većina neodređenih zamjenica nastale su od
odnosnih!
Nastale se dodavanjem predmetaka ne-, ni- i i-.

netko nitko itko

Deklinira im se drugi dio kao kod odnosnih!

Mogu nastati i dodavanjem predmetaka sva-, po-,
što- i dometka –god.
svatko, pokoji, štošta, tkogod
Ali i predmetanjem čestica ma, makar, bilo ili
dometanjem čestice god.
ma tko, makar tko, tko god
Treba razlikovati značenje neodređenih zamjenica,
ovisno o tome kako su napisane!

Tkogod će doći! netko

Tko god dođe, dobrodošao je! bilo tko
Kada se u rečenici neodređene zamjenice s
predmetkom ni- ili i- upotrijebe s prijedlogom, on
se umeće između!
Ne bih te mijenjao za ništa na svijetu!
TREBA REĆI

Ne bih te mijenjao ni za što na svijetu!