Protopovijesno doba u Hercegovini

25
903(497.6-3 Hercegovina)``639``
!"#$#!#%&'()*# ,#-. / 0("1(2#%&*&
Bosko MARIJAN
FilozoIski Iakultet Sveucilista Josipa Jurja Strossmayera u Osijeku
Osijek
Republika Hrvatska
Svrsetak prapovifesti, odnosno elfe:noga doba, i gotovo potpuno na-
pustanfe dugovfeke predafe u Hercegovini uslifedilo fe dfelovanfem
sredo:emnih utfecafa, odnosno grckomediteranskih kulturnih eleme-
nata tifekom J. i IJ. st. pr. Kr., kada su postupno stvoreni uvfeti :a sve
dublfe i svestranife uklfucivanfe tog difela istocnofadranske obale u
mediteranski civili:acifski krug. Grckomediteranski utfecafi :nacafni-
fe su :astuplfeni u istocnof Hercegovini, osobito u :adnfa tri stolfeca
prife Krista, kada su i prihvacene sve vanife tekovine helenisticke
kulture, od urbani:acife i graditelfstva, obrtnistva i luksu:ne robe,
do po:navanfa grckoga pisma i fe:ika te, napokon, i upotrebe nov-
ca. Premda se protopovifesno doba ra:licito manifestira u istocnof i
:apadnof Hercegovini, opcenito gledafuci moguce fe prepo:nati dvi-
fe ra:vofne fa:e tifekom :adnfih pet stolfeca prife Krista. Starifa ili
protopovifesna fa:a odgovara vremenu J. i IJ. st. pr. Kr., a mlada ili
ranoanticka, odnosno helenisticka fa:a vremenu poslfednfa tri stolfe-
ca prife Krista.
Kljucne rijeci: istocna i zapadna Hercegovina, protopovijesno i rano-
anticko doba, grckomediteranski utjecaji, urbanizacija, graditeljstvo,
novac, pismo.
Istocnojadranska obala od Istre na sjeveru do Albanije na jugu u
proslosti je imala dinamicne odnose s mediteranskim svijetom egejskoga
26
Bosko Marijan
ili apeninskoga kulturnog kruga, a u tom kontekstu, dakako, i podrucje
danasnje Hercegovine. Kada je rijec o ukupnom jadranskom prostoru
tijekom prapovijesti, opcenito se moze govoriti o nekoliko cjelina ili
kulturnih kompleksa koji su na razlicite nacine ostvarivali odnose
prema mediteranskome svijetu.
1
U razdoblju koje nas na ovome mjestu
najvise zanima, a to je zadnje tisucljece pr. Krista ili pretezito zeljezno
doba, u sjevernojadranskom kulturnom kompleksu najznacajniji su
odnosi ostvareni s regijama sjeverne Italije, srednjojadranski kompleks
intenzivne odnose ima s kulturnim razvojem i skupinama Picenuma
te Apulije, a juznojadranski kompleks s Apulijom i citavom juznom
Italijom. Treba medutim reci da sve istocnojadranske cjeline, kulturne
skupine ili kompleksi ostvaruju i veze nadregionalnoga karaktera, dakle s
grckomediteranskom kulturom, izravno ili posredno. Mjesto Hercegovine
u tom je kontekstu posebno. Ne treba naglasavati kakvo su znacenje
delta Neretve i njezin donji tok imali u stvaranju kulturnih kontakata
od najstarije proslosti, osobito u zadnjih tisucu godina prapovijesti.
Gledamo li vise ili manje prihvacenu tezu o gore spomenutim kulturnim
kompleksima ili cjelinama na istocnojadranskoj obali, Hercegovina se
polarizira i u tom smislu, posebno tijekom zadnjih Iaza prapovijesti.
Tako ce istocna Hercegovina pripadati juznojadranskom kompleksu, s
najsnaznijim kontaktima prema Albaniji i Grckoj s jedne te prema Apuliji
i juznoj Italiji s druge strane. Zapadna ce Hercegovina u to vrijeme biti
dio srednjojadranskoga kompleksa, a ostvarit ce manje znacajne kontakte
prema mediteranskome svijetu, uglavnom prema Apuliji i juznoj Italiji.
Tu podjelu na zapadnu i istocnu Hercegovinu u kulturnom smislu
zemljopisno jasno defnira rijeka Neretva. U istocnoj Hercegovini, vise
nego u zapadnoj, bit ce znacajnije zastupljen utjecaj mediteranskoga
kulturnog kruga, sto je, naravno, povezano s mnogo drugih cimbenika
od razine kulturnoga razvoja i zemljopisnoga polozaja do etnickoga
sastava stanovnistva u osvit anticke kulture. Napokon, treba takoder
napomenuti da unutrasnja, visoka ili rubna Hercegovina (Prozor-Rama,
Konjic, Gacko i Nevesinje) predstavlja podrucje u kojem zasad nije
otkrivena arheoloska grada sredozemnih obiljezja, sto dodatno govori
o rascjepkanosti teritorija u kulturnome smislu i razlicitostima razvoja u
pojedinim dijelovima Hercegovine.
1
Sime BATOVIC, 'Le relazioni culturali tra le sponde adriatiche nell`eta del Ierro,
Jadranska obala u protohistorifi, Zagreb 1976., 12.-13.
Protopovijesno doba u Hercegovini
27
U uvodu treba jos naglasiti da odnos istocnojadranske obale i nje-
zinih kultura prema mediteranskome svijetu nije jednosmjeran u smislu
sirenja kulturnih utjecaja. Naime, koliko god su utjecaji mediteranskih
civilizacija u ambijentu prapovijesnih kultura istocnojadranske obale
superiorni posebno su u tom smislu receptivne zajednice ili kulturne
skupine na istocnojadranskoj obali i njezinu neposrednu zaledu nije
zanemarivo djelovanje i u obratnom smjeru. Tako se utjecaji istocno-
jadranske obale i sjeverozapadnoga Balkana mogu vrlo dobro pratiti u
nekim regijama na Apeninskom poluotoku, poput utjecaja liburnsko-ja-
podskoga kulturnog kruga na picensku kulturu zeljeznoga doba i slicno.
2
Kada govorimo o utjecaju mediteranskih civilizacija na prapovije-
sne zajednice istocnojadranske obale, dakako, i Hercegovine, treba luciti
nekoliko bitnih elemenata. Utjecaji se mogu svrstati u nekoliko katego-
rija, a njih najbolje ilustrira arheoloski materijal. Rijec je, naravno, o po-
kretnoj i nepokretnoj arheoloskoj gradi (sl. 2, T.1-T.7) koja nam svjedoci
o prihvacanju tekovina razvijenih mediteranskih civilizacija u nekoliko
razina, od urbanizacije i graditeljstva, primjene novih tehnologija lon-
carstva s upotrebom loncarskoga kola i novih tehnika ukrasavanja po-
suda, upotrebe novih medija ili materijala (staklo, staklena pasta, zlato,
srebro) i novih tehnika u izradbi raznovrsnih predmeta (pseudofligran,
pseudogranulacija) do monumentalne skulpture u kamenu i sitne plasti-
ke u bronci, potom upotrebe novca i prihvacanja grckoga jezika i pisma.
3

Takoder treba napomenuti da svi pokretni nalazi mediteranskih svojsta-
va koji su otkriveni u hercegovackim nalazistima nisu importirani to se
osobito moze reci za nalaze iz razvijenoga i kasnoga helenizma, kada su
se neki tipovi materijala zasigurno kopirali ili reproducirali u domacim
radionicama.
Danas poznajemo relativno velik broj nalazista u Hercegovini s na-
lazima grckomediteranskih obiljezja, a za ovaj su rad odabrana najzna-
cajnija nalazista i nalazi u kulturnom, kronoloskom ili prostornom smi-
slu. Najbolju ilustraciju razvoja kulture u protopovijesno i ranoanticko
doba daju nalazi sredozemnih obiljezja, grcke ili italske (etrurske) pro-
venijencije u istocnoj Hercegovini, poput onih iz Gradine u Osanicima,
2
Isto, 11.-93.
