NAJČEŠĆE POGREŠKE U

PISANOM IZRAŽAVANJU S
ISPRAVCIMA I OBJAŠNJENJIMA
ZA DRŽAVNU MATURU
GRAMATIČKE POGREŠKE

1) SKLONIDBA
 NESKLONIDBA/POGREŠAN NASTAVAK
POGREŠNO
◦ Njegovo najznačajnije
prijateljstvo je bilo ono sa Max
Brodom (…)
◦ sastoji od tri dijela u knjizi
◦ sa odnosom Kafkavog oca
TOČNO OBJAŠNJENJE
◦ Sklanjamo i ime i prezime, kao i kod hrvatskih imena i
◦ s Maxom Brodom prezimena (s Lukom Marijićem, s Patrickom
Supekom, sa Zvonimirom Zovkom,...
◦ Brojevi jedan, dva, tri i četiri te oni koji njima
završavaju sklanjaju se prema vlastitoj
sklonidbi koju možeš vidjeti u gramatici Brojevi
◦ triju dijelova - Hrvatska školska gramatika. Broj jedan i redni
brojevi sklanjaju se kao određeni pridjevi.
◦ Nastavci za posvojne pridjeve osobnih imena su –
ov, -ev i –in. Prezime Kafka dobiva nastavak –in
◦ Kafkinog kao i druga imena i prezimena koja završavaju na –
a (Luka-Lukin, Budiša-Budišin, Rozga-Rozgin).
 POGREŠAN PADEŽ
POGREŠNO TOČNO OBJAŠNJENJE

◦ opisuje jutro glavnog lika nakon ◦ nakon preobrazbe ◦ Genitiv, a ne nominativ.

preobrazba

◦ kroz lik Gregora Samse ◦ Akuzativ za neživo jednak je nominativu.

Više o tome na sljedećem slajdu
◦ Kafka kroz lika Gregora Samse

◦ Značiti fizičku
◦ Preobrazba lika ne mora nužno preobrazbu nego i ◦ Glagol značiti traži rekciju u akuzativu
značiti fizička preobrazba nego i psihičku (koga/što?).
psihička
◦ Razlika živo/neživo imenica muškoga roda na morfološkoj se razini očituje u različitom akuzativnom
nastavku imenica muškoga roda u jednini, pri čemu je kod imenica koje se odnose na nešto neživo
akuzativ jednak nominativu.

◦ U slučaju da akuzativ označava živo, akuzativ je jednak genitivu, npr: Vidjeli smo čovjeka.
◦
◦ U slučaju da akuzativ označava neživo, akuzativ je jednak nominativu, npr: Vidjeli smo zid.

N ČOVJEKØ ZIDØ
G ČOVJEKA ZIDA
D ČOVJEKU ZIDU
A ČOVJEKA ZIDØ
GRAMATIČKE POGREŠKE
2) PRIJEDLOG S/SA ILI BEZ PRIJEDLOGA
Prijedlog s ne upotrebljava se uz instrumental kada želimo izraziti priložnu oznaku sredstva.

◦ Putujem s Markom. (s uz priložnu oznaku društva)

◦ Putujem avionom. (s ne dolazi uz priložnu oznaku sredstva)
◦ Došli smo autom.
◦ Kruh je sjekao nožem.
POGREŠNO TOČNO

◦ Otac ga je gađao sa jabukama. ◦ Otac ga je gađao jabukama.

◦ Djelo započinje in medias res sa rečenicom: ◦ Djelo započinje in medias res  rečenicom:
„Kad se Gregor Samsa jednog jutra probudio „Kad se Gregor Samsa jednog jutra probudio
nakon nemirnih snova, primijetio je da se u nakon nemirnih snova, primijetio je da se u
krevetu bio pretvorio u golemog kukca.“. krevetu bio pretvorio u golemog kukca.“.
GRAMATIČKE POGREŠKE
3) PRIJEDLOG S/SA
◦ Prijedlog s u hrvatskom književnom jeziku ima dva oblika - s i sa.
◦ Prijedlog s rabi se gotovo uvijek, a prijedlog sa samo u posebnim slučajevima:
1) ispred riječi koje započinju suglasnicima s, z, š, ž (sa sestrom, sa zemljom, sa školom)
2) ispred riječi koje započinju udvojenim suglasnicima poput ps, pš, ks, (sa psom, sa Ksenijom,
sa pšeničnim brašnom, sa ženom)
3) ispred instrumentala zamjenice ja (sa mnom).
◦  
 S/SA
POGREŠNO TOČNO OBJAŠNJENJE

