Naglasni sustav hrvatskoga standardnog jezika

POMICANJE NAGLASKA - obuhvaanje prednaglasnice naglaskom - izgovorne, naglasne cjeline 1. Oslabljeno pomicanje naglaska (kratkouzlazni naglasak na prednaglasnici) - naglasak se pomie s imenica, zamjenica, pridjeva i rednih brojeva u svezama s prijedlozima i veznicima (i, ni), a s glagola u vezi negacije ne od kue, do majke, na prvom katu ni ja, ni drugi, i drugi ne znam, ne piem, ne pleem... 2. Neoslabljeno pomicanje naglaska (prednaglasnica ima kratkosilazni naglasak)
1.

u jednoslonih i dvoslonih imenica koje u N jd. imaju jedan slog s dugosilaznim naglaskom grad u grad, no na no, vlast, pod vlast s dvoslonih imenica koje u N jd. imaju nepostojano a, a u G jd. isti naglasak kao i u N jd. misao, misli izvan misli s dvodlonih imenica s. r. s dugosilaznim naglaskom koje u N i G jd. imaju po dva sloga, a osnovai m zavrava na jedan suglasnik meso od mesa, zlato od zlata, sijeno, pod sijeno s dvoslonih imenica s. r. s kratkosilaznim koje u N i G imaju po dva sloga, a u osnovnom slogu imaju slogotvorno r ili samoglasnik /o/ srce na srce, brdo uz brdo, nebo na nebo

2.

3.

4.

5. s imenica m. i . r. koje u N jd. imaju dva sloga, a u G jd. tri, a u N je kratkosilazni naglasak, i zanaglasna duina kamen na kamen, jesen pod jesen 6. imenice . r. koje u N zavravaju na /a/ i imaju uzlaznu intonaciju u predzadnjem slogu; a u DA jd., NA mn. naglasak se pomie i dulji glava na glavu, ruka, u ruku 7. s 2. i 3. l jd. aorista na negaciju ukrade ne ukrade, potonu ne potonu 8. s glavnih brojeva za tri sata, za sto godina
9.

sa zamjenice i I zamjenica mnom i tobom po to, sa mnom

Naglasni sustav hrvatskoga standardnog jezika

10.

sa zamjenica me, te, se, nj na prijedlog s naveskom preda me, uza me

- ako prijedlog zavrava samoglasnikom, tada prednaglasnica ima dugouzlazni ili dugosilazni naglasak za me, po te, za nj Naglasak se prenosi i na rijei nastale prefiksalnom tvorbom: nosi iznosi, vee povee, velik povelik, koljeno natkoljenica

Vjeba do deset, ne zadra, pie napie, na polje, od alosti, u irinu, na prvom katu, ispod tijela, na noge, meusloj, uza se, na sedam, od plijesni, pod prstenom, od vlasti, i ti

Naglasni sustav hrvatskoga standardnog jezika

11. domaa zadaa 1. Naglasite sljedee rijei: abnormalnost agresivnost aktualnost amoralnost animoznost anonimnost apriornost atraktivnost bestijalnost bezizglednost bezobzirnost blagotvornost blagozvunost udotvornost defenzivnost depresivnost deskriptivnost destruktivnost djelotvornost dobrotvornost dobrovoljnost dugotrajnost fragmentarnost
3.

2. Naglasak na prvome slogu: krava pravac stranka trava klasje sida kilometar osa pustinja deva dua mast trenja jagoda jelen majmun svinja deblo kosa malina

Deklinirajte imenicu oko i odredite kojemu tipu pripada! Deklinirajte i naglasite pridjev ut, u odreenome i neodreenome obliku!

4.

5. Napiite i naglasite prezente sljedeih glagola: slDviti; plDkati; vjhrovati; pmtiti; dlaziti; vrtati; zavrtati

Naglasni sustav hrvatskoga standardnog jezika

Rjeenja 1. JedninaMnoina N wko G wka D wku A wko V wko L wku I wkom 2. Neodreeni oblik Jednina m. s. to ta tu to tu tim ta tim(a) ta tim(a) tim(a) . ta tm tcj tu tcj tcm te tim(a) te tim(a) tim(a) wi Uijk Uima wi wi Uima

Uima

N Yt G ta D tu A N ili G VL tu I tim

Mnoina N ti G tih D tim(a) A te VL tim(a) I tim(a) Odreeni oblik Jednina N Yti G tcg(a) D tcm(u,e) A N ili G V ti L tcm(e,u) I tim Mnoina N ti G tih D tim(a) A tm V ti L tim(a) I tim(a)
3.

tih

tih

Ytc tcg(a) tcm(u,e) tc tc tcm(e,u) tim tih tY tim(a) tY tY tim(a) tim(a) tih

YtY tm tcj tk tY tcj tcm tm tim(a) tm tm tim(a) tim(a)

slDviti-slDvim, plDkati-plDmm, vjhrovati-vjhrujmm; pmtiti-pmtim,dlaziti-dlazim; vrtati-vrtim, zavrtati-zvritim

Naglasni sustav hrvatskoga standardnog jezika

VJEBA 1. Naglasak imenica i pridjeva! gHnijlan - genijBlnQst gracioznost grandioznost hladnokrvnost idealnost ilegalnost iluzornost impulzivnost infantilnost intenzivnost inventivnost irealnost izraajnost jednostavnost 2. Deklinirajte imenicu grana i odredite kojemu tipu pripada Jednina N grna G grnm D grni A grnu V grno L grni I grncm
2.