3
Zdravko MARIC, 'Helenisticki uticaji na ilirsko pleme Daorse, Godisnfak Centra
:a balkanoloska ispitivanfa (dalje: Godisnfak CBI), br. 31/29, Sarajevo 2000., 37.-
52.; Miroslav PALAMETA, 'Sitna bronzana plastika sa Osanica, Slovo Gorcina,
br. 11, Stolac 1983., 37.-39.
28
Bosko Marijan
Radimlje i Gradine u Prenju, Martinovica gomile u Hodovu kod Stoca,
Gradca i Vidica guvna u Vranjevu Selu kod Neuma, Grebnica i Grudina
u Uksicima na Ljubomirskome polju te Plane i Kacnja kod Bilece. U
zapadnoj Hercegovini u kontekst grckomediteranskih utjecaja mogu se
ubrojiti nalazi iz Posuskoga Gradca i Batingrada kod Posusja, Gorice,
Sovica i Drinovaca kod Gruda, zatim Studenaca kod Ljubuskoga i Zvo-
nigrada u Gornjem Pologu kod Mostara (sl. 1).
Vratimo li se na pocetak, moze se potvrditi da se najstariji zabilje-
zeni kontakti istocnojadranske obale sa zaledem odnose na nalaze koji
svjedoce o vezama s mikenskom civilizacijom u vrijeme srednjoeurop-
skoga kasnog broncanog doba. Rijec je o nalazima mikenske kerami-
ke u Skripu na Bracu i Debelom brdu kod Sarajeva te nalazu jednog
broncanog maca mikenskih obiljezja iz Gnojnica kod Mostara.
4
Veze s
mediteranskim kulturnim krugom produbljuju se, kako je gore receno,
u prvom tisucljecu pr. Kr. Istina, kod nas je malo nalaza koji svjedoce o
kontaktima u vrijeme grckoga geometrijskog doba, mnogo je vise mate-
rijala koji govori o kulturnome prozimanju u arhajsko, a potom klasicno
te ponajvise u helenisticko doba.
5
U to vrijeme odnosi se intenziviraju
ne samo s grckim egejskim prostorom, nego podjednako i s Apeninskim
poluotokom, osobito s grckim kolonijama u juznoj Italiji te etruscan-
skom kulturom.
U skladu s gore naglasenom podjelom teritorija Hercegovine na
zapadnu i istocnu Hercegovinu, razvoj prapovijesne zeljeznodobne
kulture tijekom posljednjega tisucljeca pr. Kr., preciznije od Ha B3
ili sredine VIII. stoljeca, odvijao se u dvije zasebne etnokulturne
cjeline. Nalazista tog vremena u zapadnoj Hercegovini redovito su
4
Vince GAFFNEY, Slobodan CACE, John HAYES, Branko KIRIGIN, Peter LE-
ACH, Niksa VUJNOVIC, 'Secret Histories: The Pre-colonial Archaeological Con-
text Ior Greek Settlement oI the Central Adriatic Islands, Grcki utfecaf na istocnof
obali Jadrana, Knjizevni krug Split, Split 2002., 30.-33.; Jannis A. SAKELLA-
RAKIS, Z. MARIC, 'Zwei Fragmente mykenischer Keramik vom Debelo Brdo
in Sarajevo, Germania, br. 53, Berlin 1975., 153.-155.; Vejsil CURCIC, 'Nekoli-
ko prehistorickih predmeta iz Bosne i Hercegovine u zbirci c. kr. naravoslovnoga
dvorskoga muzeja u Becu, Glasnik Zemalfskoga mu:efa (dalje: GZM), br. XIX,
Sarajevo 1907., 208.
5
Nenad CAMBI, Antika. Povifest umfetnosti u Hrvatskof, knjiga druga, Zagreb
2002., 11.-47.
Protopovijesno doba u Hercegovini
29
se svrstavala u srednjodalmatinsku ili delmatsku kulturnu skupinu,
6
a
nalazista u istocnoj Hercegovini u kompleks glasinacke kulture ili u
juznoprimorsku kulturnu skupinu.
7
Tu polarizaciju dodatno je naglasio
Borivoj Covic kada je defnirao centralno-ilirsko podrucfe, arheoloski
materijal zeljeznoga doba u istocnoj Hercegovini nazvao glasinackim,
a onaj u zapadnoj Hercegovini gorickim tipom.
8
Naravno, na ovome
mjestu najvise nas zanima razvoj kulture u mladim Iazama zeljeznoga
doba kako u istocnoj tako i u zapadnoj Hercegovini, odnosno u onim
Iazama koje pripadaju protopovijesnom dobu.
U istocnoj Hercegovini protopovijesnom razdoblju pripada posljed-
nja, 5. Iaza razvoja kulture zeljeznoga doba, kada se dobrim dijelom
gube elementi tradicionalne prapovijesne kulture, a uniIormnost, pa i
siromastvo tipova nakitnih predmeta, posebno fbula, svakako je rezul-
tat utjecaja sredozemnih zlatarskih centara.
9
S druge strane sredozemni
utjecaji u okviru loncarstva bit ce nadmocni domacim tradicijama u to-
likoj mjeri da ce mjesno stanovnistvo od tog vremena posude radeno na
loncarskom kolu prilagati i uz svoje pokojnike. U V. i IV. st. pr. Kr. juzni
je dio istocne Hercegovine najvecim dijelom ukljucen u mediteranski
kulturni krug, premda se sporadicno javljaju sadrzaji tradicionalne kul-
ture, prije svega tipovi fbula
10
. Medutim, nadomjestak reduciranom bro-
ju i vrstama u tradicionalnome inventaru zeljeznodobne kulture u 5. Iazi
cine posve novi oblici drugih nakitnih predmeta ilirskoga karaktera, ciji
je nastanak gotovo sigurno bio pod utjecajem grckih zlatarskih radioni-
ca (narukvice, zatim raznovrsne ogrlice od jantarnih, staklenih, srebrnih
i broncanih zrna).
11
Tu su i fbule s palmetasto oblikovanom glavom,
6
Borivoj COVIC, 'Srednjodalmatinska grupa, Praistorifa fugoslavenskih :emalfa
(dalje: PJZ) 5, Sarajevo 1987., 442.-480.; S. BATOVIC, 'Dalmatska kultura zelje-
znog doba, Radovi Filo:ofskoga fakulteta u Zadru (dalje: RFFZd), br. 25, Zadar
1986., 5.-60.
7
B. COVIC, 'Glasinacka kultura, PJZ 5, Sarajevo 1987., 575.-643.; Bosko MA-
RIJAN, 'Zeljezno doba na juznojadranskom podrucju (istocna Hercegovina, juzna
Dalmacija), Jfesnik :a arheologifu i historifu dalmatinsku, br. 93, Split 2001.,
7.-221.
8
B. COVIC, 'Osnovne karakteristike materijalne kulture Ilira na njihovom central-
nom podrucju, Posebna i:danfa Centra :a balkanoloska ispitivanfa (dalje: Poseb-
na i:danfa CBI), br. 9/1, Sarajevo 1964., 95.-134.
9
B. MARIJAN, 'Zeljezno doba, 86.-104.
10
Isto, 86.-88.
11
Dragoslav SREJOVIC, Olivera VUKADIN, 'Blago iz Krusevice, Raska bastina,
30
Bosko Marijan
nedvojbeno mediteranskim motivom, iz Radimlje i Plane, zatim srebrne
narukvice s krajevima u obliku zmijskih glava ukrasene pseudogranu-
liranjem iz Kacnja kod Bilece
12
, koje vjerojatno pripadaju drugoj polo-
vici IV. st. pr. Kr., premda ne treba iskljuciti niti njihovu pripadnost jos
mladem, punom helenistickom razdoblju, broncane ili srebrne dvokrake
omega igle u nekoliko podvrsta i u raznim kombinacijama, igle pseu-
dociparskoga tipa (Radimlja, Gradina u Osanicima, Kacanj, Grudina u
Uksicima),
13
broncana i srebrna zrna iz Radimlje (T.7,2-3), iz Grebnica i
Grudina u Uksicima te iz Plane.
