NAGLAŠENE I NENAGLAŠENE

RIJEČI
 NAGLAŠENE riječi: samostalne riječi, naglasnice,
toničke riječi
- riječi koje imaju vlastiti naglasak

 NENAGLAŠENE riječi: nesamostalne riječi,

nenaglasnice, atoničke riječi, klitike
- riječi koje nemaju vlastiti naglasak
 NAGLASNA CJELINA
 IZGOVORNA CJELINA
 NAGLASNA JEDINICA
 FONETSKA RIJEČ
 PROZODIJSKA RIJEČ
 GOVORNA RIJEČ
 GOVORNA JEDINICA

 jednosložna (zrȃk) i višesložna (i srȅo sam ga)

 [zrak] [isreosamga]
 NENAGLASNICE

 prednaglasnice (prislonjenice, proklitike)

 zanaglasnice (naslonjenice, enklitike)

 PREDNAGLASNICE
 (prislonjenice, proklitike)
- stoje ispred naglašene riječi
- vežu se za riječ iza sebe
- mogu postati i naglašene

Ne marim ja za kišu. Ne marim  ja  za kišu.

Bez kiše ne mogu. Bez kiše  ne mogu.
 PREDNAGLASNICE
1. prijedlozi:
svi jednosložni: U, NA, O, PO, PRI, ZA, DO, OD
od dvosložnih MEĐU, MIMO, NADA, PODA, POKRAJ,
PREKO, PREMA, OKO, ...
od trosložnih: UMJESTO
sviprijedlozi složeni s prijedlogom iz-: IZMEĐU,
IZNAD, ISPOD
2. veznici: A, I, NI, DA, KAD
3. niječna čestica NE
 ZANAGLASNICE
 (naslonjenice, enklitike):
- stoje iza prve naglašene riječi
- teže početku rečenice i grupiranju
- vežu se uz naglašenu riječ ispred sebe
- uvijek su nenaglašene

srȅo sam ga
 ZANAGLASNICE
1. zamjeničke
- nenaglašeni oblici osobnih zamjenica
genitiv: me, te, ga, je, nas, vas, ih
dativ: mi, ti, mu, joj, nam, vam, im
akuzativ:me, te, ga/nj, ju/je, nju, nas, vas, ih

- nenaglašeni oblici povratne zamjenice:

genitiv/akuzativ – se; dativ – si
2. glagolske
 nenaglašeni oblici prezenta glagola biti:

sam, si, je, smo, ste, su

 nenaglašeni oblici prezenta glagola htjeti:
ću, ćeš, će, ćemo, ćete, će
 nenaglašeni oblici aorista glagola biti:
bih, bi, bi, bismo, biste, bi

3. vezničko-upitna čestica: LI
 NAGLASNICE I NENAGLASNICE
ODREDITE NAGLASNE CJELINE:
 Nema me.
 Nema mene.
 Nisam ga dugo vidjela.
 Nisam njega dugo vidjela.
 Mi ćemo sve znati.
 Mi hoćemo sve znati.

 Tebi ću sve reći. *Ti ću sve reći.

Nenaglasnice mogu biti naglašene:
u upitnim rečenicama: Jȅ li tô ȉstina?
 pri isticanju: Ako tî nè bi, jȃ bȉh.
 u naglasnoj opreci: Nije zȃ kȕćom, nego je prȅd kȕćom.
 kada se nađu ispred pauze: i živòtinje î, štȍ je vážno, ljûdi.
 kada se nađu ispred riječi sa silaznim naglaskom
 NAGLAŠENE riječi: riječi koje imaju vlastiti naglasak

 NENAGLAŠENE riječi: riječi koje nemaju vlastiti naglasak

A, I, NI, DA, U, NA, O, PO, ZA, KOD, NE

ME, TE, GA, JE, JU, IH, MI, TI, MU, NAM, SE, SI
SAM, SI, JE, SMO, STE, SU
ĆU, ĆEŠ, ĆE, ĆEMO, ĆETE, BIH, BI,...
 TEŽNJA: NAGLASAK PREDNAGLASNICA
 PRIJEDLOZI umjesto, pokraj, prema, naokolo, nadomak, okolo,
pomoću, poput, poslije, nasuprot, unatoč,...

Popio je kavu umjesto čaja.

Stajala je nasuprot prodavaonici cipela.
Doći ćemo unatoč kiši.
 POLOŽAJ PREDNAGLASNICA
 Prijedlozi
stoje ispred riječi na koju se odnose.
Idemo u kazalište. Stojim pred školom. Mislim na praznike.

 Prijedlozi(poslijelozi) radi, nasuprot, unatoč i usprkos

mogu stajati i iza riječi na koju se odnose (stilski obilježen
poredak).
Sve je bilo šale radi. Sjedio je njoj nasuprot.
Došli smo kiši usprkos.
 POLOŽAJ PREDNAGLASNICA
 Kada se prijedlog nađe ispred neodređenih zamjenica (na ni-),
tada se zamjenica rastavlja, a prijedlog dolazi između sastavnih
dijelova.
*S nikim ne razgovaram.
Ni s kim ne razgovaram.
 od nikoga  ni od koga
 za ništa  ni za što
 pred ničijim  ni pred čijim
 s ničim  ni s čim
 POLOŽAJ ZANAGLASNICA
 Zanaglasnice teže početku rečenice i grupiranju.
 Zanaglasnice obično stoje iza prve naglašene riječi u rečenici.

Vidjela sam ga jučer. Bio je jučer kod nas.

Mi bismo mu rado pomogli.

 Zanaglasnice mogu rastavljati atribute i apozicije od imenice.

