PGHJ-Morfologija

IMENICE
- gramatike kategorije: rod, broj, pade
SKLONIDBA IMENICA
-

u staroslavenskom su postojale razliite sklonidbe

Muki rod
O/JO promjena
I-promjena
U-promjena
N-promjena

enski rod
A/JA promjena
I-promjena
V-promjena
R-promjena

Srednji rod
O/JO promjena
N-promjena
T-promjena
S-promjena

-u hrvatskom standardnom jeziku postoje 3-sklonidbe: A-sklonidba (m.r. i s.r.)

E-sklonidba (.r. i m.r.)
I- sklonidba (.r.)
-neki oblici iz staroslavenskih promjena sauvali su se do danas
-u starohrvatskom vjerojatno isto kao u staroslavenskom(povremeno se javljaju razliiti
oblici)
Sklonidba imenica mukog roda (Glavna promjena)
Staroslavenski jezik
O/JO promjena (Jd)
N
rab-
N no-

Hrvatski jezik
N

A-sklonidba (Jd)
-
(-o,-e)imena Mario,Hrvoje
posueni apelativi

G
D
A

rab-a
rab-u
rab-

G
D
A

no-a
no-u
no-

G
D
A

-a
-u
-/-a

-neivo/ivo
-kajkavski: nema razlike ivo/neivo A=G
V

rab-e

(vidim stola)
V

no-u

-e/u

-nepalatalna osnova/palatalna osnova

L

rab-

-kajkavski: nema V ili V=N

L
-u

no-i
1

-analogija prema D ili prema L iz Udeklinacije

I

rab-om

- akavski govori: -e/-i

I
- om/em

no-em

-nepalatalna osnova/palatalna osnova

Staroslavenski jezik
O/JO promjena (Mn)
N
rab-i
N no-i

Hrvatski jezik
N

A-sklonidba (Mn)
-(ov)i/-(ev)i

-duga mnoina (moe i ne mora)

-nepalatalna/palatalna osnova
G

rab-

-dolazi do sibilarizacije (u kajkavskom ne)

G
-, -, -ij

no-

- : ne zna se tono kako je nastalo; vjerojatno

vokalizacijom va u slabom poloaju
- : analogija prema staroslavenskoj Ipromjeni
- ij: analogija prema G dvojine I-promjene
D

rab-om

- , -ov/-i: starohrvatski
D
-ima

no-em

- om/-em: starohrvatski
A

rab-y

no-

-i,-im,-mi
A

-e

V
L

rab-i
rab-h

V
L

no-i
no-ih

-i,-e: starohrvatski
V
-i
L
-ima

rab-y

no-i

-eh, -ih, -i: starohrvatski

I
-ima
-i,-mi,-im

I-promjena: pr. gost, gospod

nije se skroz ouvala

G mn. - (ljudi) prema G mn. I-promjene

-ij (gostiju) prema G dv. I-promjene

danas se te imenice sklanjaju po a-sklonidbi

U-promjena: pr. syn, med

nije se skroz ouvala

L jd. u (momku)
-ov u dugoj mnoini

- danas se te imenice sklanjaju po a-sklonidbi

- N-promjena: pr. remen, jelen
-nije se ouvala
-danas se te imenice sklanjaju po a-sklonidbi
Sklonidba imenica enskog roda

(Glavna promjena)

Staroslavenski jezik
A/JA promjena (Jd)
N
en-a
N du-a
G
en-y
G du-
D

en-

Hrvatski jezik
N
G

E-sklonidba (Jd)
-a
-

-i,e: starohrvatski
D
-i

du-i

-provodi se sibilarzicija
A

en-

du-

-e,i: starohrvatski
A
-u

V
L

en-o
en-

V
L

du-e
du-i

-: kajkavski
V
L

-o/-e[na ica;kolegice]
-i

-provodi se sibilarizacija
I

en-oj

-e,i: starohrvatski
I
- om

du-ej

-analogija prema m.r.

-oju>ou>ov: starohrvatski
-u(m)
Staroslavenski jezik
A/JA promjena (Mn)
N
en-y
N du-
G

en-

Hrvatski jezik
N

E-sklonidba (Mn)
-e

-i, -e starohrv.
G
-,,

du-

-: nerazjanjen nastanak
-: analogija prema I-sklonidbi .r.
3

-: dvojni oblici za imenice ruka, noga, sluga

D

en-am

- starohrv.
D

du-am

-ama

-analogija prema dvojini glavne promjene

A

en-y

V
L

en-y
en-ah

en-ami

A
V
L
I

du-

-am: starohrvatski
A
-e

du-
du-ah

-i, -e: starohrvatski

V
-e
L
- ama

du-ami

-ah, -am: starohrvatski

I
-ama
-ami: starohrvatski

Staroslavenski jezik
I-sklonidba (Jd)
N
kost-
G
D
A
V
L
I

Hrvatski jezik
N

I-sklonidba (Jd)
-

-raguzeizmi: kos, milos

G
-i
D
-i
A
-
V
-i
L
-i
I
-ju/-i

kost-i
kost-i
kost-
kost-i
kost-i
kost- j/-ij

-ju: jotacija
-jum, ju, im: starohrvatski

Staroslavenski jezik
I-sklonidba (Mn)
N
kost-i
G
kost-ii/ i
D
kost- m

Hrvatski jezik
N
G
D

I-sklonidba (Mn)
-i
-/ij
-ima

A
V
L

kost-i
kost-i
kost-h

-em,-im,-am: starohrvatski
A
-i
V
-i
L
-ima

kost-mi

-eh, -ih, -im,-ah: starohrvatski

I
-ima
-mi, -i, -im, -ami: starohrvatski

V- promjena: loky, smoky, ljuby, krvv

4

danas: veina se sklanja prema e-sklonidbi (lokva, smokva)

ali i prema i-sklonidbi (ljubav, krv)

