Line zamjenice imaju dva oblika: a) u prvom padeu: I (ja), you (ti), he- she- it (on-ona-ono) u jednini, we (mi),

you (vi) i they (oni-one-ona) u mnoini; b) u etvrtom padeu: me (mene), you (tebe), him- her- it (njega-nju-njega) u jednini, i us (nas), you (vas), them (njih) u mnoini. Drugi pade kod linih imenica pravi se pomou prijedloga "of", trei pomou "to" i esti pomou with s oblikom etvrtog padea: of me, to me, with me, of you, to you, with you. Poslije glagola: to tell (kazati), to give (dati), to bring (donijeti), to throw (baciti), to send (poslati), to sell (prodati), to write (pisati), to read (itati) i jo nekih, prijedlog "to" se izostavlja ako dolazi prije objekta, ali ako dolazi poslije objekta prijedlog "to" se ne izostavlja:

I gave him the book (dao sam mu knjigu) I gave the book to him ( dao sam mu knjigu). Kod glagola "to say" (rei) prijedlog "to" se mora pisati, bilo da stoji ispred ili iza objekta: I said nothing to him. (nisam mu nita rekao) I said to him nothing. (nisam mu nita rekao) etvrti pade line zamjenice za prvo lice upotrebljava se umjesto prvog padea u obinom svakodnevnom engleskom: Who is there? -Me. (ko je tamo? -Ja) Who is speaking? - Me (ko govori?) etvrti pade line zamjenice se takoer upotrebljava umjesto prvog padea u poreenju iza rijei "than": He is taller than me. (vii je od mene) Zamjenica "it" moe se upotrijebiti i kao bezlina zamjenica, koja se ne odnosi ni na lice ni na stvar: It is a cold day, isn't it? (hladan je dan, zar ne) It seems to me that we shall have rain. (izgleda mi da emo imati kiu) Zamjenica "it" se takoer moe upotrijebiti da se uvede subjekat reenice: It was not difficult to understand him. (nije bilo teko razumjeti ga) It is only my brother who is here in time. (samo je moj brat doao na vrijeme) Zamjenice "we" i "they" se esto upotrebljavaju kao neodreene zamjenice i imaju znaenje neodreene zamjenice "one". U tom sluaju prevode se sa ljudi (uope). Kad

upotrijebimo zamjenicu "we", ukljuujemo lice koje govori, a kad upotrijebimo zamjenicu "they", onda ne ukljuujemo: We are not going to ask you to go. (neemo traiti od vas da idete) They say that the accident was inevitable. (kau da je nesretan sluaj bio neizbjean) U obinom govoru se u ovakvim sluajevima moe upotrijebiti i zamjenica "you": You are not supposed to know everything. (ne moe se pretpostaviti da sve znate)

Prisvojne zamjenice - Possessive Pronouns Prisvojne zamjenice su:

mine (moj,a,e), yours (tvoj,a,e), his (njegov), hers (njen), its (njegov) u jednini; ours (na,a,e), yours (va,a,e), theirs (njihov,a,e) u mnoini.

Prisvojne zamjenice slue za odgovor na pitanje iji, ija, ije: Whose hat is this? It is mine. (iji je ovo eir? moj je) Prisvojne zamjenice upotrebljavaju se takoer u naroitim izrazima koji prave dvostruki pade: a friend of mine (moj prijatelj) Kad se zamjenica eli naglasiti, moe se umjesto prisvojne zamjenice "mine", upotrijebiti "my own": This book is my own. (ovo je moja vlastita knjiga) Dok se prisvojni pridjevi upotrebljavaju samo uz imenice, prisvojne zamjenice upotrebljavaju se samostalno: this book is my own (ovo je moja knjiga) - pris. pridjev; and where is yours (a gdje je vaa) - prisv. zamjenica.

Povratne zamjenice - Reflexive Pronouns Povratne zamjenice su: myself (ja sam, lino ja), yourself (ti sam, ti lino), himself (on sam), herself (ona sama), itself (ono samo) za jedninu, ourselves (mi sami), yourselves (vi sami), themselves (oni sami) za mnoinu.

"One's self" ili "oneself" je neodreeni oblik i upotrebljava se kad je objekat u reenici "one" ili kad je glagol u reenici bezlian: to wash one's face (oprati neije lice), to dress one's self (obui se) Povratna zamjenica moe se upotrijebiti i u izrazima kao: "by myself" (sam): I did it by myself (sam sam to uinio, bez iije pomoi), ili u izrazu: as for myself (to se mene tie).

