Glagoli

eljko Predojevi, lektor

 Glagoli

promjenjive rijei koje izriu radnju, stanje i

zbivanje
mijenjaju se po licima : konjugacija ili
sprezanje
gramatike kategorije: lice, broj, vid, nain,
vrijeme, stanje
 PREMA ZNAENJU

GLAGOLI RADNJE GLAGOLI STANJA GLAGOLI ZBIVANJA

svjesno, hotimino nedjelovanje, zbivanja u prirodi ili

djelovanje(aktivnost) nedogaanje u ovjeku

krenuti, pogledati, stajati, ekati, biti, zadrhtati, buditi se,

okrenuti se, boraviti, ivjeti, ostarjeti,
otii, uzeti, vratiti htjeti, eljeti raalostiti se
 Kategorija lica Kategorija
broja

1. lice govornik (lice koje

govori) jednina / singular

2. lice sugovornik (lice

kojemu se govori) mnoina /plural
3. lice negovorno lice (lice
o kojemu se govori)
 KATEGORIJA VREMENA
daje podatak o vremenu odvijanja glagolske
radnje

prolosti (aorist, imperfekt, perfekt,

pluskvamperfekt),
sadanjosti( prezent) i
budunosti (futur I, futur II)
 KATEGORIJA VIDA / ASPEKTA
daje podatak o trajanju glagolske radnje:
je li ona gotova ili jo traje u trenutku kada
govorimo o njoj
svreni izriu radnju koja je zavrila
(preskoiti, proitati, zastati)
nesvreni izriu radnju koja traje i koja nije
zavrila( skakati, itati, zastajati)
dvovidni izriu i svrenu i nesvrenu radnju
(vidjeti, uinati, uti, telefonirati, parkirati)
 glagolski nain : obiljeje glagola kojim se
izrie govornikov odnos prema ostvarenju
radnje ( zapovijed, pogodba, elja.)
izjavni nain (indikativ),
imperativ (zapovjedni nain)
kondicional I. i II.(pogodbeni nain)
 glagolska stanja : mogunost glagola da izrazi
podatak o tome je li subjekt trpitelj ili vritelj
radnje :
AKTIV- RADNO GL. STANJE
Ana ita knjigu.
PASIV- TRPNO GL. STANJE
Ana je ocijenjena.
 Pravilni glagoli
Za pravilne glagole postoji nekoliko vrsta
nastavaka. Npr. uiti u prezentu ima nastavke -
im, i (u-im, u-i...), dok glagol spavati
nastavke -am, -a (spav-am, spav-a...). Isto
tako, postoje i razliiti nastavci za infinitiv i
glagolski pridjev radni.
Glagoli se dijele u vrste i razrede po tome koje
nastavke koriste.
 Postoje sljedee vrste prezentskih nastavaka:
s -e- (per-em, per-e,..., per-u)
s -a- (kuh-am, kuh-a,..., kuh-aju)
s -i- (misl-im, misl-i..., misl-e)
s -ne- (dig-nem, dig-ne..., dig-nu)
s -ije- (sm-ijem, sm-ije..., sm-iju)
s -uje- (kup-ujem, kup-uje, kup-uju
 Postoje sljedee vrste nastavaka za infinitiv i
glagolski pridjev radni:
bez umetka (-0-) (pra-ti, pra-o, pra-la...; tres-ti,
tres-ao, tres-la...)
s umetnutim -a- (kuh-a-ti, kuh-a-o, kuh-a-la...)
s umetnutim -i- (misl-i-ti, misl-i-o, misl-i-la...)
s umetnutim -nu- (dig-nu-ti, dig-nu-o, dig-nu-la...)
s umetnutim -je- (sm-je-ti, sm-i-o, sm-je-la...)
s umetnutim -ova-, -eva-, -iva- (kup-ova-ti, kup-
ova-o, kup-ova-la...)
 Nepravilni glagoli
Odreeni glagoli nemaju promjenu po gornjim
pravilima, a esto nemaju ni sve oblike. To su biti i
htjeti, za koje vidi pomone glagole, kao i sljedei
glagoli i njihove izvedenice:
ii, prezent idem, ide..., glag. pridjev radni iao,
ila
moi, prezent mogu, moe,..., glag. pridjev radni
mogao, mogla
spati, prezent spim, spi, glag. pridjev radni spio,
spila
 Infinitiv
Neodreeni glagolski oblik. Kazuje samo
radnju, stanje, zbivanje. Osnovni glagolski
oblik, zavrava na -ti, -i.

Moi, tui, pei, ii, stii

 Prezent
Jednostavni glagolski oblik koji izrie radnju u
sadanjosti. Tvori se od svrenih i nesvrenih glagola.

