RAZLIKOVNI RIJENIK IZMEU HRVATSKOG JEZIKA I SRPSKOG JEZIKA

HRVATSKI JEZIK SASTOJI SE OD TRI NARJRJA:akavskog -(ikavski,ekavski,ijekavski), Kajkavskog -(ekavski,ijekavski) te tokavskog -(ikavski, ijekavski). Osnovica za slubeni standard u HRVATSKOM KNJIEVNOM JEZIKU je tokavsko narjeje ijekavskog izgovora oplemenjeno fondom rijei Kajkavskog i akavskog narjeja.

SRPSKI JEZIK SASTOJI SE OD DVA DIJALEKTA: tokavskog dijalekta-(ekavski,ijekavski) i Torlakog dijalekta-(ekavski). Osnovni standard za zvanini SRPSKI KNJIEVNI JEZIK je tokavski dijalekat ekavskog izgovora nadopunjenj reima Torlakog dijalekta. Razlikovni rijenik izmeu srpskog jezika i hrvatskog jezika: SRPSKI JEZIK HRVATSKI JEZIK

oigledan, jasan ef ef: ef katedre

razvidan predstojnik proelnik: Proelnik katedre sraz popudbina rijek uevnik podmet uljudbeni spomenik temeljnoga priroka

2,4: dva zapeta etiri, dva zarez etiri, dva koma etiri adekvatan, primeren, prikladan advokat advokatura aerodrom, vazduna luka ajkula (tur.), morski pas akati, drndati; izakati, izdrndati akcenat: jedan dnar, dva dinra, tri dinra ko, i neka, neka:

2,4: dva cijela etiri prikladan (e. priklad = primjer) odvjetnik, odvjetnica odvjetnitvo zrana luka morski pas nepaljivo rabiti akcent: jedan dnar, dva dnara, tri dnara i neka

Ako. Tako ti i treba. Ako si kanjen. akord, sazvuk, sazvuje aktuelan aktuelnost alhemija, alhemiar alkalija, baza ambasador, ambasada analiza antene (kod insekta) aplauz, pljesak; aplaudirati - aplaudiraj! apoteka apotekar april apsolutno arhipelag arhiva; arhiv: U arhivi Dravnog arhiva artiljerija askurel, sukurdov aov, tijaa atelje Atina auditorijum Australijanac autoperionica autoput avgust avijacija, vazduhoplovstvo avion, vazduhoplov azot baba marta (opis 3. meseca) baba, baka (od mila) sazvuk, sazvuje aktualan aktualnost alkemija, alkemiar luina, baza veleposlanik, veleposlanstvo ralana ticala (kod kukca) pljesak; pljeskati - pljei! ljekarna, ljekarnica ljekar, ljekarnica travanj (eki: duben) posvemano otoje arhiv (u govornom jeziku itekako se uje i arhiva) topnitvo (od 1991) , (predak) tihaa atelijer (nakon 1991) Atena suateljstvo Australac autopraonica autocesta (nakon 1990.) kolovoz (eki: srpen) zrakoplovstvo zrakoplov duik veljaa premetaa (opis 2. mjeseca) baka (baba podrugljivo)

badava, dabe bajat, star, buav, pokvaren: Lebac se ubajatio bajbok, bajbokana bajonet bakarni balvan, klada, deblo bandera Banija; Banijac, Banijka; Banijski banja, kupalite banja, spa (snob.), ilida (tur.) banjski, kupalini barometar, sfigmomanometar, mera pritiska baron, baronica Barselona bata, vrt; batenski, vrtni bata (brat od milote) Belija, Belijka (itelji Bea) bekstvo (Bekstvo iz eveningena) bela rada (poljski cvet) belance beleg; taksena marka beleiti; obeleiti; pribeleiti; zabeleiti; sveska, belenica; ubeleiti; beleg beli luk beonjaa (re iz narodnog jezika) berberin: Seviljski berberin berbernica; berberska radnja berza beika beskimenjaci, ahordate

badava star, pljesnjiv: Kruh je spljesnjivio prun bajunet (nakon 1991.) bakreni klada elektrini stup Banovina (nakon 1991); Banovinac, Banovinka; Banovinski (nakon 1991); kupalite toplice kupalini tlakomjer barun, barunica Barcelona vrt, baa; vrtni, braco, bratac (brat od milja) Beanin, Beanka bijeg ivanica (poljski cvijet) bjelanjak biljeg biljeiti; obiljeiti; pribiljeiti; zabiljeiti; biljenica; ubiljeiti; biljeg enjak bjeloonica (re je strukovno-sholastikolingvistiki fabrikat) brija: Seviljski brija brijanica burza mjehur beskraljenjaci, akordati

besmisleno, nerazumno, iracionalno besnilo besparica, nematina, oskudica bespotrebno, nepotrebno bezbednost (van opasnosti, neopasnost, protivopasnost, bezopasnost, netetnost); bezbedan onaj koji je van opasnosti; onaj koji je bezopasan; onaj koji ne teti (netetan) sigurnost se odnosi na visoku verovatnou, izvesnost; (surety, certainty) bezmalo, skoro bezmalo, skoro beznadean bezuslovno biber biblioteka biletarnica, blagajna (nikad kasa) biljoder, biljojed biografija, CV; ivotopis, itije bioskop, kinematograf, kino birokratija biti dovoljan blagodet blagosiljati, blagosiljanje blagosloviti, blagoslov, blagosloven blagovremeno blatnjav bledilo bliznakinje bludni, senzualni bogalj boginja

nesuvislo bjesnoa oskudica, nematina nepotrebno sigurnost

skoro malne beznadan bezuvjetno papar knjinica prodavaonica karata (?), blagajna biljojed ivotopis kino birokracija dostajati, biti dostatan blagodat blagoslivljati, blagoslivljanje blagoslivljati, blagoslov, blagoslivljen, pravodobno blatan (blatni) bljedoa blizanke puteni bogac, bogec (kajk.) boica

boginje bogoslovlje; bogoslovija bojim se bojiti; Ja bojim, ti boji...; bojadisati bokal bokser, bokserski, boksovati boleljiv bombona bombonjera bonsek borni borovnica bova brana branilac brat (od tetke) bratanac bratanac, bratanica bre: Ej bre breg i dolja talasa (fizika) breskva briga briga; brinuti o brigadirska kolica brija, britvica brinuti o kome brodovi broj, cifra brojanik brojilac (mat.) brzak

ospice bogotovlje strah me (je) bojati; Ja bojam, ti boja...; liiti: Ja liim vr boksa, boksaki, boksati boleljiv bombon bombonijera pila za eljezo bojni borovica plutaa ustava branitelj brati strievi neak, neakinja ovjee (boji) / eno (boja) brijeg i dol vala praskva skrb skrb; skrbiti o take britva skrbiti brodovlje (zbirna imenica) brojka, znamenka kazalo brojnik brzica

brzo brzo buba buba mara buba rus, tarakan bubavaba bucov, klen buav buaveti budilnik budnica (?) buket buket, rukovet cvea bukvalno, doslovno; biti bukvalan bukvar bunar buncati buranija, boranija boranija(u) ste posudili, ali je svejedno u upotrebi u srbiji. istina rije se koristi kao regionalizam i ima znaenje zelenog graha, mahune. to je , ustvari, preuzeti turcizam (izraz borani, su turci uzeli iz arapskog buraniyya, ali je u arapskom posve drugog znaenja); bure, bava burgija builica, bor-maina abar, kazan, kotao abar; biti u abru; Prdnuli smo u abar (metafora) a, gare, gar; aav ale (arg.) amac

hitro (slov.) hitro (sloven.), brzo kukac ovica boja ruski ohar ohar (vic: "kukac Nijemac" C.M.) klen pljesniv pljesniviti budilica, veker (kol.),vekerica (kol.) budnica puket (?) pulec doslovce; shvaati doslovno, a ne simboliki knjiga poetnica zdenac bulazniti mahune

bava svrdlo, borer (kol.) builica, svrdlo kaca, hamper, kotao gabula; biti u gabuli; U gabuli smo aa, gar; aan stari (arg.) un, amac

arav as, sat as; asovi, nastava aica: Voli dobru aicu Voli da popije asovi: posle asova asovniar asovnik asovnik aura; uauriti; zaauriti ebe ebe, ebence celokupno, vascelo; vaskoliko, svekoliko, sveukupno empres, kiparis (arh.), tuja emu: O emu se radi

plahta ura, sat sat, ura (lok); nastava kapljica: Ljubitelj dobre kapljice nastava: poslije nastave urar zidni sat sat (sat velikih dimenzija, zidni sat, javni sat) ahura, uahuriti, zaahuriti debela deka pokriva; deka, dekica (kol.) cjelokupno; svekoliko empres em (govorno retko: emu): O em se radi? zbog iste stvari sa komu? O kom se radi? Poto je gramatiki ispravno O komu?, a kako se u govoru (Srba) ee ulo O kome? Hrvati pribegavaju korienju skraene forme. eanj (luka enjaka) cjenik, (kotovnik, nakon 1994) cjenik sredite srednjak sredinji derati, drapati unjii i tapii (occul.) ealj kefa (tur.), etka kefica za zube etverokut brojka brojka, znamenka

en, esno (bijelog luka) cenovnik cenovnik centar centarfor centralni cepati epii i tapii (oftalm.) ealj etka etkica za zube etvorougao cifra cifra, brojka

cifra; dvocifreni brojevi cigara, smotka (arh.) igra ilibar im: Ne treba ga buditi, im se sam nije probudio. cimet inija inilac, inioci; faktor, faktori cinkariti cinkariti, cinkarenje cirada cirkular cirkulisati, kolati istota itak; itko iviluk, okaaljka; vealica, ofinger kiljiti; kiljav: kiljavo svetlo cmizdriti orba orbasto oak, ugao okast, uglast ovek koji govori iz stomaka, trbuhozborac cri crkva, Gen. pl. crkava crni luk crta, crtani film crtati; nacrtati Crvenkapa cucla, cuclati ukunbaba, ukundeda

znamenka; dvoznamenkasti brojevi cigara zvrk jantar dok: Ne treba ga buditi, dok se sam nije probudio. cimt zdjela initelj, imbenik cinkati cinkati, cinkanje cerada okrunica kolati; koliti istoa itljiv; itljivo vjealica kiljiti; cendrati gusto tekue jelo juno ugao uglat trbuhozborac krepati crkva, Gen. pl. crkvi crveni luk crti, crtani film risati; narisati Crvenkapica duda, dudati ukunbaba, ukundjed

ulo ulo ulo ulo mirisa; oseaj mirisa urka; uran utati utati: uti!; utanje utke utljiv uven uven, znamenit uvstvo, oseanje, emocija; oseajan cvast cvat, behar (tur) cveara cvekla cvetati cvetati: Voke cvetaju... cvrak vrsto (agregatno ili fiziko) stanje dalekovid; dalekovidost; hipermetropija danju dasa, frajer (arg.) daske datum avo, vrag decembar decenija, dekada, desetlee decidirano, slovom, eksplicitno, izriito deji deda, deka (od mila)

osjet osjetilo utilo osjet njuha pura, purica; puran, tuka; tukan, tukac utjeti utjeti: uti!; utnja utke utljiv glasovit znamenit ut, osjeaj; osjetljiv cvat cvjearnica, cvjearna (kol.) cikla cvasti, cvjetati cvasti: Voke cvatu... zrikavac kruto (agregatno ili fiziko) stanje dalekovidan; dalekovidnost obdan, danomice pristao mladi, frajer (arg.) planjke nadnevak vrag, avao, avol prosinac (eki: prosinec) desetljee izriito djetinji djed, djedica, dida

dejstvo, delovanje; dejstvovanje delfin delija, momina delimino delimino deljenik; delilac; dividend; divizor Demokrate su tajanstvene Demokrate su tajanstveni Demokrati su tajanstveni demokratija demokrata deoba, deobno vreteno deobno depozit desiti se, dogoditi se; dogaanje deavanje desiti se, zbiti se desnoruk, denjak detalj detaljno detaljno, iscrpno devojica, curica devojke i momci; moja devojka; njen deko dezert dihtung, zaptiva dijalekat, nareje dimljena svinjska kolenica dimniar, odaar dinstati; prodinstati diplomatija direkcija direktno, neposredno

djelovanje pliskavica, dupin momina djelomice djelomino, djelomice djeljenik; djelitelj Demokrati su tajanstveni

demokracija demokrat dioba, diobeno vreteno diobeno pohrana dogoditi se, dogaanje dogoditi se, zbiti se denjak potankost, pojedinost potanko podrobno curica, djevojica cure i deki moja cura; njezin deko desert zaptivka dijalekt, narjeje buncek dimnjaar pirjati; propirjati diplomacija upraviteljstvo izravno

direktor direktor dirka disajni disati di-maina C. Merlocampi divan, predivan, prelep dlaka: Ni dlaka s glave nee ti pasti... dnevnica, radnik koji radi za dnevnicu nadniar do kraja doakati (nekome/neemu) (idiom), stati (neemu) u kraj (idiom), reiti problem dobo, bubanj; dobovati, bubnjati dobrica, dobriina Dobro vee! dobrovoljci dockan, kasno, kasan: Sad je dockan. dockan: Sad je dockan; kasno, prekasno docniti, kasniti dogaaj dogled, durbin dohvatiti, dosegnuti dom za invalide domaa ivotinja domaica domainstvo, kuanstvo domaaj domen donedavno dopunjavati dopust, odsustvo

ravnatelj upravitelj tipka dini dihati, disati perilica posua (?) krasan vlas: Ni vlas s glave nee ti pasti... nadnica, nadniar dokraja; do kraja rjeiti problem bubanj; dobovati dobriina Dobra veer! dragovoljci (od 1991.) kasno, kasan: Sad je kasno. prekasno kasniti dogaaj durbin dokuiti, dosegnuti ubonica ivine kuanica kuanstvo, domainstvo doseg domena donedavna dopunjivati dopust

dosetiti se; dosetka doljak, doo doljak, doo dostava, isporuka dostignue dostignue dovoljan doivotan doznaka dozvola, doputenje dozvoliti, dopustiti drama drati drati se: Mi smo se drali drati, odrao me ivog, celu no se drala dra: Njena dra bila je u njenoj neposrednosti dreati; dreei dreave boje, dreav drka drugaije drugde: Idemo negde drugde drum; put; cesta; putna/drumska mrea Bosna, Krajina: cesta drumski druina, drutvo drvara drvara drvo, G: drveta, D: drvetu dubiti; izdubiti: Dubiti drvo ubre, smee ubretari, ubrite; smeari, smetlari; smetlite,

dosjetiti se; dosjetka dotepenac dotepenac isporuka doseg postignue dostatan, dovoljan dosmrtan doznanica doputenje dopustiti igrokaz derati derati se: Mi smo se derali derati, oderao me ivog, cijelu no se derala draest kriati; kriei kriave boje, kriav dralo, dralja drukije, (?) drugaije drugamo: Idemo nekamo drugamo cesta; cestovna mrea cest(ov)ni druba drvarnica drvarna drvo, G: drva, D: drvu dupsti; izdupsti smee smetlari, smetlite

smetite ubrite, smetlite ubrivo (fertilizator), ubriti (fertilizovati) dud (kao biljka); dudinja (plod duda); dugajlija dugme dugme, dugmad (zbirna imenica) dugodnevica, solsticijum umbir dupke (pun) durbin urevak uro Gavrilovi duek duvai duvan (etim. od duvati) smetite gnojivo, gnojiti dud; dud dugonja gumb puce (lok), puceta (zbirna imenica) dugodnevnica, solsticij (engl. ginger) dupkom (pun) dalekozor urica Mato Gavrilovi madrac puhai puhan (duhan); slino kao to su nastali prvotno "duhai" i "duhaki/duhai instrumenti", a kasnije, nakon 1991. "puhai" i "puhaka glazbala", tj. "puhala"; duhankesa puhati duhati, duhnuti, puhati, puhnuti (termin "duvaki orkestar" i termin "duvai" dolazi iz srpskog govornog jezika i u odsustvu zagrebake alternative, biva nespretno preveden u "duhaki orkestar" to se naputa oko 1990-te i prebacuje u "puhaki orekestar" i "puhai") duina (geom.) dulji arenica duljina: Duljina duine duljiti; Da ne duljim... duljni metar

duvankesa duvati duvati, dunuti

du (pron.) dui (comp. adj.) duica (deo oka) duina: Duina dui duiti; Da ne duim... duni metar

dvanaestopalano crevo, dvanaesterac dvogled dvogubi, sugubi, dvostruki, dupli; trogubi, trostruki, tripli; etverogubi, etvorostruki, kvadripli; viegubi, viestruki, multipli dvoipomeseni dvorani dvorite, avlija (tur.) dvoumiti se; dvoumljenje dvoumiti se; sumnjati; dvoumljenje dak, vrea; kesa demper dezva, ibrik digerica, jetra (isto i digerice, jetra pl. tantum) ekser, ekseri emotivan Evropa, evropski, evropeizacija fajront falsifikat falsifikovan, krivotvoren (naroito: krivotvorene novanice, a falsifikovana dokumenta) farbano jaje, (bojeno jaje): Jaje farbano u lukovini farmerice, (dins, teksas) farmerke, farmerice fasada fazan februar feljton fijoka (ma), ali zamrziva sa fijokama = ladiar fil

dvanaesnik dogled dvostruki; trostruki; etverostruki; viestruki

dvoipolmjeseni dvorjani dvorite zdvajati; (ali!) dvoumica zdvajati; dvojiti; dvoumica vrea; vreica vesta loni za kavu jetra avao, avli osjeajan Europa, europski, europeizacija fajrunt krivotvorina krivotvoren, falsificiran bojano jaje: Jaje bojano u luini traperice, (jeans, texas) traperice proelje gnjetao velja (eki: unor) podlistak ladica fila

filijala, ispostava, predstavnitvo finansije; finansirati finansijer firma fiziko vaspitanje flaa; (boca u sluaju "plinska boca" koja je verovatno u Srbiju dola iz INA-e, hrvatskog petrohemijskog preduzea) flaica, boica foka fondacija fontana, vodoskok friz front front, linija fronta fudbal fugna oficir funkcioner furuna gae ganuti, dirnuti garsonjera gas, plin gasovito stanje Gde ide? Nigde ne idem! genije geografija geografija; geograf geografska karta, mapa gest

podrunica financije; financirati financijer tvrtka tjelesna kultura (kolski predmet) boca

boica tuljan fundacija vodoskok duboko smrzavanje (?) fronta bojite, bojinica nogomet, nogometna lopta fuga asnik (nakon 1991. oficir postaje asnik) dunosnik kruna pe (vrsta) gaice (narodni govor - gae, standard gaice) kosnuti se garsonijera plin plinsko stanje Kamo ide? Nikamo/Nikud ne idem! genij zemljopis zamljopis; zemljopisac zemljovid gesta

gica, guda gimnastika, fiskultura; glancati, polirati glasati za koga (crnog. glasati koga "Ja sam Mila glasala!") glasati; glasanje glavake, naglavake, stmoglavo gledati na neto s visine glista (kina glista) glodari glupost, budalatina gluvilo, gluvost gluvonem gmizavac gol go, nag godinjica golicati, golicljiv goloija (vrsta kokoke) golotinja golub, pl. golubovi goludrav goruica gos'in (gospodin) gospoica Gospojina (velika i mala) gostoprimljiv, gostoljubiv gostoprimljivost, gostoljubivost gostoprimstvo govea supa govedina, goveina (arh.) govoriti, priati, kazivati

pajcek (kaj.), gica tjelovjeba; fiskulturnik latiti glasovati za koga glasovati; glasovanje stmoglavce gledati na neta s visoka gujavica glodavci bedastoa gluhoa gluhonijem gmaz gol, zgoditak gol godinjica kakljati, kakiljati; kakljiv, kakiljav golovratka (vrst kokoi) golota golub, pl. golubi goluav garavica gospo'n (gospodin) gospodina, gospoica Gospa (velika i mala) gostoljubiv gostoljubivost gostoljublje govedska juha govedina zboriti, govoriti, priati, kazivati

grabljivac, grabljivica, predator grabulja, pl. grabulje; grad gramziv, gramzivost graniiti se: Srbija se granii sa Maarskom grditi; izgrditi greka grip gria savesti groznica grudi, grudni grudva, grudvati se, zgrudvati se grupa gumica (za brisanje) gundelj, hrut, gundevalj gunj, koun gurman gustina gvoara gvoe, elezo haljinica; odeda (odea), odora haos hartija, papir: Hartije od vrednosti hemija hemikalija hiljada hir, kapric hirurg hladnjak, friider hladno hladovina, hlad

grabeljivac grablje, dem. grabljice tua gramljiv, gramljivost graniiti: Hrvatska granii s Maarskom potati (grd, lo. eki: patny); zapotati pogreka gripa grinja savjesti vruica prsa, prsni (postoji razlika imeu mukih "prsa" i enskih "grudi") gruda, grudati se, (?) zgrudati se skupina brisalo hrut kouh sladokusac gustoa eleznarija eljezo haljetak; halje (arh.) kaos papir: Vrijednosni papiri kemija, luba kemikalija tisua (od staroslovenskog tisonta) muica, hir kirurg hladnjak studeno hlad

hleb, kruh: "Sirotuje sirota devojka: kade rua, ona ne veera; kad sastavi ruak i veeru, onda joj je rua nedostalo;" hlor, hlorisana voda hol, predsoblje holesterol holin, holinergijski, acetilholin homolog(i), homologa, homologo (pridev) hor horizont horizont horska muzika hrana (od mila); njupa; papica hrianstvo Hrist, Hristos (od gr. hristos = prorok, mesija) hrizantema, jesenka, mitronka, zimska rua hvatati i, izuzetno te: ...Slovenija, Bosna i Hercegovina i Makedonija. igra, ples igra, ples; igrati, plesati; igra, plesa; igraica, plesaica imenilac (mat.) indeks (pojmova) indeks stranih pojmova indikativno; karakteristino indirektno, posredno inostranstvo (slavenosrp. strana = kraj, drava; npr. kod Korulanina Petra Kanavelovia) insekt instruktor

kruh

klor, klorirana voda predvorje kolesterol kolin, kolinergini, acetilholin homologni, -na,-no zbor, kor vidokrug, obzor, obzorje obzor, obzorje, vidokrug zborna glazba papica kranstvo Krist (od lat. Christus) krizantema loviti te: ...Slovenija, Bosna i Hercegovina te Makedonija. ples ples; plesati; plesa; plesaica nazivnik kazalo, pojmovnik kazalo stranih pojmova znakovito neizravno inozemstvo kukac poduavatelj

interesovanje: Koja su Vaa interesovanja Sluam te sa interesovanjem interesovanje; interes: U tvom je interesu da fokusira svoja interesovanja interesovati se za neto: Muterije se interesuju za na novi proizvod Interesujem se za tebe Isaija iseak, insert iseljenje ishrana; prehrambeni proizvodi, prehrambena industrija iskopavanje iskoriavanje iskoriavati, iskoritavati iskrsnuti, vaskrsnuti (u perfektu): Neto je iskrslo Hristos vaskrse ismevati isplaziti (se), ispleziti (se) ispoliran, izglancan ispolirati, izglancati ispovest ispravka isprepleten; ispreplitani istai: On je istakao istorija istovremeno istrajati / istrajavati: Ova struja istrajava Italijani, italijanski ivica, brid: Britka sablja Bridak ma ivica; ali: rubovi na autu, porubiti pantalone, odrubiti glavu; Iao je na rub sveta

