Sveučilište J.

J Strossmayera u Osijeku
Filozofski fakultet
Preddiplomski studij hrvatskog jezika i književnosti

Lucija Mihaljević
Uporaba ženskih imena i prezimena u medijskom diskurzu
Seminarski rad

Mentorica: prof.dr.sc Vlasta Rišner

Osijek, 2019.
Sažetak

U ovome seminarskom radu prikazat će se imenovanje ženskih osoba kroz povijesni pregled,
njihova suvremena pojava u medijima, sklanjanje i pravilna upotreba. Na početku rada pisat će
se o postanku i razvitku prezimena do današnjice, ali i osvrtima na značajne različitosti
nekadašnjeg i suvremenog stanja prema knjizi Petra Šimunovića, Hrvatska u prezimenima.
Kroz rad se, nadalje, obrađuje pitanje Kakvu je ženu stvorio medijski diskurz? -prema
istoimenom članku autorica Mie Filipov i Maje Glušac. Također, Glušac piše članak Dvostruka
prezimena- sa spojnicom i/ili bez nje? U kojem donosi odgovor na pitanje razlike morfosintakse
i pragmatike imenske formule muške i ženske osobe. Anđela Frančić svojim člankom Ženska
prezimena i(li) prezimena ženskih osoba te Pravopisna norma i službena imenska formula,
ističe nam važnost terminološkog razlikovanja prezimena i analizu primjene pravopisne norme
na imensku formulu i njezine sastavnice. Na kraju seminarskog rada provedeno je istraživanje
u kojem se donose primjeri iz novinskih članaka u kojima su prisutni različiti načini imenovanja
ženskih osoba.

Ključne riječi: ženska prezimena, imenska formula ženske osobe, imenovanje u medijima
Sadržaj

UVOD.................................................................................................................... 1
POVIJEST PREZIMENA ..................................................................................... 2
ŽENSKA PREZIMENA I(LI) PREZIMENA ŽENSKIH OSOBA...................... 4
ŽENSKA PREZIMENA U FUNKCIONALNIM STILOVIMA ......................... 6
PRAVOPISNA NORMA I SLUŽBENA IMENSKA FORMULA...................... 7
ISTRAŽIVANJE ................................................................................................... 9
Zaključak ............................................................................................................. 15
Literatura ............................................................................................................. 16
UVOD

Mediji su vrlo važni prenositelji običaja, vrijednosti i kreatori su javnog života. Jedne od
glavnih značajki medija su da privuku pažnju i šokiraju. Zaokupljanje pažnje primarnije je od
samoga teksta pa mediji prema svojim kriterijima koriste najbolje načine za kreiranje naslova
koji će čitateljima biti zanimljiv. Nerijetko se pri kreiranju naslova koriste razne inačice
imenskih formula ženskih osoba. U ovome radu, osim općeg povijesnog pregleda pojave
prezimena, uspoređivat će se imenovanje muških i ženskih osoba kako kroz povijest tako i kroz
medije, ali naglasit će se važnost terminološkog razlikovanja ženskih imenskih formula i
njihovo pravilno pisanje.

1
POVIJEST PREZIMENA

Prezimenom identificiramo određenu osobu u mnoštvu drugih ljudi. Ono je najmlađa

antroponimijska kategorija koja se u hrvatskom kontekstu javlja od 12.st, što ne znači da su svi
već tada imali stalnu, nasljednu, nepromjenjivu i zakonom propisanu identifikacijsku oznaku.
Među takvima su najčešće bile žene koje nisu imale prezime, nego im je uz osobno ime stajao
pridjevak kao npr. posvojni pridjev imena tatinog, muževljevog ili bratovog. Šimunović u
svojoj knjizi navodi kako prezime vezujemo uz feudalni poredak, vrijeme kada su se obitelji
organizirale kao krvne i proizvodne jedinice koje su uključene u jedan od staleža, razlikujući
se upravo po prezimenu. Od 1540-ih počele su se voditi matice rođenih, vjenčanih i umrlih te
su prezimena bila uredno zapisivana. Zahvaljujući Tridentskom koncilu osim što su se
prezimena počela zapisivati, postala su stalna, nepromjenjiva i nasljedna. Upravo ova tri
navedena obilježja odlikuju i razlikuju prezimena od osobnih imena (Šimunović, 2006:16).

Tijekom života prezime osobe moglo se prilagođavati i oblikovati ovisno o različitim prilikama
i socijalnim sredinama. Motiviranost nastanka prezimena u znanosti je aktualna tema kojom se
bavi socioonomastika. Ta disciplina ne samo da istražuje kompleksna društvena zbivanja koja
su dala upravo takve oblike nego odgovara na pitanja: čiji si, kakav si, otkud si i što si
(Šimunović 2006: 20).