Zamjenice za isticanje (emphasizing pronouns) imaju isti oblik kao i povratne zamjenice i upotrebljavaju se da se u reenici istakne predmet ili objekt: He himself did this heroic deed. (lino on je uinio to herojsko djelo).

Pokazne zamjenice - Demonstrative pronouns Pokazne zamjenice su: this (ovaj, ova, ovo) za blie predmete ili lica u jednini; these (ovi, ove, ova) za blie predmete ili lica u mnoini; that (onaj, ona, ono) za dalje predmete u mnoini; zatim such (takav, a, o) i the same (isti); the former (preanji, raniji), the latter (zadnji, dalji po redu); one i ones. Pokazne zamjenice this i that mogu biti samostalne samo u apstraktnom znaenju: This is not true. (to nije istina). Such i the same imaju isti oblik u mnoini: Such is my opinion, such are his words. (takvo je moje miljenje, takve su njegove rijei) the same to you (takoer i vama). Zamjenica "the same" moe se pojaati sa "the very same" (ba taj isti).

Upitne zamjenice - Interrogative Pronouns Upitne zamjenice su: who, what i which.

Promjena zamjenice "who": 1. pad. who (ko) 2. pad. whose (iji, kojega) 3. pad. to whom (kome) 4. pad. whom (koga) 5. pad. with whom (s kim)

Promjena zamjenice "what": 1. pad. what (ta) 2. pad. of what (ega) 3. pad. to what (emu) 4. pad. what (ta) 5. pad. with what (ime)

Promjena zamjenice "which": 1. pad. which (koji) 2. pad. of which (kojega) 3. pad. to which (kojemu) 4. pad. which (kojega) 5. pad. with which (s kojim)

"What" se upotrebljava samo za stvari : what do you want (ta hoete), what is this made of (od ega je ovo napravljeno). "Who" se upotrebljava samo za lica: who lives in your house (ko ivi u vaoj kui), whom do you see (koga vidite). "Which" se upotrebljava i za lica i stvari kada je u pitanju izbor: which of these two books is yours (koja od ove dvije knjige je vaa), which of these girls is your sister (koja od ovih djevojaka je vaa sestra). Ako se iza "which" i "what" nalazi imenica, onda su to pridjevi (which - koji; what - kakav): which man is your brother (koji od ovih ljudi je va brat), what colour is your bag (koje je boje vaa torba). Upitne se zamjenice mogu kombinovati sa "ever" ili "soever" radi isticanja:

whoever, whatever, whichever; whosoever, whatsoever, whichsoever. Ako su "who" i "what" predmeti u reenici, onda glagol nije u upitnom obliku: who speaks here (ko ovdje govori) what comes after spring (ta dolazi poslije proljea).

Relativne zamjenice - Relative pronouns Relativne zamjenice su: who, what, which, that, as, but. "Who" se upotrebljava za lica: she lives with her daughter who is a teacher (ona ivi sa svojom kerkom koja je uiteljica), I saw the man to whom you were talking (vidjeo sam ovjeka sa kojim ste razgovarali); "Whom" se moe izostaviti: the journalist I met at the conference left for Italy (novinar koga sam sreo na konferenciji otputovao je za Italiju). "Whose" se odnosi na lica, ivotinje i stvari: this is the woman in whose house we live (to je ena u ijoj kui mi ivimo), I saw the dog whose leg was broken (vidjeo sam psa ija noga je bila slomljena). "Of whom" i "of which" dolaze poslije rijei na koje se odnose: a writer the fame of whom is great has died (jedan pisac, ija je slava velika, umro je). "Which" se odnosi na stvari i na ivotinje: the house in which I live is in small street (kua u kojoj ivim nalazi se u maloj ulici). "Which" se moe odnositi i na cijelu reenicu: we came home by car which was great fun (vratili smo se kolima to je bilo vrlo zabavno). "Which" se moe izostaviti kad je objekt u etvrtom padeu: Peter lost the watch his wife had given him (Peter je izgubio sat koji mu je poklonila supruga). "That" se odnosi na lica, ivotinje i stvari: the boy that showed you the way is my brother (djeak koji vam je pokazao put je moj brat), the book that you are reading is interesting (knjiga koju itate je zanimljiva).