zanimanje: Koja su Vaa zanimanja Sluam te sa zanimanjem interes U tvom je interesu da fokusira svoje interese/zanimanja zanimati se za Muterije se zanimaju za na novi proizvod Zanimam se za tebe Izaija ulomak deloacija (nakon 1991.) prehrana iskapanje izrabljivanje izrabljivati iskrsnuti, vaskrsnuti (u perfektu): Neto je iskrsnulo Isus uskrsnu ismjehivati izbeljiti se, izbekeljiti se ulaten ulatiti ispovijed ispravak isprepletan istaknuti: On je istaknuo povijest istodobno istrajati / istrajati: Ova struja istraje Talijani, talijanski brid rub

ivinjak izai, izii izbor izdah izdati (npr. paso, svedoanstvo, linu kartu)

rubnik (nakon 1991.) izai, izii odabir izdisaj ishoditi (npr. putovnicu, svedodbu, osobnu iskaznicu); uoite kako se forsirano razlikuju nazivi dravnih dokumenata, to govori u prilog tezi da se ne radi o sukobu jezika, ve drava tj. crkava (sve dok je Vatikan elio jedinstvo "Srbohrvata" (dananji) zagrebaki nadbiskup imao je titulu Episkop zagrebaki koji je imao svoju Eparkiju sa parokijama!) npr. Episkop Maksimilijan Vrhovec nakladnik; nakladnika kua iznajmljivanje nakladnitvo izderati se uzdravati koga (financijski) ispuni plinovi izlika oitovati se (prema neemu): Kolikogod je Deklaracija o hrvatskome jeziku (1967.) pisana s oprezom, "standardnom jugoslavenskom realsocijalistikom frazeologijom, kako se o njoj devedesetih godina oitovao Dalibor Brozovi, nepotrebno meu ostalim, meu inim ponad izriaj izuzimanje iznimka izniman iznimno; iznimka stanoviti

izdava (knjiga); izdavaka kua izdavanje (A b), iznajmljivanje (b A) izdavatvo, izdavaka delatnost izdrati se izdravati koga (finansijski); uzdravati se (od egta) = ustezati se = ustruavati se izduvni gasovi opravdanje, izgovor izjasniti se; izjanjavati se; odrediti se (prema neemu)

izlino, bespotrebno, nepotrebno izmeu ostalog iznad izraz izuzee: Traim izuzee sudije izuzetak, iznimak izuzetan izuzetno; izuzetak, iznimak izvesni

izvetaj, izvetavati izvestilac

izvjee, izvjeivati (od 1991) izvjeiva

izviniti se, izvinjavati se; izvinovljavati se (vaditi ispriati se, ispriavati se; se iz krivice); prema tome: najpravilnije je rei: August enoa, Pripovijesti VI, Zagreb 1933: ".. "izvinite me" ili "izvini me". bijae mi dakako teko izvinuti se profesoru" "Sr" god. III 1904., Dubrovnik: "Umoran od puta izvinu se nostromima koji ga sve do vrata od avlije ispratie" jaina (struje) jagnje; jagnjetina; jagnjece; jaganjci; jagnjiti; jagnjenje jagorevina januar, koloeg jasno, plastino, oigledno jastue, jastuence jastui jazaviar (rasa psa) jedinica (u vojsci) jednaina jednolino jednosmerna struja, istosmerna struja jeleni (stari grci), heleni jelka jelo, obrok jemac jemiti, jemac jemstvo jeres Jerevan Jermenija Jermenin Jerusalim jesenji jakost (struje) janje; janjetina; janjece; janjci; janjiti; janjenje(?) jaglac sijeanj (eki: leden) zorno jastui jazavar postrojba jednadba jednoliko istosmerna struja heleni boino drvce objed jamac jamiti, jamac jamstvo hereza Aravan Armenija Armenci Jeruzalem jesenski

jevanelje jevreji, jevrejin jezgro, jedro; jedarce jezivo joni, anjoni, katjoni jorgan jotovanje Jov jova (vrsta drveta) jubilej jubilej; godinjica jue jueranji Jugoslovenka, jugoslovenski juli jun juriti za im, jurcati za im juvelir ka: Ii ka nekome (u naglaenom oznaavanju kretanja tj. radnje) = prema Ii prema nekome ka: Prilazio je ka selu... ka: Tee ka gradu i ka selu kaamak, palenta kaamak, palenta kaiti kaket kafa Kafana kafana, krma kai, opasa kajmak, smetanka

evanelje idovi, idov; hebrejci, hebrejac jezgra; jezgrica jezovito ioni, anioni, kationi poplun (lok. kajk.) jotacija Job joha obljetnica obljetnica; godinjica juer juanji Jugoslavenka, jugoslavenski srpanj (eki: ervenec) lipanj (eki: erven) loviti to draguljar prema Ii prema nekome (u naglaenom oznaavanju kretanja tj. radnje) k, ka: Prilazio je k selu (Prilazio je ka gradu...) k: Tee gradu i k selu ganci ganci vjeati iltkapa kava Kavana kavana, gostionica, krma remen, pojas skorup

kajsija kakav, kakva, kakvo kakiti (deja defekacija od milote) kako dolikuje, kako treba, kako valja kalaj; kalajni kalauz kaldrma; kaldrmiti kalem, namotaji (elektrotehnika) kalemiti, pelcovati kaljati, blatiti kaljuga kalkulacija, proraun kameni: Kamene staze kamerna muzika, kamerni sastav kamila kanap, konopac kanap, konopac: pomou tapa i kanapa kancelarija kandilo kanda kap kapara kapija kapiten kapljati: Kaplje... kapuljaa karakteristika karantin karfiol karlica karton

marelica kak(o)v, kak(o)va, kak(o)vo kakati kako spada kositar; kositreni otpira taraca; taracati zavojnica, uzvojnica cijepiti; Voke cijepimo nakon mrazova kaljati kaljua izraun kameniti: Kamenite staze komorna glazba; komorni sastav deva (tur.) trik paga, konopac ured kadionica panda kaplja predujam vratnice, vratnica kapetan kapati: Kapa... kukuljica znaajka karantena cvjetaa zdjelica ljepenka

kasa (u prodavnici), blagajna kasarna kaseta, kasetofon kaiica kaika kasniti, docniti; zakasniti katanac katastar kavaljer kavga (zapodenuti kavgu), tua; kavgadija kavurma, crevca kazan, kotao kazandija; kazandijska radnja kazati: To ti kaem... ki, ker, kerka, erka (kol.) kec, as kecelja kecelja keiga, kesega, jesetra keleraba; stona repa kelner, kelnerica kelner, konobar kengur kenjkati kesa keva (arg.) keziti se; iskeziti se; nakeziti se; keseriti se; iskeseriti se; nakeseriti se kianka kiica kiica, slikarska etkica kima

blagajna vojarna (od 1991) kazeta, kazetofon liica lica kasniti; zakasniti lokot gruntovnica kavalir tunjava (zapoeti tunjavu) (?) kotao kotlovnik veliti: To ti velim... ki, kerka, ker, as kuta, pregaa, fertun pregaa (fertun), kuta jesetra korabica; koraba konobar, konobarica konobar klokan (?) vreica stara (arg.) kesiti se; iskesiti se; nakesiti se; nakit, ukras kist kist kraljenica

kimena modina kimenjaci, hordate kijati, kijanje; kijam, kija, kija kijavica kijavica kijavica kikirez, cverglan, cacorka, bantam (Patuljaste kokoke poreklom su sa indoneanskog ostrva Jave odakle su ih uvezli engleski moreplovci pr 450 godina iz luke Bantam. Pored njih, uvoeni su i Japaski bantami, koji su najsitniji mase oko 500 g). Kina kinjiti, (kin = muka), muiti Kipar kirija, najam, najamnina kiseonik kini; Posle kinog avgusta klanica klatno klavir kleta kliker klima; podneblje (steklo ire znaenje: klima i mentalitet naroda na datom prostoru) klimati, klimnuti glavom klizam klizati se: prezent: ja se klizam, ti se kliza... kljuao; Prelijemo kljualom vodom... kljuaonica kljunjaa, kljuna kost klozet, toalet, WC klozetska olja; WC olja

kraljenina modina, lena modina kraljenjaci, kordati kihati, kihanje; kiem, kie, kie kihavica hunjavica hripavac cvergl

Kina, Kitaj kiniti Cipar najam, najamnina kisik kioviti; Nakon kiovitog kolovoza klaonica njihalo glasovir klijete pekula, pikula podneblje kimati, kimnuti glavom kliem klizati: ja se kliem, ti se klie... kipu; Prelijemo vrijuom vodom... kljuanica kljunica zahod, WC zahodska koljka; WC koljka

koautor kobajagi, toboe; tobonji kobasica koja ima mnogo belog luka kod kue kod: Ii kod nekoga(u naglaenom oznaavanju cilja tj. objekta) ka: Ii ka nekome (u naglaenom oznaavanju kretanja tj. radnje) = prema Ii prema nekome Gde ide? (Kuda ide?) kofer kofer, koveg, kovei kokoinjac, kokoarnik, umez kokoka, koko kolekcija, kondenzat kolevka koliba, brvnara, baraka, daara, kuica Koliko kota? Koliko stoji? kolona kolosek kolosek (Pruga uskog koloseka) kolovoz kolumna; kolumnista komandant komandant kombajn, etelica kometa kominjati (kukuruz), komisija komitet, komisija komora kompozicija, kompozitor

suautor toboe; tobonji enjovka doma, kod kue k, ii k nekome; Kamo ide? (Kud ide? Gdje ide?)

kufer koveg kokoinjac koko nakupina zipka klijet Koliko staje? stupac tranice kolosjek kolnik stubac; kolumnist zapovjednik, (komandir do 1991) komandir vralica komet komuati (kukuruz) povjerenstvo, vijee povjerenitvo, vijee klijetka skladba, skladatelj, skladbenik

komija, sused koncentracija koncentrisati se, usredsrediti se konkurs konsekvence konsenz Konstantin Porfirogenit kontejner kontradikcija, protivrenost, suprotnost kontravezan kopredsedavajui kopredsednik, ko-predsedavajui koral; koralna ostrva; pl. korali korienje, koritenje koristiti koristiti ta korov, trnje korpa korpa (1) za otpatke: Baci u korpu (2) u prodavnici: Uzmite korpu (3) u argonu (korpa, pedala) = raskid veze (4) kod automobila, deo kvaila (korpa i lamela) korpica ko (u koarci) koi kotati: Koliko kota? kotica, jatka, jedro kotlarnica; kotlarniar kotrljanje; koveg, kofer, kufer (arh); kovei, kofere, kufere (arh)

susjed sredotoba usredotoiti se natjeaj konzekvence kunsenzus (nakon 1991) Konstantin Porfirogenet spremnik protimba kontroverzan supredsjedatelj supredsjednik, supredsjedatelj koralj; koraljni otoci; pl. koralji rabiti, uporaba, koritenje rabiti, koristiti koristiti se ime dra, draa koara ko (za otpatke); koara (u trgovini) (1) za otpatke: Baci u ko (2) u koarci (3) u prodavaonici: Uzmite koaru

kotarica ko (u koarci) korpica stajati: Koliko staje? kopica kotlovnica; kotlovniar koturanje koveg; kovei

koverat koverat kovrda, lokna; kovrdav; rudlav koun koun, gunj kraj krajika kobasica krajnji, ivini krasiti, ukrasiti kraki vrat krasuljak kratkovid kratkovidost, miopija kre krenjak krem krempita kretati se krika kriom, potajno kristal Krit kriva (linija) krivica krivica: Oseaj krivice krivolinijski krljut krofna, utipak krompir krompir krst

kuverta, omotnica kuverta uvojak; ?; kouh kouh svretak, konac graniarska kobasica rubni resiti, uresiti, krasiti, ukrasiti kraica (deo svinjskog vrata) tratinica kratkovidan kratkovidnost vapno vapnenac krema kremnita gibati se nita, krika kriomice ledac Kreta krivulja krivnja krivnja: Osjeaj krivnje krivocrtni , ljuspa krafna, krafn, utipak krumpir krumpir kriz

krst, krstiti se, krtenje krstarica krsta, krstaki ratovi krstobolja krtola krunisan krunisanje, ? krvaviti, krvariti krvavljenje, krvarenje, krvoliptanje kubni kubni (metar) kubni metar kucati (na pisaoj maini ili tastaturi); ukucati: Ukucaj lozinku kucati na pisaoj maini kue kuepazitelj kui: idem kui; ja sam kod kue kuina, kudelja kuni aparati kuglov, kuglof kuja, kuka kujina, kuhinja kukuruzovina kupa, konus kupatilo (1) kupatilo, banja kupe kupka, kupatilo (2) kupola, kube kupovina kurs, teaj

kri; krstiti se, krtenje krsta kriar, kriarski ratovi bol u kriima gomolj okrunjen krunidba, krunidbena (misa) krvariti krvarenje kubini kubini (metar) prostorni metar (?) tipkati (na pisaem stroju ili tipkovnici, slovitu); utipkati: Utipkaj tipkati na pisaem stroju psi domar (?) doma; idem doma; ja sam doma kudjelja kuanski aparati (od kuanstvo) nabujak kuja kuhinja komuina stoac kupaonica, kupaona kupelj odjel kupelj kupola kupnja teaj

kuvar, kuvarica kuvati kvadrat kvadratni kvadratni metar kvalitet kvalitet kvalitetan kvantitet kvasac kvasiti kvocijent, rezultat deljenja (razlomak C.M.) labudovo jezero Laku no. (vam elim) lala, tulipan lampa, svetiljka lanci, verige lane lapeti; izlapeti; izvetriti; izlapeo larva lasta, lastavica lasti lavabo, umivaonik laljivac lano prikazivati; varati; umiljati, uobraavati, varati se;

kuhar, kuharica kuhati etvorina etvorni etvorni metar kvaliteta kakvoa, kvaliteta kvalitetan kolikoa, kvantiteta germa, kvasac moiti labue jezero Laka (vam) no. (neka vam je). tulipan svjetiljka lanci lani hlapiti; ishlapeti; ishapio liinka lastavica lastika, gumi-lastika umivaonik laac, himbenik hiniti; hiniti, hinim, (lat. decipere, fallere; fingere, simulare;) hina - prijevara, la; ime Hrvatske novinske agencije; Iz Marulievog rjenika: hina - la, varka, prijevara hinac - himbenik, laljivac, varalica hiniti - lagati, varati (se), lano prikazivati; hiniti kim - varati koga; hiniti sobom - varati se hiniti se - varati se, biti prevaren

laov, laovina lednik; ledniko jezero legitimisati se legura leja, gredica leja, gredica lekar lekarski lektor lenj; lenjost; lentina, lenuga lenjir lepak lepotica lepotica lenik lenik lenikovo drvo, leska letelica levoruk; levak se ree upotrebljava zbog sinonimije sa levkom = toirom leei Liban licitacija, aukcija; aukcijska kua liiti, nalikovati: Na koga lii? Na koga nalikuje? liiti: Lii na nekoga.. lino linost; osobnost=specifinost, posebnost lift likovno vaspitanje linija, crta linije sile

laac ledenjak; ledenjako jezero iskazati se slitina lijeha, gredica lijeha, gredica lijenik lijeniki jezikoispravitelj (od 1991.) lijen; lijenost; lijenina ravnalo ljepilo (e. lepidlo) krasotica krasotica ljenjak ljenjak lijeska lijetalo (e. letadlo) ljevak; lijevak = ljevoruk na leki (kajk.), leke (kajk.), leei Libanon draba; drabovaonica nalikovati, sliiti: Komu slii? sliiti: Slian je nekomu... osobno osobnost (nakon 1991.) dizalo likovna kultura (kolski predmet) crtica silnice

litar, litra Litvanija lizalica, lilihip ljubak ljubavni; ljuveni vidi se novogrka transkripcija, karakteristina za pravoslavlje (Vizantija, Vavilon, Vitlejem, Avram itd, itd.) ljubavnica, metresa, valerka ljubazan, ljubazno ljubazno, ljubaznost ljubiica ljuljaka ljuljaka; ljuljati ljutit ljutiti se ljutiti, razljutiti; srditi, rasrditi ljutnja; srdba; bes lobanja lokna, kovrda lokvanj lopta (geom.): Zemlja je lopta... lopua los (jelen lopatar) loz, sreka ludak ludak; ludaa, ludakinja lukovina lupa magacin, skladite; magacioner, skladitar; magacionirati, skladititi; magacioniranje, skladitenje mahinalno; mahinacija maj

litra Litva lizaljka draestan ljuveni, ljubavni

nalonica, ljubeznica, ljubavnica ljubezan, ljubezno ljubezno, ljubeznost ljubica ljuljaka njihaljka; njihati srdit, ljutit srditi se srditi, rasrditi ljutnja, srdba, bijes lubanja uvojak lopo kugla (geom.): Zemlja je kugla... lupe sob sreka luak luak, luakinja luina povealo, lupa skladite; skladitar; skladititi; skladitenje

makinalno; makinacija svibanj (eki: kvten)

majonez makaze mali, malen, droban (Drobni pijesk - mesto u Crnoj Gori) malje, maljavost, maljav maloas malokrvnost, anemija; malokrvan, anemian malter malterisati, malterisanje manastir manir: U maniru mantil mapa, geografska karta marama maramica mar marirati mart maina mainka mainovoa mainstvo mastiljav mastilo, crnilo mastionica materica, materini maternji jezik matine meusobno meusprat mekika memla

majoneza kare, noice (lok.) maleni, mali, droban, dlake po tijelu, dlakavost, dlakav netom slabokrvnost, anemija; slabokrvan, anemian buka, mort bukati, bukanje samostan manira: U maniri mantl (?) zemljovid rubac, marama rupi koranica stupati oujak (eki: bezen) stroj strojnica strojovoa strojarstvo tintani tinta (ger.) tintarnica maternica, maternini materinski jezik matineja uzajamno meukat mema

menza mera pritiska, barometar, manometar merdevine meridijan, podnevak mermer, mramor mesar, kasapin mesara, kasapnica mesoder mestimino mestimino, ponegde metal metamorfoza Metod sluajnog izbora metresa, kurtizana, valerka mikrotalasna rerna skorup, pavlaka, vrhnje, mileram milion milioner milioner minua ministarka miris mirisa, ulo mirisa; mirisan, miriljav mirisati, vonjati (ivotinjski miris, zadah); njuiti mirisati na (neto): Napolju mirie na sneg miriljav miroija misterija mistrija mlaenica, maslac, buter, puter

blagovaonica, blagovalite tlakomjer ljestve, "lo(j/i)tra" meridijan, podnevnik mramor mesar mesnica, mesarnica mesojed mjestim(i)ce mjestimice kovina pretvorba Metoda sluajnog odabira ljubeznica mikrovalna penica vrhnje milijun milijuna milijuna naunica, rinica (od nem. ring) ministrica (nakon 1991) vonj, miris njuha: osjet njuha mirisan, mirisav vonjati, njuiti mirisati po (neemu): Vani mirie po snijegu mirisav kopar, mirodija misterij zidarska lica maslac

mlada, nevesta mlade (koni tumor), beleg mladi mladoenja; mlada, nevesta; mobilni telefon moa, saft moa, prenica modrica; etimologija zapadni dijalekti: modar; istonodijalekatski analog bio bi "plavica" mogue, moguno moguno, mogue mokrana beika mokrovod, mokraovod molekul moler momak, deko: momci: Devojke i momci GEN. sg. Nema momaka NOM. pl. Nai momci Napomena: imenica deko nema mnoinu: sg: deko, deka, deku, deka, deko, dekom, deku; pl: menja se kao imenica momak (eventualno deak) momad, tim monahinja; monah moral moreplovac, pomorac moreuz; zemljouz morska sasa morski je mrenjaa (oftalm.) mrlja, fleka

nevjesta made mladac (pl. mladci) (nakon 1991) enik; nevjesta mobitel (od 1996) sok od peenja masnica; etimologija istoni dijalekti: mastilo (modre boje) = tinta; zapadnodijalekatski analog bio bi "tintanica" mogue mogue mokrana vreica mokraovod molekula soboslikar, liilac (liitelj?) deki: Cure i deki GEN. sg. Nema deki NOM. pl. Nai deki sg: deko, deka, deku, deka, deko, deku, dekom pl: deki, deki, dekima, deke, deki, dekima, dekima

momad asna sestra; fratar; redovnik, redovnica udoree pomorac tjesnac; prevlaka vlasulja (biol.) jeinac mrenica (oftalm.) packa

mrmot mrtvaki sanduk mrtvak mrzi me da municija muva muziar muziki instrument muziko vaspitanje (kolski predmet) muzika, svirka na kraju na primer nadgledanje, supervizija, kontrola nadmen nadoknada nadoknaditi nadraaj, stimulus nadstrenica, krov naelektrisanje,naboj, ara Q (C) nag, go naglaavati - naglaavam nagluv nagovestiti, nagovetaj naizmenina struja naizmenino najbolje najpre najverovatnije najvie najvie nalaza: Potenom nalazau sledi nagrada

svizac lijes mrtvac ne e mi se streljivo (1992); strjeljivo (2003) muha glazbenik glazbalo glazbeni odgoj; glazbena kultura (kolski predmet) glazba na poslijetku, na koncu, na kraju primjerice nadzor nadut naknada naknaditi podraaj streha (e. stecha) naboj Q (C) gol naglaivati - naglaujem nagluh navijestiti, navjetaj izmjenina struja naizmjence ponajbolje ponajprije najvjerojatnije najvema ponajvie nalaznik: Trai se poteni nalaznik (nakon