Oblikovanje prezimena odvijalo se u dugom vremenskom razdoblju. Njihovi oblici nisu uvijek
bili usklađeni s hrvatskom pravopisnom tradicijom te je u sklanjanju mnogih prezimena vladala
neujednačenost ili pak dvojakost. Završna etapa razvoja datira iz 1780. zahvaljujući tzv.
Jozefinskom patentu kojim je službena dvočlana imenska formula od imena i prezimena
ozakonjena i obvezatna. (Šimunović, 2006: 256).

Prezime uglavnom nasljeđujemo od oca te su većinom tvorena po imenu oca (patronimi), a

manji broj prezimena koji upućuje na vezu s majkom zove se metronim. Razlog manjeg broja
metronima u našem društvu je podređeni položaj žene kako u društvu tako i u obitelji. Osobna
ženska imena kasno su se počela koristiti za tvorbu prezimena jer su žene i same kasno dobivale
prezime. U feudalnom društvu prezime kao socijalno-pravni institut ženama nije bio potreban,
a one uglednije žene poput carica, kraljica, svetica ili opatica jednostavno se nisu ni služile
prezimenom. U najstarijim spisima žene su se nerijetko identificirale osobnim imenom, a ako

2
ono nije bilo dovoljno uz ime dodavalo se ime (ili prezime) oca, muža, brata ovisno o uglednosti
kako bi žena bila prepoznatljiva širem krugu (Šimunović, 2006: 41).

Hrvatsko je prezime danas muškoga roda. Ona koja su nastala od ženskog osobnog imena
uglavnom su hipokorističnog postanja, imena nastala od milja. U takvim primjerima vidljivi su
socijalni momenti prema ženskog djetetu: umiljatost, izravna privrženost te prilično kasno
nastajanje takvih prezimena i njihova ne sasvim ravnopravna jezična uporabljivost (Šimunović
2006: 41-43.).

3
ŽENSKA PREZIMENA I(LI) PREZIMENA ŽENSKIH OSOBA

U radu Anđele Frančić objašnjava se potreba razlikovanja naziva žensko prezime i prezime
ženske osobe. Prezimena su u početku formiranja imensko- prezimenske formule imenovale
žene različitim sufiksima koji su prenosili poruku o njihovom bračnom statusu. Tijekom
vremena prezimena su zadržala svoju prepoznatljivu tvorbenu strukturu ali ne i jednoznačnu
informaciju o bračnom statusu ženske osobe. Cilj ovoga rada je nuđenje različitih naziva za
dvije različite antroponimijske pojavnosti, odnosno terminološki razgraničiti prezimena poput
Perić i Perićka kojima se imenuju ženske osobe.

Suvremena prezimena koja su svojstvena i muškoj i ženskoj osobi, ne daju nam informaciju o
čovjekovu spolu. U prošlosti su se prezimenima dodavali sufiksi i na taj način ne samo da se
prepoznavalo o kojem spolu se radi, nego smo dobili informaciju i o bračnom statusu žene. Npr.
prezimenom Horvat možemo označiti mušku i žensku osobu, dok sufiksom –ka označavamo
udanu ženu (Horvatka) ili sufiksom –eva/ova kojim imenujemo neudanu (Horvatova). Stanje i
pojavnost sufikasa opisao je Pavao Ritter Vitezović krajem 17. i početkom 18. st u svom
Lexicon latino- illyricum. Dvjestotinjak godina poslije, Tomo Maretić je u trećem dijelu svoga
Jezičnog savjetnika, posvjedočio tendenciji gašenja uporabe tih sufikasa koji označavaju spol i
bračni status. U govornoj praksi su se pojavila prezimena jednaka muškoj i ženskoj osobi koja
se nisu sklanjala (Npr. Milica Nikolić, Danicu Petrović). Maretić je oštro kritizirao i smatrao
kako je to plod ugledanja na njemački i francuski jezik.

Nepunih petnaestak godina nakon Maretića, Mate Hraste svjedoči da je u književnom jeziku
istost prezimena u nominativu uobičajena pojava, te takvo stanje pripisuje povođenju
zapadnoeuropskim jezicima i promjenom položaja žene u društvu. Svoj članak završava
konstatacijom: ,, Iako to ne odgovara duhu našeg jezika, danas je to u književnom jeziku
činjenica, preko koje ne možemo prijeći, nego je valja prihvatiti kao pravilo. Ono, što je bilo
pravilno, danas nam je tuđe.''