◦ opisuje jutro glavnog lika nakon ◦ nakon preobrazbe ◦ Genitiv, a ne nominativ.

preobrazba

◦ kroz lik Gregora Samse ◦ Akuzativ za neživo jednak je nominativu.

Više o tome na sljedećem slajdu
◦ Kafka kroz lika Gregora Samse

◦ Značiti fizičku
◦ Preobrazba lika ne mora nužno preobrazbu nego i ◦ Glagol značiti traži rekciju u akuzativu
značiti fizička preobrazba nego i psihičku (koga/što?).
psihička
POGREŠNO ISPRAVNO

◦ sa Max Brodom ◦ s Maxom Brodom

◦ sa odnosom ◦ s odnosom
◦ sa Kafkinim ocem ◦ s Kafkinim ocem
◦ sa modernom prozom ◦ s modernom prozom
◦ sa preobrazbom ◦ s preobrazbom
GRAMATIČKE POGREŠKE
4) POSVOJNA ILI POVRATNO-POSVOJNA ZAMJENICA
U hrvatskome se standardnom jeziku pripadanje subjektu uvijek izriče povratno-posvojnom zamjenicom svoj bez obzira na to kojega je
subjekt lica.
DA
◦  Ja imam svoju sobu.
◦ Ti imaš svoju sobu.
◦  On ima svoju sobu
NE
◦  Ja imam moju sobu.
◦  Ti imaš tvoju sobu.
◦  On ima njegovu sobu. 

Kad je riječ o pripadanju posjedovatelju označenu 3. licem jednine ili množine, značenje rečenice u kojoj je upotrijebljena posvojna
zamjenica njegov, njezin, njihov razlikuje se od značenja rečenice u kojoj je upotrijebljena povratno-posvojna zamjenica svoj. Tako
rečenica Lucija čita njezinu knjigu. znači da Lucija čita knjigu koja nije Lucijina, nego pripada kojoj drugoj ženskoj osobi, a
rečenica Lucija čita svoju knjigu. znači da knjiga pripada Luciji.
POGREŠNO TOČNO

◦ Kafkin odnos sa njegovom obitelji ne može se ◦ svojom obitelji

opisati kao loš.

◦ Kada je htio slušati njegovu sestru kako

svira , pojavio se pred obitelji i stanarima, ◦ svoju sestru
uplašio je stanare i obitelj, ali izjava njegove
sestre da ga se trebaju.
◦ svoje značenje
◦ (…) obični ljudi preispitivali su njihovo
značenje u svijetu 
Nepravilna uporaba može dovesti do
nesporazuma.
◦ Kafka je poslušao oca usprkos njegovom talentu za pisanje.  zamjenica njegov upućuje da se talent za
pisanje može odnositi na Kafkinog oca, a ne na Kafku.
◦ Kafka je poslušao oca usprkos svojem talentu za pisanje.  zamjenica svoj upućuje da se talent za
pisanje odnosi na Kafku.
GRAMATIČKE POGREŠKE
5) GENITIV ILI POSVOJNI PRIDJEV
Opće je pravilo da skupinu s genitivom, kad je to moguće, treba zamijeniti skupinom s
posvojnim pridjevom, npr:
◦ broj telefona > telefonski broj
◦ faza proizvodnje > proizvodna faza
◦ troškovi proizvodnje > proizvodni troškovi
◦ žargon struke > stručni žargon
◦ bilježnica od Nikole > Nikolina bilježnica
POGREŠNO TOČNO

◦Tako preobražaj Gregora možemo… ◦ Gregorov preobražaj

 GRAMATIČKE POGREŠKE
6) INFINITIV
POGREŠNO TOČNO

◦ donijela jest ◦ donijela jesti

Infinitiv je neodređeni glagolski oblik koji završava na –ti ili –ći, npr. ići, peći, pjevati, trčati. 
Završno se i u infinitivu ne smije izostavljati osim u futuru I., kad se glagol htjeti, odnosno njegovi
oblici ću, ćeš, će, ćemo, ćete, će, nalazi iza infinitiva, npr. pjevat ću.