14
Istaknuto mjesto zauzimaju kacige grcko-ilirskoga tipa. U istocnoj
Hercegovini dvije su nadene u Plani, 4 s Iragmentima jos jedne u Kacnju
i jedna s nepoznata nalazista

kod Bilece, jedna na Gradini u Osanicima
te nedavno dvije na Vidica guvnu u Vranjevu Selu kod Neuma.
15
Taj tip
kaciga otkriven je i u zapadnoj Hercegovini (Grude, Gorica, Drinovci,
Radisici)
16
. Razvoj kaciga grcko-ilirskoga tipa tekao je u 3 ili 4 Iaze,
kako smatra vecina strucnjaka, od VIII. i VII. do gotovo I. st. pr. Kr., a
izvan Grcke rasirene su od juzne Rusije i Rumunjske sve do juzne Itali-
je, s najvecom koncentracijom u Makedoniji te na podrucju uz istocnoja-
dransku obalu do rijeke Krke. Hercegovacki nalazi uglavnom pripadaju
mladim Iazama razvoja tog tipa kaciga, a primjerci otkriveni u sigurnom
arheoloskom kontekstu sugeriraju da je pretezno rijec o kacigama ne sta-
rijima od V. st. pr. Kr., s tim da je primjerak s Gradine u Osanicima bio
br. 3, Kraljevo 1988., 11.-13.; Vukosava ATANACKOVIC-SALCIC, 'Prethodni
izvestaj sa istrazivanja praistorijskih tumula u Ljubomiru, Tribunia, br. 3, Trebinje
1977., T.1,1.
12
Z. MARIC, 'Grobovi ilirskih ratnika kod Kacnja, GZM, br. XIV, Sarajevo 1959.,
T.2,1.
13
Z. MARIC, 'Reviziono iskopavanje ilirske grobnice iz Kacnja kod Bilece, GZM,
br. XXX-XXXI, Sarajevo 1977., T.2,14; V. ATANACKOVIC-SALCIC, 'Prethodni
izvestaj, T.3,7.
14
V. ATANACKOVIC-SALCIC, 'Prethodni izvestaj, T.4,6; Ciro TRUHELKA, 'Re-
zultati prehistorickog istrazivanja u Bosni-Hercegovini (Tecajem godine 1900.),
GZM, br. XIII, 10., sl. 12.
15
C. TRUHELKA, n. dj., 1.-7., sl. 14; Z. MARIC, 'Grobovi ilirskih ratnika, T.1,1-
2; Z. MARIC, 'Reviziono iskopavanje, 48., T.1,2-5; S. BATOVIC, 'Osvrt na pod-
rucje Dubrovnika u prapovijesti, I:danfa Hrvatskoga arheoloskog drustva, br. 12,
Zagreb 1988., 62., sl. 10; Ivanka MILICEVIC-CAPEK, 'Vidica guvno, Vranjevo
selo zastitna istrazivanja, Hercegovina, br. 21/2007., Mostar 2007., 139., 144.
16
Ivan MAROVIC, 'L`elmo greco-ilirico, Jadranska obala u protohistorifi, Zagreb
1976., 287.-300.
Protopovijesno doba u Hercegovini
31
aktualan do sredine I. st. pr. Kr. Vrlo je vjerojatno upravo u Hercegovini
ili Dalmaciji bio jedan od centara za izradbu kaciga grcko-ilirskoga tipa
u vrijeme kada su se one prestale izradivati u samoj Grckoj.
17
U svakom
slucaju, ratnik na podrucju Hercegovine od V. st. pr. Kr. (mozda i prije)
u svojoj opremi sigurno ima i kacigu grcko-ilirskoga tipa.
Pojava posuda radena na loncarskome kolu u punoj je mjeri obiljezi-
la razvoj kulture V. i IV. st. pr. Kr. u istocnoj, a dijelom i u zapadnoj Her-
cegovini. Tada je grcka keramika postala dominantnom ne samo prema
tradicionalnoj loncarskoj proizvodnji, nego zauzima jedno od istaknuti-
jih mjesta u materijalnoj kulturi. Najcesce je rijec o atickoj keramickoj
robi s crnim frnisom, tipovi posuda su raznovrsni, od najzastupljenijih
kiliksa i skiIosa do kupa i kupa na nozi te hidrija i oinohoa, vrceva s dvi-
je rucke ili piksida (Gradina u Osanicima, Radimlja, Plana i Kacanj kod
Bilece, Grebnice i Grudina na Ljubomirskom polju).
18
Slicnu produkciju
indiciraju i keramicki nalazi kotyle iz zapadne Hercegovine
19
.
Grckom keramograIskom Iundusu u istocnoj Hercegovini pripada
i jedan Iragment crvenofguralne posude s Gradine u Prenju kod Stoca
(T.6,4). Najvjerojatnije je rijec o posudi tipa pelike, iako nisu iskljuceni
i drugi oblici iz repertoara aticke crvenofguralne produkcije. Na Ira-
gmentu je sacuvan samo dio slikanoga ornamenta s prikazom krilate
osobe (zatiljak glave i rasireno krilo), pa je tesko identifcirati predoceni
lik iz grcke mitologije. Pored drugih krilatih bica crvenofguralni stil
najcesce koristi likove Nike i Erosa. Po razini kvalitete nalaz iz Prenja
spada u kategoriju bolje oslikanih vaza. U tehnoloskom i slikarskom
smislu Iragment iz Prenja blizak je slikarskom stilu druge polovice ili
kraja V. st. pr. Kr., a manje ili vece slicnosti, kako u oblikovanju krila,
nanosenju boja tako i po ukupnom dojmu, nalaze se na posudu te vrste u
gotovo svim dijelovima Sredozemlja, u zbirkama i muzejima diljem svi-
jeta.
20
Vecina nalaza datirana je u V. st. pr. Kr., od pocetka drugoga kvar-
tala, ali jedan dio pripada i crvenofguralnom stilu slikanja IV. st. pr. Kr.
17
Rastko VASIC, 'Prilog proucavanju grckog oruzja u Jugoslaviji, Godisnfak CBI,
br. 20/18, Sarajevo 1982., 7.
18
C. TRUHELKA, n. dj., 11., sl. 14; Z. MARIC, 'Grobovi ilirskih ratnika, T.4; Z.
MARIC, 'Reviziono iskopavanje, sl. 1, T.1,7-12; V. ATANACKOVIC-SALCIC,
'Prethodni izvestaj, 19. i d., T.5T.10.
19
B. COVIC, 'Praistorijska zbirka Franjevackog samostana na Humcu kod Ljubusko-
ga, 100 godina Mu:efa na Humcu (18841984), Ljubuski 1985., 58., T.III,6.
20
B. MARIJAN, 'Zeljezno doba, 96.-97.
32
Bosko Marijan
Drugi posebno znacajan nalaz koji indicira odnose sa Sredozemljem
broncana je oinohoa iz Radimlje (T.6,1). Ona pripada kompozitnoj, vi-
sedijelnoj broncanoj posudi s ljevkastim grlom, povisenom ruckom koja
je na donjoj strani imala oblik imitacije palmete, a na grlu je zavrsava-
la rozetom. Tehnoloski, to je posude radeno od vise sastavljenih, uklo-
pljenih dijelova. Svaki od dijelova (vrat s kljunom, rucka, rame, trbuh,
stopa) izraden je samostalno i naknadno sklopljen u cjelinu. Uz brojne
druge, manje ili vise slicne primjerke iz razlicitih vremena, najsrodniji
primjerak otkriven je u Novom Pazaru, a datiran je u prijelaz iz VI. u V.
st. pr. Krista.
21
Dosta slicne broncane posude otkrivene su u Krusevici
u Srbiji, zatim u Italiji (Tarquinia), u Francuskoj (Pertius) i Njemackoj
(Vilsingen).
22
S druge strane, u Grckoj i drugim zemljama otkriven je niz
nalaza keramickih posuda gotovo istoga oblika.
23
B. Bouloumie navodi
da su se takve oinohoe izradivale od vremena posljednjega kvartala VII.
st. pr. Kr. u Etruriji i da je upravo rijec o proizvodu etrurske, a ne grcko-
-rodoske provenijencije.
