RIJEČI

PROMJENJIVE NEPROMJENJIVE
1. IMENICE 1. PRILOZI
2. PRIDJEVI 2. PRIJEDLOZI
3. ZAMJENICE 3. VEZNICI
4. GLAGOLI 4. USKLICI
5. BROJEVI 5. ČESTICE

PROMJENJIVE VRSTE RIJEČI

1. IMENICE ( dječak, stol )
Imenice su promjenjiva vrsta riječi kojima imenujemo bića, stvari i pojave.
Imenice dijelimo na:
OPĆE IMENICE – imenuju sva bića, stvari ili pojave iste vrste ( djevojčica, stablo, žena, kiša,
rijeka )
VLASTITE IMENICE - imenuju točno određeno biće, stvar ili pojavu. Pišu se velikim početnim
slovom.( Petra Letić, Ivo Kos, Bruno Pedišić, Lino Pedišić )

Imenice se mijenjaju po padežima, broju (jednina i množina). Imenice mogu biti muškoga,
ženskoga ili srednjega roda.

padež padežno pitanje primjer

nominativ Tko?, Što? dječak, stol

genitiv Koga?, Čega? dječaka, stola

dativ Komu?, Čemu? dječaku, stolu

akuzativ Koga?, Što? dječaka, stol

vokativ Oj!, Ej! dječače

lokativ O kome?, O čemu? dječaku, stolu

instrumental (S) kim?, (S) čim? dječakom, stolom

2. PRIDJEVI (( hrvatski, lijep)

Pridjevi su riječi kojima se pobliže opisuju ili određuju svojstva imenica.

Pridjeve dijelimo na:
 OPISNI PRIDJEV – SVOJSTVO ( kakvo je što ? ) / kvrgava maslina ( kakva je maslina ? )
 POSVOJNI PRIDJEV – PRIPADNOST ( čije je što ? ) / istarska maslina ( čija je maslina? )
Posvojni pridjevi izvedeni od vlastitih imenica koji završavaju na –ov, - ev, -in pišu e velikim
početnim slovom. ( Ivan – Ivanov pas, Eva – Evina kuća, Mirta – Mirtin vrt )
Posvojni pridjevi izvedeni od vlastitih imenica koji završavaju na – ski, - ški, -čki, - ćki pišu se
malim početnim slovom. ( Hrvatska – hrvatski jezik, Njemačka – njemački vlak, Pag – paški
sir )
 GRADIVNI) PRIDJEVI ( Od čega je što ? ) od čega je što napravljeno. (zlatni, drveni,
željezni)
Pridjevi imaju posebne oblike za rod, broj i padež
Oblici pridjeva:
NEODREĐENI PRIDJEV – ( Kakav ? ) Plod masline je crn.
ODREĐENI PRIDJEV – ( Koji ? ) Cni plod masline je ukusniji.

padežno pitanje primjer u primjer u

padež jednini množini

nominativ Tko?,  Što? star stari

genitiv Koga?,  Čega? stara starih

dativ Komu?, Čemu? staru starim(a)

akuzativ Koga?,  Što? star(a) stare

vokativ Oj!,  Ej! star stari

lokativ O kome?, O čemu? staru starim(a)

instrumental (S) kim?, (S) čim? starim starim(a)

Stupnjevanje pridjeva je uspoređivanje pridjeva po stupnju svojstva koje izriču.

miran mirniji najmirniji

pozitiv komparativ superlativ

 STUPNJEVI

1.stupanj 2.stupanj 3. stupanj

pozitiv komparativ superlativ
izriče svojstvo izriče isto svojstvo u izriče svojstvo u
većoj mjeri najvećoj mjeri

Tvorba komparativa
pametan pametniji nastavak - ije
jak jak+ji jači nastavak - ji – provodi se jotacija
lijep ljepši nastavak – ši
u komperativu se ije zamjenjuje s je

Tvorba superlativa
pametniji najpametniji
jadan najjadniji predmetak naj + komparativ
duhovitiji najduhovitiji

dobar-bolji najbolji
zao-gori-najgori pridjevi s promijenjenom osnovom
malen-manji-najmanji

3. ZAMJENICE

Zamjenice su riječi koje zamjenjuju neke druge riječi.