R-sklonidba: mati, ki

danas se sklanjaju prema e (mati) i i-sklonidbi(ki)

Sklonidba imenica srednjeg roda

-

N,A,V uvijek isti (jd. o/e, mn. a)

sklanjale su se prema:

O/JO promjena: selo, polje - danas a-sklonidba

N- promjena: ime, pleme - tematsko n se uva u slijedu - danas a-sklonidba

T-promjena: tele, kljuse - tematsko t se uva u slijedu - danas a-sklonidba

S-promjena: nebo, slovo - danas a-sklonidba

ZAMJENICE
-gramatike kategorije: pade
-rod nemaju sve: npr. ti
-mnoinu nemaju sve: npr. ja
Sklonidba osobnih/linih zamjenica

1. i 2. lice

Staroslavenski jezik
N
az

Hrvatski jezik
N
ja

mene

-kajkavski govori: jaz

G
mene, me

mn, mn, mi

-me enkl.oblik novije stanje

D
meni, mi
5

-mi: enklitiki oblik

-i u mi: analogija prema
enklitikom obliku iz
staroslavenskog ili prema glavnoj
enskoj palatalnoj promjeni dua
-meni: analogija prema G(mene)
A

m, mene

ili D(tebi)
A
mene, me
-mene/tebe: analogija prema G
-me: u stsl.bio naglaeni oblik;
uva se s prijedlozima (Osloni se

V
L
I

/
mn, mn
mnoj

na me!)
V
L
I

/
meni
mnom, mnome

-analogija prema imenicama m.r. i

.r.
-kajkavski: Bu pil z menom?
-moju-ou-ov-om(e)

Staroslavenski jezik
N
ty
G
tebe
D
teb, ti
A
tebe, t
V
ty
L
teb
I
toboj

Hrvatski jezik
N
ti
G
tebe, te
D
tebi, ti
A
tebe, te
V
ti
L
tebi
I
tobom
Toboju-ou-ov-om

Staroslavenski jezik
N
my
G
nas
D
nam, ny
A
ny, nas
V
/
L
nas
I
nami

Hrvatski jezik
N
mi
G
nas
D
nama (nam)
A
nas
V
/
L
nama
I
nama
6

Staroslavenski jezik
N
vy
G
vas
D
vam, vy
A
vy, vas
V
vy
L
vas
I
vami

Hrvatski jezik
N
vi
G
vas
D
vama (vam)
A
vas
V
vi
L
vama
I
vama

3. lice
N jd. on (on>pokazna zamjenica onaj) on
G jd. jego (anaforika zamjenica) njega ( ga )
D jd. jemu
-

nj u kosim padeima: nastalo u vezi s prijedlozima koji su zavravali na -n (kn, vn,

sn)

zavrno n se odvojilo se od prijedloga i zdruilo sa zamjenicom

kn jemu=k njemu
vn jemu=u njemu
sn jim=s njim (analogijom n se javilo u svim padeima)

genitivni oblici: sluili za izricanje posvojnosti

sin njega=njegov sin
nje posli=njezini poslovi

D, jd. .r.: oblik njej zamijenjen je s njoj (analogija prema nepalatalnim zamjenikim
osnovama)

A, jd. .r.: ju (<j), je (analogija prema G, jd. jej)

Sklonidba posvojnih zamjenica

N moj moj
G mojego mojeg(a), mog(a)
-a: analogija prema imenikom nastavku u G, jd. (noa)
- u psl, stsl i sthrv posvojnost za 3. lice izraavala se G line zamjenice on, ona, ono
-zamjenice njegov (13.st) i njezin (18.st): hrvatska inovacija

-oblik njezin se javlja tako kasno jer se u liturgijskim i pravnim dokumentima vie spominju
mukarci
Upitno-odnosne zamjenice

kto ( kt-to)ktotko (ko)

spajanje dvije zamjenice

to (t-to) to (=tto - disimilacija) to

kyikikoji (analogija prema koja, koje)

kaj(ka+j)

Neodreena zamjenica: vs, vsa, vse

N jd: vsvsvas sav
-vas: analogija prema G i ostalim oblicima
G jd: vsegovsegavsega(sega) svega (Seh du dan)
Pokazne zamjenice
-

neke se i izrazom razlikuju od dananjih

1. t, ta, to
N jd. m.r. t t+j tjtaj
|
anaforika zamjenica
G jd. m.r. togo toga tog(a) -a danas funkcionira kao navezak
nije odlika zapadnojunoslavenskih jezika
2. ov, onovaj, onaj (analogija prema obliku taj)
3. s, si, se
-izgubila se
-tragovi: danas (dns) dan ovaj

-pretkazivo u imenicama m.r., a kasnije se dodavalo ostalim imenicama u tvorbi vremenskih

priloga: jutros, zimus, ljetos
(U se vrime godia)

PRIDJEV
-gramatika kategorija: rod, broj, pade+komparacija

Neodreeni pridjevi

-u stsl. se sklanjaju po imenikoj deklinaciji

-u hrvatskom ne
Muki rod
Staroslavenski jezik
N
nov-
G
nov-a
D
nov-u
A
nov-
V
nov-e*

Hrvatski jezik
N
nov-
G
nov-a
D
nov-u
A
nov- /nova
V
nov-e (nov- /nov-i)

*ne zna se jesu li postojali

V=N (usmene pjesme)

vokativi neodr.pridjeva

-novi: pod utjecajem odreenih

L
I

pridjeva
L
nov-u
I
nov-om, nov-m

nov-
nov-om

(robom nepodudaranje), -imanalog.prema odr.pridj.

