Protorealizam ili predrealizam

ili
Šenoino doba
(1860. – 1881.)
ZADATAK ZA SAMOSTALNI RAD

• Iz čitanke iščitati i u natuknicama ukratko zapisati

društveno-politički kontekst u kojem će se javiti nova
struja u hrv. knj. – predrealizam (str. 146.).
• 1860. kraj Bachovog apsolutizma
• hrvatski jezik kao službeni
• tri glavne stranke – Narodna stranka, Stranka prava i
Unionisti
• Narodna stranka – J. J. Strossmayer i A. Šenoa (nastavljači
ideje ujedinjenja Južnih Slavena unutar A-U M.)
• Stranka Prava (Ante Starčević, Otac Domovine – apsolutna
hrvatska samostalnost)
• Unionisti (unija s Mađarskom)
• 1868. Hrvatsko-ugarska nagodba – Hrvatska opet
razjedinjena
• August Šenoa i J. J. Strossmayer + Ivan Mažuranić –
Prosvjetom k slobodi
• osnovana Jugoslavenska akademija, Sveučilište i Narodno
kazalište
 Bog vas blagoslovio…
Ljubite se do groba,
Samo ljubav uzvisuje čovjeka do zvijezda.
Ali ljubite i cijeli svijet,
A prije svega taj divni kraj koji vas je rodio.
Siromašan je, mnogo mu ljubavi treba.
Na ovoj grudi trajte pošteno dane svoje,
Za nju radite, nju mi branite;
Ne mami vas tašta čast,
Ne zaslijepi vas sjajno tuđinstvo.
Ostajte što jeste,
I ne dajte da vam djeca budu drugo
Nego što ste vi!

August Šenoa, Diogenes

 August Šenoa
(1838. – 1881.)
https://www.youtube.com/watch?v=Ibg0h5_hQc8
ZADATAK ZA DOMAĆU ZADAĆU
• pročitati Šenoinu najpoznatiju pjesmu Budi svojI
• naučiti ju izražajno čitati (do u naglasak, do u zarez i
svaki interpunkcijski znak)
• pokušajte zamisliti čovjeka ili narod kojem se pjesnik
obraća (prepoznaješ li se kao dio tog slušateljstva?)
• svojim riječima izreci poruku svake strofe
• koja životna i svjetonazorska načela zastupa lirski
subjekt/pjesnik
• povežite sadržaj i (retorični) izraz pjesme s vremenom u
kojem nastaje
Šenoin početak najavljuje programatski članak Naša
književnost 1865. tiskan u časopisu Glasonoša.
U njemu iznosi svoj književni program:
• hrv. knj. treba izdići iz mlitavila
• hrv. knj. treba opisati hrvatskim duhom
• hrv. knj. treba poučiti neobrazovanog Hrvata
• hrv. knj. treba obrađivati hrv. tematiku, hrvatsku povijest
hrvatskim jezikom, a ne „blijedo kopirati bezvrijedne
strane pisce“!!!

Ove ideje obradit će u kraćem romanu Prijan Lovro u

imaginarnom razgovoru autora s nekom lijepom crnookom
gospođom.
Šenoa afirmira roman kao dominantnu književnu vrstu –
uzor Walter Scott (škotski realist – otac povijesnog
romana)
Zlatarovo zlato
– povijesni roman
– 1. hrv. umjetnički roman
• povijesna i ljubavna fabula
• karakterizacija likova crno-bijela
• dominira lik intriganta Grge Čokolina, fatalne žene Klare
Grubarove
• idealizirani likovi – Dora Krupić, Pavao Gregorijanec…
Seljačka buna – povijesni roman
• izdiže se gotovo epski lik Matije Gupca – simbol
ugnjetenog kmetstva i borbe za slobodu i pravicu
• lik Franje Tahija – simbol plemstva, nepravde, silništva

• „Nama ne treba minuta šutnje već minuta ljutnje!”

Šenoa uvodi i neke druge tipične realističke teme:
• Branka – socijalni roman
• vrlo čest motiv učitelja/ice koja iz grada dolazi na selo
• prilika da se iskažu i opišu odnosi i razlike između sela i
grada
• propadanje hrvatskog plemstva
• propadanje seoskih zadruga…
OBILJEŽJA POVIJESNIH ROMANA
• elementi romantizma: tajne, spletke, otmice,
prerušavanja, tajni dobročinitelji…
• pojavljuju se stalne skupine likova (načelo tipičnosti):
povijesni likovi, intriganti (Čokolin), fatalne žene, idealni
ljubavnici…
• sustavna rekonstrukcija povijesnih okolnosti (proučavao
arhive, kronike i ostale izvore) (načelo istinitosti)
ŠENOINE POSEBNOSTI
• povjestice – epske pjesme, priče u stihu; društvena i
tematika iz narodne predaje
• utemeljio hrvatsku umjetničku prozu (roman,
pripovijetka i feljton)
• utemeljio kazališnu kritiku
• djela su mu prožeta i romantičarskim i realističkim
elementima
 Šenoa je stvorio (odgojio) hrvatsku čitateljsku publiku!!!

