 VELIKO I MALO POČETNO SLOVO

 IZGOVOR I PISANJE RIJEČI S IJE, JE

 IZGOVOR I PISANJE RIJEČI S GLASOVIMA Č I Ć

 REČENIČNI I PRAVOPISNI ZNAKOVI

Pisanje jednočlanih vlastitih imena

Sva se jednočlana vlastita imena pišu velikim početnim

slovom. Jednočlana su vlastita imena i imena stanovnika
gradova, sela, krajeva, država, zemalja, kontinenata te imena
pripadnika naroda.
Pisanje višečlanih vlastitih imena

Sve riječi osim veznika i prijedloga pišemo

velikim početnim slovom u vlastitim imenima:
1. bića i njihovim nadimcima, npr.
Zoran Vukić Ludek, Petar Krešimir Četvrti,
Pipi Duga Čarapa
2. kontinenata i država, npr.
Južna Amerika, Republika Hrvatska
3. naseljenih mjesta (gradova, sela i zaselaka), npr.
Slavonski Brod, Sveti Juraj na Bregu, Donji
Ledinac.
Kako se stari otvornik jat ostvaruje u
hrvatskome jeziku?

kao ije, je u JAT kao e:

– u standardnome
standardnome
jeziku: vremena
jeziku:
– u narječjima:
riječi, svježe
breg
kao i:
– u standardnome
jeziku: dio
– u narječjima:
vrimena
Razlikovanje ije i je
 svijet  kao pas (pojas)  slog s dugim otvornikom

 pjesma  kao pas (životinja)  slog s kratkim

otvornikom

svijet, brijeg, pijesak, troslovom ije zabilježen je

donijeti, lijep jedan glas – dugi otvornik koji
nema svoga slova (npr. riječ
svijet ima samo jedan slog)
pjesma, vjetar, sjena, skupom slova je zabilježen je
osjetiti, dječji skup glasova
Kraćenje ije u je

 u komparativu i superlativu pridjeva:

ljepši, najljepši; bjelji, najbjelji (i bjeliji,
najbjeliji)

 u množini nekih imenica:

svjetovi, cvjetovi, snjegovi, bjesovi

 u umanjenicama i uvećanicama:
cjevčica, cjevčina; zvjezdica, zvjezdurina
 U standardnome su jeziku glasovi č i ć dva
različita glasa i tako ih treba izgovarati i pisati.

Pri izgovoru glasa č vrh jezika uzdignut je i dodiruje desni

iznad zuba, a usne su zaobljene, dok je pri izgovoru glasa ć
jezik prednjim dijelom većom površinom priljubljen uz nepce,
a usne su razvučene.
 Č Ć
dječak → dječače upornost → upornošću
jak → jači ljut → ljući
klicati → kličem kretati → krećem

momak → momčad list → lišće

djeca → dječji pamtiti → pamćenje
majka, ptica → majčica, ptičurina osjetiti → osjećajan
lijek → liječiti, liječnik sretan → sreća
U NASTAVCIMA
-čić, -čica: korjenčić, grančica -ić: cvjetić
-ečak, -ičak: grmečak, krajičak -čić: kestenčić
-čina: cjevčina -oća, -aća: čistoća, zadaća
-ički, -ački: turistički, zagrebački -aći: domaći
-ač, -ič, -ača: plivač, vodič, savijača -ći: naći; pjevajući
U RIJEČIMA U KOJIMA SE NE VIDI NASTANAK
priča, čovjek, pregača, veljača, ključ, kuća, domaćin, nećak, kći, tisuća,
brčkati, točan, četiri, čekati, dječak… noć, moć, ćud, pomoć, voće, već…
ZNAK UPOTREBA PRIMJER
na kraju izjavne
Svugdje u prirodi postoje pravila i zakoni.
rečenice

iza rednoga broja i 5. ili V. (peti)

TOČKA

nekih kratica npr. (na primjer), šk. (školski)

PRIPAZI!
Točku ne pišemo iza kratica za mjerne jedinice (npr. m, kg, dag) i
u kraticama od višečlanih vlastitih imena napisanima velikim
slovima (npr. RH, OŠ).
UPITNIK

na kraju upitne Kako bi bilo da ne slušamo roditelje, učitelje

rečenice i trenere?

na kraju usklične
USKLIČNIK

To je dobar primjer!
rečenice
iza usklika i
Ah! Ivana!
vokativa
 Kako bi to bilo da nema vlasti, zakona,
u nabrajanju
pravila igre u raznim sportovima?
Pravila znaju biti dosadna, ali bez njih bi
ZAREZ nastao nered.
ispred nekih veznika
Nekim ljudima trebaju pravila, a nekima ne
trebaju.
Ah, ta pravila!
ispred i iza usklika i
Ivana, dogovorili smo se.
vokativa
Dogovorili smo se, Ivana.
I NAVODNICI
DVOTOČKA

John Locke je rekao: „Bez zakona nema ni

u upravnome govoru
slobode.”