◦ da šokira osobu ◦ šokirati osobu

Pogrešnu upotrebu veznika da i prezenta (odnosno upitnog oblika da li) zovemo dakanjem (odnosno dalikanjem).
Nije ispravno reći ili napisati: Moram da objavim novost, Trebam da naučim kako se oglašavati, Idem da posjetim novu izložbu, U duhu je
hrvatskoga jezika umjesto konstrukcije da + prezent upotrijebiti infinitiv pa ćemo reći: Moram objaviti novost, Trebam naučiti kako se
oglašavati, Idem posjetiti novu izložbu
Isto tako, pitanja nije dobro počinjati s izrazom da li: Da li znaš? Da li si naučio? Da li si posjetio?, već treba pisati: Je li znaš ili Znaš li?
Jesi li naučio? Jesi li posjetio?
SAVJETI ZA IZBJEGAVANJE OSTALIH
POGREŠAKA
o Kada je pridjev atribut , sklanja se kao određeni pridjev.

Veliki krevet stoji u sobi.

o Kada je pridjev dio imenskog predikata, sklanja se kao neodređeni pridjev.

Krevet je velik.
Pridjevi na -ov, -ev, -in sklanjaju se kao neodređeni oblici pridjeva:

N bratov Markov
G bratova Markova
D bratovu Markovu
A bratova (za Markova (za
živo), bratov živo), Markov
(za neživo) (za neživo)
L bratovu Markov
I bratovim Markovim

POGREŠNO TOČNO
Kafkinog lika Gregora Samsu Kafkina lika Gregora Samsu
Šenoinom opisivanju Šenoinu opisivanju
Posvojni pridjevi koji završavaju nastavcima -ski, -ški i –čki pišu se malim početnim slovima, npr. japanski, afrički,
dalmatinski, američki, češki, zagrebački, splitski, junački, seoski, viteški…
◦ To je stara japanska tradicija.
◦ Ovo su zagorski kolači.
◦ Dolaze češki turisti.
◦ To je uobičajeno na američkom jugu.

Iznimno se nazivi pišu velikim početnim slovom (Katolička Crkva, Zadarska nadbiskupija, Hrvatski sabor, Hrvatska narodna
banka).
Posvojni pridjevi koji su nastali od osobnih imena, prezimena, nadimaka te vlastitih imena životinja,
pišu se velikim početnim slovom. Oni završavaju na -ov, – ev,- in, – ji. 
 osobna imena: Petar – Petrov, Šimun – Šimunov, Mato – Matin, Marija – Marijin,  Lovro – Lovrin,  Jana –
Janin, Bog – Božji…
 prezimena:  Babić- Finka-Moguš – Babić-Finka- Mogušev, Vakula – Vakulin, Marić – Marićev…
 nadimci: Braco – Bracin, Mrgud – Mrgudov …
 vlastita imena životinja: Šarko – Šarkov, Rumenka –Rumenkin, Miki – Mikijev…
Velikim početnim slovom pišu se i posvojni pridjevi nastalih od imena stanovnika izvedenih od
zemljopisnih imena, a imaju jedan od spomenutih završetaka.
 Slavonija – Slavončev i Slavonkin
 Makedonija – Makedončev i Makedonkin…

Pri stupnjevanju pridjeva dugi se odraz jata obvezatno krati.

bijel – bjelji – najbjelji
lijep – ljepši – najljepši
smiješan – smješniji – najsmješniji
vrijedan – vredniji – najvredniji.
Kojeg je akuzativni oblik zamjenice koji se koristi za živa bića, primjerice: To je čovjek kojeg sam
voljela.
Koji je akuzativni oblik jednak nominativu, a koristi se za neživa bića: Ugovor koji smo potpisali
jamči nam bolje uvjete rada.