Kad je "that" predmet odnosne reenice moe se izostaviti: the man you met is my father (ovjek koga ste sreli je moj otac). "That" se upotrebljava umjesto "who" ili "which" i to:

poslije superlativa pridjeva: this is most beautiful picture that I have ever seen (to je najljepa slika koju sam ikad vidjeo); poslije rednih brojeva: this is the first book that I have read with real interest (to je prva knjiga koju sam proitao sa stvarnim zanimanjem); - poslije rijei: all, everything, anything, nothing, something, some, any, none, much, little, only, very: there is much that must be done (ima mnogo toga to se mora uraditi).

"What" kao odnosna zamjenica znai "ono to": tell me what you want to know (kaite mi ta elite znati), I know what you mean (znam ta mislite). Relativna zamjenica "as" upotrebljava se za lica, ivotinje i stvari, i dolazi poslije "same" i "such": bread was given to such as were most hungry (hljeb je dat onima koji su bili najgladniji). "But" kao relativna zamjenica odnosi se na imena lica, ivotinja i stvari, a upotrebljava se samo iza negacije: there is no man here but loves his country (nema ovdje ovjeka koji ne voli svoju zemlju). Relativne zamjenice se mogu pojaati rijeima "ever" ili "soever": whatever they do, they are not right (ta bilo da ine, nisu u pravu).

Diobne zamjenice - Distributive Pronouns Diobne zamjenice su: each, each other, either, neither. Each se odnosi na lica, ivotinje i stvari. Znai svaki od dvojice ili vie njih uzeti posebno. Glagol je uvijek u jednini: each shows his own card (svaki pokazuje svoju kartu).

Each other ima uzajamno znaenje (jedan drugoga, jedan drugome itd.): good friends always help each other (dobri prijatelji uvijek pomau jedan drugoga).

Umjesto "each other" moe se upotrijebiti "one another": they help one another (oni pomau jedan drugoga).

"Either" i "neither" upotrebljavaju se za lica, ivotinje i stvari, a znae jedan ili drugi (ni jedan ni drugi) od dvojice: either of these two pupils will read the story properly (i jedan i drugi uenik proitat e priu kako treba). "Either" i "neither" su takoer i veznici, i u tom sluaju upotrebljavaju se sa "or" ili "nor": either you or your father should pay this money (ili vi ili va otac morat e platiti taj novac).

Neodreene zamjenice - Indefinite Pronouns Samostalno i pridjevski upotrebljavaju se sljedee neodreene zamjenice: all few a few little a little many, much some, any other another one several both cio, svi malo neto, nekoliko malo neto malo mnogo neki, neto, nekoliko drugi (jedan) drugi neki nekoliko oba

Samo pridjevski upotrebljavaju se: svaki (ako znai cjelinu) niko mnogi

every no many a

Samo samostalno se upotrebljavaju:

others

drugi

something, anything somebody someone anybody anyone everybody everyone everything nobody no one none nothing

neto neko neko neko, bilo ko neko, bilo ko svako svako sve niko niko niko nita

Neodreena zamjenica "all" upotrebljava se: a) samostalno: all will come (sve e doi), all is lost (sve je izgubljeno); b) pridjevski: all hope was lost (sva je nada bila izgubljena). "All" znai cjelinu. Glagol stoji u jednini ili mnoini: all is correct (sve je tano), the house is empty, all have gone (kua je prazna, svi su otili). "Some" i "any" upotrebljavaju se za lica, ivotinje i stvari. Mogu se upotrijebiti u jednini ili mnoini. "Some" oznaava dio koji je uzet iz cjeline, izvjestan broj, koliinu ili stepen. "Any" ima neodreeno znaenje, dok je "some" ipak ogranien: I am short of money but I think I can spare some (nemam novaca ali mislim da mogu neto odvojiti); there are many interesting books here, I am going to take some (ovdje ima mnogo zanimljivih knjiga, uzet u neke); many people are said to have arrived but I still cannot see any (kau da je mnogo svijeta stiglo, ali ja jo uvijek nikog ne vidim). "Both" se upotrebljava za lica, ivotinje i stvari. Glagol je uvijek u mnoini: both came to see me (oboje su doli da me vide); two artists have exhibited their paintings; works of both are of great value (dva slikara su izlagali svoje slike, radovi obojice su od velike vrijednosti). "Much" se upotrebljava kada je u pitanju velika koliina. Upotrebljava se samo u jednini (kolektivno): much has been said, but in vain (mnogo je bilo reeno, ali uzalud). "Many" se upotrebljava za neodreeni broj lica, ivotinja i stvari. Glagol je samo u mnoini: many will come, and still more will leave (mnogi e doi, ali jo vie njih e otii).