enski rod
Staroslavenski jezik
N
nov-a
G
nov-y

Hrvatski jezik
N
nov-a
G
nov-
- : analogija prema palatalnoj

nov-

promjeni
D
nov-oj
-oj: analogija prema
odreenim pridjevima
9

A
V
L
I

nov-
nov-a
nov-
nov-oj

A
V
L
I

nov-u
nov-a
nov-j
nov-m

Odreeni pridjevi

Staroslavenski jezik
N nov+inovyi
G nova+jegonovajego

Hrvatski jezik
N
nov-i
G
nov-g(a), vru-ga

(fakultativno duljenje)

-ga: analogija prema

nepalatalnoj sklonidbi kao i
kod pokaznih zamjenica t,

D
A
V
L

novu+jemunovujemu

toga
D

nov+inovyi
nov+inovyi
nov+jemnovjem

m(u)
A
novi/ novg(a) =N/G
V
novi =N
L
nov-m(e/u), vru-

nov-m(e/u), vru-

-nije isti kao dativ

m(u)

-isti kao dativ

I
novm

novom+imnovyim

BROJEVI

nekad su se sklanjali i redni i glavni brojevi

1 i 2 po zamjenikoj deklinaciji
3 i 4 po imenikoj (i, r) deklinaciji
5-10 po imenikoj (i) sklonidbi
11-19 princip sklapanja
N dva na deste (priloni izraz)
G dvoju na deste (okamenjeni L)
20, 30, 40 N dva desti (dvojina)
G dvoju destu
50-90 N pt dest
I ptij deset
100 N sto sklanja se kao i selo
G sta (dvjesta, trista dvojina)
1000 N tysta sklanja se kao dua; danas kao .r. E- deklinacije

GLAGOLI
10

-podjela prema infinitivnoj i prezentskoj osnovi

-dvojina se izgubila
- supin je nestao (danas ouvan u kajkavskom uz glagole kretanja: idem spat)
- sauvani praslavenski participi postali su glagolski pridjevi i prilozi
- pasivni particip prezanta sauvan je u tragovima
- promjene u nastavcima pojedinih oblika

PREZENT
Jednina
1.l. stsl. plet
plet > pletu > pletem
- zavrno m analogijom iz atematskih glagola (-m): byti, dati, vdti, imti, jasti >
(1.l.jd.PZ. jesm, dam, vm, imam, jam)
- zamjena nastavka prvo (13.st) zahvatila glagole s prezentskom osnovom na -a
- od 18. st. prevladavaju oblici s -m: znaju > znam
- ostaci nekadanjih tematskih glagola danas u HSJ: hou, mogu
2. l. stsl. pletei
*plete > plete (- praslavenski nastavak)
- u hrv. srednjovjekovnim tekstovima je i staroslavenizam
- nastavak si imali atematski glagoli; uva se u: jesi
3. l. stsl. pletet
pletet > plete
- u hrv. srednj. tekstovima je t staroslavenizam
- zavrno t uva se u: jest
Mnoina
1.l. stsl. pletem
pletem > pletemo
- psl. nastavci: m, mo, me [stari nastavci su se razliito realizirali u razliitim
jezicima]
( stsl: m, hrvatski: mo, kajkavski: me)
2.l. stsl. pletete
pletete > pletete
3.l. stsl. plett
plett > pletut (u sr. vijeku) > pletu
kajk. pleteju tematski vokal e je ostao
pletedu- analogijom iz dati> (oni) dadu
Prezent glagola biti
naglaeni
1.l. jesm > jesm >jesam
-sekundarni va
2.l. jesi

nenaglaeni
sam
si
11

3.l. jest >jest

- u psl. su i jest i je bili naglaeni
- ja sam mu dao
- on mu je dao - potvrda nekadanjeg naglaenog oblika u
redu rijei
1.l. mn. jesm > jesmo
2. l. jeste
3.l. st > s > su > jesu
- su je bio naglaeni oblik
- jesu - analogijom prema ostalim oblicima

je

smo
ste
su

AORIST
- preuzeo oblik sigmatskog 2. aorista
Jednina
1.l. rekoh > rekoh
2.l. ree > ree
3. l. ree > ree
Mnoina
1.l. rekohom (rekohomo, rekohmo- u starijim tekstovima) > rekosmo- -s- analoki prema
2.l. mn.
2.l. rekoste > rekoste
3.l. reko > rekoe

IMPERFEKT
- * ah > h kontrakcija
- pletah > pleth > pletijeh, pletih, pleteh > pletijah - objanjenje: 1. analogija
prema onima koji imaju ah; 2. ah > jah > ijah
-- manjina
- *aah > ah; znaah > znah
-- veina
Jednina
1.l. -ah > -ah
2.l. -ae > -ae
3.l. -ae > -ae
Mnoina
1.l. -ahomo > -ahmo > -asmo (analogija prema aoristu)
2.l. -aete > -aste
-II3.l. -ah > -ahu
IMPERATIV
Jednina
1.l. 2.l. plet-i > plet-i
3.l. plet-i > (neka plete) staro stanje - uva se u Oenau ( doi kraljevstvo tvoje)
Mnoina
12

