FIGURE DIKCIJE (dictio = govor) ili glasovne, zvune figure

ASONANCIJA ponavljanje istih samoglasnika : jesenje vee, oko sokolovo

ALITERACIJA ponavljanje istih suglasnika i suglasnikih skupina: Vijavica. Vjetar vije
ONOMATOPEJA glasovno oponaanje : kukavica, cvri cvrak, ukati, graktati,zveckati
ANAFORA ponavljanje rijei na poetku stihova: I nema sestre ni brataI nema oca ni
majkeI nema drage ni druga.
EPIFORA ponavljanje rijei na kraju stihova: dral putuje k toplom jugu u jeseni,A meni
je put sjevera u jeseni.
SIMPLOKA ujedinjenje anafore i epifore: na poetku i na kraju stihova: To sada gleda
onTo sada misli onTo sada sanja on.
ANADIPLOZA ponavljanje jedne ili vie rijei s kraja stiha na poetku idueg stiha: kad
prevratom u smjelim oboriti Bastilju,Bastilju sviju kriza: moj mozak! Moj mozak!
FIGURE RIJEI ili tropi ili figure prenesenog znaenja
METAFORA skraena, skrivena poredba utemeljena na slinosti , prenoenje pojmova i
izraza iz jednog podruja ivota i svijeta u druga: Golema harfa sja.
METONIMIJA saeta metafora koja prenosi znaenja putem logikih odnosa ; jedan se
pojam zamjenjuje bliskim pojmom: itati Zagorku(itati Zagorkino djelo) Lat. toto pro parte :
cjelina za dio
SINEGDOHA podvrsta metonimije u kojoj se uzima dio za cjelinu (lat. pars prototo ):
Pjesma nas je sauvala. Stii e vas naa ruka.
PERSONIFIKACIJA lat. persona: osoba;poosobljavanje pojavama, stvarima,ivotinjama,
biljkama pridaju se ljudske osobine: Dan se budi . Sloboda pjeva . Rije takoer oznaava
predoivanje apstraktnog pojma (predmeta, ideje) u liku neke osobe:Hitler je personifikacija
zla.
ALEGORIJA metafora proirena na cijelo djelo, izraava neku opu ili apstraktnu ideju
(Ivan Gunduli, Dubravka ; Dante, Boanstvena komedija ).
SIMBOL zamjenjivanje rijei, pojave ili pojma njegovom uvjetnom alegorijskom oznakom
Samo gordi jablan ape o ivotu mrakom gluhijem (pjesnik). (Mato, Jesenje vee).
Amblemi su stalni simboli u kulturi i umjetnosti (golub= mir, kri = kranstvo)
EUFEMIZAM je figura ublaavanja kad neto nepristojno ili pregrubo izrazimo blaom
rijeju: otii umjesto umrijeti , veseo umjesto pijan, prijateljice noi umjesto prostitutke.
EPITET svaki atribut kojim se postiu ivlje, slikovitije predodbe: Dru troma stabla U
usmenoj knjievnosti postoje i tzv. stalni epiteti : crna zemljica , sjajna sablja, rujno vince

PERIFRAZA umjesto jedne rijei rabi se vie rijei ili reenica : ognji neba (zvijezde), Boj
se onog tko je viko / bez golema mrijeti jada (Boj se hrabroga). (I. Maurani)
FIGURE KONSTRUKCIJE ili reenine (sintaktike) figure
INVERZIJA obrtanje reda rijei ili dijelova reenice (gramatiki je najispravnije SPO): U
dvorani kobnoj, mislima u sivim.
RETORIKO PITANJE upitna reenica koja je u biti izjavna, pitanje koje ne trai
odgovor : Tko mi je dao udes izvora i ua,meni, koja sam beskrajna?
ELIPSA izostavljanje iz reenine cjeline pojedinih rijei koje se, gramatiki gledano, ne
mogu izostavljati, ali ako ih se izostavi, smisao se ipak moe odrediti: Mladost ludost!
Vatra!
ASINDETON nabrajanje,nizanje rijei bez gramatikog povezivanja veznicima : Plemii
lani carski svodnici,Mranjaci tusti vragu srodnici
POLISINDETON nabrajanje i nizanje rijei uz pomo veznika bez gramatike potrebe:I biti
slab, i nemoan,i sam bez igdje ikoga,i nemiran,i oajan.
FIGURE MISLI odnose se na iri smisao onog to je reeno (sline su tropima).
POREDBA usporeivanje na temelju nekih zajednikih osobina ( komparacija).
ANTITEZA poredba koja se zasniva na opreci suprotnosti: Sit gladnu ne vjeruje! Buni su
aneli tuge/ Al aneli radosti ute.
SLAVENSKA ANTITEZA: pitanje, negacija tog pitanja i odgovor ; esta u slavenskim
narodnim pjesmama. Prvih est stihova Hasanaginice : to se bijeli u gori zelenoj
HIPERBOLA figura pretjerivanja i preuveliavanja : Rekao sam ti tisuu puta!
GRADACIJA / STUPNJEVANJE postupno pojaavanje ili slabljenje poetne predodbe
(klimaks i antiklimaks): Sve vie sam, sve lue sam, sve tue i sve tunije
LITOTA suprotna hiperboli, umanjuje zamjenjujui pravi izraz slabijim, negativnim
isuprotnim: Nije ti loe. (Dobro ti je.); Otili ste malo predaleko.
IRONIJA uporaba rijei suprotna znaenja , misli se obrnuto: E, ba si pogodio!
SARKAZAM okrutna, gorka, zajedljiva, zagriljiva poruga : I vrt imade naa kua, /ukraj
pruge dra, / da igraju se u njem djeca / zaborave na glad i pla.
PARADOKS misao naizgled u sebi proturjena , upuuje na dublji smisao reenoga:Znam
da nita ne znam. (Sokrat) Festina lente! (Pouri polako!)
OKSIMORON stvaranjem proturjenih pojmova stvara se novi pojam (vrsta antiteze):
mudra ludost, umrli ivot, rjeita tiina, Vrui led, Novi fosili