24
Oinohoa iz Radimlje, kao i primjerci iz Novo-
ga Pazara, Krusevice, Tarquinije, Pertiusa i Vilsingena, najbliza je dakle
etrurskoj proizvodnji, premda ne treba zanemariti i grcki utjecaj (Magna
Graecia) na sredisnju Italiju pa, prema tome, i njihovu grcko-etrursku
provenijenciju. Nalaz broncane oinohoe iz Radimlje (T.7,1) svakako je
rezultat odnosa i veza donje Neretve sa sredozemnim svijetom, ponaj-
prije odnosa sa zapadnom jadranskom obalom na kojoj je u to vrijeme
prevladavalo etrursko i grcko obrtnistvo.
Posljednjoj, protopovijesnoj Iazi razvoja kulture zeljeznoga doba
pripadaju i Iragmenti staklenih posudica s Gradine u Osanicima (T.6,5)
i Martinovica gomile u Hodovu. Trbusasti amIorisk najvjerojatniji je
oblik tih posudica od neprozirnog tamnoplavog stakla s ukrasima os-
trih valovnica svijetloplave i zute boje na trbuhu. Posebnim postupkom
21
Dorde MANO ZISI, Ljubodrag POPOVIC, 'Der Fund von Novi Pazar (Serbien), 50,
Bericht der Rmisch-Germanischen Kommission des Deutschen Archologischen
Instituts, FrankIurt 1971., 191.-209., T.61.
22
D. SREJOVIC, O. VUKADIN, n. dj., 10., 12., T.5,5; Bernard BOULOUMIE,
'Les tumulus de Pertius (Vaucluse) et les oenochoes Rhodiennes` hors d`Etrurie,
Gallia, br. 36/2, Paris 1978., 233.-240., fg. 12a, b.
23
Maja PAROVIC-PESIKAN, 'Ojnohoa iz Atenice i grupa kljunastih krcaga u unu-
trasnjosti Balkana, Starinar, br. 39, Beograd 1988., 35.-59.
24
B. BOULOUMIE, n. dj., 237.-240.; R. VASIC, 'Etrurska kostana kutija iz
jugozapadne Srbije i problem kasnoarhajskog importa na centralnom Balkanu,
Arheoloski vestnik, br. 43, Ljubljana 1992., 53. i d.
Protopovijesno doba u Hercegovini
33
oblikovanja posude i ukrasa nacinjena je uobicajena kombinacija.
25
Taj
tip staklenih posudica ponajprije je sluzio za drzanje etericnih tvari,
mirisnih vodica ili slicno, a analogije nalazu s Gradine u Osanicima i
Martinovica gomile zabiljezene su po cijelomu Sredozemlju, od Grcke,
Makedonije i Bugarske do Italije i Spanjolske.
26
Grckom kolonizacijom
te trgovinom morskim i kopnenim putovima luksuzna roba od VII. st.
pr. Kr. dospijeva i u gotovo sve rubne sredozemne krajeve, u mnoge
barbarske sredine. Staklene posudice datirane su posvuda u razdoblje od
VII. do V. st. pr. Kr., s tim da se u nesto izmijenjenom obliku (ponajprije
ukrasa) nastavljaju proizvoditi i u helenisticko doba. Nalazi s Gradine u
Osanicima (T.6,5) i Martinovica gomile po ukrasu pripadaju prijelaznoj
Iormi te se mogu siroko datirati u kraj V. ili u IV. st. pr. Kr. Svakako
odgovaraju vremenu sve snaznijega pritjecanja grcke importirane robe
na istocnojadransku obalu: pripadaju skupini istaknutih predmeta koji ce
taj kraj sve jace vezati uz sredozemni kulturni krug.
U protopovijesnoj Iazi zeljeznodobne kulture u V. i IV. st. pr. Kr. u
istocnoj Hercegovini najvazniji oblici materijalne kulture uglavnom su
dakle stranoga, sredozemnoga podrijetla. Naravno, i u V. i u IV. st. pr. Kr.
zapaza se stanovita domaca predaja utemeljena na prethodnom razvoju
kulture, ali sredozemni su oblici toliko prevladali da je ta komponenta
slabo zamjetna. U osnovi je rijec o sve jacem prodoru grcke kulture,
izravno iz Grcke i posredno preko juzne Italije. Razvoj i ekspanzija Ate-
ne ucinili su da je aticka roba preplavila sve rubne dijelove Sredozemlja
i Crnoga mora, a u tom smislu ni istocnojadranska obala sa zaledem nije
ostala izvan glavnih kulturnih i politickih zbivanja. Sto se istocne Her-
cegovine tice, zahvaljujuci prometnim osobinama i utjecaju vjerojatnih
grckih naseobina ili emporija (Narona i Epidaur), stvoreni su uvjeti za
prijam svih vaznijih tekovina razvijenih sredozemnih kultura. Zasigurno
su takve veze s razvijenim Sredozemljem djelovale na unutrasnji ustroj
drustva, proces diIerencijacije i izdvajanje plemenske aristokracije te
Iormiranje drugih drustvenih staleza, zatim na promjene u duhovnom,
vjerskom zivotu, dok je nedvojbeno da su i oblici materijalne kulture
u najvecoj mjeri dobili grcko-italski (etrurski) biljeg. U doticaju sa sre-
dozemnim kulturama vec izdvojeni vodeci sloj, neka vrsta plemenske
25
Sidney GOLDSTEIN, Pre-Roman and Earlv Roman Glass in The Corning Museum
of Glass, The Corning Museum oI Glass, New York 1979., 27. i d.
26
B. MARIJAN, 'Zeljezno doba, 97.-98.
34
Bosko Marijan
aristokracije, nabavkom luksuznih grckih proizvoda priskrbio si je jos
istaknutiji polozaj u drustvu.
Tijekom V. i IV. st. pr. Kr., stalnim utjecajima sredozemnih kultura,
postupno su stvoreni uvjeti za sve dublje i svestranije ukljucivanje u
mediteranski civilizacijski krug. Taj je proces dovrsen krajem IV. i u
III. st. pr. Kr., kada juzniji dio istocne Hercegovine, zbog geograIskoga
polozaja i prometnih svojstava, postaje dijelom grckohelenisticke kul-
ture od kraja IV. st. pr. Kr. Zdravko Maric smatra da je vrijeme od kraja
IV. do sredine I. st. pr. Kr. zapravo doba ilirskog heleni:ma na prostoru
ilirske drzave, dakle i na podrucju istocne Hercegovine.
27
Rana anticka
Iaza ili vrijeme posljednja tri stoljeca pr. Krista u istocnoj Hercegovini
izvanredno je zastupljeno na Gradini u Osanicima, od drugih istaknutijih
lokaliteta znacajni su nalazi otkriveni jos u Martinovica gomili u Hodo-
vu i Gradini u Prenju kod Stoca te jedinome hidroarheoloskom nalazistu
Desilo u Hutovu blatu (sl. 1). Dakako, utjecaj grckohelenisticke kultu-
re moguce je pratiti preko elemenata urbanizacije i graditeljstva, tipova
materijalne kulture, kao i pojedinih elemenata duhovne kulture.
Prapovijesna Gradina u Osanicima u posljednja tri stoljeca ili u
doba ilirskog heleni:ma postaje samo jedan, istina sredisnji dio aglome-
racije (sl. 2). Taj sredisnji ili akropolski dio u prapovijesti je bio organski
povezan s podgradinskim terasastim padinama, ali su sada oba prostora
dobila znacajne preinake. One su bile nuzne da bi naselje dobilo she-
mu kakvu zapravo redovito imaju grcki gradovi-polisi, a ta je shema
bila upotpunjena novim naseobinskim ili predgradinskim prostorom na
zaravni Banje (sl. 2). Dakako da je takvo prosirenje nastalo, prije sve-
ga, iz stvarnih unutarnjih potreba organizacije naseobinskoga prostora.
Drugim rijecima, od klasicne sheme gradinskih naselja u prapovijesti
(gradina podgradinske terasaste padine), Gradina u Osanicima dobiva
u helenisticko doba i treci, najmladi naseobinski dio na Banjama.