1.l. plet-m, vid-im > plet-imo, vid-imo

2.l. plet-te, vid-ite > plet-ite, vid-ite
3.l. plet-te, vid-ite > (neka pletu)
Kako glasi imperative glagola moi?
Mozi 2.l.jd.
Ili moji sauvano u nemoj ne mozi
PARTICIPI
-bili sastavni dio jezika
-sklanjali se
-nisu svi sauvani, a oni koji jesu glagolski pridjevi i prilozi
-5 participa
1) Particip prezenta pasivni
Prezentska osnova + nastavci m, -ma, -mo (vidim, vidima, vidimo)
-nije se sauvao
-ostaci u pridjevima : pitom (od glagola pitati (=hraniti) : onaj koji se hrani iz ruke)
Lakom (od glagola alkati (=biti gladan))
2) Particip prezenta aktivni
Danas: glagolski prilog sadanji
Prez.osnova + nastavci
N jd.m.r.i s.r.
-y (ber-y)
- (znaj-)
- (hval-)
N jd..r.
-ti (ber-ti)
-ti (znaj-ti)
-ti (hval-ti)
Danas: 3.l.mn.PZ + -i
-ne sklanja se
Hrvatski:
-i (<y): samo jedna potvrda (Povaljska listina, 1250)
-e (<): slue, govore, hvale, mue, ... potvreni primjeri
-ui/-ei: gledajui, govorei, hvalei, ...
-oblici na i (-ei/-ui) prevladali (oni su zapravo N jd..r. participa prezenta aktivnog)
-ostaci oblika na e: hote, nehote, glede
-neki se participi prezenta rano leksikalizirali kao pridjevi, npr. Gorui, tekui, mogui... (no
ne kompariraju se)
13

3) Particip preterita aktivni I.

Danas: glagolski prilog proli
Inf. Osnova + nastavci
Osnova na suglasnik: - (nes ) /m.i s.r./
Ostatak: prilog uzgred, mimogred
-i (nes-i) /.r./
Osnova na samoglasnik: -v (vid-v)
- vi (vid-vi)
-sklonidba nije sauvana
-prevladali oblici na v, -vi (samoglasnike osnove)
-av, -avi (suglasnike osnove)
-kao pridjev sauvao se oblik bivi (ne komparira se)
4) Particip preterita aktivni II
Danas: glagolski pridjev radni
Inf.osnova + -l, -la, -lo; -li, -le, -la (plel, plela, plelo)
-redukcija poluglasa va
-vokalizacija (novotokavska inovacija)
5) Particip preterita pasivni
Danas: glagolski pridjev trpni
-jedini particip koji je sauvao sklonidbenu paradigm
Inf.osnova + -t, -ta, -to,
-n, -na, -no,
-en, -ena, -eno,
-jen, -jena- jeno,
Sloeni glagolski oblici: perfekt, pluskvamperfekt, kondicional, futur
Kondicional
-analitika struktura
Optativ gl.biti+particip preterita aktivni II (-l)
Optativ gl.biti: bim, bi, bi; bimo, bite, b
-mijeanje optativa s aoristom glagola biti:
byh, by, by; byhom, byste, by
-danas: bih, bi, bi; bismo, biste, bi (=nenaglaeni oblik aorista glagola biti)
Futur
-u prsl.nema posebnog oblika
14

-budue vrijeme izraava se prezentom svrenih glagola (stsl.napi napisat u)

-u stsl.kanonskim tekstovima futur nesvrenih glagola
prezent glagola imti, hotti, nati (nema u hrv.), byti + infinitiv
hot dlati
imam dlati 'radit u'
-slavenski jezici razvili analitike tvorbe futura prema dvama razl.obrascima
a)futur tvoren pomonim glagolom biti (budem radio) FII
b) futur tvoren pomonim glagolom htjeti (radit u) FI
-enklitiki oblici glagola htjeti nisu prasl.postanja
-prije naglaeni-ei, FII u hrv.stand.jeziku samo u zavisnim reenicama
TVORBA RIJEI
-nema bitnih sustavnih promjena
-razlika u pojedinim tvorbenim modelima i sufiksima
-sufiksi tipini za junoslavenske jezike:
-ica (glavica), -ac (gradac); -nica (kovanica)
-sufiksi tipini za zapadnojunoslavenske jezike:
-ad(tenad), -oa(hladnoa), -aa (udavaa), -aj (dogaaj), -i (konji)
-sufiksi tipini za jezike sredinjega junoslavenskog dijasistema:
-ara (vraara), -etina (enetina), -otinja (golotinja) ; -as (Milas), -man (Radman), -i (Ivi)...
-rijetka uporaba:
-ak(listak)
-u kajk. Vrlo iv ek (listek, stolek, kaputek,...)
-nestali iz uporabe:
-av (Dobrav), -osta (Dobrosta), j(<j) Banja Luka (banova luka), Ivanja Reka
-izgubili prvotno (deminutivno) znaenje;
-ca (<ca): vrpca (#noca)
-ic (konjic)
-doivjeli ekspanziju:
-i, -i (listi, kameni)
-telj (vritelj, branitelj, voditelj,)
-a (koarka, milijuna)
-ivati/-avati (kazivati, dodavati)
-sufiksi posueni iz drugih jezika:
<gr.,lat.,tal.: -ija (biskupija, tamparija; robija)
<tur. dija (duandija; aljivdija)
-luk (paaluk; bezobrazluk)
-ana (kavana; kuglana)
15

<ma. ov (lopov, korov; arov)

-internacionalni sufiksi (<gr., lat.; njem.posrednik): registrator, organizacija, tolerancija,
okupirati, identitet
-posueni prefiksi (prefiksoidi, vezani leksiki morfemi)
-antiratni, kontraobavjetajni, postdiplomski, superbogat, reizbor
SINTAKSA
-red rijei
-zamjenika enklitika prethodila glagolskoj
-atribut esto dolazio iza imenice
-imenica esto dolazila izmeu dvaju atributa