U skupini koju čine prijedlog i neodređena zamjenica koja počinje

negacijom ni- (nitko, ništa, nikakav, ničiji, nijedan...) prijedlog se umeće između niječnoga
i ostaloga dijela zamjenice, a svi se dijelovi pišu kao zasebne riječi (tj. nesastavljeno):
NE
Ne druži se s nikim.
Ne žali za ničim.
Za ništa na svijetu ne bih te povrijedio.
DA
Ne druži se ni s kim.
Ne žali ni za čim.
Ni za što na svijetu ne bih te povrijedio.
Akuzativ ima dva nenaglašena oblika – je i ju.
Potrebno je prvenstveno upotrebljavati oblik je, a oblik ju upotrebljava se u ovim dvama
slučajevima:

1. Kada iza zamjenice je dolazi 3. lice nenaglašenog oblika glagola biti (je).

Npr:
Vidio je je. -> Vidio ju je.
2. Kada se ispred zamjenice je nalazi glagol koji završava na je.
Npr:
Razumije je. -> Razumije ju.
Poznaje je. -> Poznaje ju.

Naglašeni se oblik nju upotrebljava kada je u istoj rečenici u opreci prema drugom i iza
prijedloga.
Npr:
Pitala je nju, a ne tebe.
Poslije ću svratiti k njoj.
S njom nam je uvijek zabavno.
Nenaglašeni oblici aorista pomoćnog glagola Pogrešno je:
biti  glase: ◦ ja bi,
◦ ja bih, ◦ ti bi,
◦ ti bi, ◦ on bi,
◦ on bi, ◦ mi bi
◦ mi bismo, ◦ , vi bi,
◦ vi biste, ◦ oni bi .
Često se griješi pri uporabi pridjeva radnoga glagola na - iti i - jeti u muškome rodu. Pridjev radni
muškoga roda tih glagola htjeti, visjeti, voljeti i željeti glasi htio, visio, volio i želio, a
ne htjeo, visjeo, voljeo, željeo. 
Glagolski pridjev radni ženskoga roda od tih glagola glasi htjela, visjela, voljela, željela, a
srednjega htjelo, visjelo, voljelo i željelo, u množini muškoga roda on glasi htjeli, visjeli, voljeli, željeli, u
množini ženskoga roda htjele, visjele, voljele, željele, u množini srednjega
roda htjela, visjela, voljela, željela…

NE DA
htjeo htio
visila visjela
visjeo visio
volila voljela
voljeo volio
U hrvatskom jeziku se većinom koristi aktiv, pa ne biste
trebali pisati:
‘Knjiga je napisana od strane Tolstoja.’,
nego ‘Knjigu je napisao Tolstoj.’.

Glagolska su stanja aktiv i pasiv.

Aktiv (aktivno ili radno glagolsko stanje) glagolsko je stanje kojim se izriče radnja koju vrši subjekt, npr.
Vito čita knjigu.
Pasiv (pasivno ili trpno glagolsko stanje) glagolsko je stanje kojim se izriče radnja koju trpi subjekt, trpno
glagolsko stanje, npr. Knjiga je pročitana.
 PRAVOPISNE POGREŠKE
1) BJELINA
◦ Nakon svakog pravopisnog znaka slijedi bjelina (3. srpnja 1883. godine, a ne 3.srpnja 1883.godine.).
◦ Bjelina dolazi nakon, a ne ispred pravopisnog znaka (Jedino se njegova sestra brinula za njega ,nije ga gledala kao smeće; Jedino se njegova
sestra brinula za njega, nije ga gledala kao smeće).
2) TOČKA
Rečenicu završavamo točkom.

primjer: Djelo ima 3 dijela (preobrazba glavnog lika, prilagodba glavnog lika na okolinu, tugovanje i osuđenost lika) Sam je...

