Univerzitet u Zenici

Filozofski fakultet
Odsjek za turski jezik i knjievnost

TURCIZMI U DJELU Zapisi o gradovimaamila

Sijaria
(seminarski rad iz predmeta Turcizmi u bosanskom jeziku)

Studentica: Emina Smaji

Mentor: doc. dr. Edina Solak

Komentor:v.ass.mr. Alica Arnaut

Zenica, april. 2016. godine

SADRAJ:

1.

UVOD..................................................................................................................................1

2.

O TURCIZMIMA................................................................................................................2

3.

O PISCU..............................................................................................................................3

4.

KLASIFIKACIJA TURCIZAMA U DJELU ZAPISI O GRADOVIMA.......................4

4.1. Rijei koje su se upotpunosti udomaile u bosanskom jeziku.........................................4
4.2.Rijei koje se esto upotrebljavaju u svagdanjem govoru..............................................5
4.3. Turcizmi koji se odnose na zvanje, zanimanje i titulu.....................................................6
4.4. Turcizmi koji se zavravaju sa sufiksima sa alternacijom (li, siz, lik, ci, siz, cik).........7

5.

ZAKLJUAK....................................................................................................................10

6.

LITERATURA...................................................................................................................11

1. UVOD
Na jezik u svom leksikom sastavu sadri veliki broj rijei tueg porijekla.
Te rijei se nazivaju posuenicama. Na je jezik u prolosti preuzeo mnogo rijei
stranog

porijekla

ali

meu

posuenicama

najznaanije

mjesto

pripada

orijentalizmima.
U ovom radu e se predstaviti turcizmi u djelu Zapisi o gradovima pisca
amila Sijaria.
Cilj ovog rada je prepoznavanje turcizama kako u ovom djelu tako i u okviru
bosanskog jezika i prepoznavanje promjena koje su pretrpjele turske rijei prilikom
dolaska u na jezik.

2. O TURCIZMIMA
1.
2. Turcizam je usvojenica u bosanskom jeziku preuzeta iz turskog jezika, ili drugih
jezika koja je ula u na jezik posredstvom Osmanlija. U orijentalizme svrstavamo
sve one rijei u bosanskom jeziku:
3. - koje su porijeklom iz orijentalnih jezika: arapskog, perzijskog, turskog;
4. - koje su preuzete posredstvom ovih jezika, naroito turskog, a porijeklom su
3

5.

hebrejske, grke, latinske i slino;

6. - koje imaju barem jedan elemenar (makar jedan morfem) orijentalnog porijekla.
7.
8.

Orijentalizme u naem jeziku vezujemo i za historijske injenice i za savremenu

stvarnost. Posuivani su, naime, u najveem broju u vrijeme direktnih kontakata sa turskim
jezikom i kulturom, ali su u znatnoj mjeri sauvani i do danas kao dio bosanskog leksikog
blaga. Interferencija izmeu turskog i bosanskog jezika bila je dugotrajna i vrlo intenzivna.
Posuivalo se na civilizacijskom, kulturolokom, jezikom planu. Jeziko posuivanje
ostvarivalo se putem pisane rijei i usmenim putem. Usmenim putem orijentalizmi su
posuivani posredovanjem domaih ljudi koji su slubovali u turskom dravnom i vojnom
aparatu, putem obrazovanja (naroito vjerskog- mektebi), te upoznavanjem sa novim
zanatima i drugim vjetinama, sa orijentalnim kulinarstvom i obiajima i slino.
9.

U kaljevievom Rjeniku turcizama (prema autorovima podacima) u naem jeziku je

obraeno 8.742 rijei ili izraza, s tim da treba napomenuti da on nije obuhvatio sve
orijentalizme koji se javljaju u naem jeziku.
10.
11.
12.
13.
14.
15.
16.
17.
18.
19.
20.

