Naglasni sustav hrvatskoga standardnog jezika

VJEBA
1. Zakruite one primjere koji su sastavni dio modelske jezgre hrvatskoga standardnog jezika!
a) pHi pHkla
c) vwe
e) zdrDv zdva

b) G mne, tbe, sbe, njga

d) invnik
f) elmo i limo

2. Odredite mjesto naglaska u sljedeih rijei!

posjetim, nadgledam, ostavljam, ne pleem, ne napiem, podataka,

nesreena, snalazimo se, u grad, rastavljen, taksist, moderator, zastajkuj.
3. Oznaite sljedee rijei naglascima!

vrat

brat

snijeg

me

razara

zahvalnost

budunost

profesorica

klijet

smrt

plesaica

ponedjeljak

4. Provedite metatoniju u sljedeih rijei i zatim zapiite dobivene rijei po IPA znakovlju!

ministrDnt

toredor

trvD

sestrD

sa sestrSm

bez glvI

5. Oznaite zanaglasne duine tamo gdje moraju doi!

eir je na dobrom ovjeku.

Vidim lakomca s kaputom.

Brod plovi bez jedara.

Videi ga, odluio sam biti bolji.

Onaj udak iz nae momadi igra za bugarsku ligu.

On je blagajnik.

6. Iz gornjih reenica ispiite enklitike i proklitike!

Enklitike:
Proklitike:
7. Gradsku akcentuaciju kao koncepciju zastupaju:
___________________________________________________________________________
8. to znae sljedee rijei?
dDnak ____________________

dBnak _______________________

ne _____________________

nE _______________________

rda _____________________

rVda ________________________

pstajati __________________

postjati _____________________

Naglasni sustav hrvatskoga standardnog jezika

Miroslav Krlea

ENJA
Dogaa se to u jesenjoj noi kada pada kestenje po asfaltu i kada se uju psi u
daljini, i kada se tako neopisivo javlja enja za nekim tko bi bio dobar, na, bliz,
intiman, drug, i kome bi mogli da piemo pismo. Ispovjedili bismo mu sve to lei
na nama. Pismo bi mu pisali, a njega nema.

Zadatci:
1. Odrediti mjesto naglaska.
2. Zaokruiti duge naglaske.
3. Podcrtati kratke naglaske.
4. Jednoslone rijei oznaiti naglascima.
5. Odrediti zanaglasne duine.

Naglasni sustav hrvatskoga standardnog jezika

nja
Dg se tS u jsnjQj nwi kda pDd kstnje po sfaltu i
kda se \j psP u daljni, i kda se tko neopsivo jvlj nja za
nkm tkw bi bPo dwbar, nD, blMz, ntman, drYg, i kme bi
mwgli da pMmo psmo. Ispvjedili bismo mu svH tw l nD
nama. Psmo bi mu psali, a njHga nIm.
6. domaa zadaa
Antun Branko imi: LJUBAV
Zgasnuli smo utu lampu
Plavi plat je pao oko tvoga tijela
Vani ume oblaci i stabla
Vani lete bijela teka krila
Moje tijelo isprueno podno tvojih nogu
Moje ruke svijaju se ude mole
Draga, neka tvoje teke kose
kroz no zavijore, zavijore
Kroz no
kose moje drage duboko umore
kao more.

1. Naglasak i znaenje:

Gre gwre gr gwr.

2. Silazni akcenti!
Molim te!

Split je vei od Zadra.

Sutra se tata vraa kui.

Naglasni sustav hrvatskoga standardnog jezika

Uenici pjevaju pjesme.

Budi pametan!

Svaka ptica svome jatu.

Na grani sjedi lasta.

Pero se vratio u Zagreb.

Sestra je bila na selu.

Maca na pei prede.

Oni ue.

Grmi, ini se da e oluja.

3. Uzlazni akcenti!

Koga je moliti, nije ga suditi.

4. Odredite klitike i akcentuirajte rijei!
to se dogodilo u gradu?

Veeras putujemo u Pulu.

Nadam se da e se opametiti.

Ovdje e proraditi nova tvornica.

Ne zaboravi to si obeao!

Dijete sjedi u uionici.

RJEENJE

1. Silazni akcenti!
Mwlm te!
SplPt je vH od ZDdra.
S\tra se tDta vrD k\i.
Uenci pjHvaj pjHsme.
B\di pDmetan!
SvDk ptPca svSme jDtu.
2. Uzlazni akcenti!
Na grni sjd lsta.
Pro se vrtio u Zgreb.
Sstra je bla na slu.
Mca na pi prd.
ni .
Gwm, n se da e olja.
Kga je mliti, nje ga sditi.
3. Odredite klitike i akcentuirajte reenice!

Pomozi mi napisati rad!

Naglasni sustav hrvatskoga standardnog jezika

tw se dogdilo u grdu?
Veras ptujmo u Plu.
vdje e prorditi nv tvrnica.
Ndm se da e se opamtiti.
Ne zabravi tw si wbeao.
Pomzi mi napNsati rd!
Dijte sjd u uinici.