DERATI derem, dere, dere, deremo, derete, deru

PISATI piem, pie, pie, piemo, piete, piu
BITI jesam (sam), jesi (si), jest (je), jesmo (smo), jeste
(ste), jesu (su)
HTJETI hou (u), hoe (e), hoe (e), hoemo
(emo), hoete (ete), hoe (e)
 Perfekt
Sloeni glagolski oblik koji oznaava radnju u
prolosti. Tvori se od oblika prezenta
pomonog gl. biti i gl. pdv. r. koji oznaava
radnju, stanje, zbivanje.

Pisao sam, pisao si, pisao je, pisali smo, pisali

ste, pisali su.
 Aorist
Jednostavni glagolski oblik koji oznaava
prolu svrenu radnju. Tvori se od svrenih
glagola nastavcima: h, -, -, smo, ste, e.

Napisah, napisa, napisa, napisasmo,

napisaste, napisae.
Rekoh, ree, ree, rekosmo, rekoste, rekoe.
 Imperfekt
Jednostavni glagolski oblik kojim se oznaava
prola nesvrena radnja. Tvori se od
nesvrenih glagola nastavcima: h, e, e, smo,
ste, hu.

Pisah, pisae, pisae, pisasmo, pisaste, pisahu.

Priah, priae, priae, priasmo, priaste,
priahu.
 Pluskvamperfekt
Sloeni glagolski oblik koji oznaava pretprolu
davno svrenu radnju. Tvori se od gl. pdv. r. i
perfekta ili imperfekta pom. gl. biti.

Bio sam pisao, bio si pisao, bio si pisao, bijah

pisao, bijae pisao, bijae pisao.
 Futur prvi
Sloeni gl. oblik kojim se izrie budua radnja.
Tvori se od prez. pom. gl. htjeti i infinitiva koji
oznaava radnju o kojoj se govori.

Ja u pisati, ti e pisati, on e pisati, mi emo

pisati, vi ete pisati, oni e pisati.
 Futur drugi
Sloeni gl. oblik koji oznaava predbudunost,
radnju koja prethodi buduoj. Tvori se od gl.
pdv. r. i prez. pom. gl. biti.

Budem pisao, bude pisao, bude pisao,

budemo pisali, budete pisali, budu pisali.
GLAGOLSKI NAINI
 Imperativ
Zapovjedni nain. Tvori se od infinitivne
osnove glagola kojoj se dodaju imperativni
nastavci i to samo za 2. lice jednine i 1. i 2. lice
mnoine.

1. - 1. piimo
2. pii 2. piite
3. neka pie 3. neka piu
 Kondicional prvi
Tvori se od aorista pom. gl. biti i gl. pdv. r.
odgovarajueg glagola. Izrie elju ili
mogunost. est u pogodbenim reenicama.
Bih, bi, bi, bismo, biste, bi + gl. pdv.r.

Pisao bih, pisao bi, pisao bi, pisali bismo, pisali

biste, pisali bi.
 Kondicional drugi
Drugi ili proli tvori se od kondicionala prvog
gl. biti i gl. pdv. r. odgovarajueg glagola.

Bih bio pisao, bi bio pisao, bi bio pisao, bismo

bili pisali, biste bili pisali, bi bili pisali
GLAGOLSKI PRILOZI
 Glagolski prilog sadanji
Glagolu u 3. licu mnoine prezenta doda
morfem i.

Plivajui, hodajui, govorei, jedui

 Glagolski prilog proli
Infinitivnoj osnovi doda se vi ili avi.

Napisavi, bacivi, rekavi, mogavi

GLAGOLSKI PRIDJEVI
 Glagolski pridjev radni
Infinitivna osnova + o, la, lo, li, le, la.

Vidio, vidjela, vidjelo; elio, eljela, eljelo.

 Glagolski pridjev trpni
Infinitiv + n, en, jen, t. Nastavci za: MUKI ROD
(-), ENSKI ROD (-a), SREDNJI (-o).

Pisan, pisana, pisano, pisani, pisane, pisana.

Vien, viena, vieno, vieni, viene, viena.
 Stavi reenicu u druga vremena i naine!
Ana pjevae odlino visoke tonove.
 Ana pjevae odlino visoke tonove. imperfekt
Ana odlino pjeva visoke tonove. prezent
Ana zapjeva odlino visoke tonove. aorist
Ana je bila pjevala odlino visoke tonove.
pluskvamperfekt
Ana bjee odlino pjevala visoke tonove. pluskvamperfekt
Ana neka pjeva odlino pjeva visoke tonove. imperativ
Ana bi pjevala odlino pjevala visoke tonove. kondicional I
Ana bi bila odlino pjevala visoke tonove. kondicional II
Ana e odlino pjevati visoke tonove. futur I
Ana bude odlino pjevala visoke tonove. futur II

 Pjevajui gl. plg. sadanji

Zapjevavi gl. plg. Proli
Pjevao, pjevala, pjevalo gl. pdv. r.
Ispjevan gl. pdv. t.