3. O PISCU
21.
22. AMIL SIJARI (1913, ipovice kod Bijelog Polja- 1989, Sarajevo) osnovnu kolu
je zavrio u Godijevu kod Bijelog Polja. Od 1927. Do 1935. godine pohaao je
Veliku medresu kralja Aleksandra u Skoplju, iz koje biva izbaen zbog svoje
politike aktivnosti. kolovanje je nastavio u Vranju, te je 1936, godine maturirao

na tamonjoj gimnaziji. Diplomirao je 1940. godine pravo na Beogradskom

univerzitetu.
23. Pored putopisa Zapisi o gradovima, objavio je jo i ove knjige: Ram bulja
(pripovijetke), Naa snaha i momci (pripovijetke), Bihorci (roman), Kuu kuom
ine lastavice (pripovijetke), Miris lia orahova (roman)...
24. amil Sijari je dobitnik vie knjievnih i drutvenih nagrada, a pojedina njegova
djela u prevedena na mnoge strane jezike kao to su: albanski,bugarski, engleski,
francuski, njemaki...
25.
26.
27.
28.
29.
30.
31.
32.
33.
34.
35.
36.
37.
38.
39.
40.
41.
42.

4. KLASIFIKACIJA TURCIZAMA U DJELU ZAPISI O

GRADOVIMA
43.
44.

Klasifikacija turcizama u djelu Zapisi o gradovima: rijei koje su se

upotpunosti udomaile u bosanskom jeziku, rijei koje se svakodnevno upotrebljavaju,

turcizmi koji se odnose na zvanje, zanimanje i titulu i turcizmi koji se zavravaju sa
sufiksima sa alternacijom.
5

45.
4.1. Rijei koje su se upotpunosti udomaile u bosanskom jeziku
46.
47.

Tek se zna jedno: da su mnogi od njih izgraeni tvrdo sa zidinama debelim i po vie

metara sa rovovima i sa opkopima, sa kulama i sa tabijama... (Sijari, 2009, str.5)

48.

Kula(tur. kule)- vokal e iz turskog jezika prelazi u a. Kula tvrava.

49.
50.

Zeman kule i gradove gradi, zeman gradi, zeman razgrauje...(Sijari, 2009, str. 6)

51.

Zeman (tur.zaman)- vokal a iz turskog jezika prelazi u e- Zeman-vrijeme

52.
53.

...naredio je da se- u znak pobjede sagradi damija, koja na tom mjestu i danas postoji

i nosi ime Fatihova damija...(Sijari, 2009, str. 10)

54.

Damija (tur.camii)- fonem c iz turskog jezika preao je u fonem d , dodan je

sufiks ja.
55.
56.

Dva vijeka kasnije ovdje e se izgraditi damija, hamam i sahat-kula...(Sijari, 2009,

str. 68)
57.

Hamam(tur. hamam) - nije dolo do nikakve promjene. Hamam javno kupatilo.

58.

Sahat-kula(tur. saat kulesi)- to se tie rijei saat dolazi do gubljenja jednog vokala

a iz turskog jezika koji se zamjenjuje naim fonemom h, a to se tie rijei kulesi vokal
e prelazi u a, a nastavak za prisvojni sufiks za 3.l.j. u turskom jeziku (si) se gubi.
Sahat-kula toranj na kome se nalazi sat.
59.
60.

On robuje dvanaest godina, u zindanu Zadranina bana, u koje je voda do koljena-

zmije iju, a akrepi piju: aman, medet, al' medeta nije- tek se dua u kostima vije, ali bane ni
habera nije!(Sijari, 2009, str. 87)
61.

Akrep(tur. akrep)- nije dolo do promjene. Akrep korpija.

62.

Haber(tur. haber)- nije dolo do promjene. Haber-vijest.

63.

...jer ovdje istorija ostavila za sobom sofre i trpeze pune hrane za ljudsku duu..

64.

(Sijari, 2009, str. 98)

65.

Sofra(tur. sofra)- nije dolo do promjene. Sofra-sto.

66.

67.

O ovome mostu ima jedna pria- koja je, naravno, samo pria: da je uzor i urnek,

ema i kalup Starome mostu na Neretvi...(Sijari, 2009, str. 105)

68.

Kalup(tur. kalp)- vokal iz turskog jezika je preao u vokal u.

69.

Pa e jedan trgovac pravoslavni zamoliti jednog iz karavane da mu od brata Mihajla...

(Sijari, 2009, str. 20)

70.

Karavana(tur. karavan)-dodan je vokal a u naem jeziku.

