Sveuilite u Zadru

Odjel za nastavnike studije u Gospiu

Naglasne norme

Kolegij: Hrvatski jezik I.

Studentica: Valentina Frbear
Profesorica: dr.sc. Jasminka Brala-Mudrovi

KLJUNE RIJEI:
NAGLASCI
DUINA
BILJEENJE NAGLASAKA
NAGLAENE I NENAGLAENE RIJEI

Znakovi za naglaske
(Vladimir Ani, Josip Sili Pravopis hrvatskoga
jezika)
oznauju ton i duinu naglaenih slogova
nazivi kojima se sluimo sadre opis takvih svojstava naglaenih
slogova:
UZLAZNI

SILAZNI

KRATKI

DUGI

Primjeri: slava, noga, majka, ruka

 osim znakova za naglaske postoji znak

za dug slog bez uzlaznog ili silaznog
tona: a, i, e (o, u)
Primjeri: vojnika, misli
znak a pie se samostalno na
posljednjem slogu kada se eli uputiti
na gramatiki oblik padea
Primjer: ena, ali Dan ena, ne Dan ena

 Naglasci se mogu biljeiti i tako da se za sve upotrijebi znak ' :

('slava) - kratkosilazni naglasak
('ma jka) - dugosilazni naglasak
(no'ga) - kratkouzlazni naglasak
(ru 'ka) - dugosilazni naglasak

Znakovi za naglaske
(Josip Sili, Ivo Pranjkovi - Gramatika
hrvatskoga jezika)
razlikovna obiljeja fonema mogu se promatrati na

razini rijei, a to su: naglasak (akcent) i

duina (kvantiteta)
te na razini reenice: intonacija, odnosno njezini parametri:

(reenini) naglasak,
(reenina) stanka /pauza
(reenina) melodija

Naglasak i duina
na razini rjenika naglasak slui kao sredstvo razlikovanja
rijei od rijei
Primjer: sjenica (ptica) i sjenica (umanjenica od sjena)
na razini morfologije naglasak slui kao sredstvo razlikovanja
oblika rijei od oblika rijei
Primjer: ruci (D. jd. imenice ruka), ruci (L. jd.)
na toj razini i duina ima razlikovnu mo
Primjer: vojnika (G. jd. imenice vojnik ) i vojnika (G. mn.)

Vrste i biljeenje naglasaka

NAGLASCI I DUINA
Dugosilazni

Kratkosilazni

Dugouzlazni

Kratkouzlazni

1. nain
biljeenja

a - su a

a - riba

a- ruka

a - noga

2. nain
biljeenja

a - su a

a - riba

a ru ka

a - noga

3. nain
biljeenja

a - su:a

a:- ru:ka

IZVOR: Sili, J., Pranjkovi, I. (2007.) Gramatika hrvatskoga jezika za gimnazije i

visoka uilita, kolska knjiga; Zagreb

Mjesto naglaska i
duine
jedna rije ima jedan naglasak
jednoslone rijei imaju samo silazne naglaske
Primjeri: rob, glas
dvoslone rijei imaju sva 4 naglaska na 1. slogu
Primjeri: kua, sunce, rosa, tuga
troslone rijei takoer imaju sva 4 naglaska na 1. slogu
Primjeri: bratued, maslina, zabrana, naglasak
troslone rijei na 2. slogu imaju samo uzlazne naglaske
Primjeri: nizina, deviza

 vieslone rijei imaju na 1. slogu sva 4 naglaska

Primjeri: kukavica, majinstvo, maramica, predsjednitvo
a na 2., 3., 4. itd. slogu imaju samo uzlazne naglaske
Primjeri: pronalazak, prohodati
u klasinome hrvatskome standardnom jeziku na zadnjem
slogu silazni naglasci
zapadnotokavski govor silazni naglasak na zadnjem slogu
Primjeri: asistent, kontinent

 duina se u hrvatskome standardnom jeziku nalazi samo u

zanaglasnim slogovima
Primjeri: pjjeva, znanost, pjevam
duine u prednaglasnim slogovima nema

Naglaene i nenaglaene rijei

rijei koje imaju svoj naglasak - naglaene ili tonike rijeima
rijei koje nemaju svoga naglaska - nenaglaene ili atonike
nenaglaene rijei se izgovaraju zajedno s naglaenim rijeima
mogu biti iza i ispred naglaenih rijei:
NASLONJENICE (ENKLITIKE)
PRISLONJENICE (PROKLITIKE)

Naslonjenice (enklitike) ili zanaglasnice

nalaze se iza naglaenih rijei

u izgovoru se naslanjaju na rijei ispred sebe
to su: nenaglaeni oblici genitiva, dativa i
akuzativa linih zamjenica, posvojno-povratne
zamjenice, nenaglaeni oblici prezenta
pomonog glagola htjeti i vezniko-upitna
rije li
Primjeri: Vidim ga. (vdimga), Sreo sam ga.
(sr osamga), Bio sam svuda. (biosam)

Prislonjenice (proklitike) ili prednaglasnice

nalaze se ispred naglaenih rijei

to su: jednosloni prijedlozi i dvosloni (meu, mimo, preko,
prema i oko) te prijedlozi sloeni s prijedlogom iz (izmeu,
iznad, ispod, ispred) i nijena estica ne
Primjeri: Idem u grad. [ugrad],
Jesi li kodkue? [kodkue]

Zakljuak
se mogu unositi u tekstove prireene za potrebe
kolske nastave, kazalita, u poeziji radi oznake metra,
rjenicima
Duina je injenica strukture hrvatskoga jezika (gramatike) i
zato je treba pisati svugdje gdje gramatika to nalae
U hrvatskome jeziku ima rijei koje imaju svoj naglasak i
rijei koje nemaju
Hrvatski pravopis je umjereno fonoloko-morfoloki
Fonoloki : rijei se izgovaraju kako se piu
Morfoloki : rijei se izgovaraju drukije nego se piu
Neslaganje pravopisne i pravogovorne norme u proklitikama
i enklitikama
Naglasci