1991.) namerno nametaj, pokustvo nanositi; nanoenje naoblaenje naoari napad napad (u sportu) Napolje! Van! napolje, napolju, van, vani, izvan, izvana napolju, spolja, izvan, izvana: Izvan svake sumnje napolju, vani napon naprasan napraviti naprotiv naramak narandast naravouenije, pouka, nauk naredni, idui naroito naroito, posebno naroito, posebno; uglavnom naroito, specijalno, posebno posebno, specijalno, naroito narodan naselje; nastaba naslediti naslonja nastanjivati hotimice, hotimino pokustvo nanaati; nanaanje naoblaka naoale napadaj (nakon 1991.) navala, Srednji navalni igra Van! van, vanjski, vani, izvan, izvana izvana vani napetost naprasit uiniti, u smislu sagraditi (napraviti konstruktivno) dapae, pae pinklec (lok.) naranast pouka idui osobito osobito poglavito napose, osobito napose puki nastamba; nastambeni nasljedovati (nakon 1991.) naslon nastavati

nasumino nasumino nasuti: Naspi punu au...; naliti nasuti: Naspi vina devojice...; natoiti naunik naunik; nauka nauka, naunik navoj, loza, kalem nazad, natrag; unatrake (kretati se) nazeb, kijavica, prehlada; nazebao, prehlaen Ne brini! ne seri! neitak necivilizovan, nepristojan nedelja, sedmica negacija negde negde negirati, odricati negodovati nehaj, nehat; nehajno neizbean neizbean neizbeno nekada nekada nekuvan nemogu, nemoguan nenamerno, sluajno, nehotino, nevoljno neorganski neposredno uz

nasum(i)ce nasumce, nasumice naliti: Nalij punu au... natoiti: Natoi vina curice... uenjak, znanstvenik znanstvenik, uenjak; znanost znanost, znanstvenik navoj natrag, nazad; unatrake (gibati se) prehlada; prehlaen Budi bez brige! nemoj srat! neitljiv neuljudan tjedan (e. tyden) nijekanje nekud, nekamo (u oznaavanju kretanja) negdje nijekati (neslagati se, buniti se) nehat; nehotino neizbjeiv neizbjeiv neizbjeivo negda (kajk. negdar) neko nekuhan nemogu nehotice, nehotino anorganski tik do

nepoznata vrednost (u matematici) nepredvidiv, nepredvidljiv neprestano neprevazien neprijatan neprimereno, neprikladno nepristrastan neprocenljiv, neprocenjiv nerazdvojan, nerazdvojno nerv, ivac nervirati se, sekirati se, uzbuivati se nervne elije; ivan = nervozan nervni sistem nesanica nespretan, trapav nesrazmera; nesrazmerno; neproporcionalno neto neto neto: Neto bih ti dao... To e ii neto lake... nesumnjivo, nedvosmisleno nesvarljiv neumoran, nezamorljiv neuslovno neutaiv nevaljao, rav; nevaljalac nevaspitan nevoljno nezahvalan, neblagodaran nezasitost nezavisno, nezavisnost nipodatavati, nipodatavanje

nepoznanica nepredvidljiv neprestance nenadmaan neprijazan neprikladno nepristran neprocjenjiv nerazdvojiv, nerazdvojivo ivac uzrujavati se, ivcirati se; uzrujati se ivane stanice ivani sustav besanica nespretan, spetljan, plentrav nerazmjer; nerazmjerno; neproporcionalno neta (kol., lok.) neta, to je neta: Neta bih ti dao... To e ii neta lake... nedvojbeno neprobavljiv neutrudiv neuvjetno neutoljiv zloest, zloestoa neodgojen nevoljko nezahvalan nezasitljivost neovisno, neovisnost nititi, nitenje

nian nianiti nita, ita, ma ta, bilo ta nitavan nivo nizija: Panonska nizija... njen, njenog, njenom(e)

muica ciljati nita, ita, ma to, bilo to nitetan razina nizina: Panonska nizina... njezin, njezina (njezinog), njezinomu (ovaj oblik je srpski arhaizam i skoro se potpuno izgubio iz modernog srbijanskog srpskog standarda) njuh, njuiti, njukati gubica plonik nona nota po duini : polovinka, etvrtinka, osminka, esnaestinka crtovlje novci: Predaj sve novce... globa, globiti, oglobiti novarka, lisnica lisnica, novarka novarka studeni (eki: listopad) nosnica nitica prea zahod o komu O komu, o emu? -- O njemu, o tomu. o tomu obavijest, obavijeivati obveza obveza (od 1990), obvezatan

njuh, njuiti, njukati njuka nogostup, trotoar noa nota po duini : polovina, etvrtina, osmina, esnaestina notni sistem novac (sg. tantum): Predaj sav novac... novana kazna; novano kazniti novanik novanik novanik novembar nozdrva nula nuda, urba, neminovnost nunik o kome O kome, o emu? -- O njemu, o tome. o tome obavetenje, obavetavati obaveza, ali obveznik obaveza; obavezan; ali vojni obveznik

obavezno obazirati se obdanite, vrti obeavati, obeavam obedovati; obedovanje obezbediti (uiniti neopasnim, netetnim, bezbednim); obezbediti se staviti se van opasnosti obim; raspon: Raspon glasa objasniti, obrazloiti objava oblakoder, (soliter,) neboder obor oboavati, oboavam obratnik obrazovan; obrazovanje obrazovanje obresti se, nai se, zatei se obrnuto obrtaj obrukati se, izblamirati se, osramotiti se obui, odenuti obuhvatati oigledan oigledan, flagrantan oitovati se; ...u emu se oituje... oni kapci, vee od mila; od milote od vajkada, oduvek odbrana odbrana, odbraniti odeljenje

obvezatno (nakon 1991.), obvezno obzirati se vrti obeavati, obeajem (kao dodavati, dodajem) blagovati; blagovanje osigurati

opseg: Opseg glasa obrazloiti, objasniti obznana neboder tor oboivati, oboujem obratnica (geog.) naobraen; naobrazba naobrazba nai se, zatei se obratno okretaj osramotiti se odjenuti obuhvaati zoran oit ogledati se; ...u emu se ogleda... vjee od milja oduvijek obrana obrana, obraniti odjel

odeljenje (1. na klinici, u koli, u drugim razliitim institucijama; 2. prostorija u kui) odgaanje; odgoenje odgovaraju, jednak, isti odlika odmotavati odnos (relacija) odoje, edo; odojad odolevati, odupirati se odomaen odomaiti se; odomaen odozdo, odozdole odozgo, odozgore odrean odrean (odrene reenice); negacijski odtampati odsustvo odsutstvo (neprisustvo) odaar, dimniar odak, dimnjak, dimnik ofanziva oficir ofsajd (u fudbalu); (zalee, pozadina u vojnoj terminologiji iza linije fronta) ogledalo ogledalski: Ogledalska slika ogledati; isticati se; reflektovati ogluenje ogluveti ognjilo oivienje, obod

odjel odgoda sukladan znaajka odmatati omjer dojene, dojenad; (odojak, odojci = prase, prasii) opirati se udomaen udomaiti se; udomaen odozdol(a) odozgor(a) nijean nijean (nijene reenice) otisnuti dopust izonost (nakon 1991) dimnjaar dimnjak ofenziva asnik zelee (u nogometu) zrcalo (e. zrcadlo) zrcalno: Zrcalna slika zrcaliti ogluha ogluhnuti kresivo obod

okaiti okean oklagija okolina okolina okolina okolina okovratnik okrepljenje okruniti (kukuruz) okruenje okruenje oktobar okusiti; Supu nije ni okusio... oma, petlja omladina, mlade , omoguava (3. l. prezenta) omoguavaju opekotina opit, ogled, eksperiment, proba opklada opkladiti se opozicija, opozicioni (opozicijski) opozicionar opravdanje opravdanje oproban; proveren oprobani opseg opti; optina; optiti; optenje orden

ovjesiti ocean valjak za tijesto okolica okoli okoli okolica ovratnik okrepa (?) kukuruz okruje okruje listopad (eki: jen) kuati; Juhu nije ni kuao... uzao mlade omoguuje omoguuju opeklina pokus oklada okladiti se oporba, oporbeni oporbenjak isprika; isprinica isprinica prokuan prokuani obuhvat opi; opina; opiti; openje odlije

orden, odlikovanje oreol organizacija, ustrojstvo originalan orman, ormar; (dem.) ormani, ormari osa, osovina osa, zolja oseaj (senzacija) oseanje (emocija), uvstvo oseati osion, osioni oskrnavljen osnivanje osnivanje, zasnivanje osnova, ali: Na osnovu ega to tvrdite? osobina, svojstvo, karakteristika osporavati, predbacivati osporiti ostalo ostaviti utisak; dopasti, svideti; svideti se kome: To mi se svidelo...; ostrvce ostrvo, ostrvce ostrvski ostvarenje osujetiti, raskrinkati osumnjieni osvestiti se otadbina, domovina otii, imp. otidi otkud

odlije aureola, svetokrug, zlatokrug ustrojstvo izvoran ormar; (dem.) ormari os, osovina osa osjet osjeaj utiti osoran, osorni oskvrnjen osnutak (nakon 1991.) osnutak osnov svojstvo, znaajka spoitavati (e. raunati) opovrgnuti ino dojmiti se koga; To me se dojmilo... otoi otok, otoi otoki ostvaraj (nakon 1991): Izvjee o uradcima i inim ostvarajima raskrinkati osumnjienik doi k svijeti domovina otii, imp. (ijek.) otii, govorno ee: odi od kuda

otok otok, edem otopliti; otopljenje otpadati u ljuskama, ljutiti se (nije adkv.) otpozadi otvaranje (sveano otvaranje) ovamo ovlaenje, ovlatenje oznaavati oznaavati - oznaavam oznaavati, oznaava pacov, pacovski pada kia pada sneg padati kia padati sneg; Pada sneg padavine paganstvo pakovanje pakovati, spakovati pak-papir, papir za pakovanje palata pametan, vispren, matovit, idejan; idejnost; pantalone (franc.), akire, hlae panter pantljiara paor papagaj Papiga, papagaj papirni, papirnati para: Pun si para... ta e sa tim parama?

oteklina oteklina zatopliti; zatopljenje ljuspati se straga, odostraga (lok.) otvorenje (sveano otvorenje) simo, ovamo ovlast (nakon 1991, do tada ovlatenje) oznaivati oznaivati - oznaavati oznaivati, oznauje takor, takorski kii, pada kia snijei, pada snijeg kiiti snijeiti padaline, oborine poganstvo pakiranje (nakon 1991); Molim dva pakiranja cigareta pakirati; spakirati; zamatati zamotni papir palaa domiljat; domiljatost; domisliti se; domisao hlae pantera trakavica kmet papiga Papagaj papirnati novac; Pun si novca. to e s tim novcem?

Pare ili ivot! paradajz (od nem. paradaisaepfel); crveni patlidan (arh.) parajlija paramparad; krhotine pare, (dem.) parence, komadi parence - pl. parii (oblici "parenca" i "pari" se ne upotrebljavaju), komadi parizer, pariska- kobasica park paenog paso pastrmka pastuv pasulj, grah (grah upotrebljava jo Vuk St. Karadi, kao i mrkva) pasus, paragraf patike patrola pavlaka; slatka pavlaka; mileram panja pazuh, mika pelinje drutvo; konica peat, ig peina peurka, gljiva pedikir pegla, peglati, ispeglati pehar, kup pejder pejza peljevina; pale (takoe ara na psima u deskripciji) rajica bogatun sitni komadii, krhotine komadi komadi pl. komadii parika kobasica perivoj ogor putovnica pastrva pastuh grah odjeljak, odlomak, odsjeak, stavak portske lape, sportske lape, tenisice ophodnja (nakan 1991.) kiselo vrhnje; slatko vrhnje; vrhnje pozor, pozornost pazuho pelac tambilj, ig spilja, pilja gljiva (peurka = ampinjon) pediker glaalo, glaati, poglaati (?) pokal prijamnik (od 1992) krajolik, krajobraz, pejsa pale

penjati se: Mi smo se peli penzija penzijski (ranije penzioni) penzioner pepeljara peraje, n.: Grge ima otro gornje peraje perdaka, hobla pereca (vrsta peciva) perika Perikle period, razdoblje perionica perpendikularan, normalan; normala perun pertle pertle; nirati perut peke, peice (kol. peaka) pekir, runik pesma slavuja, poj slavuja pesnica: I vrsto mi stiskamo pesnicu; aka (dlan nije neophodno stisnut) petao petao, pevac petljati se petoro petougao, estougao, osmougao pihtija, pepeljara pijac, pijaca (ital piaza), trnica piksla piljar, bakalin

penjati se: Mi smo se penjali (?) mirovina mirovinski umirovljenik pepeonik paraja, f.: Grge ima otru gornju peraju hobla perec vlasulja Periklo razdoblje praonica okomit; okomica perin vezice niravci; nirati pjeice, (kol. pjehe) runik biglisanje pest: vrsto mi stiemo pest (e. pst) pijevac, kokot kokot, pijevac, pijetao, kokot paati se: Ne libim se ufat se i paat u tlapnje i himbe. petero peterokut, esterokut, osmerokut hladetina plac (kol.), trnica pepeljara trgovac na malo

piljarnica piljarnica, piljara, bakalnica = minimarket pipak (pl. pipci) pirina; rioto pisoar piama, pidama plac, ran plafon plakati planeta plantaa plata plata plav plava boja pleziti se pleziti se, plaziti se pljosnat pljuvaka po uvenju (znati nekoga) po principu po svaku cenu pobuaveti poastvovati, biti poastvovan pocepati, iscepati pocepati; pocepan poinjati, poinje podesan, adekvatan podgrevati, ijek. podgrijavati i podgrijevati podpresednik podraniti, uraniti

prodavaonica voa i povra duan povra i voa pipac (pl. pipci) ria; rioto piaonik pidama grunt strop plakati se, plakati planet nasad plaa plaa modar modra boja beljiti se, bekeljiti se beljiti se (lok.) plosnat slina na naelu pod svaku cijenu: Htio je pod svaku cijenu popljesniviti poastiti; biti poaen poderati poderati, podrapati; poderan, podrapan poinjati, poinje, poimati (lok.), poima (lok.) podoban (?) podgrijavati dopredsjednik uraniti

podraavati, imitirati, oponaati podrka podrati; podravati podsticaj podsticaj; pobuda podstrek; podstreka; podstrekivati podstrek, podstrekivati podstrekiva poduhvat podvui poenta pogan, izmet pogled (na svet) pogotovo pojednostaviti, uprostiti poklon pokopavati pokrasti; pokraden pokvasiti pol; genitalija polako: Vozi polako polarnik polen, cvtni prah policajac polisa (osiguranja) poljoprivreda poljubac, celov; ljubiti, celivati polomiti, slomiti, potrgati polovina polugoe polugoe, polugodite

imitirati, oponaati potpora poduprijeti; podupirati poticaj pobuda poticaj; poticatelj; poticati poticaj, poticati poticatelj pothvat podcrtati poanta izmet svjetonazor pogotovu pojednostavniti dar pokapati okrasti; okraden smoiti, skvasiti spol; spolovilo polagano: Vozi polagano polarnica (geog.) pelud redarstvenik polica (osiguranja) poljodjelstvo (nakon 1991.) cjelov, poljubac potrgati, strgati, slomiti polovica polugodite polugodite

poluostrvo poluprenik polutka pomen pomenuti, pominjati, spomenuti, spominjati pomou pomoranda pompezan ponaosob ponavljanje ponjava, prostirka ponosan ponovo ponovo poploiti popravka, opravka poprilino, podosta, prilian broj, znaajan broj poprsje, bista porasti: Jedva ekam da porastem porcelan poreati; poreani poreenje poreenje porediti; u poreenju sa poreklo poreski poreski porez, poreza (arh.) porobljavanje porodica, familija; "Serbian nationalists consider the word obitelj ('family') to be a distinctive Croatism, even though the word is

poluotok polumjer polovica spomen spomenuti, spominjati s pomou narana pompozan poimence opetovanje prostirka ponosit ponovno iznova poploati popravak podosta poprsje narasti: Jedva ekam da narastem porculan poredati; poredani poredba usporedba usporeivati; u usporedbi s podrijetlo porezni porezni porez porobljivanje obitelj

part of daily prayers of Orthodox monks in the Hilandar monastery, and is neither Serbian nor Croatian in origin." porodilite portparol, glasnogovornik (cro.) Portugalija porudbina posebno, naroito poseta poiljalac poslastica poslastiarnica poslat (gpp. od poslati) (poslat i dat; da ne bi bilo poslan i dan sinonimi sa soljeno i obdanica) poslednji poslenik, delatnik posluavnik; tacna posluivati koga, sluiti koga posmatrati; posmatra potar; golub pismonoa postavka, postava: Stalna muzejska postavka postaviti sto poteda; potedni postepeno potovalac potovanje potovati potovati, potovanje; ceniti; tovanje (arh) potajno, tajno potaknuti, navesti, izazvati: To me potaklo... poternica postupno tovatelj tovanje potivati tovati, tovanje; cijeniti; potivati potajice ponukati: To me ponukalo... tjeralica rodilite glasnogovornik Portugal narudba posebice posjet poilja slastica: Cure mi sline pri pomisli na sve te slastice slastiarnica poslan (gpp. od poslati)

zadnji djelatnik pladanj; taca dvoriti koga promatrati; promatra pismonoa postav: stalni muzejski postav

poticanje potisak (negativan pritisak) potkovica potonji, gorespomenuti, navedeni potpredsednik potpuno potpuno, posve potpuno, u potpunosti, skroz potrebno potvrdan (potvrdne reenice) poviavamo povlaivati (neosnovano davati za pravo i odobravati postupke), patronizovati povlaen povlaen, povlaten, privilegovan povlastica (mesena, za gradski prevoz) povodom povraaj povraati povreda, povrediti, povreen povr povr (deo ravni omeen pravim) povrina pozadi pozadi: pozadina; ofsajd (off side) pozajmiti, zajmiti pozamaan poznanik, znanac pozni, kasni: (pozne godine; pozna jesen) pozorite pozornica, bina

nukanje potlak potkova gorespomenuti, navedeni dopredsjednik, dopredsjedatelj potpuno, potpunoma (lok.) posvema, posve posve potrebito (nakon 1991.) jesan (jesne reenice) povisujemo

povlaten povlaten, privilegiran pokaz (mjeseni, za gradski prevoz) u povodu povrat bljuvati ozljeda, ozlijediti, ozlijeen ploha povrina (dio ravnine omeen pravcima) plotina straga odostraga, odotraga zalee posuditi posvemaan znanac kasni kazalite pozornica

portvovani portvovanje prase, prasii prasii pratiti koga; slediti se neto ree upotrebljava zbog sinonimije sa glagolom slediti = zalediti prava (linija) pravac ("dvosmerni vektor") pravda, pravica; pravinost pravedan; pravednost pravo: ii (voziti) pravo: Na raskrsnici idite pravo pravolinijski pravosnanost, pravosnano pravougaon pravougaon pravougaon, pravougaonik pravougli trougao praziluk praznik pre/prije: Pre 3 dana... Pre 500 godina prebacivati; prebaciti prebivalite, boravak prenik preutan uglaviti, zaglaviti preutati, preutkivati preutno, utke predanje: Prema predanju; predaja pristanak na liavanje slobode; predavanje nastava, lektura preanji (noviji oblik), prejanji (zastarina,

portvovni portvovnost odojak, odojci praii slijediti koga pravac pravac, smjer pravica (kajk.): Ni med cvetjem nij pravic pravian; pravinost ravno: ii (voziti) ravno: Na raskriju idite ravno. pravocrtno (predlaem: ravnocrtno) pravomo, pravomono pravokutan, etvrtast etvrtast pravokutan, pravokutnik (predlaem: ravnokutnik; ravnokutni trokut) pravokutan trokut luk porjak, poriluk blagdan pred: Pred 3 dana... Pred 500 godina... predbacivati; predbaciti boravite: Promjena mjesta boravita promjer preutan upreiti, zapreiti preutjeti, preuivati preutno, utke predaja: Prema predaji

prijanji

rtka u spisima sa dananjih ekavskih teritorija nakon 13. stola) predati - predat; raditi predano predeo predizborna tiina predratni predsednik predskazanje predskazati predsoblje predstava predstava (imati predstavu o emu) predstava, razjasniti preduslov preduzee preduzeti, preduzetnik preduzima preduzimljivost, preduzimljiv prefinjeno pregledati, pogledati, odmeriti pogledom; posmatrati pregradak, fah pregristi neto (jesti na brzinu, s nogu) preinaenje praistorija, predistorija (pre pojave pisma) prenaseliti, prenastaniti prenaseljen, prenastanjen preneti preneto, preneeno preobraenje preobui se preovlaivati preparat predati - predan krajobraz predizborna utnja prijeratni (nakon 1991.) predsjedatelj (nakon 1991.) pretkazanje pretkazati predvorje igrokaz predodba (imati predodbu o emu) predodba, predoiti preduvjet poduzee poduzeti, poduzetnik poduzima poduzimljivost, poduzimljiv profinjeno promotriti; promatrati pretinac prigristi neto preinaka pretpovijest prenapuiti prenapuen (koren: puk, puanstvo) prenijeti preneseno preobrazba poreodjenuti se prevladavati pripravak (e.) (nakon 1991.)

preporuivati, preporuujem preporuujem prepreka presa, presovati, presovanje prestraviti (se) prestup prestup, prestupnik prestupnik, delinkvent presvlaka pretenzija, tenja

preporuati, preporuam preporuam zapreka prea, preati, preanje prestraiti (se) izgred izgred; izgrednik izgrednik preoblaka presezanje, presizanje (zamijetimo da nije 'presizaj', 'presizba' ili 'presizak'! jer jedan od takovih oblika gl. imenica dobiva tek ako u srpskomu standardu postoji u obliku na -anje); jezik se pravi prema srpskomu obrascu prvotno unutar njega, a potom izvan njega prijetiti se (nekomu) pretklijetka protrnuti premetnuti poglavito

pretiti (nekome) pretkomora pretrnuti preturiti; prevrnuti; premetnuti prevashodno, naroito prevashodan = naroito, preteno; prevashoditi = nadmaivati; prevashodstvo = odlika; visost prevazien; nadmaen prevazilaziti; nadmaivati preivar prevrljati, prekrabati priati sa nekim: Samo razgledamo pridika, pridikovati: Ne pridikuj!; popovati prihvatati prijatan Prijatno. (za stolom); Dovienja i prijatno. (pozdrav na rastanku)

nadmaen nadmaivati preiva precrtati, poarati razgovarati se s nekim (kol.): Samo razgledavamo prodika, drati prodiku prihvaati prijazan; ugodan Dobar tek.