71.
4.2.Rijei koje se esto upotrebljavaju u svagdanjem govoru
72.
73.

Znamo mi da od nae smrti nema fajde narodu, ali neka Evropa zna da smo i mi narod

i da nismo njena prija kojom e ona podmirivati svoje kusure.(Sijari, 2009, str. 23)
74.

Fajda(tur. fayda) fonem y iz turskog jezika prelazi u j. Fajda-korist.

75.

To to su ovdje grad izgradili i na Drini jednu od najveih uprija u turskom carstvu...

(Sijari, 2009, str. 26)

76.

uprija (tur. kpr) fonem k iz turskog jezika je preao u , vokal je preao u

u, dodan je nastavak ija. uprija-most

77.

Aman, brate, neimare Rade, ostavi mi pender i mazgalu, da ja mogu svijeta

gledati... (Sijari, 2009, str. 98)

78.

Pender-prozor

79.

... a to e rei cio jedan bijeli svijet, onaj to je hodio dadama...(Sijari, 2009, str.

108)
80.

Dada(tur. cadde) fonem c iz turskog jezika je preao u fonem d, dolazi do

ispadanja jednog konsonanta d i e prelazi u a. Dada-ulica.

81.

Pa e jedan trgovac pravoslavni zamoliti jednog iz karavane da mu od brata Mihajla,

koji u Carigradu dri koarski duan...(Sijari, 2009, str. 20)

82.

Duan(tur. dkkan)- vokal iz turskog jezika prelazi u vokal u, dolazi do

ispadanja jednog konsonanta k. Duan-trgovaka radnja.

83.

Bie grada tri godine dana, ne obie vara ni od duvara, ni kamena koliko

kremena...(Sijari, 2009, str. 88)

84.

Duvar(tur. duvar) nije dolo do promjene. Duvar-zid

85.
4.3. Turcizmi koji se odnose na zvanje, zanimanje i titulu
86.
87.

Na prevaru, ovdje u Jajcu, pala je pod sabljom turskog sultanahana Mehmeda

Fatiha...(Sijari, 2009, str. 7)

88.

Sultan(tur. sultan) - nije dolo do promjene, ovo je turcizam koji jednako odgovara i

bosanskom jeziku. Sultan-car.

89.

Han (tur. han, tatar) - nije dolo do promjene. Han, tatar- car, vladar: titula

mongoslkih i turskih vladara.

90.

Turci joj uzeli sinove- postade od njih janjiari... (Sijari, 2009, str. 8)

91.

Janjiar(tur. yenieri), jenjiar-janjiar, fonem y iz turskog jezika prelazi u fonem

j, vokal e prelazi u a, iza fonema n dodaje se fonemj (nj), fonem iz turskog

jezika prelazi u fonem , vokal i na kraju rijei se gubi. Janjiar- poznati rod turske
vojske, koju je osnovao sultan Orhan, 1328. g. U poetku su vojnici regrutovani od
pomuslimanjenih hriana.
92.

Jedan beg se digao s vojskom i od drugog oteo enu. (Sijari, 2009, str. 12)

93.

Beg(tur. bey)- fonem y iz turskog jezika prelazi u fonem g. Beg-plemi, plemika

titula.
94.

Kasnije e to biti Ahmet-beg Hercegovi, jedan od prvih bosanskih vezira. (Sijari,

2009, str. 15)

95.

Vezir(tur. vezir) nije dolo do promjene, ovo je turcizam koji se jednako izgovara i u

naem jeziku. Vezir- ministar, guverner jedne pokrajine;

8

96.

... pae, vezire, ajane i sultane.. (Sijari, 2009, str. 136)

97.

Paa (tur. paa, prvobitno baa)- fonem iz turskog jezika prelazi u fonem .

Paa-titula visokih dostojanstvenika i vojnih lica, osim u duhovnoj hijerarhiji; rang generala.
98.

Ajan (tur. ayan) fonem y iz turskog jezika prelazi u fonem j.