Zato me si stvorio?
rii od jezika hrvatskoga
neizmjernom dobrotom tvojom

-konstrukcije s brojevima 2,3,4

-uz 2 (i oba) dolazila imenica u dvojini (2 brata)
-uz 3 i 4 dolazila imenica u mnoini (3 brati)
-takvo se stanje uva u akavskome narjeju
-u kajk. Samo mnoina (2,3,4 brati)
-u tokavskome narjeju i standardnome jeziku (2,3,4 brata)
LEKSIK
-osnovni leksiki sloj hrv. Jezika: -rijei praslavenskog podrijetla
-i u praslavenskom bilo posuenica iz drugih jezika (najvie iz germanskog: knez, vitez)
-neke rijei tipine samo za junoslavensko podruje (gaziti, grana, mlak, paziti, lubenica)
-neke rijei tipine za jezike nekadanjeg sredinjeg junoslavenskog dijasistema (ali ne za
sve govore) (kia, proljee, trag, ujak,)
Posuenice iz drugih jezika:
-latinizmi: citat, datum, komparacija
-grecizmi: biologija, mit, muzej
-germanizmi: cigla, kralj, puka
-talijanizmi: laa, lokot, tiramisu
-hugarizmi: lopov, ipka, cipela
-turcizmi: eer, boja, jarak
-bohemizmi: dojam, obrazac, asopis
-galicizmi: beletristika, broura, dekolte
-rusizmi: snabdjeti, uslov, osmoljetka
-srbizmi: nadlean, saobraaj, sijalica
-anglizmi: mikser, printer, dez, intervju, dip, lift, sprej, vikend, sport
-jezino istunstvo

16

MORFOLOKE OSOBITOSTI STARIH KAJKAVSKIH TEKSTOVA

1. NASTAVCI U GENITIVU MNOINE IMENICA MUKOGA RODA-> RAZLOZI
RAZLIITOSTI
-nastavci koji se mogu pojaviti su cv ili ev
-nastavak ovisi o zavretku imenice-> ako je zavretak imenice nepalatal, nastavak je ov
(zrokov, tatov, lotrov), a ako je zavretak imenice palatal, nastavak je ev (tolvajev)
2. NASTAVCI U GENITIVU MNOINE IMENICA ENSKOGA RODA
-nastavci koji se mogu pojaviti su: - (ruk) ili e (gospode)-> starije stanje
3. NASTAVAK U AKUZATIVU MNOINE IMENICA MUKOGA RODA
-nastavak je e (galde, tolvaje)
4. NASTAVAK U LOKATIVU MNOINE IMENICA ENSKOGA RODA
-nastavak je ah (knjigah, entencijah)-> starije stanje-> razlog za takav oblik: 1) drugi
lokativni oblici, 2) N mn.+ nastavak -h
5. GENITIVNI OBLICI ZAMJENICA
-povratno-posvojna zamjenica svoj: svojega
-upitno-odnosna zamjenica to: ega
-posvojna zamjenica njegov: njegove
6. LINE ZAMJENICE U 1. L. JD.
-mogu se pojaviti naglaeni oblici (npr. mene), nenaglaeni oblici (npr. mi), ali i
staroslavenski oblik s protetskim j (jaz)
7. POKAZNA ZAMJENICA ONAJ
-u genitivu mnoine mukoga roda ta zamjenica ima nastavak eh: (oneh)
8. NENAGLAENI PREZENT GLAGOLA BITI U 3. L. MN.
-oblik je su-> taj je oblik stariji od naglaenoga oblika-> nastao je denazalizacijom stranjega
nosnog samoglasnika i gubljenjem glasa t staroslavenskoga oblika sont
9. IZRAAVANJE BUDUE RADNJE
-futur II.- naglaeni nesvreni prezent glagola biti+ glagolski pridjev radni (budemo govorili,
bude ita, bu mogel)
-futur I.- svreni nenaglaeni oblik prezenta glagola htjeti+ infinitiv (u znati)
10. VREMENSKI VEZNICI

17

-javlja se oblik gda-> nastaje od staroslavenskoga oblika k6da-> jer se gubi, a k prelazi u g
prema pravilima za jednaenje po zvunosti
11. PRIJEDLOZI S GENITIVOM
-mogui su razni prijedlozi: prez, brez, bez, iz, od, pred itd.
12. PRIJEDLOG NA
-moe stajati s dva padea: akuzativom (npr. na poglavnika) i lokativom (npr. na moru)
13. VEZNIK ALI
-veznik ali moe biti suprotni, ali i rastavni vezik (ako koteri gospodin ali plemenit ovjek)
14. AKUZATIV JEDNINE IMENICA ENSKOGA RODA
-nastavak je veinom u (zemlu, glavu), ali temporalni akuzativ moe imati nastavak a kao u
nominativu (perva doba)
15. LOKATIV JEDNINE IMENICA MUKOGA I SREDNJEGA RODA
-nastavak je e (polje, Belgrade)-> prilagodba imenicama palatalnih osnova-> prije je bio
nastavak u
16. IMENICE N-SKLONIDBE
-imenice srednjega roda koje u kosim padeima, osim u akuzativu, imaju infiks en: ime,
vrijeme itd.
17. INSTRUMENTAL JEDNINE IMENICA ENSKOGA RODA
-nastavak je u: (mnoinu, vojsku)
18. INSTRUMENTAL JEDNINE IMENICA MUKOGA RODA
-nastavak je om ili em: ako imenice imaju palatalan zavretak, onda imaju nastavak em
(npr. ognjem), a ako imaju nepalatalan zavretak, onda je nastavak om (npr. cesarom)
19. NENAGLAENI OBLICI ZAMJENICA
-mogui su (npr. mu)
20. IMPERFEKT
-nita se ne razlikuje od uobiajenoga imperfekta (npr. bijae)
21. GLAGOLSKI PRILOZI
-glagolski prilog proli: sufiks vi: (npr. postavivi) i glagolski prilog sadanji i: (npr.
budui)
18