prijem prijem, prijemnik prijem, zabava, parti, urka prijemiv prijemni prijemnik prikaz prilino prilika priliv, dotok primeren, adekvatan primereno, celishodno, prikladno primetiti, opaziti, spaziti primetiti; primedba princ princeza priprema pripremiti, organizovati prisajedinjenje prisiljavati, siliti pristajati, saglaivati se pristalica pristalica pristanak, saglasnost pristrasno prisutan, prisustvovati prisvojni pridevi; prisvojne zamenice; pritisak; pritiskati; stiljivost pritoka privezak (od privezati, vezati) privilegija, povlastica

prijam prijam, prijamnik domjenak prijamiv prijamni (od 1992) prijamnik prikazba (nakon 1991) priliito zgoda dotijek prikladan (e. priklad = primjer) prikladno opaziti zamijetiti; zamjedba kraljevi kraljevna priprava prirediti, pripremiti pripajanje siliti, prisiljavati pristajati pristaa pristaa pristanak pristrano nazoan (nako 1991.), nazoiti posvojni pridevi; posvojne zamjenice; tlak; tlaiti; stlaivost utoka privjesak (od privjesiti, vjeati) privilegij

privreda privrediti priznanica, potvrda probati (hranu) prodavnica, duan (tur.) produetak produiti, produenje, produetak progovoriti proizilaziti, proisticati proizvod proizvod, produkt (mnoenja) prolenji proliti, prosuti proliv prolivati, prosipati promaja, cug pronalaza, izumitelj pronalazak, izum pronicljiv pronicljivost propagator propeler propratiti, propratni propratiti, propratni efekat propustljiv; propustljivost, propusnost prost, jednostavan prota protest; protestovati protivpoarni protivrenost protivrenost

gospodarstvo priskrbiti potvrda kuati prodavaonica, trgovina, duan (tur.) produljak produljiti, produljenje, produljak prozboriti, progovoriti proizlaziti izradak umnoak, produkt proljetni proliti proljev proljevati propuh izumitelj izum pronicav pronicavost promidbenik, promicatelj vijak popratiti, popratni popratiti, popratni efekt propusan; propusnost jednostavan veleasni prosvjed; prosvjedovati protupoarni protuslovlje protuslovlje, proturjenost

protuva provetriti, proluftirati providan, proziran, transparentan provienje provokacija, izazivanje prskati prskati: Ne prskaj! prskati: prska prljen prsluk prstenaste gliste prtljag prtljag prut prut, iba prut; tap, klipa prvaci, prvaii (aci prvaci, prvaii); isto i drugaci, treaci, etvrtaci, petaci, estaci, sedmaci i osmaci; ak prvak, pl. aci prvaci prvobitni psihopata publika; gledaoci puknuti: Pui u Puknuu puls pumpa; pumpati, crpeti punomoje pukica put, drum, ulica put: Govorim ti trei put!; Svrati poneki put raunar, kompjuter rad (istrivaki)

protuha prozraiti proziran izaziv trcati, pricati prskati: Ne pri!, pricati: Ne pricaj! prtati: pre kraljeak lajbek (lok), lajbec kolutiavci prtljaga prtljaga iba iba klipa, tap prvai, prvaii (nakon 1991.); ak prva, pl. aci prvai prvotni (iskljuivo, nakon 1991.) psihopat gledateljstvo; gledatelji puknuti: Puknut u bilo crpka; crpsti, pumpati punomo alabahter cesta, ulica puta: Govorim ti trei puta! Navrati poneki puta raunalo, kompjutor radnja (istraivaka); uradak (nakon 1991)

radio radnja, prodavnica, butik, duan radovati se emu (veseliti - podrazumeva organizovano veselje) radoznalost; radoznao rampa: Voz je iao inama prema mestu gde na drumu nema rampe rasei, razrezati rasejan, rastreen rasejanje (svetlosti) raskinuti veridbu raskrsnica, raskre raskrsnica, raskre raskrsnica, raskre raso rasparavanje (pretvaranje u parad etimon: pare), rasturanje; dilovanje; pare = komad; Raskomadau ga u paramparad raspee raspolutiti, raspoluen Raspuin raspust raspust rastapati; taka topljenja rastavi rastinje rastop rasturanje, distribucija, dilovanje (droge, tampe) rastvara (SFRJ komerc. razreiva) rastvarati rastvor rastvor, rastvoriti, rastvarati, rastvaranje

krugoval (od 1991.) trgovina, duan veseliti se emu znatielja; znatieljan brklja: Vlak je iao tranicama prema mjestu gdje na cesti nema brklje razrezati rastresen rasap razvrgnuti zaruke (razvrgnuti nakon 1991.) raskre, krianje (lok.) krianje, raskre krianje, raskrije rasol raspaavanje (pogreno uta rije rasparavanje), pa se javlja zabuna sa reju paati (dirati u, uputati se u, mijeati se u) raspelo raspoloviti, raspolovljen Rasputin praznici, ferije praznici, ferije taliti; talite preslica raslinje talina raspaavanje otapalo (SFRJ komerc. razr(j)eiva) rastapati otopina otopina, otopiti, otapati, otapanje

ravnjati, ravnati ravnodnevica, ekvinokcijum razboj razbojnitvo razdaljina, odstojanje, udaljenost, rastojanje razgledati razgranien, omeen razlika, diferencija razljuen razljuen, ljutit razmera (geografska karta): Karta u razmeri jedan prema deset hiljada; (merilo: Merilo uspeha) razmera, proporcija, odnos raznovrsnost raznovrstan razoaranje, razoarenje razuenost obale razumno, racionalno razviti; razvijati; razmotati; razmotavati razvod braka razvoj; razvie, ontogeneza ra; rav; zarati; zarao red: itaj izmeu redova reati reditelj, reiser rediti rednja, epidemija, poast redovan, redovni redovno refleksija, ogledanje regrutovati

ravnati ravnodnevnica, ekvinocij tkalaki stan razbojstvo udaljenost razgledavati omeen razlika, diferencija srdit srdit mjerilo (na zemljovidima): Zemljovid u mjerilu jedan naprama deset tisua omjer, razmjer raznolikost raznolik razoaranje razvedenost obale razborito razmotati; razmatati rastava braka razvitak; razvitak hra; hrav; zahrati; zahrao redak: Proitati izmeu redaka redati redatelj redati epidemija, poast redovit, redoviti redovito zrcaljenje unovaiti

rejon rerna, penica reo restovani krompir reza, zareziva; zarezati, zarezivati reiser, reditelj ribolovac, alas, ribar rimovati; rimovan: rimovani stih ringla rizikovati, reskirati roditi se rodoljub, patriota rodoljubiv: Rodoljubiva pesma

etvrt, opina, predio, rajon penica, rol (kol.) kuhalo restani krumpir iljilo; zailjiti redatelj ribi, ribar rimirati; rimiran: rimirani stih; (nakon 1991. nisam vrovao svojim oima! CM.) plotna (?) reskirati naroditi se: Narodil se je kralj nebeski domoljub (nakon 1991) rodoljuban; domoljuban (nakon 1991); (kako hrvatska nacija nije rod ve puk, preostaje samo hrvatski dom; treba pripomenuti da su Hrvati za dom spremni, jer dom je, ustvari, vatikanski protektorat) rodoskvrnjenje, rodoskvrnue; rodoskvrnik prostorni kut roada rola rolani (rolana pleka) koturaljke ruiast ronica papati (jesti od milja); papa (dem. papica) rudaa rudaa kita; kitica Rumunjska, Rumunj (pl. Rumunji) ruho rumarin

rodoskrnavljenje rogalj (prostorni ugao), oak rokada rolna (papira); rola (glumaka uloga) rolovani (rolovana pleka) rolule, rolue roze, ruiast ronjaa rukiti, rukati; (jesti od mila); papica ruda ruda rukovet, kita; kitica Rumunija; Rumun (pl. Rumuni) runo ruzmarin

s one strane, na drugoj strani; s onu stranu (arh., stilski vanredno opravdano) sabirak, sabirci ablon sabran: Sabrana dela sabrati: Saberi dva i dva... saekati, priekati sadrilac (mat.) sadrina, sadraj sadrina; sadraj saginjati se saglasnost ahovnica; Po koliini ubijenih ljudi i pod njenim znakom za vrme WW2, u poreenju sa svastikom koju su nacisti koristili, ahovnica ima znatno grozomorniji intenzitet. Da su Srbi nakon WW2 imali pedesetinu onog politikog uticaja kojega su Jevreji u svtu imali, ahovnica bi se nala na ubritu istorije igosana zajedno sa kukastim krstom. Svako poteno eljade grozi se pri pogledu na taj zvrski simbol. Za razliku od svastike koja je simbol plodnosti i prosperiteta, ahovnica ne simbolizuje nita. Po datumu nastanka svastiku pratimo jo od drevne Indije, dok je ahovnica makar 10 puta mlaeg datuma. Pa ipak, ni jedan nacionalni simbol u Evropi dan danas se na raznim manifestacijama toliko bsno ne istie kao ona simbol hrvatskih ustaa i "hrvatskog dravnog prava". sahrana; sahraniti aht sajam sajamski saksija saksija; saksijsko cvee sala sala, dvorana, aula

s onu stranu pribrojnik, pribrojnici ablona (?) zbrojiti: Zbroji dva i dva... priekati viekratnik sadraj sadraj sagibati se suglasje povjesni hrvatski grb

pogreb, pokop; pokopati ahta sajam sajmeni posuda za cvijee lonac za cvijee; lonanice dvorana dvorana, aula

alitra salvet salvet salvet, servijeta amar; uka samit, sastanak na vrhu samoubistvo; samoubica ampita sandue, sandui sankati se; sanke, saonice sanke sanke; sankati se; nasankati santimetar, centimetar saobraaj, promet saobraajac saobraajka (kol.), saobraajni udes, nezgoda saobraajnica saobraati; saobraanje saoptenje, saoptiti

salitra ubrus, salveta ubrus ubrus pljuska vrhoskup (nakon 1991.) samoubojstvo; samoubojica amnita sandui sanjkati se; sanjke, saonice saonice saonice; sanjkati se; nasanjkati centimetar promet prometnik saobraajka (kol.), prometna nezgoda prometnica; (kako se kae enski prometnik?) prometovati; prometovanje priopenje, priopiti (od 1991, menjanjem svih prefiksa sa- u su-, saopiti nije postalo suopiti, ve priopiti) suut; izjaviti suut aptati; ape; aptai suputnik (nakon 1991.) suradnik suradnja, suradnik mrkva mrkva pantovi arava (ime krave) sastavak

saoseanje, izjaviti sauee aputati; apue; aptai saputnik saradnik saradnja, saradnik argarepa, mrkva (mrkva upotrebljava jo Vuk St. Karadi, kao i grah) argarepa (arga, ma. = crvena), mrkva arke arulja (ime krave) sastav

sastav (momadi) sasvim, posve; potpuno, u potpunosti saviti: Savij icu (etim. vin = kriv) savladati savlaivati, savladavati savremenik saznanje, spoznaja saznanje, spoznaja saznati, doznati scenario

"sustav (momadi)" posve, posvema; sasma, potpunoma savinuti: Savini icu (etim. vin = kriv) svladati svladavati suvremenik spoznaja spoznaja doznati scenarij: Stjepan Mesi 1990. esto je ponavljao: "Sve je to dio jednog veeelikog scenarija!" grgutati rezati rezat: Narei kruha. otrica na sjedke (kajk.), sjedki (kajk.), sjedei sjedalo naunik (nakon 1991. naziv dat iz zlobe CM.) uzrujavati, uzrujati, , ii na ivce tajnik, tajnica, tajnitvo seliti: I ja selim shema, shematski sjemenovod sjemenik, pasjemenik; mudo, pamudo goruica sjenica sjena, sjenka sjena rujan (eki: zai)

eeriti sei sei: Iseci (naseci) hleba. seivo, otrica sedei sedite egrt sekirati, uzbuivati, nervirati, ii na ivce sekretar, sekretarica, sekretarijat sekutii seliti se: I ja se selim ema, ematski, ematizovan semevod semnik, pasemnik, semenik, pasemenik; senf, salica; (goruica - potekoe sa viak eludane kiseline) senica, hladnjak senka, sena senka, sena septembar

epuriti se; epurenje serenada erpa (razlikuje se od lonca tako to erpa ima: D / h > 1, a lonac h / D > 1 C.M. ) erpa;lonac;saksija; dezva eir eirdinica sestra (od tetke) sestri, sestriina etalica, klatno etati: etamo; proetati:Proetajte se shvatati shvatati, shvata si (nota solmizacije) ibica ibica sidro, anker, kotva, lenger sijalica sijalica od sto vati sijati se sijati: Sunce sija...ali: Sunce je sjalo... siktati impanza simpatian ine, tranice sinhronizovati, sinhronizacija, sinhron, asinhron ipurak, ipak sir kakavalj ira sire, siretna kiselina

epiriti se; epirenje podoknica , (posuda), rajngla (lok.) lonac; loni klobuk klobuarnica sestrina neak, neakinja njihalo etati: eemo se proetati: Proeite se shvaati shvaati, shvaa ti (nota solmizacije) igica, ibica igica kotva arulja arulja od stotinu vata latiti se sjati: Sunce sja...Sunce je sjalo... psikati impanza dojmljiv tranice sinkronizirati, sinkronizacija, sinkron, asinkron ipak sir (?) mot ocat, sirket; octena kiselina

iriti, prostirati ve irokogrud; irokogrudo; irokogrudost sisar iarka, iarica sistem sistem krvnih sudova sistem organa za varenje, digesativni sistem sitno iseen; iseckan sitno sei, seckati; iseckani skala (muzika) kembii sklanjanje, deklinacija sklanjati, pomerati, micati kolovati se; polaziti kolu korpija, korpion, aspida, rospija skraenica skrob slaga slagalica slanik slanina, pek slavina, esma slavlje, veselje, proslava leper, teglja slepi mi, imi slepilo slezina sliuge sline, bale sliv ljunak, oder

sterati rublje irokogrudan; irokogrudno; irokogrudnost sisavac ika, iarka sustav krvoilni sustav probavni sustav kosani; nakosani kosati; nakosati; kosani ljustvica (glazbena) fileki, pl. fileke sklonidba micati, sklanjati kolati se; polaziti kolu tipavac, korpion kratica krob slagar slagaljka solenka pek, slanina slavina, pipa (kol.) veselica, feta teglja (?) imi sljepoa slezena klizaljke bale, mrklje sutok (nakon 1991.) oder

slomiti, potrgati; slomljen, potrgan; rastrgnuti; rastrgnut; rastrgati slonovaa Slovenci, slovenaki Sloveni, slovenski smatrati: Ja smatram da... smeo: Od Vas je to bilo smelo.. smeo; smelo smer ("jednosmerni vektor") smetati (+ DAT): Smeta mi... smisleno, razumno, razumljivo, racionalno smisliti smuke, skije; smuati, skijati; smuar, skija snabdevanje snabdevanje, snabdeti snaja nala (nem.) snalaljivost snalaljivost; snlaljiv; snalaziti se; snalaljivo sneti, nositi (jaja): Kokoke nose jaja jue su snele svaka po jedno Sneana i 7 patuljaka snimak snishodljivost; snishodljivac so soivo (optiko, ono i povrtno) Sofokle sokne sol (nota solmizacije) olja; WC olja onja

potrgati; potrgan; rastrgnuti; rastrgnut; rastrgati bjelokost Slovenci, slovenski Slaveni, slavenski drati: Ja drim da... smion: On je bio tako smion; smjelo; smion; smiono ? (pravac) smetati (+ GEN): Smeta me... suvislo dosjetiti se skije; skijati; skija opskrba opskrba, opskrbiti se snaha ukosnica dovitljivost dovitljivost; dovitljiv; dovitljivo snesti, nesti (jaja): Kokoi nesu jaja juer su snesle svaka po jedno(kajk.) Snjeguljica i 7 patuljaka snimka udvornost; udvorica, dodvorica (priblini supstituent, nije ekvivalent) sol lea (optiko, ono i povrtno) Sofoklo kratke arape so (nota solmizacije) alica; WC koljka mokljan

onja, mlakonja sopstveni, vlastiti: Lino brinem o sopstvenoj bezbednosti, da ne bih zavisio ni od koga. pajz spana panija; panac/panjolka panski

mlakonja, mokljan vlastiti: Osobno skrbim za vlastitu sigurnost, da ne bih ovisio ni o kome. smonica pinat panjolska; panjolac/panjolka panjolski

spasavati: Malo je nedostajalo da ga spasu, ali spaavati: Malo je nedostajalo da ga spase, ali kasno su mu bacili pojas za spasavanje; ali i kasno su mu bacili pojas za spaavanje; spaavati spasti: spau te; 3. pl = spasu (nisu uspeli svi da se spasu); ali i spasiti spavaa soba specifian (karakteristian) specifinost spelovati; spelovanje; srikati; srikanje penadla, pribadaa spermatozoid, pl. spermatozoidi spisak, lista; popis, popisivanje spoitavati, predbacivati, osporavati, pripisivati, zaraunavati (e. spoitat = raunati) spojnica, veza spolja spoljanji spoljanjost, vanjtina sporekati se sporedan, loiji, inferioran poret (e. spoit = tedeti) sporno, preporno; spor, prepor; nesporno, neosporno, nepreporno sport sprat spretan pribadaa, penadla spermij, pl. spermiji popis spoitavati spasiti, spasit u te; 3. pl = spasu (nisu uspjeli svi da se spase) lonica (?) osebujan osobitost

spojite izvana vanjski vanjtina porjekati se nuzgredan tednjak prijeporno; prijepor; neprijeporno port (od 1991.) kat fletan, spretan

sprovoenje sprovoenje sprud sraman Sramota me (je) Stidim se srazmerno, relativno srenik sredina (ivotna) srednjevekovni srednjevekovni; vekovni sredovean (mukarac) sresti (se) srez, atar srodnici po enidbi ili udaji u istom stepenu srodstva ta ima novo? ta: ta je sa vama? tab stajalite: autobusko stajalite take: Hoda sa takama staklasto telo (corpus vitreum) staklorezac tala, staja tampa, tamparija, tampati tampana stvar stanica (autobuska ili eleznika)

provedba provedba prud sramotan Sram me (je) Stid me (je) razmjerno, relativno sretnik okoli srednjovekovni srednjovjeki; vjeki (?) srednjovjean susresti (se) kotar, majur ogor, ogorica to ima novoga? to je nova? to; to je s vama? stoer stajalite: autobusko stajalite tapovi: Hoda pomou tapova staklovina staklar staja tisak, tiskara, tiskati tiskanica kolodvor (kalk prema nmakom Bahnhof nespretno prevedeno kao "dvor(ite) za kola" kolo-dvor"; die Bahn = pruga, elznica, kolosk, put; prema tome "prugodvor" tj. dvorite sa mnogo koloska na kojima se slau vagoni. Da je B. ulek bio neto ranije ubacio eku r "vlak", moda bi elznika stanica bila nazvana "vlakodvor". U sutini, msto sa kojeg se obavljaju polasci vozova, ne mora nuno biti u blizini "kolodvora" dvora na

kojem se raniraju kola. stanovite: Gledajui sa mog stanovita startovati statua, statueta stav ak tavie, ak tavie, ak; naprotiv, dapae staviti, metnuti stepen stepen stpenice stepenite stepenovanje (mat.): Deset na trei (stepen) stid; stideti se; stidljiv; stidljivko stidljiv; stidljivko tikla, potpetica tiklirati (staviti oznaku ispravnosti) tipaljka, tipalica tirkati stistkati; ja stiskam sto to: Drago mi je to Srean sam to Ko je kriv to postoje agresivne igrice to: Neto to se apne sto; presto to? = zato? stojei stolica stomak, eludac; trbuh stote, stotinka (samo u sportskoj terminologiji) stajalite: Gledajui sa mog stajalita startati kip, kipi stavak pae pae, dapae, tovie metnuti, staviti stupanj stupanj stube, tinge (lok.), tenge; stepnice stubite potencije(mat.): Deset na treu (potenciju) sram; sramiti se; srameljiv; srameljivac srameljiv; srameljivac potpetica dati kvaicu (staviti oznaku ispravnosti) kvaica dati kvaicu stiskati; ja stiem stol da: Drago mi je da Sretan sam da Tko je kriv da postoje agresivne igrice ta: Neta ta se apne (kol.) stol, prijestolje zato? na stojki(kajk.), stojke (kajk.), stojei stolac eludac; trbuh stotinjka

stotinak trajkovati strana (u knjizi i na internetu) strastveno, strasno: Strastveni pua... stravinost; stravian strati, trati, striti stric, ika strofa troka, prljavtina trokav, prljav strpljenje struk, pas strvina, crkotina, leina, le ivotinje strvinari, leinari stub student studije studije (f. pl.) stvaran stvarno stvarno (prilog) stvarnost stvarnost, zbilja stvarnost; stvarno sudija sudija, sudinica sudovi sudovi sudovi (krvni), sudovnjaa uge, ugice (igra tranja za kim i hvatanja) sujeta, tatina

stotinjak trajkati stranica (u knjizi i na internetu) strasno strahovitost, strahota; strahovit, strahotan striti stric, striek kitica neistoa, zmazanoa z(a)mazan, zaprljan strpljivost pas leina, le ivotinje l(j)einari stup sveuilitarac, visokokolac studij studij (m. sg.) zbiljski, stvaran zbilja zbilja zbilja zbilja zbilja; zbilja sudac sudac, sutkinja posue sue ile (krvne), ilnica lovice (igra tranja za kim i lovljenja) tatina

sujetan, tat sujeverje, praznoverje, praznoverica sumnja; sumnjati sumnjiav (adj.) sumnjiiti, podozrevati sumnjiv sumpor suner (tur.) unjati se, priunjati se, uunjati se supa; orbasto suprunici suprunik supstanc(ij)a, materija surutka sueni svinjski vrat, buola sutina suvie, isuvie, previe suvo meso/riba svaalica svaati se svaati se, posvaati se vajcarska svakidanjica svakodnevica svakodnevni svakodnevno valja, najder(ka) vargla svatojed sveana sala, aula sveara, svetkovina; sveari

tat praznoverje dvojba; dvojiti sumnjiavac (pron.) sumnjiiti dvojben sumpor, veplo (nem. Schwepffel) spuva (ital.) uljati se, priuljati se, uuljati se juha; juno supruzi tvar sirutka buola bit preve, previe sueno meso/riba svadljivac, prkonjica svaditi se svaditi se, posvaditi se vicarska svagdanjica svakodnevnica, svagdan svagdanji, svagdanji svagdan velja, najderica (kol.) prezbut svejed aula svetkovina; iznimni gosti

svedoanstvo svekar, svekrva sveska sveska svetenik, svetenstvo svetlarnik sveznalica svinjokolja svinjokolja, svinjokolje, koljevina svinjsko peenje svirep, okrutan svita svitac svratiti, navratiti svratiti: Svratite malo do nas... navratiti: Navratite malo do nas... svrsishodan svugde taban, stopalo tabela, tabelarno tabla (u uionici) taka kljuanja taka mrnjenja tano tajanstven, tajnovit, misteriozan, mistian takav, takva, takvo takmiar; takmac takmienje; takmiiti se; takmiar takmiiti se takoe takoe

svjedodba svekar, svekrva biljenica svezak sveenik, sveenstvo vidnik sveznadar koljevina koljevina, kolinje (kajk.) peenka okrutan suita krijesnica navratiti navratiti: Navratite malo do nas... svrhovit svagdje stopalo tablica, tablino ploa (u uionici) vrelite ledite tono samozatajan tak(o)v, tak(o)va, tak(o)vo natjecatelj; takmac natjecanje, utrka; natjecati se, utrkivati se; natjecatelj natjecati se, utrkivati se takoer takoer

taksa taksena marka taksena marka; beleg takt (u muzici) taktica talas, val talasast, valovit talasast, valovit talenat tanjir taraba tana (nem. Tacshe) tata, tast tastatura tavan tavanica, plafon tavanica, plafon (franc.) tavanica, plafon, svod tean teno stanje: Teni puder; tekua voda tenost; tean tegla tekovina, teevina, steevina: Kada je 1892. godine povodom bekog izvoenja predstave Kraljevi Marko (Srbina katolika) Petra Preradovia zagrebaki Vijenac pisao da se u Markovoj linosti zrcali hrvatski ivot, tipovi i obiaji, srpska Bosanska vila ustro je reagovala: I opet je skoila nesita hala, da svojim grabljivim kandama zgrabi i privue u svoje opako i nesito gnijezdo jo jednu nau, velim ba nau srpsku steevinu i ponos... I opet se digao polutanski zagrebaki Vijenac u broju da nam otme i prisvoji uza sve ostale jo i naeg srpskog najveeg narodnog uzor-junaka,

pristojba biljeg biljeg mjera (u glazbi); takt taktna crta val valovit, uzbiban uzbiban, valovit darovitost tanjur plot taka (ital. tasca) punica, punac tipkovnica, (mada se do 1989. u nastavi tehnikog odgoja uio izraz "slovite") krovite strop strop strop, svod tekui tekue stanje: Tekui puder tekuina; tekui staklenka teevina, steevina (nakon 1991.)