O današnjem stanju prezimenskih oblika pisao je Alen Gluhak. On zaključuje kako prezimenski
oblici poput Banićka, Kovačica i sl. pripadaju razgovornom jeziku te bi se moglo reći da u
takvim oblicima nema posebnog poštovanja. Smatra kako će se ti oblici upotrebljavati za treću

4
osobu kada o njoj razgovaraju druge dvije ili pak u neformalnom oslovljavanju. U svakom
slučaju takva upotreba je stilski obilježena.

Osvrnemo li se na prethodno spomenute autore i njihove radove primjećujemo kako koriste

različite termine kako bi nazvali prezimena koja imenuju žensku osobu:

Tomo Maretić (1924:197): prezimena (kad služe za žene)

Mate Hraste (1954): ženska prezimena

Stjepan Babić (1986:240): prezimena s oznakom ženskih osoba

Alen Gluhak (2001): ženski oblici prezimena, ženski prezimenski oblici, ženska prezimena,
prezimena ženskih osoba

Uz spomenuto, navodi se i dio iz Babić- Finka- Moguševog pravopisa (1996: 69) u poglavlju o
sastavljenom i rastavljenom pisanju: ,, Dvostruka prezimena ženskih osoba nastala
združivanjem očeva i muževljeva prezimena ili obratno, piše se spojnicom.'' (…) ,, U takvim
se dvostrukim ženskim prezimenima ne sklanja ono koje ne završava na –a.''

Pod terminima žensko prezime i prezime ženske osobe u literaturi se jednom razumijevaju iste
onomastičke pojavnosti (npr. Babić- Finka- Moguš 1996: 69), a drugi put se ženskim
prezimenom nazivaju prezimena ženskih osoba tvorena od muških dodavanjem sufikasa
(Hraste 1954). Zbrka u nazivlju može nastati i zbog činjenice da su neka prezimena nastala od
muških osobnih imena (patronimi), ili obrnuto (matronimi).

Frančić svoj rad zaključuje i predlaže tri rješenja. Prvo, da se sva prezimena kojima se imenuju
ženske osobe, bez obzira na tvorbenu strukturu, nazovu prezimena ženskih osoba ( dakle, i Ana
Novak i Ana Novakova). Drugo, oblik prezimena sa sufiksom – ka (Novakova) treba se
imenovati ženskim prezimenom. Treće, neka se uspostave nazivi za muško prezime (Novak) i
prezime muške osobe (Novak).

5
ŽENSKA PREZIMENA U FUNKCIONALNIM STILOVIMA

Prezimena (muških i ženskih osoba) službena su antroponimijska kategorija i javljaju se u svim

funkcionalnim stilovima hrvatskog standardnog jezika. Za razliku od njih ženska prezimena (
Novakova) nisu standardnojezična kategorija i nalazimo ih u ,,blažim'' funkcionalnim
stilovima.

Književnoumjetnički stil je najslobodniji i najindividualniji stil u kojemu je opravdana uporaba

ženskih prezimena (npr. Dora Krupićeva, Giga Barićeva itd.). Stilski obilježena ženska
prezimena upotrebljavaju se u dijalogu najčešće za označavanje osobe nižeg društvenog staleža
u kontekstima bez poštovanja za označenu osobu ili pak u humorističnom stilu.

Za razgovorni stil karakteristična je uporaba ženskih prezimena sa sufiksom, poput: Antolićka,

Noavakovica, Hujsova i sl.

U publicističkom stilu nerijetko nailazimo na pojavu ženskih prezimena. Osobito su zahvalne

za novinske naslove (npr. Kosorica i Blaškić glavni gosti). S obzirom da je ovaj stil filtar kroz
koji mnogi elementi razgovornog stila ulaze u standard, novinari i publicisti bi trebali
upotrebljavati jezik usklađen sa zahtjevima standardnojezičnih norma i biti svjesni
odgovornosti koji je posljedica činjenice da gledatelji, slušatelji i čitatelji svakodnevno prate
njihov jezik kojim mnogi oblikuju svoju jezični svijest. Iz toga razloga važno je provjeriti
učestalost uporabe ženskih prezimena u publicističkom stilu, osobito u odnosu na njegov utjecaj
na druge stilove (Filipov, Glušac, 2019: 68,69).

U znanstvenom stilu se u pravilu ne javljaju ženska prezimena, osim ako se ne spominje ime
koje znanstvenice iz slavenskih zemalja u kojima su ženska prezimena i zakonom propisana.

Administrativna komunikacija uvijek na isti način imenuje osobu, osobnim imenom i

prezimenom, te u pravilu nema mjesta ženskim prezimenima (Frančić, 2008:586)

6
PRAVOPISNA NORMA I SLUŽBENA IMENSKA FORMULA

Pravopisna pravila koja sadržava Hrvatski pravopis dijele se na one oblike koji su nadređeni
zakonskom obliku i na one koji su o njemu ovisni.

