PROMJENJIVE I NEPROMJENJIVE VRSTE RIJEČI

Imenice su vrsta riječi kojima imenujemo:

• bića
mama, čovjek, mrav
• stvari
čaša, stol, majica
• pojave
kiša, ljepota, poledica

Kod imenica razlikujemo gramatički rod:

• muški
Mrav
• ženski
vatra
• srednji
selo

gramatički broj (jednina, množina)

mrav - mravi
vatra - vatre
selo - sela

Ova- vatra, ove - vatre

ovaj- mrav, ovi - mravi
ovo- selo, ova - sela

Opća imenica je ...

... ime zajedničko svim bićima, svim predmetima ili svim
pojavama iste vrste; piše se malim početnim slovom

kuća, oblak, dijete

Vlastita imenica imenuje ...

... samo jedno određeno biće, stvar ili pojavu;
piše se velikim početnim slovom.

Mačak Miki, uragan Katarina, patuljak Ljutko,

djevojčica Sara, tvrtka Exportdrvo

Promjenjive riječi su ...

... riječi koje mogu mijenjati oblik.

Vidim žuti cvijet, ali nema crvenoga cvijeta.

Napisala sam pjesmu o cvijetu.

Djevojka hoda s cvijetom u kosi.

cvijet Ø (oznaka za nulti nastavak)
cvijet   a
cvijet   u
cvijet   e
cvijet   om

          

Promjenjiva riječ
osnova +nastavak

(nepromjenjivi dio riječi, nosi značenje) promjenjivi dio riječi, daje oblik)

Promjenjive riječi su:

•imenice
•zamjenice
•pridjevi
•glagoli
•brojevi

nepromjenjive riječi su ...

... riječi koje ne mijenjaju oblik.

Brzo ću napisati zadaću. Seka će se brzo vratiti.

Stojim u redu. Radim u uredu.
Pjevam i plešem. On je lijep i mlad.
Uh, što sam se umorila. Uh, kako je vruće.
Želiš li bombon? Je li Marko tvoj prijatelj?

Nepromjenjive riječi su ...

• prilozi
• prijedlozi
• veznici
• usklici
• čestice
Ponovi i zapamti!

Promjenjive Nepromjenjive
riječi riječi
imenice prilozi
zamjenice prijedlozi
pridjevi veznici
glagoli usklici
brojevi čestice
PRILOZI:
a) prilažu se glagolu
b) nepromjenjive su riječi
c) kazuju okolnosti glagolske radnje

Jučer sam puno hodala uzbrdo pa me sada bole noge.

Hrabro se suočavala sa svim problemima.
Slučajno mi se prolila voda.
Ondje je miran park. Stoga ću odmah početi čitati.

Kada?...jučer, sada, odmah...vremenski prilog

Gdje?...ondje, uzbrdo...mjesni prilog
Kako?...hrabro, slučajno...načinski prilog
Koliko?...puno...količinski prilog
Zašto?...stoga...uzročni prilog

NAJČEŠĆE VRSTE PRILOGA SU:

• vremenski
• načinski
• mjesni

VREMENSKI PRILOZI izriču ...

...vrijeme glagolske radnje, odgovaraju na pitanja:

Kada? - sada, odmah, sutra, uskoro, rano, rijetko

Otkada? - oduvijek, odmalena, odavno
Dokada? - uskoro, nikada, zauvijek, tek

NAČINSKI PRILOZI izriču...

...Način glagolske radnje, odgovaraju na pitanja:

Kako?
Na koji način?- tako, dobro, tako, jadva, pažljivo

MJESNI PRILOZI izriču..

...mjesto glagolske radnje, odgovaraju na pitanja:

Gdje?- ovdje, tu, daleko, gore, blizu

Kamo?- ovamo, tamo, onamo, nikamo
Kuda?- ovuda, onuda, nikuda
Odakle?- odozgo, izvana, odande
Dokle?- dovde, dotle

UPITNI PRILOZIsu upitne riječi:

• kada?
• otkada?
• dokada?
• kako?
Kuda ideš? Onuda. put kojim se krećemo
Kamo ideš? Dolje. cilj kretanja
Gdje si? Vani. mjesto radnje

Gdje? Kako? Koliko?

ovdje......ovako.....ovoliko gdje, kako, koliko sam ja - govornik
tu...........tako........toliko gdje, kako, koliko si ti - sugovornik
ondje......onako.....onoliko gdje, kako, koliko ni ja, ni ti - negovorna osoba

Razlikujemo priloge i pridjeve!

Prilog stoji uz Glagol i nepromjenjiva je riječ.

Pridjev uz Imenicu i promjenjiva je riječ.

Martina je lijepo recitirala pjesmu. (prilog)

Odgovara na pitanje "Kako se što radi?".

Cvijeće je lijepo. (pridjev)

Odgovara na pitanje "Kakvo je što?".

PRIJEDLOZI
Prijedlozi su riječi koje označuju odnose među riječima u rečenici.