Sve to je reeno za "much" i "many" vai za njihove komparative i superlative (more i most). "Nobody" i "no one" znae isto i upotrebljavaju se samo u jednini u smislu: niko, nijedna osoba, nijedno lice: nobody has come at all (niko nije dolazio uope), in this work I had nobody's assistance (u ovom poslu niko mi nije pomogao). "Nothing" se upotrebljava samo u jednini u smislu "no thing" (nita): nothing has been said about this (nita nije reeno o tome). "One" se upotrebljava za lica u jednini. Znai neko neodreeno lice: one never knows what will happen to one (nikad se ne zna, ta e se ovjeku dogoditi). "Others" je zamjenica koja se upotrebljava za lica, ivotinje i stvari i javlja se samo u mnoini: I suggested to go, others said I should stay (predloio sam da odem, drugi su rekli da ostanem). "Another" se upotrebljava za lica, ivotinje i stvari i javlja se samo u jednini: one came at once, another after some minutes (jedan je stigao odmah, drugi poslije nekoliko minuta). 1 one 2 two 3 three 4 four 5 five 6 six 7 seven 8 eight 9 nine 10 ten 11 eleven 12 twelve 13 thirteen 14 fourteen 15 fifteen 16 sixteen 17 seventeen 18 eighteen 19 nineteen 20 twenty 21 twenty one 22 twenty two etc. 30 thirty 40 fourty 50 fifty 60 sixty 70 seventy 80 eighty 90 ninety 100 a hundred 101 a hundred and one 200 two hundred 1000 a thousand 2000 two thousand 1.000.000 a million 2.000.000 two million

Kao to se vidi, brojevi izmeu 13 i 20 obrazuju se kada se broju prve desetine doda sufiks "teen", izuzev nekih manjih izuzetaka (thirteen umjesto threeteen i fifteen umjesto fiveteen). Brojevi desetica obrazuju se na slian nain, dodavanjem sufiksa "ty".

Brojevi koji imaju desetice i jedinice prave se kao i u naem jeziku: 25 - twenty five, 71 - seventy one. Mogu se i jedinice, ali samo za brojeve ispod 40, staviti na prvo mjesto i vezati pomou "and" sa deseticama: 24 - four and twenty.

Rijei hundred i thousand poslije kojih dolazi manji broj od stotinu, vezuju se veznikom "and": 328 - three hundred and twenty eight 3.020 - three thousand and twenty.

Hundred i thousand dobijaju "s" u mnoini kada se javljaju kao imenice: hundreds of men, thousands of insects. (stotine ljudi, hiljade insekata)

"One" ima mnoinu koja glasi "ones" i upotrebljava se kao imenica, najee da bi se izbjeglo ponavljanje imenice u reenici: Black gloves are stronger than white ones. (crne rukavice su jae od bijelih) Redni brojevi Prva tri redna broja se tvore nepravilno: first (prvi), second (drugi) i third (trei). Svi ostali redni brojevi prave se dodavanjem nastavka "th" na glavne brojeve: seventh (sedmi), tenth (deseti), sixteenth (esnaesti), ninetieth (devedeseti), thousandth (hiljaditi) etc.

Slova "ve" kod five postaju slovo "f" kod fifth (peti), fifteenth (petnaesti) i fiftieth (pedeseti). Isto tako kod twelve se mijenja u twelfth. Nine u rednom broju gubi krajnje "-e": nine - ninth. Kod desetica krajnje "y" mijenja se u "ie" pred nastavkom "th": thirtieth (trideseti). Kod sastavljenih rijei nastavak dobijaju samo jedinice: twenty-fourth (dvadeset etvrti).

Redni brojevi se upotrebljavaju umjesto glavnih za oznaavanje:

datuma mjeseca: the nineteenth of May (devetnaesti Maj); rodoslovlje vladara: Henry the Sixth (Henry VI)

poglavlja u knjizi: chapter the tenth (glava deseta); poslije rijei every, kao to su izrazi: every third day (svakog treeg dana).