Imensku formulu kod nas, kao i u većini antroponimijskih sustava čini ime i prezime još od
1780. godine.

Antroponimi su posebni leksički podsustav i njihova se posebnost očituje u odnosu prema

pravopisnoj normi. Već u predgovoru Hrvatskog pravopisa iznosi se problematika osobnih
imena. S obzirom da se u današnje vrijeme daju imena djeci koja nisu u skladu s hrvatskim
jezikom i pravopisom, ne mogu se u hrvatski rječnik unijeti kao ,,normalna'' dok s druge strane
pravopis ne može reći da su pogrješna jer su službena i zakonita.

Kroz rad Anđele Frančić nameće se pitanje je li zakonski lik osobnog imena ( i prezimena)
uvijek nadređen pravopisnoj normi? Odgovori se nalaze u prvom dijelu Hrvatskog pravopisa:

Postoje pravopisna pravila koja su nadređena zakonskom liku osobnih imena kao npr. Pravilo
o pisanju antroponima velikim početnim slovom, pravilo o poretku sastavnica unutar imenske
formule (prvo ime pa prezime), pravilo o pisanju dvostrukih muških imena ( pišu se odvojeno
i svaka se zasebno sklanja), pravilo o pisanju dvostrukih ženskih prezimena (prvo očevo
prezime pa muževljevo (ili obrnuto) i pišu se sa spojnicom).

Postoje pravopisna pravila koja se svode na to da su imena i prezimena pravilna u zakonskom

liku, tj. oni sami sebi kroje pravopisna pravila. To su pravila o bilježenju suglasničke skupine
šć (pravilno je i Hraščanec i Hrašćanec), pravilo o skupu dž, odnosno đ (može prezime Naranđa
i Narandža), pravilo o dvoglasniku ie (pravilno je Stipan i Stjepan).

Važno je istaknuti da je svaki antroponim zaseban i da su pravilni samo u onom obliku u kojem
su zabilježeni u službenim dokumentima, te je na osnovu toga P. Šimunović ustvrdio da je ,,
teorijski jedva moguće tvrditi da vlastita imena pripadaju književnoj jezičnoj normi''.

7
Autorica rad zaključuje konstatacijom da je prema Hrvatskom pravopisu osobno ime i prezime
pravilno u svom službenom obliku, a zakonski lik prezimena ponekad je kreirala ( i još uvijek
kreira bar što se dvostrukih prezimena tiče) administracija kojoj poznavanje pravopisne norme
nije najveća vrlina. Također, Frančić ističe kako bi bilo lijepo da svojoj djeci nadjenjujemo
imena koja će biti u skladu s normama hrvatskog jezika te podsjeća kako su i imena svjedoci
vremena u kojem nastaju ali i svjedoci opće jezične kulture njihovih nadjevatelja.

8
ISTRAŽIVANJE

Po uzoru na rad autorica Maje Glušac i Mie Filipov, provela sam istraživanje o uporabi
prezimena ženskih osoba u pisanim medijima. Korpus su činile dvije skupine, a to je
imenovanje pet hrvatskih političarki te pet estradnih ličnosti.

Prema Šimunovićevoj definiciji prezimenom točno identificiramo upravu tu određenu osobu u

mnoštvu drugih osoba. Biva tako od rodilišta pa do radilišta, preko svakodnevnog boravišta do
vječnog prebivališta; na grobnoj ploči, u razredu, četi, momčadi, strukovnom društvu, na kakvoj
priredbi. (Šimunović, 1985:14)

Šimunović, također, ističe kako su sveukupna znanja o nekoj osobi sažeta upravo u prezimenu
te osobe, tj. prezime sadrži više informacija o osobi nego samo ime: označuje podrijetlo,
povijest jednog roda, obiteljsko naslijeđe, nacionalnu/vjersku pripadnost i sl. Osim toga, ono je
za razliku od imena stalno i nepromjenjivo. Nakon što nam je autor istaknuo važnost prezimena,
ugledajući se na rad Kakvu je ženu stvorio medijski diskurz?- Imenovanje žena u medijima,
prikazat ću oblike imenovanja Anke Mrak Taritaš i Jadranke Kosor. Od lica s hrvatske estrade
istražila sam imenovanje Doris Pinčić Rogoznice i Elle Dvornik.

Načini imenovanja su promatrani na ,,ozbiljnijim'' portalima poput Večernjeg i Jutarnjeg lista

te ,,zabavnih'' portala poput Indexa i 24sata. Oblici su podijeljeni s obzirom na morfosintaktička
obilježja u dvije skupine: stilski neutralni načini imenovanja kojima se ne pripisuju nikakvi
pragmatični učinci (osim identifikacije) i načini imenovanja kojima se postižu pragmatički
učinci gdje je aktivirana strategija neuljudnosti.