Knjiga je na stolu, odmah pored računala.

Sutra ću s prijateljima ići u kino.

Između naselja je velika rijeka.

Stojim ispred tebe, odmah uz klupicu.

Mimo nas su prošla već četiri automobila.

Neću više čistiti za tobom!

Poslije njega sam ja na redu.

Putujem prema trgu nasuprot tvoje ulice.

Letimo iznad Zagreba.

Prijedlozi su nepromjenjiva vrsta riječi, ali ..... utječu na oblik imenice ispred koje stoje.

Knjiga je...
•iznad stola
•nad stolom
•na stolu
•pod stolom
•ispred stola
•iza stola
• pored stola
• uz stol

Mogu stajati i ispred zamjenica.

Stojim ispred tebe.

Upotreba prijedloga s/sa i k/ka

Uvijek sa:
• ispred riječi koje počinju sa s, š, z, ž, -ks, -ps
ženom, sa šeširom, sa Ksenijom, sa psom, sa zastavom, sa žabicom
• ispred mnom
Želiš li samnom popiti kavu?
• ispred jednog slova
To se piše sa č.

Uvijek ka:
• ispred riječi koje počinju sa k, g
ka knjizi, idem ka gradu
• ispred riječi koje počinju sa suglasničkim skupom što završava na -k, -g
ka školi, ka zgradi

Razlikujemo priloge i prijedloge!

Prilog stoji uz glagol.

Prijedlog uz imenicu (ili zamjenicu).

Doći će poslije. (prilog)

Poslije Maje kreće Iva.(prijedlog)

Ne prilazi mi blizu! (prilog)

Prijatelji me već čekaju blizu kazališta. (prijedlog)

Razlikuj!

Uoči blagdana sve je okićeno. (prilog)

Gledaj me u oči! (prijedlog + imenica)

Umjesto jabuka kupila sam jagode. (prilog)

Predvečer stižem u mjesto Jablanac. (prijedlog + imenica)

Prijedlog kroz označava kretanje! (ne valja ga upotrebljavati za označavanje sredstva)

Vozimo se kroz Gorski kotar.

ali ne Kroz učenje stječemo znanje (Učeći stječemo znanje.)
Razlikuj!

Zbog označava uzrok, a radi namjeru!

Učimo zbog neznanja. (učimo jer ne znamo)

Učimo radi neznanja. (učimo jer želimo steći znanje)

Zatvoreno zbog preuređenja. (zatvoreno je jer traju radovi)

Zatvaramo radi preuređenja. (zatvorit ćemo kako bismo započeli radove)

Veznici, usklici i čestice

Veznici su nepromjenjive riječi koje ... povezuju riječi, skupove riječi i jednostavne
rečenice u složene.

Veznici su:
i, pa, te, ni, niti, a, ali, nego, već, no, ili, čim, jer, kao, ma, da, dakle, dok...

Službu veznika mogu imati i neke druge riječi i skupovi riječi:

zato, budući da, koji, čiji, što, gdje, kamo, već itd. Više o tome naučit ćete kasnije uz
složene rečenice.

Ugledala sam Anu i Petru pa sam ih pozvala na kavu i kolače. (dvije jednostavne
rečenice)

Napisala sam zadaću kad sam stigla kući.

Kad sam stigla kući , napisala sam zadaću.

Ako je surečenica s veznikom na prvom mjestu (to se zove inverzija), odjeljuje se

zarezom!

Usklici su nepromjenjive riječi koje služe za izricanje:

• osjećaja
• dozivanje
• poticanje
• oponašanje zvukova

Usklici su ...
... samostalni, u rečenici se ne vezuju uz druge riječi,nisu dio ni subjektnog ni predikatnog
skupa,
odvajaju se zarezom ili uskličnikom.

Primjer:
Hej, pa gdje si bila? (dozivanje)
Pst! Čut će nas. (upozoravanje)
Juhu, dobila sam peticu! (zadovoljstvo)
Fiju, buć, pljus, tik-tak. (oponašanje zvukova)
Mic-mic, vau-vau! (oponašanje i dozivanje zvukova)
Jao, stradat ćemo! (strah)

Čestice su ...nepromjenjive riječi koje služe za oblikovanje i preoblikovanje rečenica.

Čestice su:
...da, dakle, ne, zar, li, svakako, put, puta, god, dabome, makar, naravno...

Znam matematiku.→Ne znam matematiku

Znam li matematiku?

Naravno, znam matematiku.

Neka to pospremi!

Koliko god se trudio, ne možeš uvijek uspjeti.

Zar ne vidiš?

Vidjela sam to samo tri puta.

Čujemo se neki drugi put.

Čestice koje iskazuju odnos govornika prema onome što govori odvajaju se zarezom.

Tako, dakle, stvari stoje.

Ja se, naravno, slažem da Barbari kupimo poklon.

Sve je to lijepo, makar, ja bih ipak dodala još malo boje.