3) VELIKO POČETNO SLOVO

Velikim se početnim slovom piše:
1. prva riječ u rečenici,
2. riječi kojima se izražava poštovanje,
3. vlastita imena
Djelo nastaje 1915. Godine odnosno u vrijeme Prvog Svjetskog rata.
Ovo djelo nastaje 1915. Godine, odnosno u vrijme Prvoga Svjetskog rata.
PRAVOPISNE POGREŠKE
4) IJE / JE
Osnovno pravilo je: ako je slog kratak, piše se je, ako je slog dug, piše se ije (možete ih izgovoriti ikavicom ili ekavicom da biste bolje
čuli duljinu). U riječima mjera, mjesto i sjesti te njihovim izvedenicama piše se je bez obzira na to izgovara li se slog kratko ili dugo. 
primjetiti – dug, a ne kratak slog
5) POLUNAVODNICI
Za navođenje rečenice s navodnicima koriste se polunavodnici (‘...’), a ne dvostruki navodnici ili ništa.
Točno
Posao trgovačkog putnika Gregora Samsu nije činio sretnim, štoviše, smatrao ga je napornim: „‘O Bože‘, pomisli, ‘kakvo li sam naporno
zvanje izabrao! Iz dana u dan na putu.‘“.
Pogrešno
Brinuo se o obitelji, sve je više i marljivije radio, a to ga je sve više uništavalo: „ „O Bože“, pomisli, „kakvo li sam naporno zvanje
izabrao! Iz dana u dan na putu.“
 PRAVOPISNE POGREŠKE
NAVODNICI
- Navodnici u hrvatskom jeziku pišu se tako da prvi, početni, navodnik na donju crtu retka, a drugi, završni, na gornju. („…”)., ne drugačije (”…. ”).
Pogrešan primjer: “…otac je odlučio da ga bombardira.“,
Točan primjer: „…otac je odlučio da ga bombardira.“,
- Navođenje cijele rečenice iz polaznoga teksta kojom se potkrepljuje izrečena tvrdnja treba biti napravljeno po strogim pravilima navođenja
(dvotočka, navodnici, veliko slovo - prepisati citat, zatvoriti navodnike)
npr.
Razmažene ljepotice zasigurno su ga zaboravile ili pak nisu imale vremena doći, a to se zamjećuje i u ulomku: „Student je uzalud tražio očima kćeri
oca Goriota ili njihove muževe.”
- U takvim primjerima pogrešno je izostaviti dvotočku:
npr. Nije izlazio u javnost zbog svog izgleda „Njegove mnoge prema obujmu njegova tijela jadno mršave nožice treperile su mu bespomoćno pred
očima.“ , te je odnos njegovih ukućana bio gadljiv prema njemu (…)
npr. Imao je puno briga oko posla i to mu je naštetilo, ,, Poslovna su uzrujavanja mnogo veća nego u radnji kod kuće, a osim toga mi je nametnuta i
muka putovanja, brige oko voznih redova, neredovita, loša hrana i druženje s ljudima, koje je uvijek drukčije, nikada dugo ne traje i ne postaje
srdačnije.“

npr. Kafka tijekom djela koristi razgovorni stil, ,, Neka vrag sve to nosi“ ,iznosi unutarnja razmišljanja (…)
 PRAVOPISNE POGREŠKE
NAVODNICI
- Kada navodite dio rečenice, ne morate koristiti dvotočku.
npr.
Za oca Goriota i Rastignac kaže da je bio „... dobar i pošten čovjek, koji nikad nije govorio povišenim glasom, koji nije pakostio
nikome i nikad nije činio zlo”.
- Citat treba biti uklopljen u rečenicu koju pišete. Važno je svaki citat objasniti u nastavku rečenice ili novom rečenicom. Nije
dobro navesti ga samo pored rečenice bez ikakvog objašnjenja ili uvoda,
npr. Uvjeti koje su Kafka i njegova obitelj imali preneseni su u tekst,također kao i njihov međusobni odnos,koje je sve prenosio
Kafka iz svoje perspektive .“Poslovna su uzrujavanja bila mnogo veća nego u radnji kod kuće“
Citat treba biti uklopljen u rečenicu koju pišete.
◦ Nije dobro napisati: Hamlet je vrlo senzibilan lik, što možemo vidjeti u citatu : „(…)”
◦ Dobro je napisati:
Hamlet se u svome monologu pita je li “časnije u duši trpjeti / metke i strelice silovite sudbine” ili je bolje oduprijeti se sudbini.
Smatra da je smrt vrlo slična snu te da čovjek može “umrijet – sunut – / usnut! I možda sanjat.”
Boji se smrti i onoga što vreba “u zemlji neotkrivenoj iz koje se / ni jedan putnik ne vraća”.
NAVODNICI I REČENIČNI ZNAKOVI
Kad je među navodnicima potpuna rečenica, onda se rečenični znakovi
stavljaju ispred drugog navodnika.
◦ Salamun se nasmije i reče: „U čemu?“