Pretpostavka prije istraživanja je bila da će znatno zastupljeniji biti neutralan način imenovanja
na mrežnim portalima poput Večernjeg i Jutarnjeg lista, pogotovo kod imenovanja političarki.
O načinu imenovanja ovisi vrsta članka i mjesto u članku u kojem se ime osobe pojavljuje.

Na kraju svoga rada, autorice su zaključile kako u načinu imenovanja hrvatskih političarki
prevladava neutralan način imenovanja- dakle, one morfosintaktičke strukture u kojima se

9
javlja prezime ženske osobe te se ne aktiviraju strategije neuljudnosti (Filipov, Glušac, 2019:
70,72).

U svom istraživanju sam naišla na razne oblike imenovanja ženskih osoba. Prvo ću prikazati
imenovanja političarki Anke Mrak Taritaš i Jadranke Kosor, koja se različito pojavljuju u
naslovima i samom tekstu članka. Oblici s imenom i prezimenom učestaliji su u samom tekstu
članka, no možemo ih pronaći i u naslovu: Jadranka Kosor objavila sliku iz mladosti: Kao Sofia
Loren ste. (Večernji list). U istom članku nailazimo i na najrjeđi oblik imenovanja a to je
prisutnost atributa, apozicije, imena i prezimena: Bivša premijerka Jadranka Kosor u zadnje
vrijeme sve češće se prisjeća svoje mladosti i fotografije iz tog vremena objavljuje na svom
Twitter profilu.

Također, na istom portalu nailazimo i na članke s imenovanjem pomoću prezimena: Kosor: ,,

Nitko ne prijavljuje muškarce koji piju goli do pasa!''. (Večernji list)
Unutar istoga članka pojavljuje se već spomenuti oblik s apozicijom ali ovaj put i s dvostrukim
atributom: Bivša hrvatska premijerka Jadranka Kosor na Twitteru je komentirala podnošenje
prijave protiv žene iz Kloštra Vojakovačkog koja se kupala i sunčala u toplesu u svojem
dvorištu. Na portalu Večernjeg lista, prisutnost prezimena Jadranke Kosor najučestalija je kod
navođenja njenih odgovora na određena pitanja ili prilikom citiranja njenih izjava. U tekstovima
članaka nerijetko se koristi imenovanje pomoću atributa ili apozicije uz ime ili prezime.

Ime i prezime najčešći je oblik imenovanja ove političarke na portalu Jutarnjeg lista: Jadranki
Kosor stigao poziv iz HDZ-a. U daljnjem tekstu autori Jutarnjeg lista koriste se izrazima poput
bivša premijerka i stranačka šefica, bez uporabe imena ili prezimena. Kao i na portalu
Večernjeg lista, uporaba oblika imena i prezimena s atributom i apozicijom prisutna je i na
mrežnom portalu Jutarnji list: Uhićen muškarac koji je prijetio Jadranki Kosor. U daljnjem
tekstu stoji: zagrebačka policija uhitila je 66-godišnjeg muškarca K.M zbog sumnje da je
prijetio bivšoj premijerki Hrvatske Jadranki Kosor.

Na portalu 24sata, prezime je najčešći oblik imenovanja u naslovima: Kosor tvrdi: Grabar
Kitarović nije bila spontana na SP-u. U tekstu se koristi oblik : Bivša premijerka Jadranka
Kosor u subotu je na N1 televiziji komentirala ponašanje predsjednice Kolinde Grabar
Kitarović tijekom Svjetskog nogometnog prvenstva ocijenivši ga nespontanim. Kod prenošenja
izjava ove političarke također se koristi samo prezime: Mislim da je grljenje svih i svakoga bilo
smišljeno i da je proračunato koristila SP. Ona je već u žestokoj kampanji i sve je to bilo u
svrhu novog mandata.- poručila je Kosor.

10
Na portalu Index.hr, najučestaliji oblik je imenovanje imenom i prezimenom: Jadranka Kosor
u dvije riječi komentirala objavu novih mailova. / Jadranka Kosor iznenadila selfiem u dizalu.
/ Jadranka Kosor preporučuje vam svojih pet omiljenih knjiga. U naslovima koji citiraju izjave
ove političarke nailazimo na dvojakost. Kod pojedinih izjava se političarka imenuje imenom i
prezimenom dok u nekima samo prezimenom: Jadranka Kosor o svom tužnom prvom danu
škole: ,, Rugali su se pa me počeli tući.'' / Jadranka Kosor: Thompson sigurno ne spada među
ljude koji ujedinjuju Hrvate. / Jadranka Kosor: Neobično je što nema snimke Šešeljevog ispada.
/ Kosor: Da Ilčić ipak postane žena, imali bismo više žena u vlasti. Opet dobro, ne? / Kosor:
Da sam ja rekla da je Vučić dobrodošao i da treba koalirati sa SDP-om, brkići bi me izbacili.

