Lucija Mihaljević

Prva godina jednopredmetnog diplomskog studija Hrvatskog jezika i književnosti

Metodika književnosti I

PLAN NASTUPA

Doživljajno spoznajna motivacija

Pozdravljam učenike prije početka izlaganja. Svoj nastup započinjem govorom:

Završavanjem sveučilišnoga studija na nastavničkome fakultetu stvoreni su tek osnovni

preduvjeti za ulazak u učionicu radi obavljanja nastavničkih poslova. Tijekom današnjeg
izlaganja saznat ćete koji tip nastave se pokazao najučinkovitijim i što se zapravo od školovanja,
ali i od kvalitetnog profesora, očekuje. Također, upoznat ćemo se s nekoliko strategija koje vam
kao budućim nastavnicima mogu poslužiti u budućem radu u srednjim školama i kako postupati
kod nediscipline na nastavnom satu, s čim ćete se zasigurno susretati.

Najava teme:

Jedna od knjiga koja vam može pomoći u budućem radu, a čija ćemo poglavlja danas ukratko
upoznati, je knjiga Milana Matijevića i Diane Radovanović pod nazivom Nastava usmjerena na
učenika. Knjiga je to koja se sastoji od uvoda i 25 poglavlja od kojih ćemo izdvojiti nekoliko.
Pobliže ćemo se upoznati s odgojno- obrazovnim ishodima nastave i učenja, strategijama
aktivnog učenja u srednjim školama i upravljanjem razredom i razrednom disciplinom.

Učenicima postavljam pitanje: Možete li mi reći koji bi bio krajnji cilj i ishod učenikova
dugogodišnja školovanja? (Treći slajd)

Nakon učeničkih/ studentskih odgovora prijelazimo na četvrti slajd, pretpostavljajući da će

odgovori glasiti da se obrazujemo kako bi učili i nešto znali, navodim znanje kao prvi ishod
učenja. Objašnjavam da je znanje sustav činjenica koje smo usvojili i trajno zadržali u svojoj
svijesti. No, sve ono što znamo nije podjednako kvalitetno, nego ovisi o stupnju usvojenosti istih
činjenica. Razlikujemo: znanje prisjećanja, prepoznavanja, reprodukcije, operativnosti i
kreativno (staralačko znanje).

Peti slajd:

Bloom i suradnici učenje u kognitivnom području promatraju kao stjecanje znanja i

kompetencija na različitim kognitivnim razinama: znanje, shvaćanje, primjena, analiza, sinteza i
evaluacija.

Šesti slajd:

Postavljam pitanje: Možete li mi reći što bi značila sintagma ,, učiti znati’’? Kako učimo nešto
znati?

Očekujem raznolike odgovore, a zatim pojašnjavam da učiti znati znači biti aktivan u životnom
učenju, biti sposoban kritički prosuđivati i usvajati nove spoznaje sa znatiželjom. Takvo učenje
nam omogućuje razvitak stručnih umijeća, komunikacije i razumjevanje okoline.

Sedmi slajd:

Učenicima postavljam pitanje, navodeći ih na točan odgovor koji glasi vještine ili vježbanje.

Je li nam znanje dovoljno ili su nam ponekad potrebne i drugi elementi za snalaženje u svijetu
oko nas? Uzmimo za primjer autoškolu, ukoliko teorijski znamo kako se vozi automobil, jesmo li
spremni voziti? Što nam je potrebno u praksi?

Nakon učeničkih odgovora, navodim vještine kao sljedeći ishod učenja. Vještine koje imamo
stječu se vježbanjem, a označavaju brzo i točno izvođenje niza aktivnosti za lakše i uspješnije
obavljanje nekog zadatka. Učestalim ponavljanjem određenje radnje ona nam prelazi u naviku.
Navike mogu biti: higijenske, kulturne, govorne ili navike u ponašanju. Vještine mogu biti:
socijalne ( sposobnost prilagođavanja i pozivitnog ponašanja), motoričke ( sposobnost
kontroliranja tijela), a da bi se u nečemu izvještili osim vježbanja nam je potrebna motivacija
(volja) i sposobnost.