Razlomci u nazivniku imaju redni broj: 4/5 - four fifths 3/10 - three tenths Razlika je jedino kod 1/2 - one half i 1/4 - one quarter ili a quarter, 3/4 - three quarters. Redni brojevi dobijaju odreeni lan the. the first class (prvi razred). Diobni brojevi Izuzev broja half (pola) svi diobni brojevi jednaki su sa rednim brojevima. U mnoini dobijaju nastavak "s": four sevenths (etiri sedmice). Iza half dolazi "a" ispred imenice: half a loaf (polovina hljeba). Poslije broja, izraza i po (i polovina) prevodi se sa "and a half": two leagues and a half (dvije i po milje). Brojevi za ponavljanje Brojevi za ponavljanje prave se pomou rijei "times": four times (etiri puta), twenty times (dvadeset puta). Izuzetak: once (jedanput), twice (dva puta), thrice (tri puta) zadrali su se jo u poeziji, inae su zastarjeli.

Brojevi za umnoavanje Brojevi za umnoavanje prave se dodavanjem nastavka "fold" na glavne brojeve: fourfold (etverostruk). Izuzetak je broj "twofold" koji se moe izraziti jo rijeju double (dvostruk).

Broj nula Nula se u engleskom jeziku kae naught ili zero: seven degrees below zero (sedam stepeni ispod nule) 206 - two naught six U telefonskim brojevima nula se izgovara kao glas "o" (ou): 32-049 - three two o four nine. U engleskom jeziku postoje odreeni i neodreeni lan. Odreeni lan je the. On je nepromjenljiv: the man, the woman, the house. Neodreeni lan je a ili an,

a koristimo ispred suglasnika: a chair, a university, a year; an koristimo ispred samoglasnika: an hour, an apple, an elephant itd. U engleskom jeziku postoje odreeni i neodreeni lan. Odreeni lan je the. On je nepromjenljiv: the man, the woman, the house. Neodreeni lan je a ili an, a koristimo ispred suglasnika: a chair, a university, a year; an koristimo ispred samoglasnika: an hour, an apple, an elephant itd.

Da bi ste odredili koji, i da li upotrijebiti lan postavite sebi nekoliko pitanja: 1. Da li va italac zna o kome ili o emu govorite? da koristite the 2. Da li je imenica u jednini ili mnoini? jednini preite na sljedee pitanje mnoini izostavite lan ne preite na sljedee pitanje

3. Moe li imenica biti u mnoini, tj. da li je brojiva? (ta su brojive imenice?) Da preite na sljedee pitanje 4. Da li govorite o pojedinanoj stvari ili openitoj ideji? pojedinano preite na sljedee pitanje 5. Da li imenica poinje vokalima (a, e, i, o, u)? Da koristite an Odreeni lan Ne koristite a openito izostavite lan Ne izostavite lan

Odreeni lan se upotrebljava:

- kada se govori o odreenom licu, stvari ili pojmu: send me the book (poalji mi knjigu) - kada je rije o imenici koja je blie odreena ili poznata licu koje slua ili ita: I saw the teacher (vidio sam uitelja), she gave the letter to her mother (dala je pismo svojoj majci); - ispred imenica koje po naem shvatanju postoje u samo jednom primjerku: the Earth moves round the sun (Zemlja se okree oko Sunca); - ako imenica u jednini odreuje cijelu vrstu, a ne samo pojedinu stvar koja pripada toj vrsti: the Earth-satellite is faster then the aeroplane (Zemljin satelit je bri od aviona); - pred superlativima: this is the best thing you can do (to je najbolja stvar koju moe uiniti); - ispred rednih brojeva: it is the second day of my arrival here (drugi je dan otkako sam stigao ovamo); - ispred "same": the same to you (isto i vama); - ispred imena zgrada, ustanova, brodova i sl: The Houses of Parliament (parlament), The Ministry of Defence (ministarstvo odbrane), The Majestic (hotel) itd; - ispred imena listova, asopisa, magazina: the Times; - ispred osobnih imena koja se sastoje od pridjeva i imenice: The Black Sea (Crno more), The Pacific Ocean (Tihi okean); - ispred imena naroda u mnoini: the English (Englezi); - ispred imena poslije kojih dolazi "of": we signed the treaty of Locarno (potpisali smo sporazum u Lokarnu); - ispred imena rijeka, plananskih lanaca, jezera i mora: we climbed the Alps (popeli smo se na Alpe); - ispred pridjeva koji su upotrebljeni kao imenice: the poor of London (sirotinja Londona); - u nekim stalnim izrazima i frazama: he made a joke at the expense of this old woman (naalio se na raun ove starice) I don't want to run the risk (ne elim da rizikujem).