Osim Jadranke Kosor, proučila sam imenovanje političarke Anke Mrak Taritaš. S
pretpostavkom o raznolikoj pojavnosti oblika njenoga imena s obzirom na dvostruko prezime,
prikazat ću imenovanja na istim portalima.

Na mrežnoj stranici Večernjeg lista prisutni su različiti oblici. Primjerice, oblik s punim
imenom i prezimenom: Anka Mrak Taritaš: Suverenizam je drugo ime za nacionalizam. Ovaj
oblik bez spojnice prisutan je u naslovu članka u izjavi imenovane političarke. U tekstu članka
pojavljuje se također oblik s imenom i prezimenom ali napisan sa spojnicom, te imenovanje
samo prezimenom kod prenošenja njenih odgovora: Građani na europskim izborima biraju
između dvije Europe, s jedne strane Europe koju simbolizira Orbanova žilet-žica i kaos Brexita
i s druge strane otvorene i tolerantne Europe liberalno- demokratskih vrijednosti- rekla je
Mrak- Taritaš.

Na istom portalu, prezime iste osobe u naslovu članka u drugom slučaju napisano je sa
spojnicom: Zašto je Mrak- Taritaš ženi Maksima Poletajeva pomogla da dobije hrvatsko
državljanstvo? Dok je pak u samom tekstu istoga članka prisutan prezimenski oblik bez
spojnice: Iako su se uz poslovnu suradnicu Elene Poletajeve u ministarskom mandatu Anke
Mrak Taritaš vezale razne priče, bivša ministrica kaže da se Poletajeve uopće ne sjeća, ali
pamti tvrtku Titan građenje.

Osim imena i prezimena ili samo prezimena, u naslovu članaka nailazimo i na imenovanje
pomoću inicijala imena i punog prezimena: Zašto Indeks ,,očajnički brani'' A. Mrak Taritaš? U
tekstu ovoga članka prisutno je dosljedno imenovanje političarke bez spojice, kako u naslovu
tako i u tekstu: Dok Indeks s nekim političarima zna biti opak, o njoj su objavljivali tekstove
tipa ,, Pitali smo Anku Mrak Taritaš kojih joj je pet omiljenih knjiga''. / Uz bivše SDp-ove
dužnosnike koji su sramotili Hrvatsku podržavajući potpredsjednika Vlade iako je očito skrivio

11
smrt dvoje Mađara, najiritantnije je svježe licemjerje Mrak Taritaš, i prije otkrića dva njezina
slučaja./ Inače, Mrak Taritaš je bila uvjerljivi Indexov favorit izbora za Zagreb, prožimali su
se i na temi o Vatikanskim ugovorima.

Na portalu Jutarnjeg lista uz najčešće oblike s imenom i prezimenom, nailazimo i na primjere

s upotrebom samo jednog prezimena uz inicijal imena: Odluka o sukobu interesa M. Taritaš za
mjesec do dva. U nastavku članka političarka je imenovana punim imenom i prezimenom bez
spojnice kroz cijeli tekst. U drugom primjeru političarka je imenovana također jednim
prezimenom, ali ovaj put drugim: Zašto bi se prešućivalo da je Anka Mrak opet zaboravila? U
tekstu ovoga članka političarka se imenuje punim imenom i prezimenom, a javlja se i apozicija
poput : Gospođa Mrak Taritaš je pisano priznanje da je pogriješila zaključila sugestivnom
porukom kako je šteta da anonimne osobe koje su je prijavile Povjerenstvu za sukob interesa
to nisu napravile pune tri godine.

Naslovi članaka portala 24 sata sadrže različite oblike imenovanja. Ponekad se koristi prezime
u cijelosti: Mrak Taritaš: ,, Navodi da sam nešto zatajila su laž, tražim pravnu zaštitu'' , jedan
dio prezimena: Taritaš prešutjela 52.256 kuna od predavanja i ispita u HGK. , prezime sa
spojnicom: Bauk i Mrak- Taritaš otkazali gostovanje zbog Vukušića. ili puno ime i prezime
napisano bez spojnice: Anka Mrak Taritaš kažnjena s 3000 kuna zbog sukoba interesa. Najčešći
oblik imenovanja ovog portala je uporaba prezimena, pa se tako javljaju oblici dvostrukog
prezimena sa/bez spojnice, ili jedan član prezimena. U člancima koji su naslovljeni samo
jednim prezimenom, pojavljuje se puno ime i prezime bez spojnice unutar teksta, nerijetko
popraćeno apozicijom: Predsjednica GLAS-a Anka Mrak Taritaš pozvala je u srijedu saborske
zastupnike da osude izjavu zagrebačkog gradonačelnika Milana Bandića.