Dijelimo ih na:
 OSOBNE ZAMJENICE
 POSVOJNE ZAMJENICE
 POVRATNE ZAMJENICE
 POVRATNO-POSVOJNE ZAMJENICE
 POKAZNE ZAMJENICE

OSOBNE ZAMJENICE
Osobne zamjenice su riječi koje zamjenjuju imenice i znače govornika, sugovornika,
negovornika i predmete.

osoba jednina množina

govornik ja mi
sugovornik ti vi
negovornik on,ona,on oni,one,ona
o
Osobne zamjenice su:
- sklonjive riječi,
- mijenjaju se po padežima,
- u genitivu, dativu i akuzativu imaju dva oblika- naglašeni i nenaglašeni

Nenaglašeni oblik ne može stajati na početku rečenice. Na početku rečenice mogu stajati
samo naglašeni oblici zamjenice.
Osobne zamjenice koje znače negovornika i predmete imaju oblike za sva tri roda. Promjena
po rodu obilježje je pridjeva, pa se zovu pridjevne zamjenice.
Zamjenice ( ja, ti, mi, vi ) nemaju različite oblike za sva tri roda pa se nazivaju imeničkim
zamjenicama.
padež padežno pitanje primjer u jednini primjer u množini

nominativ Tko?,  Što? ja vi

genitiv Koga?, Čega? mene, me vas

dativ Komu?, Čemu? meni, mi vama, vam

akuzativ Koga?, Što? mene, me vas

vokativ Oj!,  Ej! - vi

lokativ O kome?, O čemu? meni vama

instrumental (S) kim?, (S) čim? mnom, mnome vama

POSVOJNE ZAMJENICE
- zamjenjuju posvojne pridjeve.
- Označavaju pripada li nešto govorniku ( ja, mi ) sugovorniku ) ti, vi ) ili negovorniku
( on/ona/ono ; oni/one/ona )
- posvojne zamjenice su : moj,tvoj, njegov,njezin,naš,vaš,njihov
- ima tri roda: moj, moja, moje
- sklanjaju se kao pridjevi
padež padežno pitanje primjer u jednini primjer u množini
auto auto

nominativ Tko?,  Što? moj moji

genitiv Koga?, Čega? mojeg(a), mog(a) mojih

dativ Komu?, Čemu? mojem(u), mom(u) mojim

akuzativ Koga?, Što? mojeg(a), mog(a) (za moje

živo), moj (za neživo)

vokativ Oj!,  Ej! moj moji

lokativ O kome?, O čemu? mojem(u), mom(e) mojim

 instrumental (S) kim?, (S) čim? mojim mojim

POVRATNE ZAMJENICE
- označuje da vršitelj radnje radnju vrši na samome sebi
- predmet radnje ne može biti u nominativu i vokativu
- zamjenice sebe, se zamjenjuju imenice i sve osobne zamjenice kada je vršitelj radnje
ujedno i predmet radnje
- samo je jedna povratna zamjenica za sve osobe u jednini i množini

SEBE SE

naglašeni nenaglašeni

padež padežno pitanje primjer

nominativ Tko?,  Što? -

genitiv Koga?,  Čega? sebe, se

dativ Komu?, Čemu? sebi, si

akuzativ Koga?,  Što? sebe, se

vokativ Oj!,  Ej! -

lokativ O kome?, O čemu? (o) sebi

instrumental (S) kim?, (S) čim? (sa) sobom

POVRATNO-POSVOJNE ZAMJENICE
- zamjenjuju posvojne zamjenice, označava da nešto pripada subjektu
- povratno – posvojna zamjenica je svoj
- muški rod jednine u akuzativu ima različite oblike za živo i neživo

padež padežno pitanje Primjer u jednini Primjer u množini

nominativ Tko?, Što? svoj svoji

genitiv Koga?,  Čega? svojeg(a), svog(a) svojih

dativ Komu?, Čemu? svojemu(u), svom(u) svojim

akuzativ Koga?,  Što? svojeg(a), svog(a) (za živo), svoj svoje

(za neživo)

vokativ Oj!, Ej! - -

lokativ O kome?, O čemu? svojem(u), svom(e) svojim

 instrumental (S) kim?, (S) čim? svojim svojim

Sklonidba:
- sve posvojne zamjenice i povratno – posvojne zamjenice svoj sklanjaju se kao
posvojni pridjevi
- imenicom koju označavaju slažu se rodu, broju i padežu

