CIJELI BROJEVI

Svi pozitivni cijeli brojevi ( prirodni brojevi ), broj 0 i svi negativni cijeli brojevi zajedno čine skup cijelih brojeva koji
označavamo Z ( njem. Zahl = broj ) :

Z = {..., -3, -2, -1, 0, 1, 2, 3,...}

Znak + ili – ispred broja naziva se predznak broja.

Ako ispred broja ne piše predznak, znači da je taj broj pozitivan (ili nula), jer predznak + možemo i izostaviti.

Negativni brojevi su brojevi koji imaju ispred sebe uvijek znak – .

Za broj nula kažemo da nije ni pozitivan ni negativan cijeli broj.

Prikazivanje cijelih brojeva na pravcu:

Točka pridružena neposrednom sljedbeniku cijelog broja nalazi se desno, a točka pridružena neposrednom
prethodniku lijevo od točke pridružene tom broju.

Suprotni brojevi. Apsolutna vrijednost :

Brojevi koji se razlikuju samo u predznaku jesu suprotni brojevi .

Broj 0 ( nula ) suprotan je samom sebi.

Na brojevnom pravcu parovi suprotnih brojeva međusobno su simetrično smješteni s obzirom na nulu.
Apsolutna vrijednost cijelog broja jest udaljenost tog broja od nule na brojevnom pravcu.

Apsolutna vrijednost svakog cijelog broja ( osim broja 0 ) jest pozitivan broj.

Suprotni brojevi imaju jednake apsolutne vrijednosti jer su jednako udaljeni od ishodišta.

Uspoređivanje cijelih brojeva :

Svaki pozitivan cijeli broj veći je od svakog negativnog cijelog broja.

Svaki pozitivan broj veći je od broja 0 .

Svaki negativni cijeli broj manji je od svakog pozitivnog cijelog broja ( prirodnog broja ).

Svaki negativan broj manji je od broja 0 .

Od dva pozitivna cijela broja veći je onaj koji ima veću apsolutnu vrijednost ( koji je dalji od broja 0 na brojevnom
pravcu).

Od dva negativna cijela broja veći je onaj koji ima manju apsolutnu vrijednost ( koji je bliži broju 0 na brojevnom
pravcu).

Gledano na brojevnom pravcu, od dvaju brojeva veći je onaj desno.

ZBRAJANJE CIJELIH BROJEVA

Zbrajanje cijelih brojeva jednakih predznaka :

Zbroj cijelih brojeva jednakih predznaka određuje se tako da se taj predznak prepiše, a apsolutne vrijednosti
pribrojnika zbroje.

Zbrajanje cijelih brojeva različitih predznaka : 

Zbroj cijelih brojeva različitih predznaka određuje se tako da se prepiše predznak

pribrojnika veće apsolutne vrijednosti, a apsolutne vrijednosti pribrojnika oduzmu, od

veće manja.
Zbroj dvaju suprotnih cijelih brojeva jednak je nuli.

SVOJSTVA ZBRAJANJA CIJELIH BROJEVA

( I ) Neutralni element:

Za svaki cijeli broj a vrijedi :

a + 0 = 0 + a = a .

Cijeli broj se ne mijenja ako mu se pribroji nula.

Nula je neutralni element skupa Z s obzirom na zbrajanje .

( II ) Svojstvo komutativnosti:

Za svaka dva cijela broja a i b vrijedi :

a + b = b + a .

Zbroj se ne mijenja ako pribrojnici zamjene mjesta.

( III ) Svojstvo asocijativnosti:

Za svaka tri cijela broja a , b i c vrijedi :

( a + b ) + c = a + ( b + c ) .

( IV ) Suprotan broj :

Za svaki cijeli broj a postoji njemu suprotan cijeli broj – a takav da vrijedi:

a + ( – a ) = – a + a = 0 .

SAVJET :

Ako zbrajamo više pribrojnika, korisno je najprije zbrojiti suprotne brojeve ( ako ih
ima ).Suprotne pribrojnike precrtamo ( poništimo ) jer je njihov zbroj nula. Zatim 
posebno zbrojimo negativne, a posebno pozitivne cijele brojeve. Na kraju odredimo
njihov zbroj.

ODUZIMANJE CIJELIH BROJEVA

Znak – ( minus ) ima trostruko značenje :

1.predznak cijelog broja : npr. – 7 °C ;

 2.znak za oduzimanje : npr. 25 – 9 = 16 ;
3.znak za suprotan broj : npr. broj – ( – 10 ) suprotan je broju – 10 .