22. LOKATIV MNOINE IMENSKIH RIJEI MUKOGA RODA

-nastavak je ih: (npr. hudih tolnaih)
23. INSTRUMENTAL JEDNINE IMENICA I-SKLONIDBE
-sve imenice enskoga roda-> imaju nastavak jom: (npr. rejom)
24. DATIV JEDNINE PRIDJEVA MUKOGA RODA
-nastavak je omu: (npr. tunomu-> analogija prema lokativu
25. VREMENSKI PRILOZI
-primjeri: dostakrat (esto), lekmesto (odmah, smjesta)
26. PRIJEDLOZI S INSTRUMENTALOM
-prijedlog s u razliitim oblicima: s, , z, ze itd.
27. UZRONI VEZNICI
-primjeri: ar (jer), zato, zato to itd.
28. AKUZATIV MNOINE ENSKOGA RODA
-nastavak je e: (npr. ribe)
29. INSTRUMENTAL MNOINE IMENICA MUKOGA RODA
-nastavak je i: (npr. z utanki)
30. AKUZATIV ZAMJENICE ONI
-glasi nje: (npr. prokuhaj nje dobro)
31. INSTRUMENTAL MNOINE PRIDJEVA MUKOGA RODA
-nastavak je emi: (npr. jajevemi)
32. IMPERATIV
-2. l. jd.-> infinitivna osnova+ nastavak j ili : (npr. prokuhaj, ocedi)
-3. l. jd.-> neka (naj) + 3.l.jd. prezenta: (npr. neka/naj eka)
33. GLAGOLSKI PRIDJEV TRPNI
-tipini nastavci: -t, -en, -jen (npr. reeno)
34. MJESNI PRILOZI
19

-primjeri: gore, dolje itd.

35. NAINSKI PRILOZI
-primjeri: mehko, drobno, lagano itd.
36. RASTAVNI VEZNICI
-najei:ili, ali, iliti, aliti
37. LOKATIV JEDNINE ENSKOGA RODA
-nastavak je i: (npr. na zemli-> staro stanje)-> mlae: -e
38. LOKATIV MNOINE SREDNJEGA RODA
-nastavak je ih: (npr. deranjih)
39. INSTRUMENTAL MNOINE IMENICA ENSKOGA RODA
-nastavak je ami: (npr. jabukami, enami, duami)
40. INSTRUMENTAL JEDNINE UPITNO-ODNOSNE ZAMJENICE KOJI
-oblik je kojem
41. POKAZNA ZAMJENICA OVAJ
-razliiti oblici: ov (staro stanje), ovem, ovo itd.
42. PRIDJEVSKI NASTAVCI U INSTRUMENTALU JEDNINE, GENITIVU MNOINE I
INSTRUMENTALU MNOINE ENSKOGA RODA
-I jd.-> nastavak je um: (npr. velikum)-> staro stanje: oju> u-> 2 teorije nastanka:
1) analogija prema mukome rodu, 2) om> zatvoreno o> um
-G mn.-> nastavak je ih: (npr. zemaljskih)-> staro stanje: i= yi> ii> i+ h= analogija prema
lokativu
-I mn.-> nastavak je emi: (npr. zemaljskemi)-> mlae stanje-> inae imi
-> mogua zamjena palatalnih i nepalatalnih osnova (npr. ovh, ovm, ovmi)
43. KOMPARATIV PRIDJEVA
-najei nastavci: -i, -ji/-ei (npr. bola, niee, prikladniea)
-nepravilna komparacija: (npr. manji> manji)
44. INSTRUMENTAL ZAMJENICE ONA
-oblik je njum
45. LOKATIV POVRATNE ZAMJENICE SE
20

-oblik je sebe
46. KOLIINSKI PRILOZI
-primjeri: jenkrat, dvakrat itd.
47. PRIJEDLOZI S DATIVOM
-primjeri: k/ka

MORFOLOGIJA STARIH HRVATSKIH TEKSTOVA- POSEBNOSTI

-u starim kajkavskim tekstovima je nominativ uvijek jednak vokativu-> kajkavci nemaju
poseban oblik za vokativ
-najstariji hrtvatski knjievni jezik je akavski
-u akuzativu mnoine mukoga roda u starim akavskim tekstovima se mogu pojaviti dva
nastavka: (ovo se obiljeje javlja i u zamjenica i u pridjeva)
1) i-> ako se radi o ikavskim tekstovima 2) e-> ako se radi o ekavskim tekstovima
-u mnoini mukoga roda u starim tokavskim tekstovima se uz nastavke za kratku mnoinu
pojavljuju i nastavci za dugu mnoinu-> imenice duge mnoine su se u staroslavenskome
sklanjale po u-deklinaciji-> dugu mnoinu ima veina jednoslonih imenica, ali i neke
dvoslone (npr. labud)
-dativ, lokativ i instrumental su u starim tokavskim tekstovima jednaki tek od 2. pol. 18. st.
ili od poetka 19. st.
-prva pojava sufiksa ima se javila u instrumentalu
-u starim kajkavskim tekstovima postoji tendencija izjednaavanja prema imenicama
nepalatalnih osnova, npr. muom
-mnoinski nastavak se osim u srednjem rodu, moe pojaviti i u mukome rodu u starim
kajkavskim tekstovima, ali je to vrlo rijetko-> samo u nekih imenica, npr. penez, dukat
-u starim akavskim tekstovima u enskome se rodu pojavljuju dva nastavka:
1) i-> taj nastavak imaju sve stare imenice enskoga roda iz staroslavenskoga (npr. ena,
dua), 2) e-> pri emu taj e nema veze s palatalnim zavretkom imenice
-u starim se kajkavskim tekstovima u dativu jednine enskoga roda uz nastavak e moe
pojaviti i nastavak i-> isti utjecaj tokavtine-> moe se javiti i u zamjenica
-u starim akavskim tekstovima se u mnoini enskoga roda u akuzativu i vokativu se
pojavljuje nastavak e-> utjecaj palatalnoga zavretka
21