Cijeli je razred išao u kazalište.
Od toga je dana prošlo mnogo vremena.
 POLOŽAJ ZANAGLASNICA
 Umetanje zanaglasnice između imena i prezimena stilski je obilježeno.
Bartol je Kašić autor prve hrvatske gramatike.
 Zanaglasnice mogu doći i na koje drugo mjesto u rečenici ako se mogu

lako nasloniti na riječ ispred sebe. Najčešće tada dolaze iza glagola.
Cijeli razred išao je u kazalište.
Od toga dana prošlo je mnogo vremena.
Gospođa Marija donijela je kolače.
Bartol Kašić autor je prve hrvatske gramatike.
 POLOŽAJ ZANAGLASNICA
 Zanaglasnice ne mogu doći na početak rečenice ni na početak
rečeničnoga dijela iza stanke (ne mogu doći iza zareza, zagrade,
uklopljene rečenice, nabrajanja, duže sintagme i sl.). Takav je poredak
stilski obilježen pripadnošću razgovornom stilu.
*Marko, koji je sigurno već otišao, je odnio knjigu.
*Cijeli razred je išao u kazalište.
*Od toga dana je prošlo mnogo vremena.
 POLOŽAJ ZANAGLASNICA
 Zanaglasnice je, bih, bi, bismo, biste mogu doći na početak upitne
rečenice. Tada imaju svoj naglasak i prestaju biti zanaglasnice.
Je li to istina? Biste li mi htjeli posuditi knjigu?
 POMICANJE NAGLASKA

 METATONIJA – promjena intonacije

 METATAKSA – promjena mjesta
 PRELAZAK NAGLASKA NA PREDNAGLASNICU
 prednaglasnica ostaje nenaglašena ako se nađe ispred riječi s
uzlaznim naglaskom:
u vòdi, ne zòvi, bez náde

 naglasak može prijeći na prednaglasnicu ako se ona nađe ispred

riječi sa silaznim naglaskom:
grâd – ȕ grād, znâm – nè znām
= na mjestu dugosilaznog naglaska ostaje zanaglasna dužina!
NAGLASAK KOJI PRELAZI NA PREDNAGLASNICU MOŽE
BITI:
 KRATKOUZLAZNI: nè znām
– oslabljeno pomicanje jer kratkouzlazni naglasak dio
svoje siline predaje idućem slogu

 KRATKOSILAZNI: ȕ grād
- neoslabljeno pomicanje jer se sva silina ostvaruje na
prednaglasnici
POMICANJE NAGLASKA NA PREDNAGLASNICU
- Razlog oslabljenom i neoslabljenom pomicanju naglaska na
prednaglasnicu povijesne je naravi:
- naglasak se pomiče neoslabljeno onda kada se
novoštokavski silazni naglasci nalaze na mjestu
praslavenskih iskonskih silaznih naglasaka, a u drugim se
slučajevima pomiče oslabljeno
OBVEZNO POMICANJE NAGLASKA NA PREDNAGLASNICU
 Na naglasnoj cjelini koju čine:
1. prijedlog i enklitički oblik zamjenice:
ná me, pó te, zâ nj
2. niječna čestica ne i glagol:
nè znām , nè vidīm
3. prijedlog i instrumental zamjenice ja:
sȁ mnōm, prȅda mnōm
 Ne znam više ništa!
 Ne vidim izlaz!
 Ne pamtim bolje dane.
 Zapamtila sam ti ime.
 Moram razmisliti o svemu.
 Ispitani su svi osumnjičeni.
 POŽELJNO POMICANJE NAGLASKA

- niječna čestica ne i glagol:

nè znām, nè vidīm, nè pāmtīm (ne mogu)

- u prefigiranom glagolu i gl. pridjevu trpnom

prèteći, zàpāmtiti, ràzmisliti (: tȅći, pȃmtiti,
mȉsliti)
ìspītān, dòdīrnūt, zàpāmćen (: pȋtan, dȋrnut,
pȃmćen)
 Doći ću po tebe.
 Je li to za mene?
 On više nije pri sebi.
 I ja bih to voljela!
 Djeca su u školi.
 Idem u grad.
 KOLEBANJA U POŽELJNOSTI
POMICANJA NAGLASKA
 sa zamjenica na prijedloge
pred sebe, po tebe, pred mene, pri sebi, za mene
 sa zamjenica na veznike

i ja, i ti, a ti, i sam

 s imenica na prijedloge

na križ, za srce, za dušu, u školi, u grad, iz škole

 Sjedim na kamenu i gledam preko mora.
 Objasnit ću ti sve kad dođem kući.
 Daj mi da vidim što si napravio.
 NEPOŽELJNO POMICANJE NAGLASKA

s višesložnih imenica na prijedlog

preko mora, između braće, na kamenu
 s prezentskih oblika

da vidim, kad reknem, kad dođem

 POMICANJE NAGLASKA NA PREDNAGLASNICU I
ODNOS PREMA NORMI
 neprenošenje siline s kratkih slogova zadire u problem silaznih
naglasaka na nepočetnim slogovima naglasne cjeline
za mȅne [zamȅne]
 stariji su normativni priručnici propisivali prenošenje naglaska na
prednaglasnicu
 stav da je prelaženje naglasaka na prednaglasnicu (posebice s
imenskih riječi) regionalno i stilski obilježeno te zastarjelo
 ,,Česta su odstupanja u prijenosu silaznih naglasaka na prijedložne
proklitike. To, naravno, jezična norma načelno ne dopušta, ali su
odstupanja česta, osobito u sjevernim dijelovima Hrvatske, u velikim
gradovima te pri čitanju tekstova.” (Raguž, Praktična hrvatska
gramatika)