Kad je među navodnicima dio rečenice. onda se rečenični znakovi, stavljaju iza
drugog navodnika.
◦ To je dakle taj čuveni „liječnik“!
NAVODNICI I ZAREZ

Kad se rečenica među navodnicima prekida umetkom, zarez se meće:

a) iza drugog navodnika ako rečenica nema rečeničnog znaka
Bili smo“, reče Ivan, „kod njega na ručku.“
b) zarez se meće ispred drugog navodnika ako rečenica ima rečenični znak
„Gospodine,“ kaže čovječuljak, „kupite štogod!“

Ako upravni govor završava upitnikom ili uskličnikom, rečenica se ne odvaja zarezom.
„Gdje ga je udarila?“ pitaju se.

Ako rečenica završava točkom, stavlja se zarez.

„Ne vidi se“, reče jedna.
SINTAKTIČKE POGREŠKE
1) ENKLITIKA I NJEN POLOŽAJ
◦ Enklitike su nenaglašene riječi koje se u izgovoru naslanjaju na naglašene riječi ispred sebe.
◦ Najčešće su to skraćeni oblici pomoćnoga glagola biti: sam, si, je, smo, ste, su i pomoćnoga glagola htjeti: ću, ćeš, će, ćemo, ćete, će, nenaglašeni oblici osobnih
zamjenica - genitiv, odnosno akuzativ: me, te, ga, je (ju), nas, vas, ih; dativ: mi, ti, mu, joj, nam, vam, im; povratna zamjenica se.
◦ Enklitika mora stajati:
1) na drugome mjestu u rečenici, odnosno iza prve naglašene riječi u rečenici s kojom čini naglasnu cjelinu,
npr. Marinković je napisao dramu Gloria., Ranko je Marinković napisao dramu Gloria.
Ljubav je prerasla u ogorčenost i nemoć., Njegova je ljubav prerasla u ugorčenost i nemoć.
ILI
2) iza semantički nosivoga dijela predikata (stilski neobilježen red riječi),
npr. Ranko Marinković napisao je dramu Gloria.
Njegova ljubav prerasla je u ogorčenost i nemo

POGREŠNO TOČNO
◦ Slične odluke su važne i u ostalim područjima. > Slične odluke važne su i u ostalim područjima.; Slične su odluke važne i u ostalim područjima.
◦ Cijena ručnika je snižena. > Cijena ručnika snižena je.; Cijena je ručnika snižena.
ENKLITIKA MORA BITI NA DRUGOM
MJESTU ILI IZA GLAGOLA!
POGREŠNO TOČNO

◦ Svijet koji Kafka prikazuje u svojim djelima je ◦ težak je

težak za shvatiti,kao i tumačiti.
◦ bio je rat
◦ U tom vremenu je bio rat,
◦ radi se
◦ U ovom ulomku se radi o početku Gregorove
preobrazbe ◦ napisao je
◦ Franz Kafka je napisao Preobrazbu ◦ bio je
◦ Sam Kafka je bio veliki pisac ◦ Tim je događajem
◦ Tim događajem je Gregorovo psihičko stanje
postalo puno gore
SINTAKTIČKE POGREŠKE
1) SROČNOST
◦ Sročnost ili kongruencija slaganje je riječi u rečenici prema gramatičkim kategorijama, kao što su npr. rod, broj i padež.

◦ Skrbio za svoju obitelj koji su bili nezaposleni. – imenica obitelj ženskoga roda jednine
◦ Skrbio je za svoju obitelj koja je bila nezaposlena.