-nastavak a u genitivu mnoine starih tokavskih tekstova je najvee razlikovno distinktivno

svojstvo tokavaca
-u dativu mnoine starih tokavskih tekstova javlja se simultanizam: -am/-ama
-u akuzativu mnoine u hibridnim tekstovima javlja se pomijeanost nastavaka za palatalne i
nepalatalne imenice-> palatalne imenice dobivaju nastavak za nepalatalne imenice i obratno
-zamjenice se u starohrvatskim tekstovima mogu podijeliti na:
1) line
2) neline- ponaaju se poput atributa, sline pridjevima-> pridjevsko-zamjenika deklinacija
-najstariji oblik u dativu line zamjenice ja u staroakavskim tekstovima je mne
-oblici linih zamjenica u staroakavskim tekstovima s akavskom jakom vokalnou: mani,
mane
-stari oblik u akuzativu jednine line zamjenice ja u staroakavskim tekstovima glasi me->
mlai je oblik mene= analogija prema genitivu
-prototipni oblik za sve lokativne oblike line zamjenice ja u staroakavskim tekstovima je
genitivni
-prototipni nastavak za instrumentalne oblike line zamjenice ja u staroakavskim tekstovima
je om
-kontrahirani instrumentalni oblik line zamjenice ja u hibridnome jeziku glasi mnu->
kontrakcija od mojeju
-oblici mnom i manom su mlai oblici
-nelinim zamjenicama u starohrvatskim tekstovima pripadaju sve zamjenice osim osobnih i
povratnih-> tako se sklanjaju i: odreeni pridjevi, komparativi i superlativi-> pridjevskozamjenika deklinacija
-neodreeni se pridjevi sklanjaju prema imenikoj sklonidbi
-u akuzativu jednine mukoga roda za neline zamjenice u staroakavskim tekstovima se
javljaju dva oblika: 1) i> za neivo, 2) oga/ega= za ivo-> oga= nepalatalni zavretak, ega=
palatalni zavretak
-u dativu jednine enskoga roda za neline zamjenice u starotokavskim tekstovima se javlja i
fakultativni navezak zi, npr. njojzi
-u instrumentalu jednine enskoga roda pridjeva u staroakavskim tekstovima se javlja
nastavak ov, ali i ev kao kontrahirani oblik nastavka ojon
-u komparativu i superlativu pridjeva starotokavskih tekstova moe se javiti i sufiks ok

22

-u starohrvatskome su se svi brojevi mogli sklanjati

-najprije su se u tokavskome brojevi mogli sklanjati do 4, a kasnije su to preuzeli akavci i
kajkavci
-brojevi su se sklanjali po dvjema skloidbama: imenikoj i pridjevsko-zamjenikoj
-u deklinaciji broja dva u staroakavskim tekstovima se javlja adrijatizam (npr. dvim/dvin)
-najinovatniji u morfolokim oblicima u tokavskome su Dalmatinci, Hercegovci, Bosanci i
Slavonci, a najkonzervativniji su Dubrovani
-razlog za velik broj oblika za brojeve je ekonomski-> prije su postojali razliiti oblici
plaanja
-meu brojevima tri i etiri postoji tendencija prema nesklanjanju
-kod deklinacije broja etiri u genitivu javlja se analogija prema genitivu
-tablica starijega i mlaega stanja:
STARIJE STANJE
-nastavak em u I imenica i-sklonidbe
-jeju, jime
-nastavak oju za A jd. imenica .r.
-ov
i= prema odreenim oblicima pridjeva
-prijedlozi bez, prz
-ami u DI mn. imenica .r.-> DI dvojine
za L
-nastavak u L jd. im. m.r.-> pal. zavr.
-nastavak i u L jd. im. m.r.-> nepal. zavr.
deklinacije
-nastavak ih u L mn. imenica s.r
-nastavak ju u I jd. imenica .r.
I jd. m.r.+ .r.

MLAE STANJE
-nastavak om u I imenica i-sklonidbe
-nju. njime(dodavanje n u zamjenicama)
-nastavak u za A jd. imenica .r.
-ovaj= vokalizacija va+ navezak j; ovi->
-prijedlog brez
-ama u DI mn. imenica .r.-> utjecaj DI
-nastavak u L jd. im. m.r.-> utjecaj D u-nastavak ima u L mn. imenica s.r.
-nastavak jum u I jd. imenica .r.-> spoj

-trojako podijetlo kajkavskoga e:

1) refleks va
2) prednji nosni samoglasnik (en)
3) jat
-2. l. jd. imperativa-> uvijek povezano s vokativom
-3. l. jd. imperativa-> uvijek povezano s nominativom
Kuzmi:
1) imenice srednjeg roda u mnoini
2) imenice u genitivu mnoine
23