Na sredisnjem akropolskom prostoru smjesteni su najvazniji i naj-
reprezentativniji objekti javnoga, zacijelo vjerskoga i upravno-admini-
strativnoga karaktera (T.1,1).
28
Zato je taj dio s najpristupacnije istocne
strane bio branjen mocnim megalitskim obrambenim sustavom s dvojim
27
Z. MARIC, 'Helenizam i helenisticka umjetnost u Hercegovini, Materifali Save:a
arheoloskih drustava Jugoslavife, br. 20, Beograd 1985., 47.
28
Z. MARIC, 'Arheoloska istrazivanja Akropole ilirskog grada Daors.a na Gradini
u Osanicima kod Stoca, GZM, br. XXX/XXXI, Sarajevo 1977., 5.-99.
Protopovijesno doba u Hercegovini
35
gradskim vratima i dvije kule (T.1,2; T.2,1-2).
29
Ipak, i u tom najmanjem
naseobinskom prostoru gradnja novih sadrzaja (javni objekti proIanoga
i sakralnoga karaktera, svetista ili hramovi, gradska setalista, stubista i
druge komunikacije, cisterna itd.) nije potpuno ponistila neke dijelove
naslijedene iz prethodnih razdoblja, karakteristicne za gradinske susta-
ve u prapovijesti (T.1,1). Rijec je naime o Velikoj gomili smjestenoj na
najvisoj koti u samome sredistu akropolskoga prostora, odnosno o limit-
nome tumulu koji je u prapovijesti mogao biti u sluzbi obrane naselja
(promatracnica) ili posluziti za pokapanje istaknutih clanova zajedni-
ce, imati kultno ili vjersko znacenje.
30
Megalitski obrambeni zid graden
je od velikih kamenih blokova paralelopipeda slozenih u horizontalne
redove, uz dvije obrambene kule razmjestena su dvoja gradska vrata,
glavna uz jugozapadnu, pomocna uz sjeveroistocnu kulu (T.1,1-2; T.2,1-
2). Premda je kameni materijal za gradnju megalitskog zida vaden u
obliznjem kamenolomu sa sjeverne strane aglomeracije u Osanicima,
sasvim je sigurno da oblikovanje kamenih blokova, tehnika izvedbe i
arhitektonska rjesenja tog obrambenoga sustava imaju strano podrije-
tlo, nedvojbeno iz kruga grckohelenistickoga graditeljstva. U podizanju
obrambenoga sustava na Gradini u Osanicima glavnu su rijec morali
imati grcki arhitekti i majstori bez obzira na to koliko su u tom zamas-
nom poslu sudjelovali i domaci ljudi.
Sustav naseobinskih terasa na Gradini u Osanicima zauzima
gotovo sav raspolozivi prostor prisojnih padina juzno i jugozapadno od
dominantne akropole, a sluzio je uglavnom u svrhu gradnje stambenih,
gospodarskih i drugih javnih (prometnice i sl.) objekata (sl. 2). Ta dva
dijela ili segmenta gradinskih naselja naslijedena iz prapovijesti nikada
nisu bila u posebnoj opreci svaki je imao svoju ulogu i znacenje.
Vezani brojnim zajednickim interesima i ciljevima, fzicki povezani
vertikalnim i horizontalnim prometnicama, ti su prostori cinili jedinstvenu
naseobinsku cjelinu s vjerojatnom homogenom drustvenom zajednicom
uredenih odnosa glede uprave, gospodarskih ili vjerskih pitanja. Na
poseban nacin tu tezu potvrduje dugotrajnost opstanka takva modela
organizacije zivota na gradinskim naseljima, od pocetaka u eneolitiku
29
B. MARIJAN, 'Sjeveroistocna vrata u megalitskom zidu na Gradini u Osanicima,
Diadora, br. 18-19, Zadar 1997., 19.-46.
30
Mate SUIC, Anticki grad na istocnom Jadranu, Zagreb 1976., 67.; Brunislav MA-
RIJANOVIC, 'Zavrsna istrazivanja akropole na Gradini u Osanicima, GZM, br.
39, Sarajevo 1984., 20.-22.
36
Bosko Marijan
i ranom broncanom dobu pa sve do dolaska Rimljana, kada je taj sustav
naposljetku napusten, iako su neki istaknutiji gradinski polozaji i u to
vrijeme zadrzali barem obrambenu Iunkciju.
31
Predgradinski ili predakropolski prostor na zaravni Banje siri se
istocno i sjeveroistocno od megalitskog obrambenog zida na povrsini
od oko 15 ha (sl. 2). Na tom je prostoru razmjesten veliki broj razlici-
tih objekata, danas, nazalost, sacuvanih samo u temeljima. Taj najmla-
di dio naselja, nastao u helenisticko vrijeme, zapravo najbolje indici-
ra presudnu Iazu razvoja naselja na Gradini u Osanicima, a to je Iaza
prijelaza naselja iz ruralnoga, gradinskoga ili prapovijesnoga modela u
aglomeraciju protourbanoga (urbanoga) tipa grcke ili grckohelenisticke
provenijencije.
32
Raster naselja na Banjama, s organizacijom stambenih,
gospodarskih ili sakralnih objekata, projekcijom prometnica i slobodnih
prostora (trgova), nedvojbeno pokazuje plansko podizanje naselja ka-
kvo u prapovijesti istocnojadranske obale sa zaledem nije zabiljezeno.
Da su primijenjena nacela grcke gradogradnje, prije svega elementarna
ortogonalnost u odnosu na megalitski zid kao sigurnu polaznu tocku,
pokazuju zidovi objekta XXVII (sl. 2), a upravo zbog tog odnosa prema
megalitskom zidu taj i mnogobrojni drugi objekti na zaravni Banje
nedvojbeno su mladi. Ako je megalitski zid graden krajem IV. ili po-
cetkom III. st. pr. Kr., onda je naselje na Banjama mlade od tog vreme-
na. Naselje na Banjama organizirano je u nekoliko kvartova odijeljenih
prometnicama koje su redovito usmjerene na glavna gradska vrata ili
slobodni predakropolski prostor (agora). U tom su kontekstu gradska
vrata uz sjeveroistocnu kulu imala posebnu ulogu (T.1,1-2): u miru su
sluzila za nesmetan promet, ali im je najvaznija Iunkcija bila u pripremi
obrambene taktike u ratnim uvjetima.
33
U svakom slucaju, odnos obje-
kata i prometnica na Banjama prema megalitskom bedemu i akropoli
znakovit je u kronoloskom smislu, ali i u smislu vaznosti pojedinih di-
jelova ili cjelina aglomeracije na Osanicima u helenisticko doba. Treba
jos napomenuti da objekti na Banjama u prvome redu sluze u stambene
31
M. SUIC, n. dj., 77.-78.
32
B. MARIJAN, 'Gradina u Osanicima (naseobinski okviri i problemi arheoloskih
istrazivanja), Hercegovina, br. 6-7 (14-15), Mostar 2000./2001., 7.-29.; N. CAM-
BI, 'Arheoloski pogled na probleme istrazivanja, konzervacije, rekonstrukcije i pre-
zentacije ilirskog naselja na Osanicima, RFFZd, br. 19, Zadar 1993., 37.-60.
33
B. MARIJAN, 'Sjeveroistocna vrata, 19.-46.
Protopovijesno doba u Hercegovini
37
i gospodarske (obrtnistvo) svrhe, ali se na pojedinim dijelovima nalaze
zdanja javnoga (sakralnoga) karaktera, kao i prostor za manju nekro-
polu.
Osim Gradine u Osanicima, u istocnoj Hercegovini primjere grcko-
ga ili grckohelenistickoga graditeljstva nalazimo u Martinovica (Dubac)
gomili u Hodovu kod Stoca (T.3,1-2).