1. ajan- prvak, odlinik, velika, odlian ovjek, istaknuti predstavnik jedne klase.
2. Ajani su u jednom periodu turske vladavine u Bosni bili funkiconeri lokalne uprave. Tamo
gdje nije bilo kapetana, postojali su ajani.
99.
4.4. Turcizmi koji se zavravaju sa sufiksima sa alternacijom
(li, siz, lik, ci, siz, cik)
100.
101.

Za razliku od po etiri fonoloke varijante savremenog turskog 1 u bosanskom jeziku

bez alternacija biljeimo sljedee sufikse:

102.
103.
104.
105.
106.
107.
108.

- luk : iviluk, kadiluk (tur. ivilik, kadlk)

- li(ja) : pamukli, Osmanlija (tur. pamuklu, Osmanl)
- dija/-ija : damdija, topija (tur. camc, topu)
- suz : baksuz, edepsuz (tur. bahtsz, edepsiz)
- dik : kapidik (tur. kapck)

Slinu pojavu nalazimo i kod rijei koje se u savremenom turskom jeziku zavravaju

na sufikse -c, -ci, -c, -cu,

-l, -li, -l, -lu. Takvi se oblici u naem jeziku proiruju

nastavnkom i(ja).
109.

...od srebra izraenim rukama sarajevskih kujundija... (Sijari, 2009, str. 19)

110.

Kujundija (tur. kuyuncu) fonem y iz turskog jezika promijenjen je u fonemj,

dodan je nastavak -dija i tako je rije prilagoena naem jeziku. Kujundija- zlatar, zanatlija
koji izrauje umjetnike filigramske predmete od zlata i srebra.
111.

A od svega toga- jedan fenjerdija vidio je samo svoje fenjere. (Sijari, 2009, str. 19)

1Alternacije vokala u sufiksima (vokalna harmonija) uoljive su u savremenom turskom jeziku (latinino pismo), dok su takvi
sufiksi u osmanskom turskom imali samo po jedno ili dva grafijska rjeenja iz kojih se ne razanaje vrijednost
vokala...Adamovi, Razvitak vokalizama

112.

Fenjerdija (tur. fenerci) uz fonem n dodan je fonem j tako da se dobio na

fonem nj i dodan je nastavak dija. Fenjerdija- osoba koja pali i gasi fenjere (uline
svjetiljke)
113.

a inae, u miru, jedan bolan esnaflija...(Sijari, 2009, str. 22)

114.

Esnaflija (tur. esnafl) dodan je nastavak ija. Esnaflija- zanatlija.

115.

I svak ko je stigao vidio je grad kakvog do tada nije vidio : sa mahalama, sa

epencima, sa adama, sa aijama , kujundijama, gajtandijama, sa esnafom drukijim

nego to je u drugim mjestima.. (Sijari, 2009, str. 23)
116.

Aija (tur. a) fonem iz turskog jezika preao je u fonem , dodan je

nastavak ija. Aija- kuhar.

117.

Gajtandija (tur.gaytanc) fonem y iz turskog jezika preao je u fonem j,

dodaqn je nastavak dija. Gajtandija zanatlija koji pravi ili trgovac koji prodaje gajtane.
118.

... da su postojali razni zanati : aije, gajtandije, izmedije i bojadije, tufegdije,

fenjerije, mumdije i zehdije; jekmedije, kujundije, terzije i drugi... (Sijari, 2009, str. 32)
119.

izmedija(tur. cizmeci)- fonem c iz turskog jezika preao je u fonem d, dodan

je nastavak dija. izmedija- izmar

120.

Bojadija(tur. boyac)- fonem y iz turskog jezika preao je u fonem j, dodan je

nastavak dija. Bojadija zanatlija koji se bavi bojenjem

121.

Tufegdija- tufekija (tur. tfeki) fonem iz turskog jezika preao je u fonem

u, dodan je nastavak ija. Tufekija- pukar.

122.

Mumdija(tur. mumcu) dodan je nastavak dija. Mumdija - svjear

123.

Jekmedija(tur. ekmeci) u naem jeziku dodan je fonem j na poetku rijei, dodan

je nastavak dija. Jekmedija pekar.

124.

Terzija(tur. terzi)- dodan je nastavak ja. Terzija kroja.

125.