Odreeni lan se ne upotrebljava:

- ispred osobnih imenica: Jack gave me an apple (Jack mi je dao jabuku); - bez lana su imenice koje oznaavaju porodine odnose, a lanovi su porodice: mother called me back (majka me je pozvala da se vratim); - imena dana, mjeseci i godinjih doba: I shall come by Monday (doi u do ponedjeljka); - imena vrhova planina: Magli is the highest mountain in Bosnia (Magli je najvea planina u Bosni); - man i woman se upotrebljavaju bez lana kada oznaavaju cijelu vrstu, tj. ljudski rod: man is mortal (ovjek je smrtan); - gradivne imenice su bez lana: the table is made of wood (sto je napravljen od drveta); - misaone imenice su bez lana: I prefer music to poetry (vie volim muziku nego poeziju); - imena obroka su bez lana: children, come, dinner is ready (djeco, doite, ruak je spreman); - imenice kao to su: school, college, market, court, prison itd, idu bez lana ako oznaavaju rad koji se tamo obavlja: after school children go home (poslije kole djeca se vraaju kui), he was put in prison (stavljen je u zatvor); - uz superlativ priloga lan se ne upotrebljava: he runs best (on najbolje tri), she writes quickest (ona pie najbre); - lan se nikad ne upotrebljava u nekim izrazima: to be at work (biti u poslu) to catch fire (zapaliti se) to take breath (odahnuti) to set sail (isploviti) to shake hands (rukovati se) to lose courage (izgubiti hrabrost) by land (kopnom) hand in hand (ruku pod ruku) by heart (napamet) on board (na brodu).

Neodreeni lan Neodreeni lan "a" upotrebljava se ispred rijei koje poinju suglasnikom, a oblik "an" se upotrebljava ispred rijei koje poinju samoglasnikom ili muklim "h":

a man (ovjek), an open window (otvoren prozor), an hour (as). Neodreeni lan upotrebljava se samo sa imenicama koje imaju mnoinu. Misaone i gradivne imenice koje nemaju mnoine i koje se ne mogu brojati, nemaju neodreeni lan: I have a book (imam knjigu), ali I have time (imam vremena). Neodreeni lan nema mnoinu i ne moe se upotrijebiti ispred imenice u mnoini: a house (kua), houses (kue). Neodreeni lan se upotrebljava uz imenicu koja je izdvojena iz cijeline ili mnotva ali koja nije posebno odreena: the boy saw a bird in the tree (djeak je vidjeo pticu na drvetu). Neodreeni lan moe odrediti itavu vrstu: a cat is an animal (maka je ivotinja); Neodreeni lan se stavlja uz razlomke: a half (polovina), a third (treina). Neodreeni lan se stavlja ispred rijei koje oznaavaju vrijeme, broj, teinu i mjeru: I see him two times a week (viam ga dvaput sedmino). Neodreeni lan se upotrebljava sa rijeima: many, such, quite, rather, what, no less, so, too, as - ako je imenica u jednini: we have seen him many a time (vidjeli smo ga mnogo puta), he is quite a good doctor (on je poprilino dobar doktor). Neodreeni lan se stavlja ispred rijei: dozen (tuce), gross (dvanaest tuceta), score (dvadeset), hundred, thousand, million: a hundred balls (stotinu lopti). Neodreeni lan se upotrebljava s imenskim predikatom: he is a school-teacher (on je uitelj u koli). Neodreeni lan se moe upotrijebiti uz apoziciju koja se dodaje nazivima knjievnih dijela: "Rivals", a comedy by Sheridan ("Suparnici", eridanova komedija). Neodreeni lan upotrebljen iza "not" pojaava negaciju: I have not a single penny (nemam niti jedan jedini peni). Neodreeni lan se upotrebljava u mnogim idiomatskim izrazima, dok se u nekim isputa: to have a pain (imati bolove) to be in hurry (uriti se) to be at loss (biti u neprilici) as a rule (po pravilu) on an average (prosjeno).