34
Nazalost, na tom znacajnom lo-
kalitetu nikada nisu obavljana arheoloska istrazivanja, a devastacija, kao
u posljednjem ratu, nije manjkalo. Martinovica gomila ima slicnu shemu
naselja poput one na Gradini u Osanicima (akropola s limitnim tumu-
lom, podgradinske terasaste padine na prisojnim juznim stranama te
obrambeni zid s istocne strane). I teren s istocne strane dijelom je slican
predakropolskom prostoru Banje pa ce neka buduca istrazivanja mozda
potvrditi slicnost naseobinskih rastera i u tom segmentu na Gradini u
Osanicima i Martinovica gomili. Danas vidljivi obrambeni zid graden je
kombinacijom tradicionalnih tehnika karakteristicnih za gradinska nase-
lja te tehnikom svojstvenom grckomediteranskom graditeljstvu. Najveci
dio zida na strmim padinama graden je od neobradenih kamenih blokova
slozenih u nepravilne redove na klasican nacin gradnje gradinskih bede-
ma prapovijesnoga doba na istocnojadranskoj obali. Zid je projektiran u
cik-cak putanji, sto je zacijelo bilo vazno kako za obranu naselja, tako i
za njegovu stabilnost na strmim padinama. S druge strane, sredisnji dio
tog zida uz limitni tumul (gdje je zasigurno bio ulaz u akropolski prostor)
graden je pomno obradenim kamenim blokovima poligonalnog oblika,
a ta je tehnika u prvome redu karakteristicna za grckomediteransko gra-
diteljstvo. Pokretni arheoloski materijal na Martinovica gomili, poput
Gradine u Osanicima, pripada kako prapovijesnim razdobljima, tako i
vremenu helenizacije istocnojadranske obale; moze se dakle svrstati u
gore navedenu protopovijesnu (V. i IV. st. pr. Kr.) Iazu razvoja kulture,
kao i u doba ilirskog heleni:ma (III.I. st. pr. Kr.).
U istocnoj Hercegovini valja zabiljeziti jos nekoliko znacajnih
lokaliteta koji su dali zanimljiv pokretni materijal grckomediteranskih
obiljezja iz protopovijesne i ranoanticke Iaze, poput Gradine u Prenju,
Gradca i Vidica guvna u Vranjevu Selu kod Neuma te hidroarheoloskoga
nalazista Desilo u Hutovu blatu (sl. 1). Posebno mjesto ima Gradina u
Prenju s materijalom iz prapovijesti, ali i materijalom iz vremena kada
34
B. MARIJAN, 'Naseobinski obrambeni sustavi helenistickog doba u stolackom
kraju, Humski :bornik IJ, Zagreb Stolac 1999.
38
Bosko Marijan
se odnosi s mediteranskim svijetom sve vise produbljuju. To je nalaziste,
po slicnom modelu kao na Martinovica gomili, s istocne, pristupacnije
strane opasano obrambenim zidom u cik-cak crti. Zid je graden na
tradicionalan nacin karakteristican za prapovijesno doba. I Gradina u
Prenju ima limitni tumulus.
35
Osim prapovijesnoga pokretnog materijala,
na tom je nalazistu otkriven i materijal apulske geometrijske (daunijske)
keramike, zatim vec spomenuti nalazi grckog arhajskog, klasicnog te
helenistickog doba (T.6,4). Iz Gradca kod Neuma potjece materijal
koji cuva Zemaljski muzej u Sarajevu, a pripada vremenu helenizacije
istocnojadranske obale,
36
kao i dobar dio nalaza iz podvodnoga nalazista
Desilo u Hutovu blatu.
37
Nedavno je na lokalitetu Vidica guvno u
Vranjevu Selu kod Neuma zastitno istrazena skupna grobnica s nalazima
kaciga grcko-ilirskoga tipa s kojima je otkriven i drugi pokretni materijal
nedvojbenih grckomediteranskih obiljezja (keramicko posude, nakit i
sl.).
38
Razvoj kulture zeljeznoga doba u zapadnoj Hercegovini pratimo
u okviru delmatske kulture ili srednjodalmatinske kulturne skupine.
39

U zapadnoj Hercegovini utjecaji Sredozemlja, iako u manjoj mjeri,
jasno su prepoznatljivi na nekoliko nalazista tijekom cetvrte i pete Iaze
zeljeznodobne kulture. Nazalost, vecina nalaza potjece iz nesigurnog
konteksta, okolnosti otkrica najcesce su nepoznate, ponekad cak i
samo nalaziste, pa je tesko odrediti njihovo kulturno i kronolosko
mjesto. Starijoj protopovijesnoj Iazi ili pretezito vremenu V. i IV. st. pr.
Kr. najvjerojatnije se moze pripisati jedan objekt u Gorici kod Gruda
u kojem je otkriven veliki broj pokretnih nalaza, od oruzja do nakita
(T.7,1-2).
40
U strucnoj literaturi postoji dvojba o karakteru tog objekta
je li rijec o skupnoj grobnici ili zdanju sakralnoga (hram, svetiste)
35
B. MARIJAN, 'Protohistorijski nalazi s Gradine u Prenju, GZM, br. 42-43, Sara-
jevo 1989., 61.-71.
36
B. MARIJAN, 'Grobni prilozi iz Graca kod Neuma, GZM, br. 42-43, Sarajevo
1989., 35.-59.
37
V. ATANACKOVIC-SALCIC, 'Arheoloska nalazista na podrucju Hutova blata,
Tribunia, br. 1, 1981., 11.-26.
38
I. MILICEVIC-CAPEK, n. dj., 139.-144.
39
S. BATOVIC, 'Dalmatska kultura, 5.-60.; B. COVIC, 'Srednjodalmatinska gru-
pa, 442.-480.
40
C. TRUHELKA, 'Dva prehistorijska nalaza iz Gorice (ljubuskog kotara), GZM,
br. XI, Sarajevo 1899., 339.-396.; B. COVIC, Od Butmira do Ilira, Sarajevo 1976.,
252.-254.
Protopovijesno doba u Hercegovini
39
znacenja? Danas je na to pitanje gotovo nemoguce odgovoriti; mislim da
je mnogo vjerojatnija pretpostavka da je rijec o svetistu starosjedilackog
stanovnistva bez obzira na to sto su u njemu otkriveni predmeti koji
u znacajnom dijelu imaju grckomediteranska obiljezja. Iako izvan
konteksta, vjerojatno se vremenu V. i IV. st. pr. Kr. mogu pripisati i nalazi
grcko-ilirskih kaciga ne samo iz svetista u Gorici, nego i iz Drinovaca,
Gruda i Radisica, kao i nalazi sitne plastike iz Sovica kod Gruda te
Studenaca kod Ljubuskoga (T.7,3),
41
zatim neki nalazi iz Posuskoga
Gradca i Batingrada kod Posusja.
42
Posebno mjesto ima gradinsko nalaziste Zvonigrad u Gornjem Po-
logu kod Mostara (T.4,1-2; T.5,1-2).
43
Nazalost, ni na tom nalazistu nije
bilo istrazivanja, pokretni arheoloski materijal slabo je poznat, ali ce vje-
rojatna buduca istrazivanja pokazati uobicajeni kronoloski okvir (pra-
povijest protopovijest). Rijec je o izvanrednu polozaju koji dominira
ponad Mostarskoga blata, a u neposrednoj blizini nalazi se jedno malo
krsko polje kao vazan prirodni resurs za egzistenciju tamosnje prapovije-
sne i protopovijesne zajednice (T.4,1-2). Shema organizacije prostora je
poput vecine drugih gradinskih polozaja na dominantnim kotama na-
lazi se limitni tumul, obrambeni kameni zid, a podgradinske naseobinske
terasaste padine smjestene su na prisojnim juznim padinama; u blizini
se nalazi potok. Ipak, u odnosu na Gradinu u Osanicima ili Martinovica
gomilu, dispozicija obrambenoga zida nesto je drukcija, ponajprije zbog
terenskih okolnosti naime, taj se zid na Zvonigradu nalazi sa zapadne,
najpristupacnije strane. Poput obrambenih zidova na Martinovica go-
mili ili Gradini u Prenju, zid u strmijim dijelovima na juznoj strani ima
cik-cak kretanje, no ono sto Zvonigrad cini posebnim jest na nekim di-
jelovima sacuvan megalitski, zapravo pseudomegalitski obrambeni zid
u dvije inacice (T.5,1-2). Prvi primjer, dio zida u blizini njegova zavrset-
ka na sjevernoj strani oponasa megalitski zid s poligonalnim kamenim
blokovima na Martinovica gomili, no taj je zid po mnogocemu drukciji
blokovi su s vanjske strane ravno okresani, u konstrukciji zida blokovi
41
B. COVIC, Od Butmira do Ilira, 265.-267.
42
Duro BASLER, Gojko KRALJEVIC, 'Gradina (Grad), 'Gradac, 'Posusje, Ar-
heoloski leksikon Bosne i Hercegovine (dalje: ALBH), tom 3., Sarajevo 1988., 264.;
Pero OREC, B. COVIC, 'Velika gradina (Batingrad), 'Batin, 'Posusje, ALBH,
tom 3., Sarajevo 1988., 277.