hoe i on... da nam otme i pohrvati naeg Kraljevia Marka, poruujui svojoj pozorinoj druini da ga u Beu prilikom ove muzikalnopozorine izlobe, kao svog hrvatskog narodnog junaka prikae. Lijepo se i lahko brao a jo bolje nebrao kititi i diiti tuim perjem, ali pazite, da i uz sve to perje, ne ostanete goliavi, jer se ve polako proiava izmeu nas i vas ovaj tamni i nestalni teren, na kom vi tako neosnovano i ovinistiki gradite svoju sadanju i buduu slavu i veliinu." tekui (mesec) telegram telepata temeljan, temeljno teniser, teniserski teorema teorema tepih, ilim tepsija; uve; tiganj; tava (pers.-tur.: tabe) tekoa, potekoa testament testera testera testera, pretesterisati tetkica; istaica; domar teza tiganj tikva tira titula, naslov titulisati, titulirati tle, zemljite: Ispitivanje uzoraka zemljita toak toak (?) brzojav telepat temeljit, temeljito tenisa, tenisaki pouak, teorem teorem, pouak sag tava potekoa oporuka, posljednja volja aga pila, aga (lok.) pila, ispiliti podvornica, podvornik natuknica tava tikvanja naklada naslov nasloviti, titulirati tlo: Ispitivanje uzoraka tla kota kotur

tocilo, brus tokom topionica; topioniar toplota toplotni: Toplotni zraci... traiti traka, pantljika transformacija travnjak Treba mi Vae miljenje trenerka, trenerica trenutno trenutno, momentalno trezan trezven, samosvestan trezvenjak trg trke; takmiiti se, trkati se Trnova Ruica, uspavana lepotica trobojka trotinet trotoar (franc.), nogostup trotoar, nogostup trougao, trokut; trouglast, trougaoni, trokutast trpezarija truba truanje, (drobljenje) truati, govoriti kojeta, laprdati, baljezgati truliti, trunuti; istruliti; satruliti truliti; istruliti; satruliti trunka, mrvica, troinica

brus tijekom (od 1991), teajem (nakon 1991) talionica; talioniar toplina toplinski: Toplinske zrake... tratiti vrpca pretvorba tratina Trebam Vae miljenje trenirka trenutano trenutano trijezan samosvjestan (nema adekvatnog ekvivalenta) (apstinent) trg, plac utrke; utrkivati se Trnoruica trobojnica romobil plonik plonik trokut; trokutast blagovaonica trublja natruha trabunjati, laprdati trunuti trunuti; istrunuti; strunuti mrva

tua, tunjava tui, biti tugaljiv, osetljiv, boleiv tubalica, tualjka tvava, tvava, utvrenje tvor tvoriti, graditi, initi u dahu, na dah u naoj zemlji, u Srbiji U pitanju je u poetku u poetku, s poetka u pogledu (ega), to se (ega) tie, tto se tie (ega), po pitanju (ega); na liniji (ega) u svakom sluaju, zasigurno u vezi sa (im) ubistvo, ubica ubiti, usmrtiti ubrizgati uauriti uebati se uesnik uestalo uestalost uestvovati, sudelovati uutati uutkati udah udaljenost, odstojanje, rastojanje, razdaljina udar (u muzici) udaviti se u reci; udavljenik, utopljenik

tunjava tui osjetljiv tualjka tvra, utvrda utvrda, tvra tvor, torac (kol.) tvoriti na duak tuzemstvo Po srijedi je isprva isprva glede (ega) zasigurno, u svakom sluaju u svezi (ega) ubojstvo, ubojica umoriti utrcati uahuriti ? sudionik, uesnik uestano estota (nakon 1991.); uestanost sudjelovati zautjeti uutkati udisaj udaljenost doba (u glazbi) utopiti se u reci; utopljenik

udobnost (odnosi se na ergonomiju: npr. udobna fotelja; udoban leaj; udobne cipele; ugodna sedita) za razliku od ugodnost (odnosi se na ono to godi ee u emocionalnom smislu, npr. "ugodno ste me iznenadili" ili "neugodan ovek ovek sa kojim sam imao neugodnosti"); ugoditi, ugaati initi nekome ugodnosti (radnje zbog kojih e se osoba imati pozitivne emocije) udovica udruenje ugalj, ugljen ugao, ugaoni, uglomer ugaona brizna ugled; ugledan, uzoran ugljenik uhapsiti, uhapenik hapenje zatvor, apsana ujak ujesti: Pas me ujeo ujutro: Sutra ujutro... ujutru: Ujutru dolazim po tebe ukapljavanje ukraavanje ukrtenica ukrtenica, ukrtene rei; "ufordenica" ukupna povrina ukus, ukusno ulje, zejtin (tur. maslina) ultrakratki talasi umanjenik; umanjilac, diminuend; suptrahend umazan, uprljan umee, vetina

ugodnost (npr: ugodna sjedala)

udova udruga (od 1991.) ugljen, ugljan kut, kutni, kutomjer obodna brzina ugled; uzoran; uzorit ugljik uhititi, uhienik uhidba, uhienje zatvor ujak ugristi: Pas me je ugrizao ujutru: Sutra ujutru... ujutro: Ujutro dolazim po tebe ukapljivanje ukraivanje, reenje krialjka krialjka; "fordaljka" oploje okus (gastronom.), ukusno; ukus (npr. u oblaenju) ulje ultrakratki valovi umanjenik, umanjitelj zamazan, zmazan

umeti, biti u stanju, znati: Ume li da pliva? umiljati, uobraavati; iluzija, uobrazilja umotavati; zamotavati; premotavati umreti, preminuti univerzitet

znati: Znade li plivati? hiniti; himba umatati; zamatati; prematati preminuti, umrijeti sveuilite za viu kolu veleuilite nema loginoanalokih dodira sa znaenjem ri sveuilite. frakli unutarnji, nutarnji tlapnja; tlapiti uope; openito uopiti, uopavati osobenost; osebujnost uprti; Sve su oi bile uprte u njega bugaica prepasti, preplaiti; Strah me je da usporediti usporediti, isporediti usporeivati usporednica, paralela zamazan, zmazan, zaprljan upravitelj unato, usprkos usprkos, unato zaprljan, zamazan, zmazan (lok.) zamazati, zaprljati uputnica uputa Hura!

unue (rakijska flaica) unutranji, unutarnji uobrazilja, iluzija, varka, privienje, privid uopte; uopteno uoptiti, uoptavati upeatljivost, jedinstvenost, individualnost; karakteristinost, specifinost uperiti, uprti; Sve oi su bile uperene u njega upija uplaiti, prepasti; Plaim se da uporediti uporediti uporeivati uporednik, paralela upraljan, zaprljan upravnik uprkos uprkos uprljan, isprljan uprljati, ispljati uput uputstvo Ura! (povik kojim su preci juriali na protivnike: "U rat!"; glas "h" dodali su neslovenski narodi) uraditi, uiniti: Uradite taj posao brzo

uiniti, napraviti: Napravite taj posao brzo

uraditi: Kako da to bolje uradim (napraviti samo za radnje gde je naglasak na posledicama: napraviti kuu, drum, most, zid, skulpturu, dete, oveka, robota, mainu, hidrocentralu, dar mar, sprdnju, greku, gaf, sranje, promaaj, udo, preokret, pometnju, itd) ureaj, naprava ureenje: Ureenje stana urma ue, utok usedelica usidriti usidriti se usisiva uiti; daj da ti to uijem; uskogrud; uskogrudo; uskogrudost uskrs - uskrnji, vaskrs - vaskrnji uskrnji uslov; uslovno, uslovljenost, uslovljavanje usmeriti usna, usne usredsrediti; usredsreen ustalasan ustanova utinuti; tipati; tipkati; pritinuti; ustruavati se; prezati pred neim usvajanje (deteta); usvojeno dete usvojiti (dete); usvajanje (dece) utaiti e; utoliti glad uticaj, upliv; (ekavski = ijekavski - uticaj; uticati, utie; uticajan;) utihnuti: Buka je utihnula utika

napraviti: Kako da to bolje napravim

sprava ureaj: Ureaj stana datulja utok usidjelica ukotviti ukotviti se usisava zaiti uskogrudan; uskogrudno; uskogrudnost uskrs - uskrsni uskrsni uvjet; uvjetno; uvjetovanost; uvjetovanje upraviti usnica, usnice usredotoiti; usredotoen valovit, uzbiban utipnuti, utipiti; tipati; tipkati libiti se (neeg) posvajanje (deteta); posvoje posvojiti (dete); posvajanje (dece) utoliti e i glad utjecaj, upliv; utjecati, utjee; utjecajan utihnuti: Buka je utihla utinica

utisak uvee, dovee uvek uveliko: Uveliko se primenjuje u tehnici uviaj uvijati (poklon), umotavati uvo, uho uvren uvrtavati: Uvrtavam uzan, uzak: Uzane pantlone Uzana uliica uzdati se (u nekoga), pouzdati se (u nekoga), imati poverenja (u nekoga), verovati (nekome): Uzdaj se u se' i u svoje kljuse uzengija, stremen uina uinovati uzor, model uzrokovati, prouzrokovati vajar, vajarka; mramornik vajati, izvajati vakcina vakcinacija vakcinisati, pelcovati vakuum, bezvazduni prostor vanila vanredna situacija vanredno varenje, svariti variti, bariti, kuvati varivo varjaa

dojam naveer svagda uvelike Uvelike se primenjuje u tehnici oevid (nakon 1991.) umatati (dar), umotavati uho uvrten uvrtati: Uvrujem uzak ufati se (u nekoga): Ufam se u modernu Hrvatsku Umjesto da vjerujem i ufam se u druge, umjesto da zdvajam stremen gablec uinati uzor prouzroiti kipar, kiparica ?, praviti kip cjepivo cijepljenje cijepiti bezraje (nakon 1991.), zrakoprazni prostor vanilija iznimna situacija izvanredno probava, probaviti kuhati, kuvati (dalm.) cupajz kuhaa

varljiv varo, gradi, varoica va vaar vasiona, vaseljena (starosl.), svemir, kosmos vaka; gnjida; lisna va vaspita, vaspitaica vaspitanje vaspitanje, odgoj vaspitati; vaspitavati; odgojiti; odgajati Vavilon vazduh vee (n): Dobro vee. vee (neutrum), ali se deklinira kao imenica enskog roda (sem N, Acc i V sg.) veer: sg: vee, veeri, veeri, vee, veeri (vee), veeri, veeri pl. veeri, veeri, veerima, veeri, veeri, veerima, veerima vejati; vejavica: Veje sneg; ijek. vijavica: Vije snijeg vek, stolee vekna, jufka (lok.), truca (kol.) velelepan velianstven veliki durski septakord (u muzici), dominantni septakord Veliko hvala! venane planine veridba, veriti se, verenica, verenik; raskinuti veridbu veroispovest veronauka verovatnoa

varav gradi u sajam svemir, kozmos u; gnjida; lisna u odgajatelj, odgojateljica odgoj odgoj odgojiti; odgajati Babilon zrak veer (f): Dobra veer. sg: veer, veeri, veeri, veer, veeri, veeri, veeri pl. veeri, veeri, veerima, veeri, veeri, veerima, veerima

vijavica stoljee truca veleban veliajan dominantni septakord (u glazbi) Velika vam hvala! ulanane planine zaruke, zaruiti se, zarunica, zarunik; razvrgnuti zaruke vjeroispovijed vjeronauk vjerojatnost

ve, rublje vealice; ofingeri ve-maina vetaki vezano za: Vezano za ovu temu.. vezivanje: Vezivanje atoma videlo: Izalo na videlo; svetlost dana viklovanje vile viljuka viljukar virle (nem. Wurstchen - kobasiice) vie od/nego Vizantija vlakno, nit vo voa ustake kvislinke drave voa, vo, vod (starosl.) vodolija (zod.) vodonik vodopad, slap (def. CM: vodopad ima veu vertikalu od horizontale, a slap obrnuto) vostvo vojnik vonj voz, elezniki voz vratanca vredan vredan, marljiv, radin, industriozan vredan, marljiv, trudoljubiv, radin

rublje vjealice, aufingeri (kol.) perilica (nakon 1991.; dotad - stroj za pranje rublja) umjetni vezano uz: Vezano uz ovu temu vezanje: Vezanje atoma svjetlost dana , (Ranije: Izilo djelo na vidjelo) viklanje roglje vilica viliar (nakon 1991.) hrenovke (priprema sa hrenom) vema od/nego Bizant nit vol poglavnik voa vodenjak (zod.) vodik slap vodstvo vojak, soldat (ital., nem.) ivotinjski miris vlak; vrataca radin, marljiv marljiv, radin radin

vreo, kipu vreo, vru vreteno vrlina vrsta linog / kolektivnog identitetskog dokumenta vrsta: To je vrsta gutera Vruina mi je!; Vrue mi je! vulgus, svtina, puk, raja, prost narod, fukara; narod, etnos, nacion, nacija

kipu vru kolovrat krepost iskaznica vrst: To je jedna vrst gutera; tk. i vrsta Vrue mi je! puanstvo, puk (stara r sa smiljeno promnjenim znaenjem za Srpski narod (srpsko puanstvo) u Hrvatskoj 1990. god. prvi put upotrbio predsdnik drave Tuman; stvarno znaenje rei nije ni demografsko, ni etniko, plemensko, bioloko-srodniko, ve feudalno klasno plemstvo ili vlastela vs. puanstvo ili puk; patriciji vs. plebs; buruji vs. proleteri; vlastela vs. kmetovi itd. i smiljeno je s namrom da vra: "hrvatski narod i srpsko puanstvo" = srpski kmetovi ili seljaci. (Slian primr vranja su Vlasi u TV seriji 'Velo Misto', primitivni seljaci 'kovacini' (ubretari), Strikan i Netjak, gd se jo 1983. oituje stavljanje pravoslavaca u Hrvatskoj u pejorativan kontekst. Sa njima je i jor Puanstvo ije je ime contradictio in adjecto 'gospodin seljatvo'). Meutim, da bi se prikrila prvobitna namra, tokom 1990-tih "puanstvo" je silom prilika postalo sinonim za narod. zapapriti zaahuriti zaepiti zadaa stranji zakasniti zagovarati (1); dekoncentrirati koga zagrijavanje, dogrijavanje zahvaati doista

zabiberiti zaauriti zaepiti, zapuiti zadatak zadnji zadocniti, zakasniti zagovarati (1); zagovarati (2) zagrevanje, dogrevanje zahvatati, zahvaati zaista, odista

zaista, stvarno, odista, doista, uistinu, vaistinu zajedniki zajedno, skupa zakleti se, sveano obeati zakletva zakljuak, procena, ocena zakopavati zakrpiti; krpiti zamenik voe ustake kvislinke drave zamljouz, prevlaka zanat; zanatstvo; zanatlija zanatska radnja zanemariti zanemarljiv aoka zapakovati, uviti, umotati zapaljenje, upla zapeta, zarez zaposlenje, (ijek. zapoljenje) zapovest zapovest: 10 bojih zapovesti zapravo, ustvari zapremina, volumen zaptivati, zabrtviti; zaptiva, zaptivka; zaptivati; zaptiven zapua, ep, zatvara zapuiti (se), zaguiti (se) zar zarezati, zarezivati (olovku) arite (fokus) infekcije zarobljavaju zaspati, zaspim, zaspi, zaspi...

uistinu skupno (nakon 1991.) skupa prisegnuti (ponovo od 1991.) prisega (ponovo od 1991.) prosudba, ocijena zakapati (kajk.), zakopavati zakrpati; krpati doglavnik prevlaka obrt; obrtnitvo; obrtnik obrtnika trgovina/duan zanemariti zanemariv alac zamotati, zapakirati upala zarez zapoljenje zapovjed zapovijed: 10 bojih zapovjedi zapravo obujam brtviti, zabrtviti; brtvilo; zabrtvljen ep, zatvara zatopati (se) zar, ta (kol.): ta (zar) je ve zavrilo? (transl. iz kajk.); "zar" se ne koristi frekventno zailjiti, iljiti (olovku) arite (fokus) infekcije zarobljuju zaspati, zaspem, zaspe, zaspe (?)

zastava, barjak zastavnik, barjaktar zato? = to? to si me udario? zatalebati se zavesa zavisiti od, zavisno od; ali prihvaeno: ovisnik o supstancama zaviti, urafiti (kol.) zavitlavati, zafrkavati zavrtanj, raf; zaviti-odviti, zarafiti-odrafiti zbir, suma bun, grm, dbun bunje: Krije se u bunju elatin, ele zelen, zeleni eludani zemljak zemljotres Zevs zgrada optine ica iara zid (upljeg organa ili suda) zidana (kua) ito (u uem smislu), penica ivina, ivinarsvo ivotne namirnice ia, fokus; arite (u medicini) zla kob, usud zla srea; huda srea zlatara, juvelirnica

stijeg, zastava, barjak stjegonoa, zastavniar zato? Zato si me udario? zatelebati se zastor; firange ovisiti o; ovisno o ufrknuti, zafrknuti zafrkavati vijak, eraf, araf; zavinuti-odvinuti, zaerafitioderafiti, zaarafiti-odarafiti zbroj, suma grm grmlje: Skriva se u grmlju drhtalica, elatina grincajg eluani suzaviajnik potres Zeus vjenica drot (nem. Drat), ica; struna uspinjaa stijenka (upljeg organa ili posude) ozidana (kua) penica perad, peradarstvo ivene namirnice arite, fokus zla kob, usud huda srea zlatarnica

marci mureti: muri!; zamureti; miriti = kiljiti, kiljiti; mirkati = treptati murke murke (deja igra) znaajan, vaan, bitan, od znaaja znak uzvika, uzvinik zrak: sunev zrak se probijao zrikav; zrikavost; una kesa, una beika umance umance; umanana kesa, umancetna kesa uriti vakati; prezent: vaem, vae... Jotovanje u prezentu dolazi zbog tvorbe od glagola "vatati" - vat+jem = vaem (C.M.) zvanica pl. zvanice; uzvanik pl. uzvanici zvidaljka zvidati; zviznuti; zvidukati proerdati zvocati, prigovarati, zanovetati zvrka vrljati, ivrljati; prevrljati sistematizovati; sistematizovan lozinka krivina (na putu/drumu/cesti): Otra krivina mainica (kol.) konsultovati; konsultacija klovn po pravilu: i imaju po pravilu teke posljedice. graevinska dozvola

trnci miriti: miri!; zamiriti

skrivaa, mirice, skriveke (s mekim ) mirice (djeja igra), skrivaa vaan usklinik zraka: suneva zraka se probijala kiljav; kiljavost una vreica, uni mjehur umanjak umanjani; umanjana vreica hitati; uriti se vakati: vaem, vae, vae, vaemo, vaete, vau...; govorno: vaem uzvanik pl. uzvanici pitaljka fukati, funuti, fiukati profukati zanovijetati spaka arati, poarati, zaarati; precrtati usustaviti; usustavljen (nakon 1991.) zaporka (nakon 1991.) zavoj (na cesti): Otar zavoj blinker (kol.) konzultirati; konzultacija klaun u pravilu: i imaju u pravilu teke posljedice. graevna dozvola (nakon 1991.)

tekovina, teevina, steevina vilin konjic zaceliti, zarasti; ijek: zacijeliti fus nota U pravu si., Ima pravo. kurum, tane, tanad (zbirna im. mesto plurala) uperiti; uperen raspust

steevina (nakon 1991.) vretence, uholaa, konjska smrt zacijeljeti (nakon 1991.) podrubnica (nakon 1991.) Ima pravo. tane uprti; uprt ferije (kao pluralia tantum Ove ferije): Na ferijama ferij Na feriju Unato purizmu, preuzet je germanizam jer za ovaj pojam u srpskom jeziku postoji samo jedna re raspust, nema sinonima kao to je to sluaj sa npr.: vlastiti i sopstveni; doznati i saznati. Ovaj primr demonstrira selektivni purizam samo u sluaju kada je potrebito izbi srpsku r, s ciljem prikrivanja jezikog podrtla. napast, kunja bojnik; general bojnik satnik (vojno-asniki in) stoerni narednik; stjegonoa (nije vojni in) uspostava pomladiti se; pomlaen razgoe marha ivati: Ja ivam ivani, ivana, ivano vrijea: Jagode se bespolno razmnaaju vrijeama puknut (arg.) rod; urod: Ovogodinji urod groa sapunati fotelj (m.)

iskuenje, kunja major; general-major kapetan (oficirski in) zastavnik uspostavljenje, uspostavljanje, uspostava podmladiti se, pomladiti se; podmlaen, pomlaen interpunkcija, razgoe marva iti: Ja ijem iven, ivena, iveno pelcer, vrea: Jagode se bespolno razmnoavaju pelcerima otkaen (arg.), opien (arg.) rod; rod: Ovogodinji rod groa sapunjati fotelja (f.)