Novinari portala 24 sata nisu dosljedni jednoj inačici pisanja ovoga prezimena. Zbog jezične
ekonomije u naslovima prevladava prezimenski oblik ili jedna sastavnica prezimenskog oblika,
no dosljednost prilikom pisanja spojnice nije prisutna.

Prilikom prenošenja izjava Anke Mrak Taritaš, mrežni portal Index.hr najčešće koristi
prezimenski oblik: Mrak Taritaš: Plenković se u saboru ponio kao uličar. / Mrak Taritaš: Vlada
se prema ljudima iz agencija ponaša kao prema krumpirima., no prisutno je i ime: Anka Mrak
Taritaš: HDZ se razotkrio, sramotan je nestanak spisa o Brkiću. Rijetko se pojavljuje samo
jedno prezime ili inicijal imena uz prezime, no ipak je prisutno u ponekim naslovima: Anka
Mrak javno podbola Beljaka zbog svoje nezgode, on brzo našao rješenje.

12
Nakon provedenog istraživanja možemo zaključiti kako se prilikom imenovanja ženskih osoba
s dvostrukim prezimenom javlja težnja izostavljanja spojnice, što u konačnici potvrđuje
napomenu u Hrvatskom pravopisu (Badurina, Marković i Mićanović 2008, prema Glušac,
2005:39) da ako nije moguće ustvrditi zakonski lik prezimena, dopušteno je dvostruka
prezimena pisati na oba načina. I dok novinari i urednici službeni lik dvostrukog prezimena sa
spojnicom izjednačuju s likom bez spojnice, za neka druga istraživanja ostaje percepcija
takvoga jednačenja samih nositelja dvostrukih prezimena.

Pretpostavka prije istraživanja imenovanja estradnih ličnosti bila je da će za razliku od

imenovanja političarki, oblici imati određeni pragmatičan učinak. Kriteriji odabiranja upravo
ovih osoba je isti kao i kod imenovanja političarki, dakle, jedna osoba s jednočlanim i jedna s
dvočlanim prezimenom.

Na portalu Večernjeg i Jutarnjeg lista, imenovanje Elle Dvornik je pretežito uvijek ovako, oblik
imena i prezimena: Evo kako je Ella Dvornik reagirala na svoj nastup u showu. / Ella Dvornik
objavila video s probe, fanovi joj savjetuju da se ostavi bloga./ Pogledajte kako je Ella Dvornik
proslavila djevojačku večer. / Ella Dvornik o životnoj prekretnici: ,, Tražimo novi dom''

Puno su rjeđi primjeri gdje se koristi samo ime, kao primjerice: Ella ovom fotografijom nije
oduševila. S obzirom da su u ostatku teksta prisutni primjeri punog imenovanja, uporaba samo
imena u naslovu pripisuje se jezičnoj ekonomiji.

Uporaba samo imena u naslovima na portalima 24 sata i Indeks.hr su većinska pojava: Ella
otkrila da je vjenčanje bilo jeftino. / Ella i Dino se izbeljili fanovima./ Gledatelji ljuti: Ellu su
ponijele emocije zbog tate, bilo je gorih. Također, nerijetka pojava u tekstovima je prisutnost
apozicije ili atributa uz imensku formulu: Influencerica Ella Dvornik postavila je fotografiju s
kolegama iz showa Zvijezde pjevaju. / Kći kralja funka na društvenim je mrežama podijelila
sretne vijesti./ Blogerica Ella Dvornik je u kolovozu otkrila da je u drugom stanju.

Možemo zaključiti kako ,,ozbiljniji'' portali poput Večernjeg i Jutarnjeg lista, bez obzira o kojoj
javnoj ličnosti se radilo, teže imenovati osobu njenim imenom i prezimenom. Za razliku od
njih, portali poput 24 sata i Indeks.hr ponekad imenuju i političarke samo imenom ili samo
prezimenom, pa nije začuđujuć isti oblik imenovanja i za estradne ličnosti.

Kao i kod imenovanja dvostrukog prezimena hrvatske političarke Anke Mrak Taritaš,
nedosljednost imenske formule prisutna je i kod imenovanja Doris Pinčić Rogoznice. Na

13
portalu Večernjeg lista najčešći su oblici punog imena i prezimena, rjeđe ime i jedan dio
prezimena a najrjeđe samo ime: Ovim fotkama Doris Pinčić Rogoznica oduševila je više od 10
000 obožavatelja! / Doris Pinčić Rogoznica poručila suprugu da sve stvari spakira u kofer./
Suprug Doris Pinčić objavio šaljiv kućni video. / Doris Pinčić svakoga jutra nekoga posebno
razveseli. / Doris se oprašta od ljeta.