43
Z. MARIC, 'Prahistorijska i protohistorijska utvrdenja na podrucju Daorsa, Po-
sebna i:danfa CBI, br. 24/6, Sarajevo 1975., 108.-109., T.III,1-6.
40
Bosko Marijan
cine samo vanjsku plohu (unutrasnjost je ispunjena sitnijim kamenjem i
zemljom poput pravih prapovijesnih gradinskih zidova), uz poligonalne
blokove zastupljeni su i paralelopipedi (T.5,1). Drugi primjer, dio zida
na prvim dijelovima strmine u cik-cak Iormi zapravo oponasa megalitski
zid na Gradini u Osanicima. Veliki kameni blokovi (nepravilnih rubova,
pa je tesko govoriti o paralelopipedima) poslozeni su u kakve-takve ho-
rizontalne redove, no njihova je obrada ostala na primarnoj razini, a do-
dirne povrsine nepravilne (T.5,2). Premda se na Zvonigradu danas mogu
vidjeti veliki pomno obradeni kameni blokovi (s rubnjacima ili anatiro-
zama) koji razinom izvedbe ne zaostaju mnogo za primjerima s Gradine
u Osanicima, ipak je obrambeni zid u Zvonigradu samo nespretna imi-
tacija osanickoga megalitskog zida. Naravno, u tom kontekstu mogu se
postaviti pitanja tko je i kada gradio pseudomegalitski zid u Zvonigradu.
Mislim da nema previse dvojbi oko razrjesenja tih pitanja. Gotovo je
sigurno da je i jedna i druga inacica pseudomegalitskog zida na Zvoni-
gradu mlada od odgovarajucih uzora na Martinovica gomili u Hodovu
i Gradini u Osanicima kod Stoca, a to znaci da pripadaju helenistickom
dobu. Jednako je vjerojatno da su autori ili graditelji kamenoga zida na
Zvonigradu domaci majstori koji su bili upoznati s grckohelenistickim
tehnikama gradnje, mozda netko od domacih ljudi iz stolackoga kraja
koji su sudjelovali u gradnji osanickoga zida pod vodstvom grckih arhi-
tekata i majstora, ili pak netko tko je osobno vidio obrambene zidove na
Gradini u Osanicima i Martinovica gomili.
S obzirom na polarizaciju Hercegovine na istocnu i zapadnu u kul-
turnom smislu u protopovijesno doba, potrebno je na kraju reci jos neko-
liko rijeci i o etnickim pitanjima. U rjesavanju slozenih pitanja etnoge-
neze i identifciranja plemena i naroda koji su nastavali istocnojadransko
podrucje sa zaledem u protopovijesno doba zapravo nam mogu posluziti
tri vrste izvora: materijalna kultura, lingvisticka grada te podaci antickih
pisaca. Dugovremeni etnogenetski proces od eneolitickog, svakako od
ranog broncanog doba, zavrsne je Iaze zasigurno imao u kasnom bron-
canom i ranom zeljeznom dobu.
44
Istrazivanja su pokazala da je tako
bilo u vecini podrucja od Istre do Albanije, gdje se najkasnije u rano
zeljezno doba moze govoriti o etnokulturnim sredinama Histra, Liburna,
44
Alojz BENAC, 'Prediliri, Protoiliri, Prailiri neki novi aspekti, Balcanica, br. 8,
Beograd 1977., 1.-14.
Protopovijesno doba u Hercegovini
41
Japoda ili Autarijata itd.
45
Zacijelo je tijek etnogenetskoga razvoja bio
slican i na podrucju Hercegovine, premda je situacija u tom smislu slo-
zenija, a mora se jos naglasiti da podrucje Hercegovine ne treba gledati
izolirano u njezinim danasnjim geograIskim okvirima. Naime, istocna
Hercegovina cini cjelinu s juznodalmatinskim primorjem kulturno, pa i
u etnicki (u sirem smislu), dok je zapadna Hercegovina usko vezana uz
srednjojadransku obalu te sredisnji delmatski prostor na Duvanjskom,
Livanjskom i Glamockom polju, takoder kulturno i etnicki.
Kontinuitet materijalne kulture u zapadnoj i istocnoj Hercegovi-
ni potvrduje da tijekom zeljeznoga ili protopovijesnoga doba nije bilo
znacajnijih promjena, pa se i u etnickom smislu moze govoriti o konti-
nuitetu. S druge strane lingvisticka grada, prije svega onomasticki ma-
terijal, posluzio je R. Katicicu da utvrdi imenska podrucja na citavoj
istocnojadranskoj obali sa zaledem, pa po toj gradi istocna Hercegovina
pripada fugoistocnom imenskom podrucfu, a zapadna Hercegovina dije-
lom jugoistocnom, dijelom srednfodalmatinskom imenskom podrucfu.
46

Treba naglasiti da fugoistocno imensko podrucfe pripada ilirskom etnic-
kom kompleksu, a srednjodalmatinsko ima vise slicnosti s panonskim
imenskim podrucfem negoli jugoistocnim, odnosno ilirskim podrucjem.
Dakle, ako su povijesno poznata plemena ili narodi u istocnoj Hercego-
vini pripadali ilirskom etnickom kompleksu, onda zajednice s prostora
zapadne Hercegovine pripadaju uglavnom delmatskom kulturnom i et-
nickom krugu.
U istocnoj Hercegovini nije moguce identifcirati jedan etnonim
ili barem vodece pleme odnosno narod poznat antickim piscima,
poput Histra, Liburna, Japoda ili Autarijata. Dakako, to ne znaci da u
povijesnim vrelima nisu zabiljezene i zajednice istocne Hercegovine
i juzne Dalmacije, no nijedno povijesno poznato pleme ili narod nije
zauzimalo sve to relativno malo podrucje. Na temelju podataka antickih
pisaca podrucje istocne Hercegovine (i juzne Dalmacije) nastavalo je
nekoliko manjih plemena odnosno naroda.
47
Tako su Plereji drzali veci
45
S. CACE, 'Prilozi proucavanju politickog uredenja naroda sjeverozapadnog Iliri-
ka, RFFZd, br. 18, Zadar 1979., 47.
46
Radoslav KATICIC, 'Suvremena istrazivanja o jeziku starosjedilaca ilirskih pro-
vincija, Posebna i:danfa CBI, br. 4/1, Sarajevo 1964., 15. i d.
47
Ivo BOJANOVSKI, 'Ilirska plemena u istocnoj Hercegovini i njihov smjestaj,
Tribunia, br. 9, 1985., 7. i d.; Marin ZANINOVIC, 'Pomorstvo Ardijejaca, temelj
njihove moci, Opuscula arcaheologica, br. 16, Zagreb 1992., 103. i d.
42
Bosko Marijan
dio obalnoga pojasa s poluotokom Peljescem te dio Trebinja, Vardeji
su bili jugozapadni susjedi Daorsa, Glinditioni su na Nevesinjskome,
Melkumani na Gatackome i Deramisti na Dabarskome polju, a Naresiji
sjevernije od Mostara (sl. 1). Daorsi su zauzimali prostor od Bijeloga
polja kod Mostara do Popova polja u visini Slanoga.