RAD SA ZAGRADAMA

(I ) Ako je ispred zagrade znak + , zagradu i taj znak izostavimo, a brojeve koji su bili u zagradi prepišemo s
takvim predznacima kakve su imali.

Jednako postupimo ako je zagrada na početku brojevnog izraza i pred njom nema znaka.

( II ) Ako je ispred zagrade znak – , zagradu i taj znak izostavimo, a svakom broju koji je bio u zagradi
promijenimo predznak ( zamijenimo ga njegovim suprotnim brojem ).

( III ) Ako se u brojevnom izrazu pojavljuje više zagrada od kojih su jedne unutar drugih, počinjemo izostavljanje
zagrada od unutarnjih prema vanjskim.

( IV ) Ako se u brojevnom izrazu pojavljuju različite vrste zagrada, tada:

1. najprije izostavljamo okrugle zagrade ();

2. zatim izostavljamo uglate zagrade [];

3. na kraju izostavljamo vitičaste zagrade {}.

MNOŽENJE CIJELIH BROJEVA

Dva cijela broja množe se tako da im se pomnože apsolutne vrijednosti. Umnožak je pozitivan cijeli broj ako su oba
faktora pozitivni cijeli brojevi ili su oba negativni cijeli brojevi. Umnožak je negativan cijeli broj ako je jedan faktor
pozitivan cijeli broj, a drugi negativan cijeli broj.
Svojstva množenja cijelih brojeva:
1. Umnožak bilo koja dva cijela broja jest cijeli broj.

2. Množenje cijelih brojeva je komutativno:

Umnožak se ne mijenja ako faktorima zamijenimo mjesta.

3. Množenje cijelih brojeva je asocijativno:

Umnožak se ne mijenja ako faktore na bilo koji način udružimo pa ih

pomnožimo.

4. Množenje cijelih brojeva je distributivno prema zbrajanju:

Zbroj cijelih brojeva a + b množimo cijelim brojem a tako da svaki 

pribrojnik tog zbroja pomnožimo brojem a i dobivene umnoške zbrojimo.

5. Broj 1 je neutralni element za množenje cijelih brojeva:

Umnožak bilo kojega cijelog broja a i broja 1 je broj a .

6. Ako bilo koji cijeli broj a, različit od nule, pomnožimo s –1,

dobit ćemo suprotan broj –a : 

7. Umnožak bilo kojeg cijelog broja a i nule jednak je nuli :

Ako je u umnošku bar jedan faktor nula, umnožak je jednak nuli.

 Predznak umnoška od tri ili više faktora:

Ako je u umnošku broj negativnih faktora paran, umnožak je pozitivan, a ako je broj negativnih faktora
neparan, umnožak je negativan.

Redoslijed računanja:

Ako je u zadatku prisutno više računskih operacija, tada se najprije izvodi množenje (i dijeljenje), a zatim
zbrajanje i oduzimanje.

Ako su u zadatku zagrade, tada najprije izračunavamo ono što je u zagradama.

DIJELJENJE CIJELIH BROJEVA

Dva cijela broja dijele se tako da im se podijele apsolutne vrijednosti (ako su im apsolutne vrijednosti djeljive ).

Ako su djeljenik i djelitelj oba pozitivni cijeli brojevi ili oba negativni cijeli brojevi, količnik je pozitivan cijeli
broj.

Ako je djeljenik pozitivan cijeli broj, a djelitelj negativan ili je djeljenik negativan cijeli broj, a djelitelj
pozitivan, količnik je negativan cijeli broj.

Količnik nule i svakog cijelog broja a različitog od nule je nula:

Upozorenje:

Nulom se ne može dijeliti:

Redoslijed računanja:

Ako je u zadatku prisutno više računskih operacija, tada se najprije izvodi množenje i dijeljenje , a zatim
zbrajanje i oduzimanje.

Ako su u zadatku zagrade, tada najprije izračunavamo ono što je u zagradama.

IZLUČIVANJE ZAJEDNIČKOG FAKTORA

Jednakost a · ( b + c ) = a · b + a · c kojom zapisujemo svojstvo distributivnosti množenja
prema zbrajanju možemo zapisati obrnutim smjerom:

Kažemo da smo izlučili zajednički faktor a.

Izlučivanjem zajedničkog faktora smanjujemo broj računskih operacija u nekim zadacima pojednostavljujemo
oblikbrojevnog izraza ili postupak rješavanja zadataka.