◦ njegova obitelj je čak osjećala i olakšanje zato što se ne moraju više brinuti o njemu – imenica obitelj je u jednini, a glagol u množini
◦ njegova obitelj je čak osjećala i olakšanje zato što se ne mora više brinuti o njemu

◦ ali izjava njegove sestre da ga se trebaju riješiti te da je najobičnija zvijer su Gregora slomile – imenica je u jednini, a glagol u množini
◦ ali izjave njegove sestre da ga se trebaju riješiti te da je najobičnija zvijer su Gregora slomile

◦ ali te pokušava ,,navući“ na čitanje kako bi saznali kraj i razumijevanje djela. – zamjenica je u jednini,a predikat u množini
◦ ali te pokušava ,,navući“ na čitanje kako bi saznao kraj i razumijevanje djela.
ZAREZ
◦ Osnovna pravila pri korištenju zareza su da se obavezno pojavljuje u slučajevima kao što su
1. nizanje - ako istovrsni djelovi dolaze jedan uz drugoga, usporedno, bez veznika, odvajaju se zapetom [Psiče, puše, kune,
psuje, grize, plače, jadikuje (August Šenoa)}
2. naknadno dodavanje - ako neki dio rečenice nije uže povezan s ostalim dijelovima te je umetnut u tu rečenicu, onda se on
odvaja zarezom (Bio je to, bar tako vele, najgori dan.). Naknadno dodavanje podrazumijeva dodavanje rečeničnoga priloga
(Svi sastanci su, nažalost, otkazani), surečenice (On je, dok sam ja još spavala, napravio doručak), dodatnoga objašnjenja ili
komentara (Odluka spada na stručnjake, odnosno na ljude koji se time bave).
3. suprotnost - zarez dolazi uvijek ispred: suprotnih veznika (a, ali, nego, već, no) i isključnih veznika (samo, samo što, tek, tek
što, jedino, jedino što)
4. zaključne nezavisno složene rečenice (veznici dakle, stoga, zato)
5. vokativ – uvijek se odvaja zarezom, osim ako nije odvojen uskličnikom (Molim te, Bože moj!)
6. inverzija (Dok ne dođeš, čekamo.), odnosno kada zavisna surečenica stoji ispred glavne, rečenica je u inverziji.
ZAREZ
POGREŠNO TOČNO

◦ Djelo Preobrazba napisano je početkom 20. ◦ Djelo Preobrazba napisano je početkom 20.
stoljeća odnosno pripada razdoblju stoljeća, odnosno pripada razdoblju
avangarde. avangarde. = naknadno dodavanje
ZAREZI U NZS REČENICAMA
POGREŠNO TOČNO

◦ Vrijedni su i stalno rade ali nisu nikome ◦ Vrijedni su i stalno rade, ali nisu nikome
potrebni, potrebni,
◦ Htio je nastaviti normalan život ali susret s ◦ Htio je nastaviti normalan život, ali susret s
obitelji mu je predočio obitelji mu je predočio
INVERZIJA
POGREŠNO
◦ Kada se Gregor preobrazio
njegova obitelj ga je još više
odbacivala.
◦ Iako su svi u kući bili gadljivi
sestra je skupila snage i prišla mu
◦ Nakon što je otkrio da nije san bio
je uplašen i zabrinut,
TOČNO
◦ Kada se Gregor preobrazio, njegova
obitelj ga je još više odbacivala.
◦ Iako su svi u kući bili gadljivi, sestra
je skupila snage i prišla mu
◦ Nakon što je otkrio da nije san, bio je
uplašen i zabrinut,
JOŠ NEKE OPASKE ZA ESEJ
◦ Nije dobro autora oslovljavati imenom.
npr. Kafkin odnos sa njegovom obitelji ne može se opisati kao loš, no nije bio onakav u kakvom bi Franz uživao ili osjećao se
prihvaćenim i normalnim
◦ Potrebno je razlikovati autora, pripovjedača i lika. Autor je Franz Kafka, Kafkin pripovjedač je u 3. licu jednine, a lik je Gregor Samsa,
npr. Kafkin je pripovjedač kroz lik Gregora Samse prikazao Kafkine osjećaje
◦ Pogrešno je: Kafka nas ovim ulomkom uvodi u „mračnu“ temu djela.
◦ Točno je: Kafkin pripovjedač nas ovim ulomkom uvodi u „mračnu temu djela.

◦ Ne treba pretjerivati s ponavljanjem istih riječi.