POKAZNE ZAMJENICE
- su riječi koje upotrebljavamo kada nešto pokazujemo
- to su: onaj, ovaj, taj, ovolik, onolik
- upućuju na udaljenost onoga o čemu se govori i govornika
- odgovaraju na pitanja : KOJI? KAKAV? KOLIKI ?
- imaju tri roda, oba broja i sklonidbu

padež padežno pitanje primjer u jednini primjer u množini

nominativ Tko?, Što? ovaj ovi

genitiv Koga?,  Čega? ovog(a) ovih

dativ Komu?, Čemu? ovom(u) ovim

akuzativ Koga?,  Što? ovog(a) (za živo), ovaj (za neživo) ove

vokativ Oj!, Ej!

lokativ O kome?, O čemu? ovom(e) ovim

instrumental (S) kim?, (S) čim? ovim ovim

4. GLAGOLI
Glagoli su riječi kojima izričemo radnju, stanje i zbivanje.
Glagoli radnje označuju svjesno djelovanje ( trčati, hodati, pogledati, dati, nositi )
Glagoli zbivanja označuju događaje koje uzrokuju prirodne sile i koje nije uvjetovano našom
voljom ( grmjeti, kišiti, sazrijevati, rast )
Glagoli stanja označuju stanje u kome se ništa ne radi niti se išta zbiva ( stajati, ležati, spavati,
šutjeti )
Glagolske su kategorije vrijeme (sadašnje – prezent; prošlo – aorist, imperfekt, perfekt,
pluskvamperfekt; buduće – futur I., futur II.), lice (prvo, drugo, treće), broj (jednina,
množina) i način (zapovjednost – izriče se imperativom, uvjetnost radnje – izriče se
kondicionalom I. i kondicionalom II.).

Glagoli se prema vidu dijele na svršene, nesvršene i dvovidne, tj. one koji su i svršeni i
nesvršeni. Nesvršeni glagoli mogu odgovoriti na pitanje Što sada radiš?, a svršeni se mogu
umetnuti u rečenicu Kad (nakon što…….., doći ću). Svršenost/nesvršenost dvovidnih glagola
prepoznaje se u kontekstu.
Glagoli se prema predmetu radnje dijele na prijelazne, neprijelazne i povratne.
Prijelazni glagoli uza se imaju izravni ili pravi objekt, tj. objekt u akuzativu, npr. čitati novine.
Neprijelazni glagoli nemaju objekt u akuzativu, tj. mogu biti bez objekta ili imati neizravni
objekt ( hodati ulicom, hodati po ulici ).
Povratni su glagoli oni koji uza se imaju se. Povratni se glagoli dijele na prave povratne,
neprave povratne i uzajamno povratne.
Od glagola se izvode i pridjevi :
Glagolski pridjev radni - tvori se od infinitivne osnove svršenih i nesvršenih glagola
dodavanjem nastavaka -o ili -ao, -la, lo u jednini te -li, -le, -la u množini. Nastavak -ao za
muški rod jednine dolazi ako infinitivna osnova završava zatvornikom .
Glagolski pridjev trpni - Tvori se najčešće od infinitivne osnove svršenih i nesvršenih
prijelaznih glagola i nastavaka:
-n, -na, -no, -ni, -ne, -na
-en, -ena, -eno, -eni, -ene, -ena
-jen, -jena, -jeno, -jeni, -jene, -jena
-t, -ta, -to, -ti, -te, -ta

5. BROJEVI

Brojevi su riječi kojima izričemo količinu i poredak.