trajkai iskuenje, kunja usaglasiti disciplinski: Disciplinska odgovornost prisustvovati boginje: - male boginje, morbili (eng. measles, rubeola) - ovije boginje, variele, varicella (eng. chickenpox) - velike boginje, variola (eng. smallpox) - crvenka, rubela (eng. german measles, threeday measles) bezoseajan biznismen kongresmen obuar: Obuarski zanat obrazac, predloak, ablon raditi praviti: Danas pravimo pihtije od karpine i lignje na aru Pravimo proteinski frape

trajkai kunja usuglasiti stegovni: Stegovna odgovornost nazoiti ospice: - ospice (eng. measles, rubeola) - vodene kozice (eng. chickenpox) - variola (eng. smallpox) - crvenka, rubeole (eng. german measles, three-day measles) beutan poslovnjak (nakon 1991) kongresnik (nakon 1991) postolar: Postolarski obrt prijedloak raditi; raditi: Danas radimo hladetinu od karpine i lignje na aru Radimo proteinski frape U kajkavskom jeziku za oba pojma postoji samo lik "delati", pa je tenja da se prestane sa razjednaavanjem praviti:raditi napraviti: Kako da to bolje napravim (postoji pometnja oko upotrebe ovih dvaju likova)

uraditi: Kako da to bolje uradim (napraviti samo za radnje gde je naglasak na posledicama: napraviti kuu, drum, most, zid, skulpturu, dete, oveka, robota, mainu, hidrocentralu, dar mar, sprdnju, greku, gaf, sranje, promaaj, udo, preokret, pometnju, itd) lignja razgovarati Iscepkaemo meso ribe Nabrati cvea (ee konstrukcije) tedeti, parati pargla, asparagus

liganj razgovarati, razgovarati se Natrgaemo meso ribe Natrgati cvijea... (ee konstrukcije) tedjeti paroga

podignuti podigao uriti; pouriti narediti; zapovediti nareenje, naredba, zapovest zazor (usek, ljeb) deponija naokolo selektor slabiti; oslabiti; otopliti, zatopliti epuriti se primetiti; primetno baba, potporni stub mosta Jangce cunami (veliki val na Japanskom) vertikala, normala, okomica namesnik; administracija isuivanje oslabiti; oslabeti zvearka, egrtua kona kornjaa patrola torbari; torba otopliti: Sutra e otopliti aktivna supstanca disajni putevi nadraaj, podraaj baptizam revan dokolenice sokne grabulje (ponekad vile)

podignuti podignuo uriti se; pouriti se zapovijediti, narediti; zapovijed, naredba utor deponij uokolo izbornik (nakon 1991.) slabiti, slabjeti; oslabiti, oslabjeti; zatopljeti epiriti se zamijetiti; zamjetno upornjak, potporanj Yangtze tsunami okomica nametenik; slubenici namjetenici razvlaivanje oslabjeti egrtua elva ophodnja tobolari; tobolac zatopljeti: Sutra e zatopljeti djelatna tvar dini putovi (govori se: putevi) podraaj kranstvo uzvrat dokoljenke kratke arape zublje, grablje

kaucija ubistven, ubitaan svrab (kao simptom npr. konog oboljenja) porodiljsko odsustvo (porodiljsko bolovanje) poroaj (porod = deca, potomci) tvorevina rezervoar povreda kime pelikan, nesit pansion imovinsko stanje (ukupna imovina) razvoe (hidrografsko) trica, treska; iverak, iver; iverje (zbirna imenica), paralizovan, oduzet ufordenica voza, ofer (profesionalni voza) melodija, napev istaknuti - istakao jedamput, jednom, jedared zagrevanje (u sportu) letimino; letimice ucveljen salii, salenjaci crpeti obaliti, sruiti, oboriti berietan, blagorodan ratosiljati se, otarasiti se uroenici omrati, smrati; omraveti; omravela usmeno predanje dodir: Izgubila dodir sa svetom

jamevina ubojit svrbe porodiljni dopust porod tvorba spremnik ozljeda kraljenice nesit penzion imovno stanje razvodnica (hidrografska) pranja paraliziran, uzet fordaljka voza napjev istaknuti - istaknuo jedanput, jedanputa ugrijavanje (u sportu) letimice ucviljen salenjaci crpsti poruiti otarasiti se domoro(d)ci smraviti; smravila usmena predaja doticaj: Izgubila doticaj sa svijetom

tapet m./tapeta f.: Stavljamo tapete Na tapetama/tapetima; foto-tapet tapet: doi na tapet puderisati, pudrati; napuderisati, napudrati ostati u ivotu pekara kobajagi, bajagi; nazovi; toboe; pseudo, kvazi, prevejan; premazan; prefrigan (metaforiki = prepreden, mudar, lukav) Paja Patak hartije od vrednosti preica (1); skraenica (2) umur, drveni ugalj umurdija peadija uniforma, odora drumarina, putarina okraj, megdan (mejdan), sukob iarka uvrtni, spiralan uglast: Uglasta zagrada telace (dem. od telo) (analog: srdace) gelipter, aner, hohtapler zapaliti cigaretu naoigled odljenje, soba (turc.), prostorija sprud korito, kopanj, kopanja gloiti se (stil. markirano), svaati se, sporiti se navlastito, navlastice, naroito, posebno, specijalno

zidna obloga, tapeta: Stavljamo tapete; foto-tapeta tapet: doi na tapet pudrati; napudrati ostati na ivotu pekarna (nakon 1991.) toboe prefrigan Pako Patak vrijednosni papiri kratica drveni ugljen manufakturni proizvoa drvena ugljena pjeatvo odora cestarina sraz eer, ika zavojit uglat: Uglata zagrada tjelece (dem. od tijelo) (analog: janjece) fakin nabujak pripaliti cigaretu naoiglece odaja (turc.), soba (turc.), prostorija prud, sipina kopanj svaditi se posebice, napose

masovna grobnica vojevati; izvojevati da se ne moe tampati jer ne potuje tradiciju sveska, belenica ortak definicija analiza razredni (ispit) s tim u vezi, vezano s tim, vezno za to rudo (na kolima); ruda (sirovinska zemlja) imalin distinkcija ujednaavanje; ujednaenje srnda bogobojaljiv pranjav komponenta aspekt razvesti se, rastaviti se: Oni su rastavljeni razvod braka rok trajanja gojaznost, gojazan: Mnogo gojaznih prikriti, zatomiti

grobite (nakon 1991.) vojtiti; izvojtiti da se ne moe tiskati jer da ne potuje tradiciju teka, biljenica pajta objasnidba (nakon 1991.) ralamba (nakon 1991.) razredbeni (ispit) vezano uz to ruda (na vozu) rudaa (sirovinska zemlja) krema za cipele razlunica (nakon 1991.) ujednaka (nakon 1991.) srnjak (nakon 1991.) bogobojan (nakon 1991.) praan sastavnica (nakon 1991.) motrite (nakon 1991.) pojavnica (nakon 1991.) rastaviti se rastava braka trajnost (nakon 1991.) pretilost, pretio: Mnogo pretilih zatomiti

Commissioned Officers general armije general-pukovnik general-potpukovnik general-major pukovnik potpukovnik major kapetan I klase kapetan (oficirski in) porunik potporunik zastavnik I klase zastavnik stariji vodnik I klase stariji vodnik vodnik I klase vodnik Enlisted Ranks mlai vodnik desetar razvodnik razvodnik pozornik vojnik stoerni general general zbora general pukovnik general-bojnik brigadni general brigadir pukovnik bojnik satnik (vojno-asniki in) natporunik porunik Non-Commissioned Officers asniki namjesnik stoerni narednik; stjegonoa (nije vojni in) nadnarednik narednik desetnik skupnik

mnoga ponaanja i strmljenja pripadnika hrvatske katolike amalgam-nacije esi s kojima sam razgovarao objanjavaju kompleksom inferiornosti; kau da Slovaci naspram njih takoe imaju kompleks nie vrdnosti; u pogledu Hrvatske nacije sa njima se slaem, a smatram da je ta pojava oigledna i to, ne samo esima; INJENICA DA BROZOVIEVCI FORSIRAJU JEDAN OD SINONIMA, NJEGA (TAJ SINONIM) NE INI NITA MANJE SRPSKIM!

Pravilo u graenju hrvatskog jezika je da je slaa i draa svaka ona r koju Srbi to re koriste (tako svakodnevica prvo postaje svakodnevnica, a zatim se nalazi bolje renje svagdan). mnogi izrazi ne ulaze u vokabular tzv. standa rdnog jezika; evo nekih od tehnika kojima se hrvatski ''jezikoslovci'' (brozovievci) slue da bi dokazali razliitost izmeu srpskog i hrvatskog jezika. Citirau (i dopuniti) prof. dr. Bou oria: standarda (pr.: dopustiti:dozvoliti;" dogoditi:desiti; zbivanje:deavanje; skupa:zajedno; vlastiti:sopstveni; doznati:saznati; smoiti:pokvasiti; dostupan:pristupa an; zbilja:stvarno(st); zapravo:ustvari; doputenje:dozvola; nakana:namra; spoznaja:saznanje; promet:saobraaj; dostiti se:smisliti; gvoe:elzo; priekati:saekati; narezati:nasi; sruiti:oboriti; sruiti:obaliti; pomaknuti:pomriti; trgati:kidati; komad:pare; kvaica:tipaljka; bit:sutina; prepasti:uplaiti; prestraiti:prestraviti; prevrnuti:preturiti; otarasiti se:ratosiljati se; grah:pasulj; mrkva:argarepa; stupanj:stepen, uvt:uslov; ugljen:ugalj, nadilaziti:prevazilaziti; prvenstveno:prevashodno; papir:hartija; kasno:dockan; kopati po emu:preturati; prisutnost:prisustvo; pokoriti se: povinovati se; potpora:podrka; oprostiti:izviniti; uskrsnue:vaskrsenje, pretkazanje:proroanstvo; pretkazanje: predskazanje; prednost: preimustvo; dlovanje:dejstvo; otlovljenje:ovaploenje; dak:vrea; vreica:kesa; grlica:gugutka; grlica:kumrija; njihati:ljuljati; posuditi:pozajmiti; svojedobno:svojevremeno; (po)tui se:(po)biti se; plesati:igrati; svojstvo:osobina; natrag:nazad; unutarnji:unutranji) (arhaizma, istorizma, varvarizma) (pr.: lim:pleh...) (pr.: dobit:profit, "eludac:stomak, nesit:pelikan, rublje:ve; zastrenica:tenda; tablica:tabela itd.) (pr.: hladan:ladan...) (pr.: zubalo:gebis;...) (pr.: rugoba:runa ena; "dosetiti se: pasti na pamet...) (pr.: monja:tana;" siguran:bezbdan (objanjenje u gornjoj tablici); osigurati:obezbditi; zadnji:posldnji; stranji:zadnji; natrag:nazad, odabir:izbor; rub:ivica, promet(ni ):saobraaj(ni) (prometna ulica: saobraajni fakultet), brinuti se:starati se (briga je i strpnja, a staranje ne), komad:pare (pare je komadni do cline, a komad ne mora biti do cline; prema tome, pare je uvk (i) komad, ali komad nije uvk (i) pare); znati:umti (razlika izmeu nauenog (znanja) i uvbanog (vtine, sposobnosti, uma), mahune:boranija (boranija je vrsta graha koji se jede zajedno sa svojom mahunom; sme akacije i svih ostalih mahunarki

nalazi se u mahuni) spoznaja:saznanje (spoznaja je unutranji zakljuak, informacija dobijena misaonim procesom, a saznanje je informacija dobijena spolja; itd. ) (pr.: kr onja:kruna...)" Prirodno je da u svakom jeziku postoje sinonimi i srodne ri. Ovo je prava poslastica za brozovievce! Ukoliko je sholastika ili administrativna terminologija razvila porodicu ri porklom od jednog sinonima, hrvatski jezikoslovci revnosno i bez izuzetka uzimaju onaj drugi; na primr: promet:saobraaj; do 1991. godine koegzistiraju i saobraaj i promet i to kao nepotpuni sinonimi, kao srodne ri: prometna ulica, prometna saobraajnica, saobraajac, saobraajni fakultet, saobraajka (saobraajni udes) ali nakon 1991. godine: promet (ali ne i saobraaj), prometna ulica, prometnica, prometnik, ? fakultet; pitam se: kakav su naziv smislili za enskog prometnika prometnikinja?

veina izraza (preko 50%) su sinonimi koji su u eoj upotrebi u Srbiji, odnosno Hrvatskoj; vie od 50% izraza sa desne strane odlika su lokalnih narodskih govora Srba na Bliskom zapadu; npr. Srbi na Bliskom zapadu izvorno kau i krumpir i krumpijer i stoga krumpir ne moe biti nita manje srpska r od ri krompir; zatim trabunjati, vlastiti, saonice, grm, zaruke, spuva, osigurati itd; pritom treba imati na umu da je prvi (Daniiev) "Rjenik hrvatskog ili srpskog jezika" sainjen prema govorima i dijalektima Srba na Bliskom zapadu; jednostavno, srbijanski standard uzimao je ri iz jednog, a hrvatski standard iz drugog dijalekta srpskog jezika (aura-ahura), s tim to su u hrvatski ubacivani neki kajkavizmi (puran, streha, kri, krasan, hlae, "tjedan, udova, trh), imenice s nastavkom -na dobile su dulji Vukov nastavak -nica, kao npr. pekarnica, a ne po dotadanjem pekarna, kasarna, slastiarna, a imenice sa svretkom -ona dobile su nastavak, takoer Vukov, -onica pa imamo kupaonica, vjebaonica, svlaionica umjesto kupaona, vjebaona, svlaiona itd. To produljivanje imenica po Vukovoj mjeri u velikoj modi je u Hrvatskoj upravo danas!" i sl.) mnoge razlike su stilistike: "drago mi je da te vidim" : "drago mi je to te vidim"; jedan od najboljih primra ovih naih "razlika" dola je s pojavom kompjutera/kompjutora tj. raunara/raunala je li potreban komentar? Ipak, hajde. Ispolitizovane razlike u jeziku (porklom sa hrvatske strane, moram precizirati) samo su posldica, i to posldica hrvatskog kompleksa inferiornosti prema Srbima. Jezik je isti, a mrnja s tvara i forsira razlike! nisam koristio druge izvore, ve su gornje razlike proizvod autorove vlastite analize; upotrebio sam ekavicu u lvoj, a (i)jekavicu u desnoj koloni-stupcu bez ikakve pretenzije da ijekavicu proglaavam ita manje srpskom od ekavice, ve iz isto praktinog razloga predvianje naina razmiljanja prosnog internetskog korisnika, koji e u formular pretraivaa pr upisati

usedelica nego usjedjelica, a kako mi nije bila ostavljena mogunost da budem dosldan u svojem prdlogu korienja slova "jat" ("") jer ga pretraivai tumae isto kao i obino slovo "e" usdlica = usedelica, a i korisnicima ne pada na pamet da ga upotrebljavaju, to mi je jedino preostala ovakva, praktina solucija; veoma je mogue da moj izbor sinonima nije adekvatan, kao ni da su moje sugestije varijantnosti kod odreenih ri neodgovarajue, dozvoliete, ak i do te mre da sam varijante meusobno zamnio, bilo da su one pretrane ili isforsirane, bilo da su ostale neprimene, jer jedino mrilo kojim sam se bio sluio jeste sopstveni osaj; jedno je sigurno ova tablica moe koristiti onima koji poele da tekstove prebacuju iz jednog standarda u drugi standard srpskoga jezika; podla je politika i da biste bili politiki korektni treblo bi da ju uvaav ate; hvala na razumvanju. C.M. 1844. Ilija Garaanin - Naertanije: "I zato se moe sigurno raunati da e posao ovaj u narodu dragovoljno primljen biti i nisu potrebna desetoljetna dejstvovanja u narodu da bi on samo korist i polzu ovog samostalnog vladanja razumeti mogao." A ovo je jedan primer kako danas Zagreb tumai izraze iz Marulievog vernakulara: dobrovoljno - dobrohotno, dobre volje, rado. Da budem precizan i da ne bude zabune, re "dobrovoljno" upotrebio je Maruli: M. Maruli Slava a mi ustoj moremo ner ljubiti i hvaliti ljubav tvoju, ki zgor siti s nebes za nas i umriti dostoja se dobrovoljno? M. Maruli Dobri nauci Kada darkom malim dojde te darovat s ljube sarcem pravim prijatelj nebogat, dobrovoljno ga prim, milosno i rado, i hvali ga sasvim gdi je ljudi stado. D. F. Gunduli: Pjesni pokorne kralja Davida u prvom svjetlilu svijetu se kau, prijatelje sretaju, gospostvu se tvomu dobrovoljno darivaju. M. Dri: Svojim prijateljem Ni vi ne imate bit krivi, za to ste ovi dar pitali za vas, a ne za druzih, kojim ja dobrovoljno davam to umijem i imam; a druzi neka itu to za njih ini.

Ki kada te na oltar vide, milost tvoja k njim ulize,

dobrovoljno tebe slide, a ti veli, ine toj.

Sldi jo primera iz Naertanija: "Naravno se jo ovom nastavljeniju i to dodati mora ta svaki izaslanik o srbskoj politiki za sad kazati i saobtiti sme i moe; koje i kakve nadede probuditi sme i nato pozornost i vnimanije osobito ondanji prijatelja Srbije obratiti mu valja. " "Potrebno je da pouzdani i sposobni ljudi putuju po Bugarskoj, koji bi pozornost bugarskog naroda na Srbiju obratili i u njemu prijateljska uvstva prema Srbiji i srbskom praviteljstvu probudili, i zajedno i nadedu oivljavali da e Srbija zaista Bugarima za njihovo izbavljenje u pomo pritei i za njihovu sreu starati se." "Jedan sojuz izmeu Srbije i Rusije bio bi zaista najprirodniji, no da se taj uini od same Rusije zavisi, i Srbija treba da ga prima s rairenim rukama, ali svagdar poto se uvjeri da Rusija svesrdno i iskreno predlae, koji e samo onda moi biti, ako ona od dosadanje svoje sisteme odstupi." "Premda se ja ne nadam da e se Rusija ikada hteti Srbiji iskreno prikloniti, ipak nuno je to ovde spomenuti od kakve bi to polze za Srbiju bilo, i da takovo pojavlenije trebalo Srbiji, jer i ako je tako mnogo govoreno protiv Rusije nije to iz mrzosti injeno koliko iz nude na koju nas je sama Rusija tolikim svojim postupcima nagnala."

Najvee razlike nalazimo u sldeim situacijama: u skolastici (prosvetarsko-naunim krugovima) gde je pod politikim diktatom strana terminologija sistemski razliito prevoena; Hansel i Gretel su u srpskom ostali Ivica i Marica, ali su one bajke koje su u Srbiji doivle prvo prevoenje bile sistematino preinaivane (Crvekapa:Crvenkapica; Uspavana lepotica:Trnoruica; Sneana i 7 patuljaka:Snjeguljica i 7 patuljaka; Ognjilo:Kresivo; Koza i 7 jaria: Koza i 7 kozlia itd.) na trnici (pijaci/placu); u mesari/mesnici; sve oko stola i na stolu; u bati/vrtu (povre: mrkva/argarepa, cikla/cvekla, cvjetaa/karfiol, korabica/keleraba, enjak/beli luk, grah/pasulj, mahune/boranija, krumpir/krompir, perina/perun; vrste cva); u koli; rodbinske veze; crkva i obiajni obredi: svadba, sahrana itd.

RAZLIKE MEU UPOTREBNIM STANDARDIMA SRPSKOGA JEZIKA (do 1990. godine) Glagoli - tuice -ovati, -isati, -irati dezinfikovati, -ovati timovati (natimuj), daunloud-ovati, blogovati; trajkovati, cinkariti; tancovati; vercovati luftirati (provetravati) -isati (pojati, poj slavuja), brisati igosati brisati, pisati, disati, baldisati, begenisati, kurtalisati, bojadisati itd -irati, dezinficirati -ati timati (natimaj) downloadati, blogati, trajkati, cinkati; tancati; varcati luftati (kol.) (prozraivati) -isati biglisati, brisati igosati

Zvanje OBJEK(A)T (Nosilac/nositelj radnje) -alac,-atelj davalac, primalac, gledalac, mislilac, posluitelj pridika blagodet imetak napirlitati zatalebati -atelj gledatelj, itatelj;ali: talac! znalac itd. prodika blagodat imutak naperlitati zatelebati

popravka iznimka snimak

popravak iznimak snimka

Vin Izvinite; ... Ja se izvinjavam... koliko je sati. Izvini. Ja ti se izvinjavam/ Izvini nevini vinovnie, ali povinuj se! S. K. vina, krivica savinuti, saviti; sviti; viti Oprostite,...Ja se ispriavam... koliko je sati. Oprosti. Ja ti se ispriavam. Oprosti neduni krive, ali budi pokoran! krivica savinuti, saviti; sviti; viti

Treba napomenuti da su oblici u CSD-W standarda fabrikati novijeg datuma. Za sve to im je bilo nelogino ili nejasno u srpskom, zagrebaki jezikoslovci su tokom posldnjih 100 godina traili manje ili vie nesrene alternative. Svojevremeno je moja nastavnica hrvatskog ili srpskog jezika i knjievnosti rekla: "Ti mi se ispriava, jer ja se ne mogu se izvinuti" i pritom se usukala oko kime. Izraz koji je pogreno upotrbila trebalo je da glasi "izviniti".

(Ne)Povratni glagoli u kolokvijalnom CSD-E, (preko vendskog (kajkavskog ) i nemakog jezika) ustati sesti (sjesti) lei dii se razgovarati pretiti i obrnuto: ustati se sjesti se lei se dii se razgovarati se prijetiti se

seliti se; doseliti se; preseliti se; iseliti se

seliti; doseliti; preseliti, iseliti

Nemake i druge strane rei u kolokvijalnoj upotrebi tangla (okolade) ajbna, oferajbna ratkapna garnina virbla girtla gurtna log (modani udar) roletna virla fugna tacna ringla driker buhtla rolna, rolnica polisa (osiguranja) dihtovati filovati, nafilovati luftirati driker pedikir startovati druker buhtl rola, rolica polica (osiguranja) dihtati filati, nafilati luftati druker pediker startati lag (modani udar) roleta (hrenovka) fuga taca tanga (okolade) ajba, oferajba ratkapa garnia virbl girtl

* oblici glagola koji su u govorni jezik u Hrvatskoj stizali kroz narod imaju nastavak -ati, a koji su kroz skolastike institucije sistema: -irati Izuzetna (iznimna) situacija: padei: Acc. vs. Gen. (lokalni karakter srpskog jezika) Npr: Srbi na jugu Srbije e rei: "Jesi 'dobio batine?", a u hercegovini: "Jesi li dobio batina?" Razlog za to je uticaj tzv. slovenskog genitiva Je l' i vama nestala struja... (stilski ei oblik, ali moe i) Mi nemamo vodu... (stilski ei oblik, ali moe i) Nemamo prevod tabulatora 88... Je l' imate zimu... Je l' i vama nestalo struje... Mi nemamo vode... Nemamo prijevoda tabulatora 88... Je l' imate zime...