◦ U eseju je bolje koristiti oblike 3. lica (može se zaključiti) nego oblike 1. lica jednine ili množine (mogu zaključiti, možemo zaključiti).
◦ Ipak, u eseju se mogu koristiti oblici 1. lica, kada se iznosi vlastito mišljenje.
◦ Loše je rabiti pleonazme i započinjati rečenicu s ja (Ja mislim, Ja citiram i sl., Ja zaključujem).
◦ Što se tiče kompozicije eseja, eseje treba pisati kao zaokruženu cjelinu u tri kompozicijska
dijela (uvod, razrada i zaključak), koja ćete grafički odvojiti.
◦ Nije potrebno preskakati red kako biste označili novi kompozicijski dio. Svaki kompozicijski
dio (uvod, razrada i zaključak) označavamo tako da uvučemo početak prvoga reda u
navedenom ulomku dok ostale redove pišemo normalno.
◦ Primjer možete vidjeti u pravokutniku.
UVOD OZNAČEN
UVLAKOM Milutin Cihlar Nehajev, književnik i kritičar, najznačajniji je predstavnik hrvatske moderne, a
tu titulu osigurao je napisavši prvi pravi hrvatski moderni roman „Bijeg“. I dok ostali autori toga
vremena pišu novele i pjesme, Nehajev se prihvatio kompleksnoga oblikovanja ljudske psihe u
romanu i, poremetivši tako gotovo tradicionalnu linearnu kompoziciju, stvorio jedno od hrvatskih
RAZRADA
remek–djela.
OZNAČENA Životni pesimizam i besmisao, gotovo apsurd i ljudska rezignacija samo su neke od temeljnih
UVLAKOM ideja koje je Nehajev želio prikazati u romanu u kojemu ðuro Andrijašević simbolično „bježi“ od
vlastita života. ðuro je učitelj koji bi uskoro trebao svršiti ispite, dobiti namještenje, oženiti se
Verom Hrabarovom i proživjeti svoj život ugodno i u granicama uljuljane svakodnevice. Meñutim,
njegova psihička rastrojenost i duševni nemir dovode ga u stanje odgañanja društvenih obaveza
(ispita i ženidbe) te on, potaknut snažnom rezignacijom, „bježi“ u novi grad, novu sredinu i čim
dalje od odgovornosti.
◦ Tekst mora biti međusobno sadržajno povezan:
1) Svaki ulomak mora biti sadržajno kompaktan, odnosno rečenice koje obrađuju različite teme i problematike ulomka trebaju
međusobno biti povezane. To se postiže rečeničnim konektorima i modifikatorima.
2) Između uvoda i razrade, razrade i zaključka mora postojati logička veza. Završetak jednog ulomka treba nagoviještati temu
sljedećeg ulomka.
 Ono na čemu biste obavezno trebali poraditi jest rad na ulomku koji je ponuđen u
eseju i koji vam treba biti polazište za pisanje razrade eseja.
 U razradi interpretativnoga eseja nastojite razviti ideje koje ste naznačili u uvodu i
pokušajte uvjeriti čitatelja (ocjenjivača) u ispravnost svojih misli i zapažanja. U tome
će vam pomoći citati, koji potkrepljuju tezu koja je zaključna rečenica uvoda.
 Ulomak polaznog teksta služi kako biste problematizirali smjerenice, odnosno kako
biste svoje tvrdnje potrkrijepili citatima iz njega.
 U eseju je potrebno imati najmanje 4 citata ili parafraze iz ulomka.
 Također, obavezno ulomak morate smjestiti u kontekst djela.
◦ Još pogrešaka možete vidjeti na sljedećim stranicama:
101 najčešća pogreška u hrvatskom jeziku | Blog | Ciklopea
Jezični savjetnik – Institut za hrvatski jezik i jezikoslovlje (jezicni-savjetnik.hr)
Jezik - Ciklopea
https://sites.google.com/site/sikavicajoler/jezi%C4%8Dni-savjeti/jezi%C4%8Dni-savjetnici
POMOĆ PRI PISANJU ESEJA
◦ Kako napisati esej o Hamletu? - Hrvatski u Zemlji čudesa (hrvatskiuzemljicudesa.hr)