Osmi slajd:
Znanje i vještine o kojima smo prethodno govorili zajedno čine kompetencije. One kompetencije
koje nazivamo ključnima su one koje pojedinac treba za osobni razvoj, socijalnu inkluziju i
zapošljavanje. Navodim osam ključnih kompetencija koje su navedene na slajdu.

Deveti slajd:

S obzirom na navedene ključne kompetencije, pitam učenike: Koja je od navedenih

kompetencija najmanje bila zastupljena tijekom vašeg školovanja i kako to možemo promijeniti?

Očekujem raznolike odgovore, dajem učenicima 3-4 min vremena da osmisle primjere kako
određene kompetencije mogu biti zastupljenije.

Deseti slajd:

Prisutnima postavljam pitanje: Što za vas znači kvalitetno učenje? Kako se kvalitetno uči?

Nakon nekoliko učeničkih odgovora, govorim kako je kvalitetno učenje ono kada tražimo,
odabiremo i koristimo informacije iz različitih izvora za rješavanje problema ili zadataka u
radnom I životnom vijeku. Posebno naglašavam nove medije kojima smo okruženi i pomoću
kojih možemo učiti (televizija, internet).

Jedanaesti slajd:

Na početno pitanje: ,, Koji su ishodi sustavnog učenja i poučavanja?’’ prozivam jednog učenika
koji će nam ukratko ponoviti koji su bitni elementi kod ishoda učenja.

Dvanaesti slajd:

Svako školovanje treba pridonijeti ostvarivanju određenih kognitivnih, afektivnih ili

psihomotoričkih ciljeva. U ovom dijelu izlaganja upoznat ćemo se s didaktičkim značenjem
izbora odgovarajućih odgojnih i obrazovnih strategija u organizaciji suvremenog odgojno-
obrazovnog procesa u srednjim školama. Prije nego krenemo sa strategijama aktivnog učenja u
srednjim školama, zamolila bih vas da podijelite vaša iskustva s nastavnom u srednjoj školi. Je li
nastava u vašoj srednjoj školi više bila usmjerena prema nastavniku ili vama učenicima? Mislite
li da je u nastavi u kojoj je nastavnik aktivan, a učenik pasivan (prima informacije gledanjem i
slušanjem), zapostavljen razvoj drugih područja kod učenika? Zašto?
Nakon učeničkih stavova, objašnjavam kako onu nastavu koja je usmjerena na nastavnika
nazivamo intelektualističkom nastavom i ona djeluje na razvoj kognitivnog područja, dok su
ostala područja zapostavljena.

Sliku o nekom učeniku u takvoj školi stvaraju nastavnici i roditelji isključivo na temelju rezultata
u kognitivnom području razvoja. Uspješan je onaj učenik koji je najviše zapamtio i najbolje sve
to reproducirao na nastavnikov zahtjev. Međutim, za kasniji uspjeh u životnoj ili radnoj sredini te
na studiju važna su i druga obilježja osobnosti, koja se zbog naglašene predavačke nastave ne
mogu razvijati.

Četrnaesti slajd:

Pitam učenike slažu li se s izjavom: Učenje rješavanjem problema, odnosno otkrivanjem

rješenja, ima više prednosti u odnosu na druge didaktičke strategije.? Molim učenike da navedu
nekoliko prednosti.

Govorim kako kod ove strategije uočavamo kako je nastava usmjerena na učenika, a nastavnik je
pasivan te usmjerava i pripomaže učenicima. Ono što je najbitnije kod ove strategije nije samo
rješenje problema, nego učenikov samostalan rad i vlastiti put do novog znanja. Osim toga, do
izražaja dolazi učenikova osobnost i kreativnost pa primjećujemo da za razliku od
intelektualističke nastave, kod ove strategije nisu zapostavljena druga područja razvoja učenika.