48
Najvise je
podataka o Daorsima o kojima se, kao stanovnicima stolackoga kraja,
gomilaju vijesti u zadnja tri stoljeca pr. Kr. Ne dvojeci da je slicno bilo
i u ranijim prapovijesnim razdobljima, ipak, od prvih znacajnijih dodira
s grcko-italskim krugom tijekom VI. st. pr. Kr. povijest i kultura Daorsa
sve je vise vezana uz Sredozemlje, a od III. st. pr. Kr. stolacki kraj
kulturno postaje dio tog svijeta. Na ilirsko podrijetlo, primjerice Daorsa,
upucuju i podaci starih pisaca: po Apijanu su oni prvi potomci Ilirija, a
Livije navodi i Daorse medu onim Ilirima koji su nakon rimske pobjede
nad Gencijem dobili povlastice.
49
U to vrijeme vec se moze govoriti i
o Iormiranju plemenskih saveza, zapravo i drzavnoga ustrojstva u koji
su usle manje plemensko-teritorijalne jedinice slicnih narodnosnih
svojstava.
50
Naravno, danas nije u potpunosti poznato kakav je primjerice
bio status Daorsa i drugih istocnohercegovackih te juznodalmatinskih
plemena u ilirskoj drzavi kao najznacajnijoj drzavnopolitickoj pojavi na
juznome Jadranu.
51
S druge strane, snazan delmatski savez na srednjem Jadranu sa zale-
dem, odnosno savez plemenskih zajednica, najvjerojatnije je apsorbirao
i zajednice koje su zivjele u zapadnoj Hercegovini. Moglo bi se zapravo
reci da su plemena zeljeznoga i protopovijesnoga doba u zapadnoj Her-
cegovini u najmanju ruku bliska delmatskom etnickom identitetu te da
su, vjerojatno, govorila jezikom bliskim ili razumljivim Delmatima. Tu
bliskost, pa i jedinstvo, na osobit nacin potvrduje arheoloska grada.
U osvrtu na protopovijesno i ranoanticko doba u Hercegovini treba
istaknuti sljedece zakljucke. U V. i IV. st. pr. Kr. podrucje Hercegovine
48
Z. MARIC, 'Daorsi. Ime, teritorija i etnicka pripadnost plemena Daorsi, Godis-
nfak CBI, br. 10/8, Sarajevo 1973., 115., 123.; I. BOJANOVSKI, n. dj., 11.
49
Z. MARIC, 'Daorsi, 115.-116.; R. KATICIC, 'Enhelejci, Godisnfak CBI, 15/1,
Sarajevo 1977., 34.
50
S. CACE, 'Prilozi proucavanju, 47.-48.; I. BOJANOVSKI, n. dj., 9.-10.; B. CO-
VIC, 'ber die Struktur der Viehzucht im nordwestlichen Balkan wrend der Bron-
ze- und Eisenzeit, Godisnfak CBI, br. 28/26, Sarajevo 1990., 33.
51
Fanula PAPAZOGLU, 'Poreklo i razvoj ilirske drzave, Godisnfak CBI, br. 5/3,
Sarajevo 1967., 123., 139.-144.
Protopovijesno doba u Hercegovini
43
intenzivno uspostavlja vezu sa sredozemnim kulturnim krugom, tada
zavrsava i zeljezno doba u smislu ustaljenih predodzbi o tom razdoblju,
postupno se napustaju sadrzaj i osobine tradicionalnoga prapovijesnog
kulturnog stvaralastva. Napustanje dugovjeke predaje u istocnoj Her-
cegovini nastaje onoga trenutka kada se, krajem IV. i pocetkom III. st.
pr. Kr., na Gradini u Osanicima gradilo protourbano (urbano) naselje
sa svim osobinama helenistickih centara od Grcke i juzne Italije do
Albanije, primorske Crne Gore i srednje Dalmacije. Podrucje zapadne
Hercegovine imalo je nesto drukciji kulturni razvoj. Premda su i tamo
zabiljezeni sredozemni utjecaji od V. stoljeca pr. Kr., zapadna je Herce-
govina vise orijentirana prema tradicionalnim prapovijesnim sadrzajima
u okviru delmatske kulture zeljeznoga doba.
44
Bosko Marijan
Sl. 1. Janifa nala:ista protopovifesnoga doba u Hercegovini
Protopovijesno doba u Hercegovini
45
Sl. 2. Gradina u Osanicima naseobinske cfeline
46
Bosko Marijan
T.1. Gradina, Osanici, Stolac - tlocrt akropole i pogled na
megalitski :id (i:radio S. Kudra)
Protopovijesno doba u Hercegovini
47
T.2. Gradina, Osanici, Stolac - megalitski :id i gradska vrata
tifekom istraivanfa (snimio C. Raic)
48
Bosko Marijan
T.3. Martinovica gomila, Hodovo, Stolac - megalitski :id (snimio B.
Marifan) i tlocrt gradine (snimila i i:radila J. Bunfevac)
Protopovijesno doba u Hercegovini
49
T.4. Zvonigrad, Gornfi Polog, Mostar - gradinsko naselfe u
ambifentu (snimio B. Marifan)
50
Bosko Marijan
T.5. Zvonigrad, Gornfi Polog, Mostar - pseudomegalitski :idovi
(snimio B. Marifan)
Protopovijesno doba u Hercegovini
51
T.6. Arheoloski nala:i i: Radimlfe (1-3), Gradine u Prenfu (4) i Gradine u
Osanicima kod Stoca (5) - snimili C. Raic i M. H. Ceman
52
Bosko Marijan
T.7. Arheoloski nala:i i: Gorice kod Gruda (1-2) i Studenaca kod Lfubuskog
(3) - prema C. Truhelki i B. Covicu
Protopovijesno doba u Hercegovini
53
THE PROTO-HISTORIC ERA IN HERZEGOVINA
Bosko MARIJAN
Faculty oI Humanities and Social Sciences
Osijek
Republic oI Croatia
The Eastern Adriatic seaboard Irom Istria in the north to Albania in
the south had dynamic relations with the Mediterranean world oI the Ae-
gean or Apennine cultural spheres, which in this context also certainly
included the territory oI today`s Herzegovina. One need not stress the
signifcance oI the Neretva River`s lower course and delta in the creati-
on oI cultural contacts Irom the earliest periods oI history, particularly
in the last one thousand years oI proto-historic. The territory oI today`s
Herzegovina was polarized during the proto-historic era, so that eastern
Herzegovina belonged to the south Adriatic complex with the strongest
ties oriented toward Albania and Greece on the one hand, and Apulia and
southern Italy on the other, while western Herzegovina was at the time
part oI the central Adriatic complex, and it had less signifcant contacts
with the Mediterranean world, generally with Apulia and southern Italy.
This division oI Herzegovina into west and east in the cultural sense
was geographically clearly defned by the Neretva River. Finally, it is
also worthwhile noting that the interior, highland or peripheral Herze-
govina (Prozor-Rama, Konjic, Gacko and Nevesinje) constitutes an area
in which no archeological material with Mediterranean Ieatures has yet
been Iound.
The proto-historic era in Herzegovina may be divided into two
phases, an older or proto-historic phase which corresponds to the fIth
and Iourth centuries BC, and the younger or Hellenistic phase (Early
Antiquity) Irom the fnal decades oI the third century BC. Today a
rather high number oI sites in Herzegovina with fnds reecting Graeco-
Mediterranean Ieatures are known. The best illustration oI cultural
development in the proto-historic era and Early Antiquity are provided
by fnds with Mediterranean Ieatures, oI Greek or Italic (Etruscan)
provenance, in eastern Herzegovina, such as those Irom Gradina in
Osanici, Radimlja and Gradina in Prenje, Martinovica gomila in Hodovo,
near Stolac, Gradac and Vidica guvno in Vranjevo Selo near Neum,
54
Bosko Marijan
Grebnice and Grudine in Uksici in the Ljubomirsko feld and Plana and
Kacanj at Bileca. In western Herzegovina in the context oI the Graeco-
Mediterranean inuences, one may count the fnds Irom Posuski Gradac
and Batingrad at Posusje, Gorica, Sovici and Drinovci at Grude, and
then Studenci at Ljubuski and Zvonigrad in Gornji Polog near Mostar
(Fig. 1).
Key words: eastern and western Herzegovina, end oI proto-historic,
proto-historic era and Early Antiquity, Graeco-Mediterranean inuen-
ces, urbanization, construction, currency, literacy.