Neodreeni lan se izostavlja:

- kad se neto nabraja: my brother is a runner, swimmer and jumper (moj brat je trka, pliva i skaka); - uz misaone i gradivne imenice koje se ne mogu brojati: he put wood on fire (stavio je drva na vatru), we have confidence in you (imamo povjerenja u vas); - u sluaju kada neku titulu moe imati samo jedno lice u isto vrijeme: he is President of the Republic (on je predsjednik republike); - poslije izraza kao to su: the title of, the post of, the office of, the rank of: he holds the post of secretary (on zauzima poloaj sekretara); - poslije glagola to turn (kada znai stati): he was unable to obtain a civil post he turned soldier (poto nije mogao da dobije mjesto u civilu, postao je vojnik); - kada je predikat dio objekta u aktivnoj konstrukciji, i dio subjekta u pasivnoj konstrukciji: the called him fool, madman (nazvali su ga ludim, ludakom), he was made prisoner (zarobili su ga); - kada je rije "part" upotrebljena u smislu "partly": part of the ceiling came down on people (dio tavanice je pao na ljude); - kada poslije rijei "what" koja je upotrebljena kao uzvik, dolazi imenica koja se obino ne upotrebljava u mnoini: what wisdom in so young boy (kakva mudrost u tako mladog djeaka). Pomoni glagoli slue za tvorbu sloenih glagolskih vremena (perfekta, futura itd.) Pomoni glagoli su: be, have, do, shall, will

Glagol "to be" - biti Glagoli be, have i do mogu biti pomoni glagoli i glagoli punog znaenja. Glavni dijelovi glagola be su: be was been Be kao pomoni glagol se upotrebljava: - za tvorbu trajnih vremena: I am surfing. (ja surfam);

- za tvorbu pasivnih vremena: The bridge was built. (most je izgraen). Be kao glagol punog znaenja znai postojati, ivjeti, stii itd. To be, or not to be. (biti ili ne biti) I was in Spain last year. (bio sam u paniji prole godine) Be se vrlo esto upotrebljava kao dio imenskog predikata. He is ill. (on je bolestan) His brother was a sailor. (njegov brat je bio mornar). Be se upotrebljava za dob, udaljenost i cijenu. It is ten miles. (ima deset milja) She is twenty. (njoj je dvadeset) This building is twenty years old. (ova zgrada je stara dvadeset godina) Kada govorimo o osobi kaemo samo broj (She is twenty.) ali kada govorimo o stvari years i old se ne mogu izostaviti. Present Simple - Prezent I am - I'm (ja sam) you are - you're he is - he's, she's, it's we are - we're you are - you're they are - they're

I'm not (ja nisam) you're not he's, she's, it's not we're not you're not they're not

am I? (je sam li) are you? is he, she, it? are we? are you? are they?

Past Simple - Preterit (Prosto prolo vrijeme) I was (ja sam bio) I wasn't (ja nisam bio) you were you weren't he was he wasn't

was I? were you? was he?

Present Perfect - Perfekt I have been (ja sam bio) you have been he has been I haven't been you haven't been he hasn't been have I been? have you been? has he been?

Past Perfect - Pluskvamperfekt (Pluperfekt) I had been (ja bijah bio) you had been he had been I had not been you had not been he had not been had I been? had you been? had he been?

Futur Simple - Futur I shall be (ja u biti) you will be he will be

I shall not be you will not be he will not be

shall I be? will you be? will he be?

Futur Perfect - Svreni futur I shall have been (ja u biti) I shall not have been you will have been you will not have been he will have been he will not have been

shall I have been? will you have been? will he have been?

Present Conditional - Pogodbeni nain sadanji I should be (ja bih bio) I should not be you would be you would not be he would be he would not be

should I be? would you be? would he be)

Past Conditional - Pogodbeni nain proli I should have been (bio bih bio) I should not have been should I have been? you would have been you would not have been would you have been? he would have been he would not have been would he have been? http://engleski-jezik.com/index.htm Imperativ Infinitiv prezenta Infinitiv perfekta Particip prezenta Particip perfekta Gerund prezenta be to be to have been being been - having been being