GLASOVNE PROMJENE

MORFOLOKI UVJETOVANE ALTERNACIJE

Nepostojano a je ono a koje se gubi i ponovno javlja u razliitim oblicima iste rijei
(uvijek u zadnjem slogu): kobac - kopca, gladak - glatka, hrabar - hrabriji.
Kada se najee javlja!
" nominativu jednine i genitivu mno#ine nekih imenica: vrabac-vrapca-
vrapci-vrabaca
momak-momka-momci-momaka
narana-narane-narane-naranaa
" nominativu jednine pridjeva (neodre$eni oblik)
"moran-umorna, modar-modra, bistar-bistra
" nominativu jednine nekih zamjenica:
Kakav-kakva, sav-svega, nekakav-nekakva
" kajkavskim govorima javlja se nepostojano e: %akovec & %akovca, 'ubec & 'upca
Zamjena l sa o l !o"al#a$ja
()*+,-) . / 0 (vokalizacija) & provodi se na kraju sloga ili rijei
- jd. ugao orao kotao misao
' jd. ugla orla kotla misli
1 jd. uglu orlu kotlu misli
) jd. ugao orla kotao misao
+edan od sluajeva kada se vokalizacija ne provodi jest nominativ jednine
i genitiv mno#ine imenica koje zavravaju na &lac: (ronilac, donosilac-
ronilaca, donosilaca).
zamjena . 20 ne provodi se: ako je ispred . dugi slog, u rijeima tu$eg
podrijetla.
PALATALIZACIJA
- je glasovna promjena u kojoj se velari k, g, h ispred samoglasnika e i katkada
ispred i prelaze u , #, .
K
ispred e , i
prelazi u vue, veliina
G prelazi u # plu#e, mno#ina
% prelazi u due, praina
C ispred e , i prelazi u mjesee, mjeseina
Z ispred e prelazi u # vitez-vite#e
3).)4).5()65+) 7, -)+%,89, 3:0;015 :
u vokativu jednine imenice mukog roda (uenik - uenie, <og & <o#e)
u tvorbi nekih imenica (knjiga- knji#ica, vrh-vrak)
1
u prezentu nekih glagola na -i- (vuem-vuku, vui, stri#em-strigu, strii)
u aoristu nekih glagola na -i- (pretekoh-pretee)
u tvorbi nekih glagola (muka-muiti)
u tvorbi nekih pridjeva (mlak-mlaan, prah- praan)
u nekim rijeima palatalizira se 6 ispred 5 i , (stric-stri-e, stri-ev)
SI&ILARIZACIJA
- je pojava u kojoj se velari k,g,h, samo u nekim oblicima ispred i zamjenjuju sibilantima
c, z, s.
75<5.):5()65+) 7, 3:0;015:
u dativu i lokativu jednine imenice #enskog roda (majka-majci)
u -, ;, 1, . i mno#ine imenica mukog roda (orah & orasima & orasi)
u imperativu nekih glagola na 95 (pei, vui)
u imperativu nekih glagola n 65 ( pecijah, vucijah)
75<5.):5()65+) 7, -, 3:0;015:
u #enskih imena i imenica koje znae stanovnice naseljenih mjesta
u prezimenima
u imenicama odmila (hipokoristici) baki, seki
imenice na -zga-, - cka, - ka, - ka, tka
u nekim zemljopisnim imenima
u genitivu mno#ine imenica #enskoga roda ispred nastavka - i
JOTACIJA
- stapanje nepalatalnog suglasnika s glasom j u nov palatalni suglasnik.
t = j > cvijet -cvijet - je & cvijee
d = j > $ mlad -mlad & ji & mla$i
h = j > puhati -puh - ju - puu
s = j > nositi -nos - jen & noen
z = j > # brz -brz = ji & br#i
g = j > # drag -drag = ji - dra#i
c = j > micati -mic = jem & miem
k = j > jak -jak = ji & jai
l = j > lj posoliti -posol=jen & posoljen
n = j > nj puniti -pun=jen - punjen
- ako osnovna rije zavrava na b, m , p i v ispred glasa j
umeemo suglasnik . -umetnuto (epentetsko .) koje se s
glasom j stapa u lj. (slomiti - slom - l -jen &slomljen).
4a se glasovna promjena zove epente#a
ZA '( VAKUF ) VAKUFLJANIN *ovdje epentetsko l dolazi izme$u ? i j)
+04)65+) 7, 30+);.+"+, ":
prezentu (nicati-niem)
2
imper?ektu (nositi-noah)
gl. pridjevu trpnom (baciti-baen)
komparativu nekih pridjeva (visok-vii)
instrumentalu nekih imenica (sol-solju)
u zbirnim imenicama - je- (grm-grmlje)