u rastavljanju riječi pra-vi-la pravo-

SPOJNICA

na slogove i na kraju pis

retka
ispred samostalno
Najviše se komparativa tvori nastavkom -iji.
napisanih nastavaka
 REČENIČNI I PRAVOPISNI ZNAKOVI
• IZOSTAVNIK, CRTICA, ZAGRADE,
TROTOČKA

 VELIKO I MALO POČETNO SLOVO

• PISANJE IMENA ULICA, TRGOVA I
DIJELOVA NASELJENIH MJESTA
ZNAK UPOTREBA PRIMJER
Al' pokušat ću drukčije.
bilježi se umjesto
Ali pokušat ću drukčije.
izostavljenoga slova,
(APOSTROF)
IZOSTAVNIK
najčešće u književnim
Il' su snijezi il' su labudovi.
tekstovima
Ili su snijezi ili su labudovi.
Izostavnik ne bilježimo:
• na kraju infinitiva bez i: pokušat ću drukčije
• kad se sažimanjem dvaju otvornika dobije samo jedan:
kao – ko.
Helen je preživjela, no zauvijek je izgubila
označuje stanku veću
od zareza
vid i sluh – otad je odrastala u vječnoj tami
i tišini.
umjesto navodnika i
CRTICA

– Ja ne mogu učiti kao drugi. – govorila je

zareza u upravnome
sebi.
govoru u tiskanim
tekstovima
Jednoga je dana – tajanstveno kao što je
odjeljuje umetnute
dijelove rečenice
došla – njezina visoka temperatura
nestala.
 Fizičar Morse koji je izmislio zvučnu
zamjenjuje svezu
abecedu živio je 1791. – 1872. g.
prijedloga od i do ili
samo prijedlog do Brzina automobila je 70 – 80 km na sat.
Učila je 2 – 3 sata.
CRTICA POGREŠNO  TOČNO 
od 1791. – 1872. od 1791. do 1872.
1791. – 1872.
označuje udaljenost Split – Makarska
između dvaju ili više
Slavonski Brod – Osijek
mjesta i imena
udružena u utakmica Dinamo – Hajduk
međusobni odnos
odjeljuju dijelove
teksta koji su manje Učiteljica (koja je s njom provodila
ZAGRADE

važni, kojima se što čitave dane) naučila ju je

dopunjava, tumači ili sporazumijevati se s ljudima.
objašnjava
označuju dvostruke
oblike riječi
s(a), k(a), onog(a)
 Učila je sve što i druga djeca:
na mjestima gdje se
književnost, strane jezike,
prekida nabrajanje
matematiku…

na mjestima gdje
Ide mi teže nego drugima… moram biti
označuje isprekidan
jako uporna.
TROTOČKA

govor ili stanke u

govoru

kada je misao I uspjela je postići ono što se činilo

nezavršena, potiče nas nemogućim…
na razmišljanje

… pobijedila je tjelesne zapreke…

kada izostavljamo
dijelove teksta
uspjela je postići ono što se činilo
nemogućim…
Pisanje višečlanih vlastitih imena

Djevojčica i dječak posjetili

su Stubičke Toplice, mjesto
u Hrvatskome zagorju.

Nalaze se na Strmečkoj
cesti i žele doći do
Stubičkih toplica.

Stubičke Toplice –
NASELJENO MJESTO
Stubičke toplice –
TOPLICE, LJEČILIŠTE
Višečlana vlastita imena pišu se po jednome
od dvaju osnovnih pravila:

1. PRAVILO:
Svaka riječ u imenu piše se velikim početnim
slovom, osim prijedloga i veznika.

2. PRAVILO:
Samo prva riječ u imenu piše se velikim
početnim slovom, a ostale riječi samo ako su
vlastita imena.
PREMA PRVOME SE PRAVILU PIŠU:

• IMENA, PREZIMENA, NADIMCI, VJERSKA IMENA, npr.

Marin Držić Vidra, Majka Božja Bistrička

• IMENA KONTINENATA, DRŽAVA, ZEMALJA, npr.

Sjeverna Amerika, Republika Hrvatska,
Republika Bosna i Hercegovina

• IMENA NASELJENIH MJESTA, npr.

Staro Petrovo Selo, Biograd na Moru, Slavonski Brod
PREMA DRUGOME SE PRAVILU PIŠU SVA OSTALA
VIŠEČLANA IMENA:

• IMENA POKRAJINA, KRAJEVA, ŽUPANIJA, npr.

Dalmatinska zagora, Splitsko-dalmatinska županija
• IMENA DIJELOVA NASELJENIH MJESTA, ULICA, TRGOVA,
PARKOVA..., npr.
Gornji grad, Vukovarska ulica, Trg mira, Park slobode
• IMENA MORA, JEZERA, RIJEKA, PLANINA (GORJA)..., npr.
Jadransko more, Vransko jezero, Samoborsko gorje
• IMENA USTANOVA, KNJIGA, ČASOPISA…, npr.
Osnovna škola Grigora Viteza, Mali ratni dnevnik,
Hrvatski jezik (časopis), Hrvatsko narodno kazalište
• IMENA NEBESKIH TIJELA, npr.
Mali medvjed, Mliječna staza