Mnoina grne grnY grnama grne grne grnama grnama

Deklinirajte pridjev trajan i trajni!

Neodreeni oblik Jednina m. N trjan G trjna D trjnu A N ili G VL trjnu I trjnim Odreeni oblik Jednina N trjni G trjncg(a) D trjncm(u,e) A N ili G V trjni L trjncm(e,u) I trjnim

s. trjno trjna trjnu trjno trjnu trjnim

. trjna trjnm trjncj trjnu trjncj trjncm

trjnc trjnY trjncg(a) trjnm trjncm(u,e) trjncj trjnc trjnk trjnc trjnY trjncm(e,u) trjncj trjnim trjncm

Naglasni sustav hrvatskoga standardnog jezika

Napiite i naglasite vidske parnjake! stki zYi zbosti znYi zrYsti mDi nplesti nrei dvki Napiite prezent glagola: Prezent vjhrovatimjstoritidovjetizavritizazvditizaubritiAorist isptatipolviti-

pmtitiprliitizatrbitizazjatizazvnitizatjeti-

prvdatisvjetovatizatrdnjetizazvatizaljeti-

istemzaptatiPridjev radni vjetiptatikazvatiprotatipotvatigospodvati-

Naglasni sustav hrvatskoga standardnog jezika

NAGLASAK GLAGOLA phi-spei, vi-pvki, i-nii... bwsti dtki stai Prezent

- naglasak infinitiva u ovim sluajevima:

di i stei

1. u glagola sa silaznim naglascima: mhtnuti-mhtnmm, vpdjeti-vpdim, prvdati-prvdYm, mjstoriti-mjstorim; 2. u glagola s uzlaznim infinitivnim naglascima na etvrtom i daljem slogu od kraja rijei: braviti-bravim, zvidjeti-zvidim 3. u glagola tree vrste s uzlaznim naglascima na treem slogu od kraja: ljeti-lim, crvnjeti-crvnim, vjeti-vim; no kad se od takvih glagola izvedu prefigirani, naglasak im se pomie na prethodni slog: zaljeti-zelim, pocrvnjeti-pocwvenim, tako se naglasno ponaaju i glagoli pete vrste s morfemom -i- u prezentu: dwati-dwim, twati-twim, ali: zadwati-zdrim, potwati-pUtrim 4. u odreenih naglasnih jedinica etvrte i pete vrste s ulaznim nalgascima na treem slogu od kraja: lviti-lvim, budliti-budlim, ali ulviti-lovim, pobudliti-pobdali; trbiti-trbim, ali zatrbiti-ztrkbim; U prezentu se mijenjaju naglasci, uzlazni u silazne: 1. u glagola naglasnih jedinica rditi-rdim, nsiti-nwsim, kvati-kfjmm 2. u glagola naglasnih jedinica ptati-ptYm... ptajk, mati-pmYm...majk Ako je u glagola koji infinitivnu osnovu tvore morfemima -ova-, -eva-, -iva- = kratkouzlazni naglasak na prethodnom slogu: darvati-drujmm, vojvati-vjujmm, kazvati-kzujmm.

Naglasni sustav hrvatskoga standardnog jezika

Aorist
-

naglasak infinitiva dotinoga glagola:

zarditi - zardih - zardismo - zardiste -zardim, povem-povkoh-povkosmo-povkoste-povkom.

-

glagoli izvedeni kakvim prefiskom od glagola i:

di-doh-de-de-dosmo-doste-dom, ni-noh-ne-ne-nosmo-noste-nom
-

kad su trosloni ili od veeg broja slogova, dugouzlazni naglasak imaju samo u prvoj osobi jednine i svim osobama mnoine: nii-naoh-naosmo-naoste-naom, mimii-mimooh-mimoosmo-mimooste-mimoom. Imperfekt

- naglasak infinitiva: hvliti-hvljYh, nsiti-nYh, govriti-govrYh, ptati-ptYh, gontatigontYh, kazvati-kazvYh.