U primjerima gdje je u naslovu prisutno samo ime ili ime i jedan član prezimena, tekst je obilniji
atributima ili apozicijama: Voditeljica i glumica Doris Pinčić Rogoznica tri mjeseca nakon
rođenja kćeri Gite izgleda fenomenalno i očito se već vratila na kilažu koju je imala prije
trudnoće.

Nedosljednost je, dakako, prisutna i na portalima 24 sata i Index.hr. Nema pravila prilikom
imenovanja osoba s dvostrukim prezimenom. U naslovima su prisutne razne varijante te
prisutnost punog imena i prezimena nije toliko česta kao na portalima Jutarnjeg i Večernjeg
lista, ali je zato prisutnost imenovanja samo imenom svedena na minimum. U primjerima gdje
je osoba imenovana samo jednim članom prezimena poput: Doris Pinčić otkrila kojom se
efektnom i zabavnom metodom rješava stresa., u ostatku teksta ista osoba imenovana je punom
imenskom formulom, s oba člana svoga prezimena. U primjeru imenske formule s imenom:
Doris u hit trapericama istaknula struk i sve šokirala., apozicije u tekstu nadoknađuju
nedostatak prezimena u naslovu: Voditeljica i glumica Doris Pinčić Rogoznica, koja je prošle
godine krajem lipnja postala majka po drugi put, vrlo brzo je vratila vitku liniju.

Istraživanje je pokazalo kako je najčešći oblik imenovanja ženskih estradnih osoba stilski
neutralna kombinacija imena i prezimena dok je drugi oblik osobnoimenski. Prvotna
pretpostavka osobnoimenskog imenovanja bila je da će takav oblik imati negativan učinak, no
pokazalo se sasvim suprotno. Takav način imenovanja približava osobu publici bez negativnih
konotacija. Kod imenovanja političarki također je najzastupljeniji neutralan način u
kombinaciji imena i prezimena, dok je drugi način imenovanje samo prezimenom. Imenovanje
atributom i apozicijom uz imensku formulu treći je najzastupljeniji oblik te je zanimljivo
primijetiti da se takav način potvrđuje gotovo dvostruko više u Večernjem listu nego li u 24
sata.

14
Zaključak

Glavna značajka medija je začuditi i šokirati. Kako bi to postigli koriste se razne inačice
imenske formule javnih osoba. O današnjem stanju prezimenskih oblika je pisao Alen Gluhak
koji zaključuje da u oblicima sa sufiksom –ka nema posebnog poštovanja te kako se
upotrebljavaju za imenovanje treće osobe kada o njoj govore druge dvije, ili pak u neformalnom
oslovljavanju. U svojem istraživanju o navedenim javnim ličnostima, nisam naišla na ovakve
prezimenske oblike sa sufiksom, ali je očito kako se koriste razni oblici na različitim portalima
te je u pojedinim primjerima vidljiva nedosljednost novinara istoga portala. Iako ponekad nema
pravila, očita je razlika među imenovanjem osoba s političke i estradne scene. Ženske osobe
političke scene imenuju se najčešće prezimenom koje može biti u raznim inačicama napisano
unutar istog članka, dok se osobe estradne scene nerijetko oslovljavaju samo imenom. S
obzirom da se radi o osobama poznatim širokoj javnosti, mediji na taj način ne iskazuju
nepoštovanje nego osobu približavaju publici.

15
Literatura

1. Glušac, Maja, Dvostruka prezimena- sa spojnicom i/ili bez nje?, Folia onomatica
Croatica, 2015., str. 22-42.
2. Filipov, Mia; Glušac, Maja, Kakvu je ženu stvorio medijski diskurz?- imenovanje žena
u medijima, Zbornik radova Gramatikom kroz onomastiku, ur. M.Glušac, A. Mikić
Čolić, str. 65.-82.
3. Frančić, Anđela, Ženska prezimena i(li) prezimena ženskih osoba, Riječki filološki dani,
Zbornik radova, Rijeka, 2008., str. 579-588.
4. Frančić, Anđela, Pravopisna norma i službena imenska formula, Jezična norma i
varijeteti, Hrvatsko društvo za primijenjenu lingvistiku, Zagreb- Rijeka, 1998., str. 157-
162.
5. Šimunović, Petar, Hrvatska u prezimenima, Golden marketing- Tehnička knjiga,
Zagreb, 2008.

16