Naglasni sustav hrvatskoga standardnog jezika

Suvremena naglasna kolebanja

(tie se inventara i raspodjele naglasaka)

1. naglasak na zadnjemu slogu

Naglasak na zadnjemu slogu doputa se u tuica.
U prirunicima hrvatskoga jezika naglasak se prilagoava naglasnome sustavu hrvatskoga
jezika; npr. debtant, bf, bd, deklte, rokk, rito, no u Hrvatskome enciklopedijskome
rjeniku donose se i vrlo esti naglasni likovi u govornoj praksi, kao npr. bidI, bifI, debM,
dekoltI, ali kao jedini rokokS, repas, jer se metatonirani dre neobinima.

2. silazni ton na nepoetnim slogovima

- posuenica s finalnim konsonantskim skupinama (studHnt)
- posuenica na -izam (realPzam)
- posuenica na -e, -i, -u, -o (irM, bifI alMbi, kakadY, torpIdo)
- posuenica na -or (sentor, kompozMtor)
- posuenca na -ij (magistIrij)
- na sredinjemu slogu u G mn. tipa podtk, DalmaMnc.
Silaznome naglasku nepoetnoga sloga vrata su odkrinuta pri naglaavanju vlastitih
imena (posebice osobnih imena, a manje toponima) jer je potrebno uvaavati osobne, mjesne i
dr. znaajke (RadMn, MorozMn, ehwk, Austrlija, PolinIzija). Takav naglasak u etnika nije
doputen u standardu, npr. FrancYz, Talijn, ali se uje u govornoj praksi.
S pitanjima silaznoga naglaavanja sve ee se susreemo i pri izgovaranju kratica
etiketa, npr. [esadI], [hatevI], [hadezI].

3. est izostanak zanaglasnih duina

-

iza dugouzlaznih naglasaka u primjerima tipa rstem, vem, krdem

duina na prezentskom nastavku glagola s doetkom -irati (organzram)

u G i I jd. imenica . r. s doetkom -ost (Dlst - Dlosti)

Kolebanje je posebice vidno u biljeenju zanaglasne duine u prezentu glagola i

glagolskih pridjeva trpnih.

4.

neprenoenje naglasaka na proklitiku.

Klitika s rijei tvori izgovornu cjelinu. Naglasak s rijei prelazi na proklitiku

(metataksa) i moe se mijenjati (metatonija). Pa prema tome postoji:

Naglasni sustav hrvatskoga standardnog jezika

a) oslabljeno prenoenje naglasak (ispred k\ isprd ku, n pt, n ujm, d
ku) - novije, kada je silazni naglasak akutski, tj. oslabljeno pomicanje kojime se
na proklitici ostvaruje kratkouzlazni.
b) neoslabljeno prenoenje naglaska (okolo grda - wkologrda, \ grd, \ rke, nD
vodu) - starije pomicanje naglaska kada je silazni na mjestu praslavenskog
iskonskog silaznog (tj. pomicanje i jakou i tonom).
Dugosilazni naglasak nakon preskakivanja uvijek ostavlja dug nenaglaeni slog.
Pitanje neprenoenja naglasaka na proklitiku (nijenu esticu ne, prijedloge, priloge, veznike:
n znm, nD kamn, nikud...).
Neprebacivanje siline s kratkih rijei na proklitiku (za mHne, u k\i...) zadire u
problem silaznih naglasaka na nepoetnim slogovima govorne rijei.
Potpuno slobodno prenoenje naglasaka na prednaglasnicu nije potrebno izgovornoj cjelini:

prijedloga i enklitikoga oblika zamjenice (n me)

prijedloga i I zamjenice mnom (sD mnm)

jednoslonoga prijedloga i naglaenih oblika line zamjenice (n mene)

nijene estice ne i neprefigiranih glagola (n radm).

5. promjenjivi naglasni tipovi

Promjenjivih je naglasnih tipova (tj. naglasnih jedinica) u hrvatskome jeziku 67, a oni
se dijele na istoslogovne s promjenom tona, trajanja ili tona i trajanja, i neistoslogovne s
promjenom mjesta, mjesta i tona, mjesta i trajanja te mjesta, tona i trajanja.
U jezinoj je uporabi manje naglasnih promjena u paradigmi, no to je to u
prirunicima hrvatskoga jezika. Npr. rwk - rVkovi i rkovi; u rwku i u rUku

6. pomicanje naglaska ulijevo

Tendencija pomicanja naglasak ulijevo sve do prvoga sloga javlja se sve ee u
praksi (jHzikoslvlje, jzikoslvlje jezikslvlje, knjPvnst knjivnost, Vporavak
opravak itd.).

7. kratki slogovi bez tonske opreke

Posebice u urbanim govorima.
Ne uje se razlika izmeu kratosilaznoga i kratkouzlaznoga (zHmlja, pogwditi).
Javlja se i prenoenje uzlaznih naglasaka: dwdue, pwraziti, nDsmijati se.