-

u glagola kojima se razlikuje naglasak infinitiva i prezenta, u imperfektu naglasak prezenta, npr.

hvliti-hvlim-hvljYh, nsiti-nwsim-nwYh, kazvati-kzujmm-kzivYh, Prilog sadanji

-

naglasak i zanaglasnu duinu tree osobe mnoine prezenta:

mhsti-mtk-mtki, trsti-trsk-trski, ljeti-lm-lmi, vjeti-vm-vmi, nsiti-nwse-nwsmi, Prilog proli - jednak naglasku infinitiva: spei-spekYvi, pvki-pvkkYvi, poltjeti-poltjmvi Pridjev radni
-

naglasak infinitiva: zpsti-zbao-zbla-zblo, ptei-ptekao-ptekla-pteklo,

thi-thkao-thkla-thkla,
glagoli

zmpsti-zmbao-zmbla-zmblo
-

s infinitivom na -ati i -ovati/-evati i s kratkouzlaznim naglaskom na

pretposljednjem slogu infinitivne osnove imaju u obliku za muki rod kratkosilazni

Naglasni sustav hrvatskoga standardnog jezika

naglasak na prvom slogu, a u enskom i srednjem rodu te svim rodovima mnoine zadravaju naglasak infinitiva: tati-ptao-tala-talo-tali-tale-tala, tvati-twvao-tvala-tvalo-tvali-tvale-tvala,.

Pridjev trpni 1) odreeni oblik pridjeva trpnog ima jednak naglasak u sva tri roda: trhseni-trhsenY-trhsenc, ptYnc 2) neodreeni oblik moe imati jednak naglasak u svim rodovima: kfpovYn-kfpovYna-kfpovYno, ptYn-ptYna-ptYno, uprlien-uprliena-uprlieno, a moe imati i razliito mjesto naglaska: plten-pletna-pletno, dovden-dovedna-dovedno. 3) glagoli koji u infinitivu imaju koji uzlazni naglasak na treem slogu od kraja dobivaju u pridjevu trpnom silazne naglaske na prvom slogu: tknuti-tDknkt, ljeti-hljen Zapovjedni nain
-

plteni-pltenY-pltenc,

drnkti-drnktY-drnktc,

ptYni-ptYnY-

naglasak infinitiva: sjhsti-sjhdi, pmptiti-pmti, plviti-plvi, tloiti-tloi oni koji se tvore nastavcima -j, -jmo, -jte, bez obzira na to kojem tipu glagol pripada, uvijek pred tim nastavcima imaju dugosilazni naglasak: krpti-krj, grpjati-grj, kvati-kj itd. viesloni: naglasak prezenta i dug slog pred nastavcima: slfati-slfYm-slfYj,

vati-vYm-vYj, ptati-ptYm-ptYj, doekvati-dokujmm-dokkj... - imperativi s nastavcima -i, -imo, -ite obino imaju naglasak infinitiva bez obzira na tip kojem pripada glagol: bciti-bcim-bci, vkati-vmm-vi, nsiti-nwsim-nsi, govriti-gvorim-govri itd.

Naglasni sustav hrvatskoga standardnog jezika

Zanaglasne duine u glagola 1. na samoglasniku s kojeg je u sloenih glagolskih oblika prenesen dugosilazni naglasak: vi-pvki, rdim-zrYdim, trsao-ptrmsao, ptaj-zpitYj; 2. u prezentu; zanaglasna duina izostaje poslije uzlaznih naglasaka: pltem, plte, plte, pltemo, pltete; vem, ve, ve, vemo, vete 3. na krajnjem slogu tree osobe mnoine aorista: rhkom, dom, pom, zaptam, ali ta duina moe izostati: rhkoe, doe, zaptae; na krajnjem slogu aoristnog oblika za drugu i treu osobu jednine na nulti morfem: zDdrY, zDpitY, fpYmti, pwlomi 4. pred imperativnim nastavcima -j, -jmo, -jte kad druga osoba tog oblika ima vie od jednog sloga: fvYj, bcYj, ptYj, dokkj 5. pred sufiksom u prilogu sadanjem: vwdmi, glhdajki, pki, drujki 6. u pretposljednjem slogu priloga prolog: rhkYvi, zaptYvi 7. pred nastavkom -n, -t u pridjevu trpnome: dDrovYn, dpgnkt 8. pred sufiksom u glagolskih imenica: pjhvYnje, bmnje, pmmnje, vmnje.

Prenoenje naglaska
-

oslabljeno: n tarmm, n budmm, n znYm, n dYm, n imenujmm, n bih, n legosmo, n

rekoste, n gledYsmo, n pjevYste...

(pmti-pwnmm prenoenje neoslabljeno:

nh ponmm, nh doprmm, nh umrmm, nh razdrmm, nh raspmm)

-

u svih je naglasnih jedinica u 2. i 3. osobi jednine aorista prenoenje na nijenicu neoslabljeno:

nh oslijmpi, nh dostie, nh upYmti, nh doekY, nh polomi, nh podijmli, nh opsovY itd.