• cjelokupni rad obojan je prosvjetiteljskom tendencijom –

odgojiti čitateljsku publiku, upoznati ga s nacionalnom
prošlošću, narodnim blagom u predajama, ali i
suvremenom sadašnjošću onakva kakva jest!!!
• Šenoin kraj predstavlja opsežni i nedovršeni roman
Kletva koji govori o povijesnim (besmislenim) sukobima
zagrebačkih Gradeca i Kaptola, građana i crkvenjaka
• roman je dovršio Požežanin, protorealist Josip Eugen
Tomić
„Svi su hrvatski realisti proizišli iz Šenoine
kabanice.“
 August Šenoa ( 1838. – 1881.)

• proklamirao realističke tendencije u hrvatsku književnost

• publicist i kritičar, feljtonist, pjesnik, pripovjedač,
romanopisac, putopisac i prevodilac – svestrana
književna ličnost
• odlučio se za urbanu štokavštinu koju je pronio svojim
djelima na tadašnjeg čitatelja i nedvojbeno doprinio
širenju štokavštine kao budućega standarda
• začetnik pravog povijesnog romana u našoj književnosti
• analizirao i kritizirao društveno-političko i književno
stanje u Hrvatskoj, osobito zagrebačkoj sredini –
zagrebački pisac
• uređivao časopise Glasonoša i Vijenac, koji pod
njegovim vodstvom postaje središnji časopis
predrealizma i realizma
• poznat kao vrstan, jezgrovit i duhovit feljtonist
• knjige feljtona Praški listovi i Vječni Žid u Zagrebu,
Zagrebulje
• u njima humoristično, ali i satirično opisuje društveno-
političku situaciju u Hrvatskoj, nesnalaženje malih, ali i
vodećih ljudi u novonastalim političkim situacijama;
prikazuje atmosferu i duh grada Zagreba
• vrstan kazališni kritičar
• dramaturg Hrvatskog zemaljskog kazališta
• o kazalištu:

„Kazalište nam mora biti narodno i tijelom i dušom,

mora biti prema ćudi i srcu hrvatskomu.“
• u nedostatku domaćeg dramskog stvaralaštva prevodio
– s ruskog – Gogolja
– njemačkoga – Goethea
– engleskoga – Shakespearea
– francuskoga – Molierea
• i sam piše komediju Ljubica sa zagrebačkom tematikom,
ali doživljava neuspjeh
• iako je pisao i poeziju (retoričku – poučnu), ona je ostala
u sjeni pripovijetki i romana (nije izdao niti jednu zbirku)
• u svojoj najpoznatijoj pjesmi Budi svoj Šenoa progovara
o moralnim kvalitetama prosječnog hrvatskog čovjeka
• takvim vrijednostima može se učvrstiti nacionalni
identitet kao preduvjet političke slobode
• u poeziji prevladao njegov pripovjedački karakter čime
se rađaju povjestice – dulje epske pjesme u kojima
obrađuje motive narodne predaje ili povijesne teme
• njima također želi prosvjećivati narod podsjećajući ga na
njegovu slavnu povijest (Smrt Petra Svačića)
• odmakao se od narodnog deseterca kojim se pjevalo do
kraja preporodnog razdoblja
• dok u romanima preteže povijesna tematika, u
pripovijestima se bavi problemima svoga vremena koje
će tek obraditi njegovi nasljednici, a to su:
– propadanje seoskih zadruga (Barun Ivica),
– propadanje plemstva (Vladimir),
– odnos selo-grad (Prosjak Luka),
– teme intelektualaca u malim sredinama (Branka)
• najavljuje velike temu – odnos, sukob pojedinca i
društva
 „U historijskom romanu moraš analogijom između
prošlosti i sadašnjosti narod dovesti do spoznaje samoga
sebe… Prikazati valja sve grijehe, sve vrline naše minulosti,
da se narod uzmogne čuvati grijeha, slijediti vrline.“
• romani su mu kombinacija romantičarskoga (struktura
romana i fabula) i realističkoga stila (opisi likova i
ambijenata)
• gotovo svi imaju ljubavnu fabulu građenu
romantičarskim postupcima, ponekad s trivijalnim
elementima ubojstava, otmica…
• prisutni likovi intriganata (ali i fatalnih žena) koji zapliću i
raspliću radnju te time uvjetuju sudbine glavnih junaka
• redovito su prisutne stvarne povijesne ličnosti obrađene
realistički precizno
• Šenoina shema povijesnoga romana
• uglavnom dvije paralelne radnje – povijesno-javna i
intimno-privatna;
• likovi građeni ili izrazito realistično (povijesne ličnosti) ili
izrazito romantičarski (fiktivni likovi)
• u Zlatarovom zlatu dominira romantičarska fabula, u
Seljačkoj buni sve je podređeno povijesnim činjenicama
• u svim svojim pripovjednim djelima Šenoina je poruka
poruka pomirenja plemstva i seljaka koji je za njega
najzdraviji dio hrvatskoga društva
• k