3) zamjenice u dativu mnoine

4) zamjenice u genitivu mnoine
5) zamjenice u instrumentalu mnoine
6) pluskvamperfekt
7) perfekt
8) aorist 3. lice mnoine
9) imperfekt
10) glavni brojevi
11) gl. pr. trpni
12) prezent -1. lice jednine
13) imenice u akuzativu mnoine
I jo 2 pitanja
Frani:
1) enoj-________-enou-_________-enom
2) lakom je nastalo prema __________
3) instrumental mnoine imenica enskog roda nastao je ____________ prema
____________.
4) zamjenica u dativu njej je u _____ stoljeu zamijenjena sa njoj
5) u prezentu glagola gledati, glasovna promjena nije se dogodila u :
a) 1. licu jednine b) 3. licu mnoine c) ?
6) prezent glagola biti glasio je:
a) su b) jesu c) esu d)est
7) u vokativu jednine imenice ena vidi se ostatak nekadanje:
a) a sklonidbe b)ja sklonidbe c)v sklonidbe d) ?
8) U sklonidbi mnoine imenica vidljivi su ostaci dvojine:
DA NE
9) Koje je prvotno znaenje imao sufiks ca?
10) Koja zamjenica nije bila enklitika:
a) mi b) me c) ?
11) U genitivu mnoine nastavak iju ostatak je nekadanje _____________
12) ____+ jemu = k njemu
13) Kako bi danas glasilo njega brat?
14) Naslov Nazorove pjesme Seh du dan danas bi glasio ______________
15) Analogijom prema kojoj vrsti rijei su nastale rijei poput danas, jutros, zimus ...?
___________
16) Kojem bi dananjem obliku odgovarao particip preterita pasivnog?
..

MORFOLOGIJA
1. Morfoloka analiza
a. Imperfekt bihu
b. Gpt u G tampanih
c. Prijedlozi s G zmeda; RADI
d. kondicional bi pristajalo
e. Zamjenice u D (ini mi se da je pitanje bilo neto s kraenjem pa mislim da je samo) mi
(meutim netko je jo napisao meni, mojoj)
f. G mn. m. r. ljudih; zrokov;
g. A mn. m. r netko e ve nai
24

2. Iz koje su deklinacije ov i ev? I-deklinacije

3. Mlae stanje A jd. zamjenice ti? Tebe; te.
4. Sufiks ana dolazi iz? Turskog.
5. Sufiks ca oznaava? Deminutiv.
6. U sintagmi je njegova ena zamjenica glasila? Mislim jego. (Neki su ponudili i njega)
7.m kao nastavak u 1. l. jd. pz pojavljuje se u 13. st.
8. U kojim se padeima vide ostaci dvojine? NGI
Zamjenica onVA danas glasi? Skripta kae sljedee: N jd. on (on>pokazna zamjenica
onaj) on. Ne znam koji je toan odgovor.
9. Ostaci nekadanjih atematskih glagola u 2. i 3. l. jd. uvaju se u glagolu? Biti.
10. Odakle s u zimus? Analogija prema stsl. pokaznim zamjenicama s, si, se.
11. Glede je ostatak participa? Prezenta aktivnog.
12. Tvorba futura s pomonim glagolom __________ svojstvena je veini slav. jezika?
Rekao bih htjeti, jer je biti samo u zavisnim reenicama.
Ivan Gunduli: Dubravka (akavski )
1)

Primjeri za Vjd imenica m. i . roda?

.rod: boice slobodo

m. rod: uzroe, uresu ( opreka palatal./ nepalatal)
11) Primjeri 1 lice jd. Prezenta. Mlae ili starije stanje?
putavam, sveem ( mlae, starije je na u )
2)
Mlae ili starije?

nastavak za Ljd imenica svih rodova?

m.rod: u skladu, u miru, u pokoju ( mlae)

.rod: u crkvi ( utjecaj Ljd U deklinacije)
s. rod: po nebi( starije, mlae je po nebu)
10) Komparativ pridjeva!
Na kraju nije rekao samo pie da su vedrijem i estitijem stariji obini pridjevski oblici a ne
komparativi
7) N jd. Zamjenice ovaj, G mn zamjenice sav i Imn zamjenice taj?
pridjevskoj deklinaciji ti, vi, oni)
oekujemo tijemi)

ovi cvit( ovi- analogija prema odreenoj

svijeh
tijem usti( D analoki prodire u I,

Prekomurska pjesmarica ( mjeovit)

25

2. Morfoloki odredite imenicu gospoda

gospoda- semantiki je mnoina ali to je N jd roda( isto kao i ena)
14. Kako glasi pridjev izveden od gikonima Siget? Razlikuje li se to od standarda?
sigeki, sigekih razlikuje
11) U kojem gram broju dolazi im. Uz broj dva?
dva prijatelja oblici dvojine javljaju se uz dva i oba
23) Navedite prijedloge sa Instrumentalom
njimi, ze, z
12) Ima li u tekstu potvrda V linih zamjenica?
Ferdinand, ti
Oh, ta
Car,ti
24) Kojoj vrsti veznika pripada veznik ar?
ar= jer ( uzroni veznik)
1) pronaite u tekstu imenice I sklonidbe
alost, pomo
13) koji nastavak imaju pridjevi m roda u D. jd?
k monotomu
10) Koji je instrumentalni nastavak im. . roda i- sklonidbe?
Z lepom rejom ( va-j-orep --- ju---- ju) NISAM VJETA S TIM ZNAKOVIMA :D
reju---m
Odakle m ?
a) I jd m rod( glavna deklinacija)
b) Analogija iz U deklinacije
enojuu/ ov ( stari nastavci)
22)Pronaite vremenske priloge!
vezdaj

26

9) Koji nastavak imamu imenske rijei u L mn?

kudih, velikihgorai
21) Koji su glagolski naini potvreni u tekstu?
posluajte- imperativ
bi potkopal- kondicional 1
20) Koji su sloeni glagolski oblici potvreni u tekstu?
bee pisal- pluskvamperfekt
6) Pronaite imenice u vokativu! to zapaate objasnite
Gospoda V=N u kaj.
Gramatiki nastavak za V se izgubio u kaj
18) Pronaite i morfoloki odredite sve ostale oblike glagola htjeti!
hoete, hoem, ne em
7) Koje nastavke imaju im. Mukog roda u L jd? Koji je stariji? Kako je nastao mlai?
Sigetu
Sigetu gradu

27