NAGLASNI SUSTAV

HRVATSKOGA STANDARSNOG
JEZIKA
• NAGLAŠAVANJE – isticanje jedne od govornih jedinica koja je s
drugima, istoga reda veličine, uključena u veću govornu jedinicu

• NAGLASAK – isticanje pojedinoga sloga

o naglasak je isticanje naglašljive jedinice u okviru naglasne
jedinice
o istovremeni ostvaraj siline, tona i trajanja
silina (jačina, intenzitet) - naglašenost – nenaglašenost
ton (kretanje tona, intonacija) - uzlaznost – silaznost
trajanje (kvantiteta) - dužina – kračina

• IZGOVORNA (NAGLASNA CJELINA) – jedinica izgovora koja

se može sastojati od naglašenog ili nenaglašenog s naglašenim
slogom
• 4 akcenta /naglaska:
dugosilazni ili silazni rȗke
kratkosilazni ili brzi nȍge
dugouzlazni ili uzlazni rúka
kratkouzlazni ili spori nòga

NAGLASCI visoki/silazni niski/uzlazni

dugi
ȃ á
kratki
ȁ à
RASPODJELA NAGLASAKA
- naglasak je u hrvatskome jeziku relativno slobodan jer se može
ostvariti u bilo kojemu slogu riječi, osim u zadnjem
- ograničenja u raspodjeli naglasaka ovise i o vrsti naglasaka jer se
svaki naglasak ne može ostvariti u svakom slogu riječi
1. Silazni se naglasci ostvaruju u pravilu u jednosložnim riječima
ili u prvom slogu riječi (pȁs, rȏg, lȃđa, Kȃrlovac)
2. Uzlazni se naglasci ostvaruju u pravilu u svakom slogu riječi
osim u zadnjem ili u jednosložnim riječima (vòda, lúka, lìvada,
počétak, oslobođénje itd.)
 Naglasak ne može biti na zadnjemu slogu riječi; jednosložne
riječi imaju samo silazne naglaske; višesložne riječi mogu imati
bilo koji od četiriju naglasaka na prvome slogu; na unutarnjim
slogovima višesložne riječi mogu stajati samo uzlazni naglasci
KLITIKE
• PROKLITIKE, PRISLONJENICE ILI PREDNAGLASNICE
1. svi jednosložni prijedlozi: na, u, po, s, k…
2. neki dvosložni: među, mimo, preko, prema, oko…
3. prijedlozi složeni s -iz: iznad, ispod, između
4. veznici: a, i, ni, da, kad
5. negacija: ne
• ENKLITIKE, NASLONJENICE ILI ZANAGLASNICE
1. zamjeničke:
a) nenaglašeni oblici osobnih zamjenica
(me, mi, te, ti, ga, je, ju, mu, joj)
b) nenaglašeni oblici povratne zamjenice (se, si)
2. glagolske:
a) nenaglašeni oblik prezenta glagola biti
(sam, si, je; smo, ste, su)
b) nenaglašeni oblik prezenta glagola htjeti
(ću, ćeš, će; ćemo, ćete, će)
c) nenaglašeni oblik aorista glagola biti
(bih, bi, bi; bismo, biste, bi)
ZANAGLASNE DUŽINE ā
1. u izgovornoj cjelini na mjestu dugosilaznog naglaska (grȃd - ȕ grād)
2. G jd. Ž. r. (rúkē)
3. I jd. Ž. r. (rúkōm)
4. G mn. svih rodova (rȕkū, nòkātā, jedárā)
5. u određenom vidu pridjeva (jȃkī, jȃkōga, jȃkōj)
6. u komparatiu i superlativu (jȁčī, jȁčā, jȁčē, nȃjjačī)
7. u pojedinim padežima neodređenoga vida pridjeva, u zamjenica i
brojeva (dòbrīm, dòbrē, dòbrōj, dòbrōm, dòbrīh, dòbrīm; mòjē,
jèdnē)
8. u pojedinim glagolskim oblicima: nastavak prezenta (vȉdīm, vȉdīš),
3. l mn. aorista (vȉdjēše), imperfekt (vȉđāh, vȉđāše…), 2. l jd. I 1. i 2.
l mn. (čûvāj, čûvājmo, čûvājte), prilog sadašnji (vȉdēći), prilog prošli
(vȉdjēvši), pridjev trpni (bȁcān, skȉnūti)
9. u riječima naglasnoga tipa kàpūt, šèšīr
10. ispred suglasničkog skupa koji počinje sonantom, ako iza ne
slijedi dugi slog (lȁkomac – lȁkōmca)
11. dio tvorbenog nastavka -ač (kòvāč), -ad (mȍmčād), -ak
(čùdāk), -ik (knjìžēvnīk), -inji (mȁterinjī), -ji (kȍzjī), -nji
(dànašnjī), -ice (prímjericē), -ost (záhvalnōst)…

METATONIJA aȁ > àa
aȃ > àā
āȁ > áa
āȃ > áā
Vježba
1. Odredite mjesto naglaska u sljedećih riječi (zaokružite vokal)!.

napraviti četvrtak Australija lakomislenost

ne pišu ne napišu postavljam ne postavljam

stavljaju ne stavljaju on je zatvorio životopis
2. Odredite mjesto naglaska u sljedećih riječi!
osjetim, pogledam, obavljam, ne moram, izradim, zadataka,
gotovo, uhvati, neodređena, polazim, u školu, raspoložen,
fakultet, učinio, zapitaju

3. Kratkosilazni i dugosilazni naglasak

Naš grad je star i mlad. Kuće niču pored niskih starih zgrada.
Nasuprot malim zgradicama dižu se silne zgrade. Najvećom
ulicom kreće se auto za autom. Ljudi šeću i viču. Lijep je moj
dragi grad.
4. Dugosilazni i dugouzlazni naglasak
Plavo more zlatna sunca ljulja,
s malom lađom divan val se šulja.
Mlada trava raste blizu puta,
u travi se mladi ruža .
Ruka ruku steže,
greda gredu veže.

5. Kratkosilazni i kratkouzlazni naglasak

Gledam goru, polje i livadu. Kad god pogledam, vidim kako
cvjeta život. Ptice pjevaju u šumi. Jelen pije vodu. Voda je bistra i
studena. Orač ore zemlju. Sva zemlja miriše od proljeća.
6. Akcentuirajte sljedeće riječi!

buha buna kukuruz oluja

mek med fes rep
sedam meso selo teta
pero peta rešeto kolega
svi mi kit kip
7. Okomitim crtama odvoji naglasne cjeline.
Zaokruži enklitike i podcrtajte proklitike u sljedećim rečenicama!

Otac je zdrav.
Učinio sam za vas što se moglo.
Sutra idemo na izložbu slika.
Donio je ribe, špinata, vina i voća.
Ako ga vidiš, reci mu da me čeka.
Tebe hvale, a mene ne kude.
Stan je prazan.
Brod vozi na otok.
8. Provedite metatoniju u sljedećih riječi.
G mn. žēnâ _________________
nogȁ _________________
postulât _________________
rūkȁ _________________

9. Koje su riječi pogrešno naglašene?

čòvjek sân nè pīšēm rokokô
Talijân knjížēvnōst rȅći frizȇr

kùća tàban nôs sèbe