Petnaesti slajd:

Problemska nastava sastoji se od nekoliko organizacijskih faza koje čine:

1. Uočavanje problema
2. Određenje problema; uspostavljanje veze s činjenicama i spoznajama
3. Rješavanje problema; problemska pitanja, hipoteze, analize, činjenice, argumentiranje
4. Verifikacija hipoteza; iskazivanje rješenja problema
Šesnaesti slajd:

Druga strategija aktivnog učenja koju sam izdvojila je učenje istraživanjem. Ovdje učenik
aktivno prikuplja podatke, proučava fenomene, pojave, dokumentaciju i sl. Nastavnik je i u
ovom obliku rada pasivan, odnosno usmjerava učenike navodeći ih na pravi put.
Postavljam učenicima pitanje:

Iako obje navedene strategije dobro utječu na razvoj više područja kod učenika, zašto ove
strategije najčešće nisu zastupljene, koji su njihovi nedostatci?

Sedamnaesti slajd:

Treća strategija je igra i simulacija. Pitam učenike jesu li se tijekom svog školovanja dovoljno
igrali u školi? Ovisno o njihovim odgvorima, ispitujem ih smatraju li školu mjestom u kojem ima
prostora za igru ili je ono ozbiljnije mjesto u kojem igra nije primjerena?

Nakon kratkog razgovora s učenicima o njihovim odgovorima, navodim nekoliko prednosti igre
u školi: Otklanjanje monotonije i spriječavanje pada koncentracije, intezivnija i raznovrsna
aktivnost učenika, vezuje se s ostvarenjem određenih didaktičkih ciljeva, pedagoška terapija
(introvertiranost, egoizam, asocijalnost, komunikacijski problemi)

Osamnaesti slajd- pročitati citat

Devetnaesti slajd:

Zadaća nastavničkog posla nije samo poučavati, nego i utjecati na kulturu ponašanja, na radnu
kulturu. Upravljanje razredom, učenjem i vremenom važne su kompetencije svakog nastavnika.
Upravljati razredom podrazumijeva zapravo niz kompetencija koje se očituju u sposobnostima
nastavnika da objasne svako ponašanje pojedinih učenika i razreda kao cjeline.

Pitam učenike, mogu li mi reći (općenito ili iz vlastitog iskustva) koji su najčešći uzroci
nediscipline na satu?

Pretpostavljam da će odgovori biti poput: dosada, manjak koncentracije, nezanimljivo gradivo

itd.

Govorim kako su najčešći pokazatelji neprilagođenog ponašanja: izbjegavanje nastavnih

aktivnosti ili ometanje rada drugih učenika na nastavnom satu.
Upoznajem ih s metodičkim preporukama koje im mogu pomoći pri održavanju discipline u
razredu:

1. Uspostaviti pozitivnu disciplinu

2. Raznolikost u uporabi didaktičkih strategija i oblika rada
3. Priprema zanimljivih sadržaja i zadataka
4. Koristiti humor u nastavi
5. Prilagođeni zadaci za učenikovu osobnost, skrbiti o njihovom napretku
6. Pohvale su uvijek ispred kritike i kazne
7. Jasno odrediti učenikova prava, dužnosti i vaša očekivanja
8. Učionica treba prestavljati poticajnu sredinu za uljudno ponašanje i učenje

Nakon posljednjeg slajda, zajedno s učenicima ponavljam kako je kvalitetna ona nastava koja je
usmjerena na učenika jer je krajnji cilj (ishod) obrazovanja steći znanja, vještine i ključne
kompetencije za što uspješniji životni i radni vijek. Ponavljamo strategije aktivnog učenja u
kojemu je učenik u središtu te preporuke za održavanje discipline u razredu.

Zahvaljujem svima na sudjelovanju.