Ja nisam paranojan kada kaem da jezik ima vie duha to ga due to vie ljudi govori a ne kao neki koji govore kao da hodaju po jajima i za svaki trei pojam nisu naisto koju r da upotrebe ili im ta r potpuno nedostaje C.M. Sldei izrazi nisu deminutivi, ve su izrazi od mila, u tepanju, i funkcijski predstavljaju promenu roda, transpoziciju u neutrum. Kao takvi nisu prisutni u jeziku hrvatske amalgam nacije, jer ona govori stranim jezikom. U Srba jezik je iv, on tee, on se plodi, cvetava i raa. C.M. Kako najee nisu deminutivi, ve imenice od milote nazivaju se hipokoristici ("mali slatki" jastuk = jastue; "mali medeni" amac = ame; "preslatka devojka" = devoje itd.) Ovi oblici svojstveniji su jugu Srbije. Genitiv ovih imenica zavava na -eta, a deminutiv na -ence! eire lone prozore jastue, dem. jastuence mee sandue, dem. sanduence kue, dem. kuence pare, dem. parence pae papagaje, kanarine, vrape, golube mae

pae prase, dem. prasence cigane devoje mome ptie govee golupe Hrvae Srpe bepe, bebiconer mladune kume Piroane, Slovene, Maare, Makedone, Vranjane, Jagodine poljane bunare dake komie kanape kape arane, some, pastrme prslue, dem. prsluence dempere gunje eksere ame

majmune kazane ekrane, tepihe, lustere, digitrone klupe (od klupko) mezime odoje, dojene pie (Iz vulgarne izreke: Najslae je pie dok mu dlaka nie). maore nedonoe ormane pekire papire samo u zapadnim dijalektima: jelene unue lue (hipokristik od lutka) Slino i: (genitiv na -ka; katkad uz nepostojano a) torbak sendviak jadniak kamiak oblutak avolak ekiak esmak

Apsolutni superlativ (javlja se i u drugim balkanskim jezicima na slian nain, koji je dakle balkanizam), olien npr. u izrazima go golcat, pun puncat nov novcat sam samcit, samcat zdrav zdravcit ceo celcat sam samcat

ensko zvanje SUBJEKAT -rka, -ica, -inja doktorka, profesorka, lekarka, ministarka, istaica, advokat(kinja), matematiarka, slikarka, slukinja, robinja, interpretatorka -ica doktorica, profesorica, likarica (ikavski, inae lijenica), ministrica, odvjetnica, slikarica, interpretatorica

Specifina enska zvanja 2 (SUBJEKAT) efovica koleginica (preko nemakog) sudinica efica kolegica sudica (sutkinja - su(d)eva ena)

etvoro, petoro, estoro... srednjovekovni, srednjevekovni

etvero, petero, estero... srednjovjekovni

Prezent i imperativ glagola:

vagati-vaem/vagam-vagaj, vagajte klizati-klizam/kliem-kizaj, klizajte pljeskati pljeskam-pljeskaj, pljeskajte pritiskati pritiskam-pritiskaj, pritiskajte stiskati stiskam-stiskaj, stiskajte etati-etam-etaj-etajte

vagati-vaem-vai-vaite klizati-kliem-klii-kliite pljeskati pljeem, pljei, pljeite pritiskati pritiem, pritii, pritiite stiskati stiem-stii,stiite etati-eem-ei, eite

Sluaj: sufiksacija tuica U jedinstvenom standardu trebalo bi usvojiti likove na -alno jer su latinske etimologije -uelno, - ijelno (tuica preko nemakog) aktuelno vizuelno manuelno virtuelno senzorijelno oficijelno kontekstuelno principijelno superficijelno arteficijelno -ualno, -ijalno (-tuica preko latinskog) aktualno vizualno manualno virtualno senzorijalno slubeno konteksualno = principijelno superficijalno arteficijalno

Rodbinska veza uz ime ne deklinuje se (i ne slae se u padeu) sa imenom ukoliko stoji ispred njega ika Pera; nema ika Pere ujka Miki; sa ujka Mikijem striek Pero; nema strieka Pere ujak Miki; s ujakom Mikijem

bata Marko; kod bata Marka

bratac Marko; kod brace Marka

Sluaj glasa S/Z u tuicama insistirati (tuica preko latinskog), ali perzistirati, egzistirati kaseta, kasetofon konsekvence konsultacija kosmos, kosmonaut hromozom, ribozom, polizom inzistirati (tuica preko nemakog) kazeta, kazetofon konzekvence konzultacija kozmos, kozmonaut kromosom, ribosom, polisom

Sluaj glasa S/C u tuicama finansije, finansijski bilans bronza, bronzani Barselona financije, financijski bilanca bronca, bronani Barcelona

Sluaj glasa T/ plata toplota gustina vreo palata shvatati, shvata plaa toplina gustoa kipu palaa shvaati, shvaa

Jotovanje/bez jotovanja ili bez jotovanja/jotovanje: /T (jotovanje ili ne) plata shvatati, shvata prihvatati korienje opti bata ta prolenji korieno, koriteno oljueno, oljuteno srean, sretan, sreni, sretni presrean, presreni plaa shvaati, shvaa prihvaati koritenje opi baa a proljetni koriteno oljuteno sretan, sretni presretan, presretni

Suaj sibilant/palatal pariski ruzmarin klizam skrob pariki rumarin kliem krob

(-avati / -ivati) (-avanje/-ivanje) (-avam/-ujem) ispupavanje ulubljavanje naglaavanje ispupivanje ulubljivanje naglaivanje

Prefiks sa-/susaradnja, saradnik sagovornik savremenik sapatnik saaljenje saoseanje saglasnost sastanak sastav suradnja, suradnik sugovornik suvremenik (?) (?) suut suglasje (?) sastavak

Nepostojano a / umetnuto e u stranim rima filtar estar filter ester

(Ne)Slaganje imenice i glagola u rodu: kod imenica mukog roda koje zavravaju na -a u CSDE se glagol slae kao sa imenicom enskog roda, a u CSDW kao sa obinom imenicom mukog roda. Slaganje u sufiksima: Ustae su ga muile, etnici tukli, a Udba dotukla. Proklete faiste! Prokleti faiste! Slaganje u rodu, broju i padeu: Ustae su ga muili, etnici tukli, a Udba dotukla Prokleti faisti...

Isto vai i za prideve i zamenice: Tradicionalno (ne)slaganje prideva, zamenica i glagola u rodu sa imenicama mukog roda koje zavravaju na "-a" u nominativu i vokativu plurala

nae entuzijaste, nai entuzijaste proklete faiste (?), prokleti faiste, prokleti faisti njihove pristalice, njihovi pristalice Obe sluge.

nai entuzijasti prokleti faisti njihovi pristae Obojica slugu.

Geografski pojmovi - tuice Portugalija, Rumunija, Jermenija, panija, vajcarska, Vizantija, Vavilon, Konstantinopolj, italijanski Jerusalim Bosfor Kartagina, Kartaginjani Portugal, Rumunija, Armenija, panjolska, vicarska, Bizant, Babilon, Konstantinopolis, talijanski Jeruzalem Bospor Kartaga, Kartaani

V/B: V preko grkog, B preko latinskogj Vizantija Vavilon vivlija (isto i biblija, Sveto pismo) varvarin, varvari, Varvara Vartolomej Varava Valtazar Avram lavirint Jelisaveta jeres Bizant Babilnon Biblija barbar, barbari, Barbara Bartolomej Baraba Baltazar Abraham labirint Elizabeta hereza

jevanelje, jevanelista Jevropa (arh.), Evropa Jezeklj Jelena Jeleni (Grci) Jadran (Adria - Adrija - Jadrija Jadrijansko more - Jadransko more Jadran) Jakov

evanelje, evanelist Europa (od 1990.) Hazekijah Helena Heleni Adrijan ("ne znam zato jo nije isprevljen 'srbizam' Jadran" C.M.) Jakob

(Ne)odsecanje nastavaka kod imenikih tuica latinskog latinskih i grkog porekla kalijum delirijum simpozijum kolokvijum kriterijum stadijum ganglion kalij delirij simpozij kolokvij kriterij stadij ganglij

Grleni K/H kao rezultat grke, odnosno latinske transkripcije hirurgija citohrom hromatin, hromosom hrom hromatski; hromaki (chroma key) hronologija; hronoloki kirurgija citokrom kromatin, kromosom krom kromatski; kromaki (chroma key) kronologija; kronoloki

hronika; hronino; hroniar hemija; hemizam hlor haos; haotino harizma; harizmatian

kronika; kronino; kroniar kemija; kemizam klor kaos; kaotino karizma; karizmatian

(Ne)Turcizmi i (ne)orijentalizmi ajkula (tur.) prodavnica admiral, ajkula, ajvar, alat, algebra, alkemija, alkohol, arsenal, avlija, bakar, baklava, barut, basta, behar, besika, boja, bor, boza, bubreg, burek, cifra, arapa, araf, eki, esma, elik, erga, izma, oban, orba, ebe, ela, evap, ilim, orav, ufta, dernek, duan, duhan, dunum, durbin, dustabani, dep, on, ekser, ergela, galama, guba, gurabija, halva, hambar, hapsiti, hai, hosef, jaruga, jastuk, jatak, jendek, jorgan, jorgovan, jufka, juri, kafa, kafaz, kajak, kajgana, kajmak, kajsija, kalaj, kalemiti, kalup, kapak, kapija, karaula, karavan, kaika, kat, katran, kazamak, kima, komija, kre, kula, kundak, kutija, lakrdija, le, limun, lokum, makaze, majmun, majstor, mana, mangup, marama, matirati, memla, meza, miraz, odaja, ortak, pamuk, papue, pare, pekmez, pekir, pirina, pita, rakija, rusvaj, saksija, sanduk, sapun, sarma, sevdalinka, sire, somun, suner, sutlija, ah, ator, ecer, egrt, erbe, uga, tambura, tepsija, top, turija, veresija, zanat, zavrzlama, zenit. morski pas duan (tur.)

(Ne)kripto-germanizmi

duvati izuzetak

puhati iznimka

(Ne)Bohemizmi (i ulekovo sholastiko nazivlje) i eko-srpski/hrvatski sinonimi ( u razvoju) opit, ogled, eksperiment voz ureaj, naprava, maina (ne)primren gas poljubac okraj, sukob; sukobiti se iarka pritisak, pritiskati mastan put; putovati kancelarija s vezom, smisleno; bezveze, besmisleno pridobiti (orig. vnati, zaruiti) saglasnost; saglasiti se mar; marirati mamuza mantil megdan, dvoboj kafana, kafandija juriti utinuti pokus (B. ulek) vlak (B. ulek) stroj (B. ulek) (ne)prikladan (B. ulek) plin (B. ulek) pusa (sleng) sraz; sraziti se eer tlak, tlaiti (B. ulek) tust cesta; (cestovati) ured (B. ulek) suvislo; nesuvislo suvisti biti u vezi snubiti (kol. metafora) suglasje; suglasiti se pohod; pohoditi ostruga plat suboj krma, krmar jezditi utipnuti

sistem tsnac svaati se vindjakna zasjati, ozariti arav jorgan predbacivati, osporavati buncati ogledalo sdite lpak letlica zapremina grditi krov, zaklon sedmica VII IX X XI aka preparat zadah guobolja

sustav (soustava) (B. ulek) uina svaditi se vtrovka ozariti plahta perina spoitavati (u ekom: zaraunati, stavljati na raun) bulazniti zrcalo sdalo ljepilo lijetalo obujam (B. ulek) potati streha tjedan srpanj rujan listopad studeni pest pripravak (B. ulek) zapah; zapahnuti hripavica milodar

prljati; mrlja;

skvrniti; skvrna;

rodoskrnavljenje; rodoskrnavilac panja! sok od groa, ira -lac/-oci moruna mrljav moreuz argarepa stiskati,istiskivati mrak mermer mrzi me, nemam volju za mrmljati, mrmoriti (ubiti) muenjem utati, utti muenica; muitelj blato dalekovod municija mula puta; vie puta; jedanput kej -a- (npr. momenat) moma

rodoskvrnue; rodoskvrnik pozor! mot -telj/telji jesetra zamazani uina mrkva tlaiti tama, tmina mramor mrzi me mumlati (usmrtiti) muki muati muenica; muitelj kal munjovod (gromovod) streljivo (stelivo) mula (mul, mula) krat; viekratno; jednokratno molo - (npr. moment) divka; (dakle, divka je ikavski od dvka, to na srpskom znai dvica; Svojedobno je naziv "Divka"dat surogat-kafi od jema; dakle, u odnosu na coffeu arabicu, Divka je bila nevinace, dvica :) kopar

miroija

omladina mika kretati se skoro mlada makaze, kare piljiti, buljiti, blenuti mrljati, farbati mladoenja muva (muv) -ovati, -ujem biti opien = pomajmunisati (opica = majmun) opiiti = majmunisati -a (npr. monarhista) ostrvo penzija hlb nadv nabavka otok, oteklina nadati se nadisati se nadletvo naubriti naglasak nagon najam nakapljati

mlade pazuh (pae) gibati se (hybat se) malne nevsta noce (noky) zuriti malati enik muha (mouha) -irati, -iram poempjati

- (monarhist) otok mirovina kruh nadivka nabava otok ufati se (doufat) nadihati se ured nagnojiti prizvuk put (pud) najem nakapati

nakidati pokropiti nalivati, nalvati nanovo nanti melodija neistoa, neistota nedljno odgajiti, pstovati negd, nekamo neokaljan nepaljiv vrujui, poboan nevrme nepovezan nesaglasni potreban nozdrva nosilac makaze, kare nunik, toalet napolje pomoranda pokoljenje priroda nareenje siledija nastanak

natrgati pokropiti nalvati iznova nanesti napv neistoa tdno odgojiti (biljku) nekamo neoskvrnjen nepozoran poboan nepogoda nesuvisli nesuglasni potrebiti nosnica nositelj noice zahod vanka narana narataj narav naredba nasilnik zaetak

nasuvo zemljak, zemljakinja natampati natpolovinski naum minua, vee naviti imenilac, imenovatelj odrean

nasuho nanac, nanka natiskati natpolovini umisao naunica veer navinuti nazivnik zaporni

mudrost, muha, rukav, mudri, mudrac, muenik, muenica, muitelj, monter, mnotvo, mnogostrani, mlin, mlinar, milost, milosrdni, nevsta, misliti, mi, mikrofon, malograanin, malograanka, muka, motika, sutska

Slovenizmi (nekom je i ovo bilo potrbno) zavrtanj zbijen zavrnica zacopan zavretak briga brinuti, starati se snabdti stanica spraviti soivo vijak zbit konanica zateleban konac skrb skrbiti, (isprav. skrbti) opskrbti postaja pripraviti lea

pokvasiti slina sluavka pristalica, sldbenik ustanik

smoiti mrklja slukinja pristaa ustaa

(Ne)Rusizmi ovaploenje prevazii; neprevazien posmatrati prevashodno snishodljiv, snishodljivost neprikosnovenost presliati; presliavanje otjelotvorenje nadii promatrati

potpuno

posvema, posve; potpunoma; posvemano

opteno +++, razlino ponosno, ++ naprasno, + ++ naroito, +

openito razliito ponosito naprasito poglavito osobito

potrebno, redovno, stano, jezivo, + nadareno, ubijstveno, +++ oigledno, ++ +++ +++ +++ znaajno, jezivo, + razumno, + +++ +++

potrebito redovito strahovito darovito ubojito oito istinito izriito naroito znakovito jezovito razborito znamenito grevito

Veznik "sa": Sa, iznimno s; on je sa tobom S, iznimno sa: on je s tobom (sa ispred rijei koja poima sibilantom)

Particip proli glagola na -nuti/(-ai) potakao, potaknuo potaknuo

krivica

krivnja

kupovina

kupnja

Neodreene zamenice

NOM GEN DAT ACC VOK INS LOC

ko, neko, niko, svako, iko

tko, netko, nitko, svatko, itko (ovo su ivui arhaizmi C. Merlocampi)

koga, nekoga, nikoga, svakoga, ikoga kome, nekome, nikome, svakome, ikome kom(u), nekom(u), nikom(u), svakom(u), ikom(u)

kog(a), nekog(a), nikog(a), svakog(a), ikog(a) kim(e), nekim(e), nikim(e), svakim(e), ikim(e) kom(e), nekom(e), nikom(e), svakom(e) ikom(e) tome, ovome, onome kom(u), nekom(u), nikom(u), svakom(u) ikom(u)

DAT

tomu, ovomu, onomu (vs. to mu, ovo mu, ono mu) Tomustvarnotebavjerovati. Tomunesmijemoprogledatikrozprste. Onomunismoostaliduni. tolikootomuijerryju.

Pridvski sufiksi ski/ni tj. ni/ski magnetni jeziki magnetski jezini

Sufiksacija -kat/-kt -kat, -nat subjekat -kt, - nt subjekt

objekat predikat projekat efekat defekat akcenat parlament, parlamenat talenat afekat

objekt predikat (nema razlike) projekt efekt defekt akcent parlament talent afekt

Instrumental izvesnih imenica mukog roda koje su u CSD-E izuzete od starog pravila koje se smatra arhaizmom, a zavravaju na -, -, -, -, -, -d, -nj, i -t put, putem no, noem ma, maem mi, miem ljulj, ljuljem: Travnjak zasejan ljuljem... gunj put, putom no, noom ma, maom mi, miom ljulj, ljuljom: Travnjak zasijan ljuljom...

Arhaino slovensko 'u' sa genitivom u koga, u ega, u modernom CSD-E je naputeno obljenja kod dece kod nas je bolje bolesti u djece u nas je bolje (kajk. pri + dativ: pri nam je bole)

Arhaini genitiv i dativ prisvojnih pridva ispred imenica mukog roda (stilsko preterivanje, tumanizacija): Gen: Nema vie njegovog jasnog pogleda Dat: Nemoj prii njegovom otrom psu. Dat: Po Jedvajevom izvjetaju... Gen: na temelju Karadievoga Srpskog rjenika (idiom sa prilogom): ta ima novo? (od "ta ima (a) da je novo?") Gen: Nema vie njegov(og)a jasn(og)a pogleda Dat: Nemoj prii njegov(om)u otr(om)u psu. Dat: Po Jedvajev(om)u izvjetaju... Gen: na temelju Karadiev(og)a Srpsk(og)a rjenika Gen: to je nov(og)a?

Instrumental imenica enskog roda koje ne zavravaju na -a (sa sufiksom -st, -, -v, - itd.) sa opasnou sa zrelou svojom pakou jednom reju svojom krvlju trajk glau s opsanosti sa zrelosti svojom pakosti jednom rijei svojom krvi trajk gladi

Skraeni oblik glagolskog pridva prolog u CSD-E-u poev uzev poevi uzevi

Genitiv izvesnih imenica Watt: GEN = vati 4 vata, 5 vati... cent - centi; 4 centa, 5 centi... Watt: GEN = vata, 4 vata, 5 vata... cent - centa; 5 centa

Ortografija - transkribuju se/zadravaju se strana imena i rei Sastanak sa Kristoferom Vokerom Njujork, Njujoranin Sastanak s Christopherom Walkerom New York, New Yoranin

O/U (nakon 1991.) milion bataljon stadion bajonet fondacija Brioni gondola milijun bataljun stadijum (?), ah iznimka bajunet fundacija Brijuni gundula (etim. Gunduli)

PROTIV/PROTU protivpravno protivotrov protivzakonito protiv(u)reno, protiv(u)reiti, protiv(u)reje, protiv(u)renost protupravno protuotrov protuzakonito proturjeno, proturjeiti, proturjeje, proturjenost

Glasovna grupa T/

opti, optina, optiti uopte svetenik, svetenstvo osvetati, prvosvetenik skuptina ta

opi, opina, opiti uope, (kol. ope) sveenik, sveenstvo svetiti, (?) ! skuptina a, a, ca

Glasovi / utati, utanje, utnja utjeti, utnja

"JEHOVINI" KONSONANTI (1) Glasovi V/H; I sama pomisao na poznato srpsko prezime Buha bila bi dovoljna da nas dovede do ispravnog zakljuka da su oblici sa H stari srpski oblici, a sa V moderni srpski oblici. muva (ali: muica) uvo, uho (ali: uni) suv, suva, suvo (ali: suni, suiti); suvarak duvan duvaki gruvati (ali: zgruati) vazduh (umsto: uzduv) izduvni; duvati (pored izduni) pastuv (dem. pastui) buva (buvica!) kuvati, kuvar, kuvarica gluv; gluvariti; ogluvti; (ali: ogluiti se; zagluujui) muha uho suh, suha, suho; suharak duhan (uskoro puhan?) duhaki, (od 1991. puhaki) gruhati (zrak) (ispuni; puhati) pastuh buha (buhica!) kuhati, kuhar, kuharica gluh; ; ogluhnuti; ogluiti se

kuvanje, kuvar, kuvarica protuva marva jova pastrva, pastrmka promaja vijoriti natruva, trusiti, natrusiti

kuhahnje, kuhar, kuharica protuha marha joha pastrha (boh. pstruh) promaha vihoriti natruha

(2) Glasovi J/H snaja, snaha, snaa, snajka kijati jevrejin kujna, kujina, kuhinja oja Peuj leja, ali lee zamajac, zamajavati tijati; tijaa (riljati, aoviti; aov) (arh. sviju) svih adaja jeretik, jeretiki, jeres Jelini Jadran, Jadransko more snaha kihati hebrejac kuhinja oha Peuh lijeha zamanjak tihati; tihaa svih adaha heretik, heretiki, hereza Heleni Hadrian, Hadriansko more

(2a) Slovensko arhaino dodavanje glasa J (J+)

Jelisaveta jevanelje, jevanelisti Jevropa Jegejsko more, Jegej

Elizabeta evanelje, evanelisti Europa Egejsko more, Egej

(3) Glasovi -/H rvanje ren araneo, Aranelovdan (sv. Mihajlo) aura, uauriti se danuti (duom) rapav, hrapav gomila, rpa ra; rati; raav; zarao; zarati rskavica nauditi hrvanje hren arhanel (sv. Mihael) ahura, uahuriti se dahnuti (duom) hrapav hrpa hra; hrati; hraav; zahrao; zahrati hrskavica nahuditi (nanti zlo; hud = zao; hudost = zloba)

(4a) Glasovna grupa HR rvanje; porvati se, ali: ophrvan i shrvan ren ra; zarali ekser hrvanje; pohrvati se hren hra; zahrali avao

(4) Glasovi F/V, tj. V/F kafa, kafana, kafi koveg arav Avganistan svera asvalt kava, kavana, ali kafi kofeg araf Afganistan sfera asfalt

Muka zvanja koja zavravaju na -ta/-t arhitekta akrobata poliglota erudita analfabeta entuzijasta sineasta faista nacista komunista patriota itd. arhitekt akrobat poliglot erudit (?) analfabet entuzijast sineast faist nacist komunist patriot

Masculinum/femininum imenica koje zavravaju na -t/-ta planeta minut sekund, sekunda: Dolazim za sekund. Ima jo 4 sekunde. kvalitet koverat kometa planet minuta sekund: Ima jo 4 sekunda. kvalitata, kakvoa kuverta komet

Masculinum/femininum imenica, samo da bi se razlikovalo snimak iznimak arhiva (iri pojam), arhiv kao ime intitucije (npr Arhiv grada); Ako ne pronaem u svojoj arhivi, otii u u Gradski arhiv. Dakle, ovde vlada zbrka: ljudi e rei "Bio sam u Gradskom arhivu", ali "naao sam to u arhivi grada. snimka iznimka arhiv

Grko k / latinsko c okean, okeanografija proksima kentauri kentaur ocean, oceanografija proksima centauri centaur (?)

Grko t / latinsko c demokratija, birokratija, aristokratija, tehnokratija, demokracija, birokracija, aristokracija, tehnokracija,

Pravopis u futuru I (inverzni oblik) (ita se isto, kako je napisano u CSD-E) kontrahovani:nekontrahovani oblik leteu, letee, letee, leteemo, leteete letee biu, bie, bie, biemo, biete, bie napraviu.... staviu... letjet e, letjet e, letjet e, letjet emo, letjet ete, letjet e bit u... napravit u... stavit u...

Potvrivanje sa (1) "da" i (2)"jeste" / "jest" i "je" u govornom jeziku. Da li je puka otkoena? (3. sg) Je l' tata li kupio sir(a)?(3.sg.) Da li je bio zgodan? (3. sg) Da li pratite Dnevnik? Je li limunada preslatka. Da. / Jeste. Da. / Jeste. Da. / Jeste. Da. Jeste. / Da. Je./ Jest Je./ Jest Je / Jest/ Da.. Da. (kajk. "Je." od nem. ja) Je.

"Da" ispred glagola/ infinitiv" planirao sam da potroim... usvojeno kao kroatizam (Pizza da se ponese) Da crkne od smeha. mogu li da uem? planirao sam potroiti... Pizza za ponijeti. kol. Za krepati od smjeha. (ital. crepare cri) mogu li ui?

* stilska napomena: u CSD-E vie je u duhu jezika u sluaju modala i glavnog glagola modal ostaviti u infinitivu a glavni glagol u obliku sa "da":

Da li ete umeti da izvedete sve to se od vas trai?

Da li ete znati izvesti sve to se od vas trai?

