Predikat

- temlejni član rečeničnog ustrojstva

- gramatička svojstva: osoba, rod, broj, prijelaznost, vrijeme/način i vid

- može bitit: glagol, imenski predikat

IMENSKI PREDIKAT
- spon/kopula (pomočni glagol BITI) + imenska riječ (predikatno ime)

- Imenska riječ: - imenica- Sara je učenica

- infinitiv- Učiti nam je
- pridjev- Ona je lijepa
- prilog- Sara je tamo
- zamjenica- Mobitel je moj
- broj- Mara je prva
- besprijedložni izraz- On je bio slabe sreće
- prijedložni izraz- On je na muci

PREDIKATNI PROŠIRAK
- nadopuna predikatu

- može biti imenski ili glagolski

GLAGOLSKI
- Polako je prilazila šuljajući mu se iza leđa

- Spremale su se za izlazak, zamišljavši susrete s dragim osobama.

IMENSKI
- One prilaze rastresene.

- Učenik je govorio prestrašen

SUBJEKT
- vršitelj radnje

- u nominativu

- može biti izrečen- imenicom, poimeničenim pridjevom, brojem i zamjenicom

- subjekt miže biti: neizreče - kada je predikat sročan sa subjektom

- izrečen

- besubjektna rečenica- nesročni predikat, ne otvara mijesto subjektu

- kada uz imenicu stoji količinska rije/prilog- cijela sintagma preuzima ulogu

subjekta- PET PJESAMA SVIRALO JE NA RADIJU

OBJEKT
- mjesto u rečenici otvara predikat na temelju svojstva REAKCIJE/
UPRAVLJANJA

- objekt je predemt zahvačen radnjom predikata

- PRIJELAZNI glagoli- oni koji uvode objekt u akuzativu bez prijedloga

- objekt uz takve glagole se nazivaju IZRAVNI OBJEKTI

- glagoli koji uvode objekte u kosim padežima se nazivaju NEPRIJELAZNI

GLAGOLI

IZRAVNI OBJEKT

- akuzativ bez prijedloga

- dijelni genitiv- pijem vode, popila je mlijeka

- slavenski genitiv- ne vidim puta, ne osječam nikakva mirisa

NEIZRAVNI OBJEKT

- svi ostali kosi padeži

- imenska riječ bez prijedloga- Pišem prijateljici, bojim se mraka

- prijedložni izraz- Mislim na/o praznicima.

PRILOŽNE OZNAKE
- mjest im otvara predikat

- izriče se okolnost u kojima se odvija predikatna radnja

- prepoznaje se tako što postavimo pitanje vezano za okolnost predikatne radnje

mogu biti :

- mjesta

- vremena

- načina

- sredstva

- količine

- društva

- dopuštanja

- posljedice

- pogodbe

- uvjeta

- namjere

izriče se:

prilogom - GLASNO pričam

prijedložnim izrazm- dolazim U UTORAK, Dolaim prije Božića

imenskom riječju- Putujem vlakom, Šetam livadom, Hodam ulicom…

OBJEKT- PREDMET RADNJE, PITANJA UZ KOSE PADEŽE

PO- OKOLNOST PREDIKATNE RADNJE, PITANJA VEZANA UZ OKOLNOST

PREDIKATNE RADNJE

PAZI!!!!

1. Gdje, kamo…

2. Pišem S olovkom, došla sam S tramvajem.

- pišem olovkom, došla sam tramvajem

- SREDSTVO- INSTRUMENTAL- BEZ S

3. - kada govorimo o sredstvu, potrebno je koristiti imenicu u instrumentaku

4- KROZ- koristi se za označavanje MJESTA- Sve je postogao KROZ

laskanje

- koristi instrumental - Sve je postigao LASKANJEM

5. TOK- put kojim protječe tekučica

TIJEK - pravilno- Putovat ćemo TIJEKOM ljeta

6- Uči RADI neznanja

NAMJERU izračavmo prijedlogom RADI

pravilno : Uči zbog neznanja- UZROK- on ne zna pa uči

ATRIBUT

- pobliže određuje imensku riječ

- uvodi ga imenska riječ koja može imati ulogu bilo kojeg člana

PRIMJER-

atribut uz atribut- Čitao sam knjigu o morskim životinjama

atribut uz objekt: Čitao sam zanimljivu knjigu

atribut uz subjekt: Bijela haljina stoji u izlogu

atribut uz predikatno ime: Ona je moja najbolja prijateljica Dora

atribut uz priložnu oznaku: Svaki dan pomažem baki

ATRIBUT odgovara na pitanja- kakav? čiji? koji? kolik?

MOŽE biti :

sročan- slaže se s imenskom riječju u rodu, broju i padežu

prema vrsti riječi pridjevni ili sročni atribut je:

- pridjev- lijepa haljina

- broj- prvi susret, jedna pjesma

- zamjenica- moj mobitelj, tvoja knjiga

nesročan- ne slaže se sa svojom imenicom ni u rodu, broju ili padežu

taj atribut je imenski ili nesročni i po vrsti riječi je:

imenica- Šalica čaja, pisac romana

prilog- Kuća prekoputa, skretanje uljevo

ATRIBUTNI SKUP

imenica u kosom padežu i njezin atribut

Pijem šalicu toplog čaja.

PAZI!!!

1. daj mi svoj broj telefona- kada se radi o nesročnom atributu, preporučava

se oblikovati sintagmu u sročan atribut

APOZICIJA
- uvodi u rečenicu imenica

- apozicija je uvijek IMENICA koja pobliže određuje drugu imenicu

- apozicija može stajati uz određene rečenične članove:

- apozicija uz objekt- Vidjela sam pjevača matiju

- apozicija uz atribut- Kupila sam sliku umjetnika Ivana

- apozicija uz predikatno ime- Ovo je prijatelj Ivan

- apozicija uz priložnu oznaku- Idem s prijateljem Tomom u kino

- apozicija uz subjekt - Ovo je pisac Marko , Prijatelj Marko voli filmove

SROČNOST- potpuna, slaže se. rodu, broju i padežu

To je grad Split

Idem prijateljici Dori

NESROČNOST- nepotpuna

ne slaže se u rodu i broju, ali se slaže u padežu

Pisac Ivan je star

Rijek Dunav je duga

Idem u mjesto Vodice

RAZLIKA ATRIBUTA I APOZICIJE

Atribut- kada je nesrocni atribut, onda se sa svojom imenicom neče slagati ni

u rodu ni u nroju ni u padežu

- imenica u služni atributa je uvijek u genitivu- imenski atibut

- Šalica šaja

- Otok pijeska

- Otok prijateljstva

Apozicija- uvijek se slaže sa svojom imenicom u padežu

-Pjevačica Maja je niska