10<:0 +, (-)45: ako glagol zavrava na & ti, on ima jotiranu osnovu, ako zavrava
na &i palataliziranu osnovu. Kako e jo znati je li u prezentu glagola ija osnova
zavrava na & k, - g, - h dolo do palatalizacije ili jotacije! 7tavi glagol u @. l mno#ine
prezenta i i vidi je li dolo do promjene. )ko promjene nema (npr. od pei-peku), onda je
to palatalizacija. )ko promjena postoji (npr. mahati-mau), onda je to jotacija
NAVEZAK & ako na kraju nekih zamjenica i pridjeva dodamo Aa/ koje ne
mijenja znaenje rijei, dobivamo glasovnu promjenu navezak.
FONOLOKI UVJETOVANE ALTERNACIJE
JE+NA,ENJE SUGLASNIKA PO ZVU,NOSTI
#!-.n / 0 1 # 2 02 3 4 4 4
/e#!-.n p t " s 5 . 6 7 $ 8
B) -a$u li se dva suglasnika razliita po zvunosti, drugi mijenja
prvoga i oni se radi lakeg izgovora izjednaavaju .
C) )ko se na$u dva suglasnika od kojih je prvi zvuan, a drugi
bezvuan, prvi se zamjenjuje svojim bezvunim parnjakom.
@) )ko se na$u dva suglasnika od kojih je prvi bezvuan, a drugi
zvuan, bezvuni se zamjenjuje svojim zvunim parnjakom.
+ednaenje suglasnika po zvunosti se ne provodi:
ako se 1 nalazi ispred suglasnika s, , c, ,
u dvoslo#nim imenicama na dac, dak, tac, i tka
u nekim rijeima najee tu$eg podrijetla.
" nekih se rijei ne bilje#i jednaenje jer bi bilje#enjem jednaenja te rijei bile
te#e razumljive: podtajnik, predturski. Kada bismo zabilje#ili jednaenje, rije
bismo podtajnik pisali potajnik, a podtajnik i potajnik rijei su razliitoga znaenja
slo#enice s prijedlozima ispod i iznad:
JE+NA,ENJE PO MJESTU TVOR&E u jednaenju suglasnika po mjestu tvorbe
sudjeluju:
zubni glasovi ( z i s )
prednjonepani glasovi (, , d#, $, lj, nj, , #)
usneni glasovi (b, p, m)
zadnjonepani glas h
5 u ovoj glasovnoj promjeni prvi se ravna prema drugome:
3

s ispred , , lj, nj prelazi u s = epati> epati
nos = nja > nonja
z ispred d#, d, lj, nj prelazi u # kaz = njiv> ka#njiv
paz = ljiv > pa#ljiv
h ispred i prelazi u orah = i> orai
trbuh = i > trbui
drh = em > drem
n ispred b i p prelazi u m
- ne prelaze u m kada je na kraju prvog
dijela slo#enice:
jedanput, stranputica.
stan = beni > stambeni
obran = beni > obrambeni
Kada s i z ne prelaze u i #! 4o se doga$a kada se na$u ispred prednjonepanih
glasova lj i nj:
na poetku drugoga dijela slo#enice (izljubiti, raznjihati)
ako su lj i nj nastali stapanjem s glasom j nakon kraenja korijenskoga sloga
(slijep-sljepoaD snijeg & snje#an)
STAPANJE SUGLASNIKA & kada se jedan do drugoga na$u dva ista suglasnika, oni
se stapaju u jedan suglasnik (preddvorje-predvorje, bezzvuan-bezvuan).
7tapanje suglasnika ne provodi se u pismu u superlativu pridjeva koji zapoinju
zvonanikom j (najjai) i u nekim slo#enicama radi jasnoe (dvadesettreina,
izvannastavniE)
ISPA+ANJE *GU&LJENJE9 SUGLASNIKA
d i t ispred c i c u nekim rijeima sudac & sudca > suca, otac & otca > oca
d i t ispred su?iksa -tina slobod = tina > slobotina
<uzet = tina > <uzetina
Kad se suglasniki skupovi st, t, zd, #d
nadu ispred nekog drugog suglasnika
(osim r, v). ).5F " pismu se suglasnik t ne
gubi u nekim rijeima stranoga podrijetla.
)zbestni, protestni.
korist =na> korisna
kazalit =ni> kazalini
obrast = la > obrasla,
godit(e) = nji > godinji
nu#d (a) = na > nu#na
Kada se su?iks -ski nade iza suglasnika i
, suglasnik s iz tog su?iksa ispada (gubi
se).
ribi = ski > ribiki
'ospi = ski > gospiki
4