Novo: da li e ii na more da li su oprali aute hoe li ii na more jesu li oprali aute

I tako je Dalibor Brozovi postao Jelibor Brozovi. O/A kod kajkavizacije nesvrenih glagola pokopavati, prekopavati, zakopavati, iskopavati zakopavati prenositi, podnositi, donositi zamotavati; umotavati; premotavati; namotavati preznojavati umnoavati pokapati, prekapati, zakapati, iskapati zakapati prenaati, podnaati, donaati zamatati; umatati; prematati, namatati preznajati umnaati

- AVATI/-IVATI oznaavati oznaivati

Izbacivanje rece to (ima korene u patetinom pesnikom stilu): ee nego to se moglo.. uz upotrebu jo nepoznatijih rei nego to je ona sama ee nego se moglo.. uz upotrebu jo nepoznatijih rijei nego je ona sama

Arhaizacija reica (tumanizmi) gde kad kao koji, to nego nego, ve, do ili (a) kamoli tada ako gdjeno kadno kano tono negoli doli iliti, oliti toli uto akoli

Upotreba kitnjastog stila i dijalekatskih argonizama gde im mesta nema (stilsko preterivanje) najvie ili na kraju najbolje najpre najvie najvie esto prilian broj u svakom sluaju iznad ispod tajno ponajvie iliti na poslijetku, na koncu, u konanici ponajbolje ponajprije najvema ponajvie poesto podosta zasigurno ponad podno potajno, potajice

sve dok ne doemo do "potovanje", e onda je to "tovanje", iako zavrava na -anje

penjati se: Mi smo se peli drati se: Mi smo se drali

penjati se: Mi smo se penjali (?) derati se: Mi smo se derali

Upotreba modala trebati trebalo bi da jedem (treba da jedem) trebalo bi da jede trebalo bi da jede trebalo bi da jedemo trebalo bi da jedete trebalo bi da jedu Primer: Da li bi trebalo da doem u12? Primer: Naa registracija bi trebalo jo uvek da vai. Primer: Je l' bi ja sad trebalo da se ubijem zbog toga? Primer: Ipak je trebalo ja to da uradim. trebam jesti; trebao/la bih jesti treba jesti; trebao/la bi jesti itd. treba jesti; trebao/la bi jesti trebamo jesti; trebali bismo jesti trebate jesti; trebali biste jesti trebaju jesti; trebali bi jesti Da li bih trebao doi u 12? Naa bi registracija trebala jo uvijek vrijediti. Je l' se ja sad trebam ubiti zbog toga? Ipak sam ja to trebao napravit.

Zbirne imenice u CSD-W-u notni sistem brodovi prue, iblje crtovlje brodovlje iblje

Imenice sa sufiksom -ba u CSD-W-u

Svedoanstvo Promocija, promovisati, promoter Poreenje Muzika enidba Jednaina Kompozicija

Svjedodba Promidba, promicati, promicatelj ( 1992) Poredba, usporedba Glazba enidba Jednadba Skladba

Neki Glagolski pridevi; u CSDE u pravilno je i "dan" i "dat", ali se u govornom jeziku odomailo "dato" zbog sinonimije sa imenicom "dan" i slat zbog sinonimnosti sa "slan" (ukus); slino je sa glagolom uti, gde u oba standarda imamo uto (nikad "uno"; ali postoji oblik "uveno" i "po uvenju") dat, -a, -o udat, -a, -o predat, -a, -o; predato za knjienje; ali: raditi predano zadat, -a, -o poslat, -a, -o dan, -a, -o udan, -a, -o predan, -a, -o zadan, -a, -o poslan, -a, -o

"Nepostojano l" so; G: soli sol (nota solmizacije) gol (fudbalska vrata) = go (svuen), G: golog, f: gola po (skr. od pola): tri i po sto; G: stola sol; G: soli so (nota solmizacije) = gol gol G: golog, f: gola pol (skr. od pola) 3 i pol stol; G: stola

vo; G: vola koi; pokoiti konik, kolovoz

vol; G: vola koli; pokoliti kolnik

Glagolske imenice od prelaznih nepovratnih glagola na -ti slepilo besnilo bledilo gluvilo lepak sljepoa bjesnoa bljedoa gluhoa ljepilo

usisiva ponitiva

usisava ponitava (karata)

Sluaj J/V dobijati obeavati, obeavam dobivati obeavati: obeajem, obeaje, obeaje, obeajemo, obeajete, "obeaj(aj)u" (Ovaj nepravilni prezent trajnog glagola obeavati odomaio se u davnini kada je neki od naivnih Srba traio od nekog Hrvata da mu neto obea rekavi mu: "Obeaj mi!"; neznajui jezik, Hrvati su prekrtajui prste iza lea, a nikad zaista ne znajui ta to znai, odgovarali sa ""Obeajem!"" sve dok neki od njih to nije i zapisao. A moda je ipak analogija sa dodavati - dodajem) vjerojatno

verovatno/vjerovatno

Razilika izmeu ekavskog i jekavskog mimo glasa jat: sedeti, osedeti obeleje sjediti, posjediti obiljeje

Nesaglasnosti u tvorbi rei lenjost (ljenjost); Lenji ljudi... vostvo prolenji (pro + let + je + nji) sreni smea spasavati (od spsasti) prihvatanje, shvatanje (shvat + ati) lijenost; Lijeni ljudi... vodstvo proljetni (pro + lijet + je + ni) sretni smjesa spaavati (od spasiti) prihvaanje, shvaanje (shvat +jati)

Kada je glas "jat" u ijekavskom "i" hteti: Ja sam hteo... eleti: Ja sam eleo... smeti: Ja sam smeo... sedeti htjeti: Ja sam htio... eleti: ja sam elio... smjeti: Ja sam smio... sjediti

Kada je glas "jat" u ijekavskom standardu "i", a u katolikom standardu "je"? EKAVSKI i IJEKAVSKI SRPSKI zaliv, preliv, prelivati, odliv, dolivati uticaj, uticati (utie), uticajan KATOLIKI SRPSKI zaljev, preljev, prelijevati, odljev, dolijevati utjecaj, utjecati (utjee), utjecajan,

poticati; potie podsticaj, podstrek; podstreka takmiar, trka; nadmetanje, trka sticati, sticaj (okolnosti) preticati isticati 1; isticanje; isticati se; istai se; istaknut; 2 isticati ; istakati; istei; proisticati preticati (takmiiti) sticati tok; tei

potjecati; potjee poticaj, poticatelj natjecatelj; natjecanje, utrka stjecati, stjecaj pretjecati isticati ; isticanje; isticati se; istai se; istaknut; istjecati ; istakati; istei; proistjecati ; pretjecati natjecati (od nad + tjecati) stjecati tijek; tei

Neki ekavski i ijekavski homonimi meso, mesni; mesto, mesni smejati se; smeti; Ja se smejem, a ne smem meso, mesni; mjesto, mjesni smijati se; smjeti: Ja se smijem, a ne smijem...

Razlika u rodu imenica bol (m): Analgezija nepodnoljivog bola; Imate li bolove? bol (f): (ree, javlja se u lirici) splav (m): Na beogradskim splavovima bol (f): analgezija nepodnoljive boli

splav (f): Na beogradskim splavima

-jam-/-jem- tu vie "nisam pametan": pojam, pojmiti, pojmljiv, nepojmljiv, pojmljivost, pojmovnik =

zajam, zajmiti, pozajmiti najam, najmiti, unajmiti, iznajmiti, iznajmljivati, najamnina predujam = kapara prijem, prijemiv, prijemivost, prijemnik jemac, jemiti, jemstvo (garancija), garantovano =, utisak uzajamno (meusobno)

posudba, posuditi od, posuditi (komu) = = prijam, prijamiv, prijamivost, prijamnik (nakon 1991.) jamac, jamiti, jamano; evo nove ideje: garancija = jamanica (C.M.) dojam uzajamno

Varijantnosti vokabulara po drutvenim institucijama Crkva manastir kaluer, monah, kaluerica, monahinja episkop samostan fratar, brat, asna sestra biskup (sve dok je Vatikan elio jedinstvo "Srbohrvata" (dananji) zagrebaki nadbiskup imao je titulu Episkop zagrebaki koji je imao svoju Eparkiju sa parokijama!) politika Vatikana zaokree poetkom 20. stola ka stvaranju katolike nacije Hrvata papa nadbiskup; kardinal

patrijarh arhiepiskop

kola Hemija, Hemijska Hirurgija, citohrom, hromatin, hromosom Kemija, Kemijska Kirurgija, citokrom, kromatin, kromosom

Kalaj Gvoe, ali i eleznica, elezara i eleznika stanica, eleznik Gas i flaa, ali plinska boca, jer je propanbutan gas prvi put stigao u Srbiju iz INA-e Konzerva Mesing (m) Hor Duvai talas horna, francuski rog Jedro, jedarce, elija, mitohondrija, ribosom, hloroplast

Kositar eljezo Plin i boca Limenka Mjed (f) Pjevaki zbor Puhai (do 1991. duhai) val kornet, francuski rog Jezgra, jezgrica, stanica, mitohondrij, ribosom, kloroplast

Imena Jovan Pavle Gligorije Lavrentije Mateja, Matija Andreja, Andrija Ivan Pavao Grgur Lovro Matija, Matej (slov.) Andrija, Andrej (slov.)

lekar (ljekar) apotekar estar, estri

lijenik; (ikav: likar) ljekarnik ester, esteri

suner (tur. suengjer), tabla, kreda

spuva (ital. spongia), ploa, kreda

Tendencije u CSDW standardu nakon 1991: Zavravanje svih zvanja na -telj, -teljica Zavravanje svih stranih glagola na -irati Trae se novi zavreci svim imenicama na - stvo, -tvo (uputstvo, prisustvo, bekstvo, zverstvo, ubistvo, gospodstvo, graanstvo, bratstvo, jedinstvo, jugoslavenstvo, srpstvo, zidarstvo, gazdinstvo (gospodarstvo), iskustvo, preimustvo, pokustvo, prevashodstvo, velianstvo, graevinar stvo, zajednitvo, svedoanstvo, prvenstvo, odsustvo, izdavatvo, devojatvo, deatvo, mladalatvo, detinjstvo, veleposlanstvo, tajnitvo, zajednitvo, mnotvo) Trae se novi zavreci svim glagolskim imenicama na -anje i -enje (ostvarenje-ostvaraj, potenje - potenost, znanje - znadba, udruenje - udruga, doputenje - dopustak, doputaj, dopuzba, priznanje - pariznadba; pomirenje = pomirba; povjerenje = povjerba; razmatranje = razmotraj) Mnja se rod imenicama (minut-minuta, sekund-sekunda, kvalitet-kvaliteta, planeta-planet, koverat-kuverta, gest-gesta, misterija-misterij, vee-veer, metod-metoda, teorema-teorem, jezgro-jezgra, posjeta-posjet, laboratorija-laboratorij, opservatorija-opservatorij, mitohondrija-mitohondrij, teritorija-teritorij) Imenica ni kad ne ostaje u formi prideva (prava (linija) - pravac, optueni - optuenik, osumnjieni osumnjienik, zaposleni - zaposlenik) Glasovna grupa -t- jako smeta i obavezno se zatire (izvjetaj - izvjee, skuptina - parlament, sabor, vijenica, skup opti - opi; uopte - uope; optina, optinski opina, opinski, saoptiti saopiti, priopiti, tisonta - tisua, bata baa , ta - a jo jedna upadljiva smernica da je hrvatski jezik jedino akavski; ukoliko ga markiramo kao akavski, trebalo bi napraviti preinake: opi, uope, opina itd., dakle AKAVSKI!) Izbacuje se glasovna grupa -ov- / -ev- (poastvovati - poastiti; pakovati - pakirati; srednjovjekovni - srednjovjeki), sem u sluaju kada se ona nalazi u rima koje su u srbijanskom standardu slabo frekventne: kotlovnica, prometovati, glasovati, prosvjedovati,

oitovati, djelovati, nalikovati, nasljedovati, blagovati, opetovati, tovati (ali potivati), sudjelovati, uvjetovati

Neke od promna tokavskog jezika u Hrvatskoj nakon pobede HDZ-a 1990: 1. 2. 3. 4. 5. 6. 7. 8. 9. 10. 11. 12. 13. 14. advokat 27 DNPU-0/16 ambasada 5 N-16/47 ambasador 21 DNU18/89 analiza 100 NPSU18/934 armija 94 DNPU-9/406 artiljerija 4 NU-0/10 autoput 10 N-0/9 avijacija 3 NU-0/8 avijatiar 1 S-0/4 avion 100 DNPSU25/726 baterija (milit.) 4 DP1?/0 (no milit.: 69) biblioteka 23 DNPSU10/159 branilac 0-0/1 budet 26 DNSU-3/125 odvjetnik 4 DP-5/1318 veleposlanstvo 0-0/831 (poslanstvo 2 DS) veleposlanik 0-0/1712 ralamba 0-0/97 vojska 149 DNPSU-21/3236 topnitvo 1 U-0/67 autocesta 3 N-0/903 zrakoplovstvo 10 NU-0/269 zrakoplovac 5 N-0/21 zrakoplov 5 PSU-2/1964 bitnica 0-0/7 knjinica 13 NPSU-4/1135 branitelj 7 DNU-8/1938 proraun 29 NSU-5/2994 The meaning state budget of the word proraun probably was not part of the common language until after 1991. sredite 75 NPSU-16/1754 initelj 1 U-0/70 imbenik 2 U-1/543 itatelj 3 N-3/914 uljudba 1 P-0/33 strojopis 2 U-0/6 nadnevak 0-0/62 davatelj 0-0/75

15. 16. 17. 18. 19. 20. 21.

centar 71 DNPU73/5758 inilac 37 NU-11/4 italac 24 NPSU7/24sic! civilizacija 24 DNPU0/324 daktilografija 0-0/0 datum 16 DNPU-8/603 davalac 7 N-2/7sic!

22.

delegacija 154 NPU46/324 demilitarizacija 0-0/80 direktor 95 DNP32/4904 upravitelj 8 DNPS-3/652 disciplina 21 DNPU7/448 dobrovoljac 3 DNP1/56 efikasnost 10 NU-2/62 ekonomija 13 DNU1/1011 privreda 234 NPU-74/226 familija 9 DP-0/14 porodica 69 DNPSU4/53 firma 7 NPU-0/196 poduzee 157 DNPU23/4905

izaslanstvo 0-0/1344 izaslanik 5 N-3/730 zastupnik 14 DNPSU-15/2840 razvojaenje 0-0/29 ravnatelj 1 S-0/1824

23. delegat 91 NPU-52/148 24. 25.

26. 27. 28. 29.

stega 4 DPS-0/68 dragovoljac 0-0/ (the frequent name of a soccer club included:) 1032 uinkovitost 0-0/145 gospodarstvo 14 DNPU-0/3548

30. faktor 125 DNPU-7/307 31.

imbenik 2 U-1/543 obitelj 59 DNPSU-26/4442

32. finale 10 DNU-19/2240 33.

zavrnica 2 NP-13/673 tvrtka 9 NPU-5/4862

34. fronta 49 DNPU-0?/137 front 34 DNPU-17/23 (+3 -om) 35. 36. 37. 38. 39. generacija 40 DNPU17/812 geograf 0-0/8 geografija 6 SU-0/24 geografski 28 DNPU0/80 glasanje 3 P-8/35 (glasati 24 DNPS7/inf.:17) gledalac 48 DNPU35/70 u pogledu, to se tie

bojite 5 NSU-0/85 bojinica 0-0/92

narataj 5 DPS-0/347 pokoljenje 8 PS-0/15 zemljopisac 0-0/7 zemljopis 9 NPU-0/61 zemljopisni 6 PSU-0/116 glasovanje 0-0/595 (glasovati 1 P-0/inf:203)

40. 41.

gledatelj 0-3/1758 glede 0-0/1045

42. 43. 44. 45. 46. 48. 49. 50. 51. 52. 53. 54. 55. 56. 57. 58. 59.

graevinar 6 NU-4/71 graevinac 0-0/7 graevinarstvo 24 NU8/76 greka 46 DNU-18/338 grupa 200 DNPSU46/2016 hapenje 6 DNP-10/15 historija 43 DNPSU1/21 historijski 45 DNPSU1/57 izdajnik 10 DNSU-0/37 izvjetaj 55 SN-21/769 izvoenje 38 NU-9/274 kancelarija 22 DNP0/73 kandidat 49 DNPS17/2090 kasarna 19 DNPS-2/10 klavir 15 DNPSU-0/95 komisija 75 DNPU60/2031 kompozitor 8 NU-4/21 kvaliteta 87 DNU20/1429 (+ kvalitet: 6 DNP-1/4) muzika 78 DNPSU13/47 nareenje 10 DNPS1/38 obaveza 78 NPU37/162 obrazovanje 50 NU-

graditelj 12 DNSU-6/172 graditeljstvo 0-0/236 pogreka 42 DPSU-5/1000 pogrjeka 0-0/35 skupina 87 DNPSU-9/5395 uhienje 0-0/472 tisua 172 DNPSU-49/4411 povijest 138 DNPSU-19/3097 povijestan 68 DNSU-24/2065 izdajica 10 DNSU-1/32 izvjee 0-0/2297 izvedba 49 NU-16/951 ured 49 DNPSU-3/3546 pristupnik 0-0/6 vojarna 1 P-0/331 glasovir 0-0/139 povjerenstvo 1 P-0/1834 skladatelj 7 NU-4/472 kakvoa 12 U-0/304

47. hiljada 50 DNPSU-1/23

60. kvantiteta 2 U-1(-et)/18 61. 62. 63. 64.

kolikoa 0-0/1 koliina 149 NPU-11/1277 glazba 113 DNPSU-19/3170 naredba 10 DNP-3/204 obveza 33 NPU-0/2524 naobrazba 5 NU-0/162 izobrazba 1 N-0/116

62/662 65. 66. 67. 58. 59. 70. 71. 72. oficir 68 DNPS-5/103 omladina 71 DNU27/36 opozicija 26 DNPU9/218 organizirati 82 DNPU36/2054 parada 9 DNPS-1/155 patrola 11 NP-0/43 pauza 72 DNPU-3/89 porijeklo 20 DNSU11/230 posjetilac 24 DNPU3/42 potpredsjednik 45 DN16/1630 pratilac 12 DNSU-2/28 asnik 7 DPS-0/533 mlade 8 DPSU-1/1429 oporba 2 S-0/1752 ustrojiti 0-0/85 mimohod 4 PSU-0/132 ophodnja 4 DPS-0/154 stanka 0-1/250 podrijetlo 10 DPSU-0/575 Z. ojat uses the word podrijetlo in his introduction (ojat, 1983, IV). posjetitelj 0-1/775 dopredsjednik 0-0/449 dopredsjedatelj /3 poznavatelj 0-0/200 pratitelj 0-0/40 predsjedatelj 0-0/131 naelo 98 DNPU-16/1178 nazoiti 0-0/42 pribivati 0-0/27 nazoan 2 P-1/1376 nazonost 1 P-2/731

73. 74.

75. poznavalac 6 DNU-3/20 76. 77. predsjednik 450 DNPU178/18463 78. 79. 80. 81. princip 57 DNSU13/406 prisustvovati 90 DNPSU-18/331 prisutan 104 DNPSU27/720 prisutnost 49 DNPSU2/268 prisustvo 16 DNPSU-3/43 propaganda 19 DNSU6/148 protest 11 DNPS-8/150 protestirati 13 DNPU1/83 provoenje 44 NPSU-

82. 83. 84. 85.

promidba () 1 P-0/: 61; d: 361 prosvjed 2 P-1/1867 prosvjedovati 0-0/430 provedba 6 NU-6(provadba?)/1339

27/458 86. 87. 88. pumpa 6 NPU-0/34 89. raskre 43 DNPSU-2/3 90. rezerva 30 DNU-11/440 91. 92. 93. 94. 95. 96. 97. saopenje 31 N-13/1 saopiti 25 DNS-13/5 saradnja 20 N-0/3 sekretarica 2 DN-0/23 sekretarijat 49 N-12/29 sistem 303 DNPSU84/306 sport 15 DNPU19/4622 prvoborac 7 DN-0/16 puanstvo 7 DU-1/491 crpka 2 U-0/201 krianje (raskrije) 8 NU-6/237 raskrije 1U-0/228 priuva 0-0/239 priopenje 0-0/2382 priopiti 1 D-0/1589 suradnja 155 DNPU-79/4656 tajnica 0-0(tajnik6)/737 tajnitvo 3 D-1/228 sustav 140 DPU-1/4540 port 2 D-0/1143 stoer 3 DPS-1/960

98. tab 28 DNPSU-13/117 general-12 DN-0/44 99. 101. 102. 103. 104. 100. tampati 7 DNPS-1/16 staratelj 1 P-0/4 stroj za pranje -?/7 talas 63 NPS-0/5 teatar 42 DNPSU18/886

tampa 53 DNU-24/36 tisak 4 DNS-0/1697 (excluded "Tisak" as the name of a company) tiskati 7 DPU-3/278 skrbnik 0-0/27 perilica 0-0/30 val 146 DNPSU-7/725 kazalite 128 DNPSU-49/2697 brzojav 24 DNP-4/85 brzojavka 2 PU-0/1 tijekom 7 SU/4787 sudionik 38 NPU-32/921 odora 14 DPS-0/239 poraba 0-0/8 uporaba 0-0/695 Z. ojat koristi r uporaba u svom uvodu (ojat 1983, IV). Po mome miljenju, pr 1991. ri kao to su uporaba i podrtlo uglavnom su se pojavljivale u uzvienom stilu izraavanja. Meni je, pak, r rabiti, zlorabiti, uporabiti, izrabljivati izuzetno

105. telegram 10 DNP-2/20 telegraf 1 N-0/90 106. 107. 108. 109. tokom 25 DNPU/53 uesnik 7 NPU-1/11 uniforma 49 DNPS1/120 upotreba 128 DNPU9/331

mrska zbog same etimologije. Naime, u njenom etimonu ui jadni rob - rab, kojeg korisnici ove rei spominju svakom njenom upotrebom. Ovo ve govori o mentalitetu. C.M. 110. 111. 112. 113. 114. uputstvo 5 NPU-2/14 utisak 17 DNPU-2/23 veteran 2 N-0/398 vezi (92) -/u vezi 938 zakletva 9 DS-0/45 uputa 33 DNPSU-4/348 dojam 46 DNPU-17/1056 (starobojnik, slavobojnik, Coraggio Merlocampi suggerisce) svezi (3) -/u svezi 648 prisega 4 D-0/99 zlouporaba 0-0/175 zloporaba 0-0/206

115. zloupotreba 6 NU-6/89

Neke CSD-E rei surevnjivost; surevnjiv oblapornost; oblaporan pregnue; pregalatvo; pregalac (vredan, uporan i hrabar ovk) visprenost, vispren podozrenje, podozriv ovaplotiti, ovaploenje, ovaploen nipodatavati, nipodatavanje rogobatan voleban primustvo pobornik srdokraa (geog.) clomudrenost saobrazno prevashodno; prevashodstvo clishodno snishodljivo; snishodljivac udoree sukladno naroito primreno, prikladno, adekvatno; oportuno udvorica, poltron, ulizica, ankoliz, dupelizac, zavidan, zavistan nezasit, halapljiv, prodrljiv poduhvat, preduzimljivost, preduzetnik lucidnost, razboritost, mudrost oprezna sumnjiavost; sumnjiavo predostroan materijalizovati omalovaavati, prezirati; prezir nezgrapan, glomazan aroban prvenstvo, dominacija aktivni pristalica, zagovornik

epulja, lihtara, dupeuvlaka magnovenje prduprditi trvljenje razvigor, razvigorac trenutak spreiti razmirica, sukob, nesuglasica vrsta gorskog vtra