Nella Lonza, Pod plaštem

pravde:
kazenopravni sustav Dubrovačke
Republike u XVIII. stoljeću
 SADRŽAJ
1. Uvod
2. Izvori dubrovačkog kaznenog prava u XVIII.
stoljeću
3. Ustrojstvo kaznenog pravosuđa
4. Društveni tkivo, kriminalitet i kaznena represija
5. Lik i promjene kaznenog sustava u XVIII. stoljeću
6. Instituti kaznenog procesnog prava
7. Politika progona i kažnjavanja
8. Dubrovačka pravna kultura u XVIII. stoljeću
9. Zaključak
 IZVORI DUBROVAČKOG KAZNENOG PRAVA U
OSAMNAESTOM STOLJEĆU

• Načelo kontinuiteta
• Srednji vijek
• Prvi tragovi u zbirkama:
1238., kneževanje Ivana Tiepola
1272., kneževanje Marka Guistiniana (sadržajne cjeline po granama prava).
• Običajno pravo (consuetudo)
• Sudska praksa kao pravni izvor
USTROJSTVO KAZNENOG PRAVOSUĐA
KAZNENI SUD

• Predmetni i prostorni kriteriji

• Presuda svim težim kaznenim
djelima i suđenje za sva kaznena
djela
• Sporovi o imovini ili naknadi
štete
• Područje ovlasti kaznenog i
građanskog suda?
 podjela opterećenja sudova
• Kazneni sud= Pravda
• Članovi= Gospoda Suđa/ Suđe
• Šest članova
• Od 18. stoljeća četiri člana
• Spor i neredovit tempo suđenja, otezanje i nemar u
izvršenju
• Suci ne smiju napuštati Dubrovnik i okolicu na više
od osam dana
• Članovi suda ne smiju biti iz istog roda niti odlučivati
Knežev dvor, Dubrovnik
kada su u srodstvu s okrivljenikom
• Mandat u trajanju od godine dana
• Plaća: 10- 15 perpera godišnje + % od novčanih kazni
 POMOĆNO OSOBLJE

Ključar dvora/ Kaznaci

Tamničar
Krvnik Zduri Vojnici Knežaci
Kriminalitet

Desetina postupaka
su krađe (18,4%
presude ženama)

50 % fizičko nasilje

8% ubojstvo i
• Prijelaz 17. u 18. stoljeće  mletačko-turski čedomorstvo
sukobi, veći udio težih zločina.
• Porast krađa 1740. u zimskim mjesecima (krađa
hrane), glad i nestašica
VRSTE KAZNI

• Kazne usmjerene na život i tjelesni integritet

• Kazne usmjerene na čast i ugled u društvu
• Kriteriji kažnjavanja: javno ili tajno
• Smaknuće, dizanje na koloturu, batinanje, obilježavanje sramotnim
pečatom izvršavaju se pred publikom, kao i one kojima je glavni
smisao sramoćenje.  pouka gledateljima
 ZAKLJUČAK

• Pravni temelji iz 13. stoljeća, koji su se djelomično nadograđivali i mijenjali.

• Poteškoće u odabiru sudaca zbog zastupljenosti različitih rodova i rotaciji
dužnosnika.
• Ideologija kažnjavanja nikada nije cjelovito formulirana.
• Svaka kazna nosi poruku za okrivljenika, ali i građana.
HVALA NA PAŽNJI!