Dijelimo ih na:
Glavni brojevi - izriču točnu količinu čega (odgovaraju na pitanje Koliko čega ima? Jedan.,
Dva.) i
redni brojevi - izriču koje je što po redu ( odgovaraju na pitanje Koji je po redu? Prvi.,
Drugi.). Iza rednih brojeva uvijek pišemo točku.
Sklonidbu imaju : glavni brojevi (jedan, dva, tri ), složeni brojevi koji njima završavaju i svi
redni brojevi.

Glavni brojevi
padež padežno pitanje primjer u jednini primjer u množini

nominativ Tko?, Što? jedan dva

genitiv Koga?,  Čega? jednog(a) dvaju

dativ Komu?, Čemu? jednom(u) dvama

akuzativ Koga?,  Što? jednog(a) (za živo), jedan (za dva

neživo)

vokativ Oj!, Ej! - -

lokativ O kome?, O čemu? jednom(e) dvama

instrumental (S) kim?, (S) čim? jednim dvama

Redni brojevi
padež padežno pitanje primjer

nominativ Tko?, Što? prvi

genitiv Koga?,  Čega? prvog(a)

dativ Komu?, Čemu? prvom(u)

akuzativ Koga?,  Što? prvog(a) (za živo), prvi (za neživo)

vokativ Oj!, Ej! -

lokativ O kome?, O čemu? prvom(e)

instrumental (S) kim?, (S) čim? prvim

NEPROMJENJIVE VRSTE RIJEČI
1. PRILOZI
- su nepromjenjive vrste riječi, prilažu se glagolima
- izriču okolnosti radnje : mjesto, vrijeme i način
MJESNI PRILOZI
Odgovaraju na pitanja: gdje?, kamo?, kuda?, odakle?, otkud?, dokle?, dokud?
(Ovdje, tu, ondje, nigdje, gore, dolje, sprijeda, straga, naprijed, natrag, ovamo, tamo, onamo)
VREMENSKI PRILOZI
Odgovaraju na pitanja: kada?, otkada?, dokada?
(Sada, tada, onda, nikada, ponekad, jučer, danas, sutra, ljetos, prije, poslije, sinoć, oduvijek,)
NAČINSKI PRILOZI
Odgovaraju na pitanja: kako?, kojim načinom?
(Ovako, tako, onako, lijepo, ružno, svakako, nekako, nikako, iznenada, odjednom, napamet)
KOLIČINSKI PRILOZI
Odgovaraju na pitanje: koliko?
(malo, puno)

2. PRIJEDLOZI
- izriču odnos između bića, stvari i pojava, izriču odnose među riječima u rečenici
- nepromjenjiva vrsta riječi
- prijedlozi se predlažu ( stoje iza imenica ) i određuju njihov oblik
NAJČEŠĆI PRIJEDLOZI: na, o, pa, pri, prema, u, iz, bez, pokraj, kraj, kod, s(a), k(a), niz, pred
PRIJEDLOG ( S)A
s prijateljicom, s bratom – temeljni oblik prijedloga, najčešći
sa sestrom, sa Zrinkom, - ispred riječi koje počinju glasovima s, š, z, ž
PRIJEDLOG ( K)A
k prijateljima, k sestri – temeljni oblik
ka Katarini, ka gradu - ispred riječi koje počinju glasovima k ili g

3. VEZNICI
- nepromjenjiva vrsta riječi
- povezuju riječi, skupove riječi i riječi i rečenice
VRSTE VEZNIKA: i, pa, pak, te, ni, niti, ali, no, nego, da, ako

4. USKLICI
- nepromjenjiva vrsta riječi
- iskazuju osjećaj, dozivanje, oponašanje zvukova u prirodi
veselje - ah, aj, eh, ehe, oh, bravo, he-he, hura, jupi,
dozivanje, poticanje- ej, halo, hej, hop, o, oj,
oponašanje zvukova iz prirode -buć, fiju, pljas, pljus

5. ČESTICE
- nepromjenjiva vrsta riječi kojima se preoblikuje, potvrđuje ili niječe značenje rečenice
- česticama se iskazuje govornikovo stajalište o onome o čemu se govori
- najčešće čestice: da, evo, eto, eno, kao, li, ma, ne, zar ,neka, bar, baš, čak
Čestica li piše se odvojeno od oblika glagola biti (Je li to zaista istina?)