Od ovog su se imena- u vrijeme turske uprave, prepredali najvie ueni ljudi, jer

Vranduk je bio mjesto surgunluk- to jeste progonstva za uene ljude, one koji nisu sluali
vlasti .(Sijari, 2009, str. 50)
10

126.

Surgunluk(tur. srgnlk), fonemi iz turskog jezika preli su u foneme u u

naem jeziku. Surgunluk progonstvo, izgnanstvo.

127.

... u Travniku, u gradu vezirskom, u upravnom mjestu cijele Bosne, skupili su se ljudi

umni i ueni, alimi, pjesnici i svetenici, zatim zanatlije, izmedije, abadije, ebedije,
mutabije, kujundije, sahaije, ekmeije, tufekije... (Sijari, 2009, str. 55)
128.

Zanatlija(tur. sanatl), fonem s iz turskog jezika preao je u fonem z, dodan je

nastavak ija. Zanatlija onaj koji se bavi nekim zanatom.

129.

Abadija(tur. abac) dodan je nastavak dija. Abadija zanatlija koji izrauje

odijela. ebedija(tur. ebeci) fonem iz turskog jezika preao je u fonem , dodan je

nastavak

dija.

Mutabdija-

mutapija

(tur.

mutap)

dodan

je

nastavak

ija.

Sahaija(tur. saat) gubljenje jednog vokala a iz turskog jezika, dodan je fonem h i

nastavak ija.
130.

Da bi se jedan grad dobro vidio i upoznao, reeno je da u njemu treba pojesti

tuzluk soli i vreu hljeba! (Sijari, 2009, str. 60)

131.

Tuzluk (tur. tuzluk) nije dolo do promjene. Turcizam koji se asimilirao u naem

jeziku. Tuzluk posuda u kojoj se dri so.

132.

Na radnji sklepanoj od dasaka stajalo je : Kundurdija. Desi se da neko i donese

svoje kundure...(Sijari, 2009, str. 80)

133.

Kundurdija (tur. kundurac)- gubljenje vokala a, dodan je nastavak dija.

Kundurdija obuar.
134.

...turske emije, akindije i haralije...(Sijari, 2009, str. 136)

135.

Akindija(tur. aknc) fonem preao je u fonem i, dodan je nastavak dija.

Akindija-

jurina

konjanica

koja

je

vrila

upade

neprijateljsku

zemlju.

Haralija (tur. haral) dodan je nastavak lija. Haralija - onaj koji ubire porez.

5. ZAKLJUAK
136.
137. Na jezik, kao i svi ostali jezici svijeta, prepun je posuenica. Najvei broj
posuenica zauzimaju turcizmi to smo mogli vidjeti i u ovom radu. U ovom radu
11

je prikazana osnovna podjela turcizama, neke promjene koje su se desile ali su

prikazane i rijei koje su se upotpunosti prilagodile naem jeziku. Jeziko
posuivanje je najvie izraeno i najvie traga je ostavilo na leksikom nivou jezike
strukture. Rezultati jesu brojne lekseme orijentalnog porijekla. Smatra se da ih u
naem jeziku ima oko deset hiljada. Klasifikacijom turcizama prema razliitim
kriterijima, dolazi se do brojnih spoznaja, kako jezikih tako i drugih spoznaja.
138. Orijentalizmi su se sa fonetsko-fonolokog stajalita potpuno integrisali u na
jezik veinu ih ni ne osjeamo kao tuice, ve kao sasvim odomaene rijei.
139. Zahvaljujui ovom i slinim radovima potvruje se da orijentalizmi jesu naa
jezika stvarnost, da su u knjievnoumjetnikom stilu vrlo pristuni i vrlo
iskoristljivi.
140.
141.
142.
143.
144.
145.
146.
147.
148.
149.
150.
151.
152.
153.
154.

6. LITERATURA
155.
156. Dr. Vajzovi, Hanka, Orijentalizmi u knjievnom djelu, Orijentalni institut u
Sarajevu, Sarajevo, 1990. godina
157.
158. kalji, Abdulah, Turcizmi u srpskohrvatskom jeziku, Svjetlost, Sarajevo,
1989. godina
12

159.
160. Sijari, amil, Zapisi o gradovima, Zavod za izdavanje udbenika, Sarajevo,
1990
161.

13