literature i arhivskog gradiva, kazalima imena i mjesta, te opirnim saecima na engleskom i talijanskom. Kao prilog, uvrteno je nekoliko cjelovitih zapisnika iz istranih postupaka koje je vodila mletaka inkvizicija. Napisano jasno i pregledno, ovo djelo nesumnjivo zasluuje da pronae put do ireg kruga itatelja. Relja Seferovi Lovorka orali, Iz prolosti Boke: odabrane teme. Samobor: Meridijani, 2007., 306 str. Deseta knjiga Lovorke orali, povjesni- arke posveene obradi tema vezanih uz jadran- ske migracije, u veoj je mjeri usredotoena na prolost jednog prostora, ljudi koji su ga nase- ljavali i ljudi koji su se iz njega iseljavali. Ova je knjiga u prvom redu posveena ivotu boko- kotorskih Hrvata, istaknutim duhovnim i svje- tovnim osobama s tog prostora, te migracijama iz Boke u Mletke u razdoblju od 15. do 17. stoljea. Teme su u knjizi obraene problemski i u velikoj mjeri predstavljaju rezultate ranijih autoriinih istraivanja, razasute po brojnim radovima u hrvatskoj, crnogorskoj i slovenskoj periodici. U uvodnome dijelu knjige (str. 9-20) auto- rica daje osvrt na dosadanje rezultate historio- grafije, posebno hrvatske, o prolosti hrvatske zajednice u Boki, te upozorava na nerazmjer izmeu obilja sauvane arhivske grae i slabe zastupljenosti bokeljskih tema u historiografiji. No, ne zaustavlja se samo na prikazu stanja i kritici, ve donosi i smjernice za daljnja is- traivanja. Na temelju dosad iskazane auto- riine upornosti i temeljitosti u istraivanjima, za oekivati je da predstavljene smjernice nee ostati na papiru, ve e u skoroj budunosti re- zultirati veim brojem novih radova. Knjiga je koncipirana u tri odijeljene, ali tematski i sadrajno povezane cjeline, unutar kojih se grana vie poglavlja i potpoglavlja. Prva od tih cjelina nosi naslov Iz drutvene i vojne povijesti Boke (21-74). U njoj je posebna vanost dana udjelu Bokelja, kako pojedinaca, tako i znaajnih obitelji, u mletako-turskim ratovima u 17. stoljeu. Prema zakljuku auto- rice, upravo je taj vojno-pomorski angaman, viestruko iskazan sudjelovanjem bokeljskih postrojbi na bojitima od Jadrana do Levanta, pridonio ugledu bokeljskih gradova (posebno je istaknut primjer Perasta), a u konanici je kapi- taliziran na opoj (uzdizanje bokeljskih gradia u samostalne komune, brojne gospodarske po- vlastice i dr.) i pojedinanoj (dodjeljivanje broj- nih odlija i naslova zaslunim pojedincima) razini. Upravo u to doba, bremenito tekim i dugotrajnim ratovima, Boka kotorska gradi pre- duvjete za gospodarski i kulturni prosperitet u XVIII. stoljeu (21). Cjelina obuhvaa etiri istraivaka priloga, od kojih je prvi posve - en povijesti Boke u vrijeme Morejskoga rata (1684-1699), drugi ulozi Peratana u mletako- turskim ratovima (15-17. st.), trei kavaljerima iz kotorskog plemikog roda Bolica, a etvrti admiralu Bokeljske mornarice Tripunu Luko- viu iz Prnja. Druga je cjelina posveena vjerskom ivotu i nekim istaknutim duhovnim osobama (75- 137). Povijest Boke obiluje znamenitim duhov- nim osobama, a u ovoj knjizi posebno su obrae- ni ivotopisi trojice duhovnih uglednika. Rije je o Kotoraninu Mihovilu Cisilli, opatu Sv. Jur ja pred Perastom (1605-1647), Perataninu Andriji Zmajeviu, barskom nadbiskupu i cr- kvenom piscu (1628-1694), te kotorskom bisku- pu Marku Antunu Gregorini (1735-1815). Ove su osobe svojim djelovanjem bile povezane i sa irim istonojadranskim prostorom, pa njihovi ivotopisi ukazuju i na znaaj koji je bokeljski prostor imao za hrvatsku povijest u cjelini. Uz ivotopise, obraene su i njihove oporuke, koje su u sva tri sluaja objavljene kao prilozi. Zad- nji dio ove cjeline posveen je vezama duhovnih osoba iz Kotora s Mlecima. Uloga Bokelja u ivotu hrvatske zajednice u Mlecima i u ivotu Mletaka openito, de- taljnije je obraena u poglavlju Bokelji u Mlet- cima (138-246). Proces iseljavanja iz Boke u Mletke od srednjega vijeka do suvremenog doba osvjetljavaju brojni arhivski izvori. Vano je napomenuti da su Kotorani u Mlecima bili naj- brojnija zaviajna skupina hrvatskih iseljenika, 381 Anali Dubrovnik 46 (2008) a po imovini i statusu ujedno i najelitniji dio te dijaspore. Mnogi su bokeljski kapetani i trgov- ci igrali znaajnu ulogu u ivotu Mletaka, a upravo su Bokelji bili utemeljitelji i predvod- nici ugledne hrvatske bratovtine Sv. Jurja i Tripuna. Prvi od priloga u ovom dijelu obrauje iseljavanje iz Herceg-Novoga u Mletke, a drugi ulogu rodova iz Dobrote u ivotu bratovtine Sv. Jurja i Tripuna. U treem nas autorica upo- znaje s predstavnicima hrvatske iseljenike elite, bokeljskim suprunicima Stjepanom Tartarom i Helenom Bojko (16. st.). Ovo poglavlje zatvara prilog u kojem je predstavljen ugledni dobrot ski kapetan, trgovac i mecena, Pavao urov Ka- menarovi (1696-1787). Zavrni dio knjige ine zakljuci na hrvatskom, engleskom i talijan- skom jeziku (233-246), a knjiga je opremljena i popisima izvora i literature (247-269), te kaza- lima osoba, toponima i etnonima (270-303). Knjiga Lovorke orali Iz prolosti Boke moda ne predstavlja jedinstvenu i zaokruenu cjelinu, ali skree pozornost upravo na one teme koje su bez pravog razloga dosad bile zanema- rene u historiografiji, na teme koje oslikavaju vrlo bogat i zanimljiv ivot kraja bremenita vjer- skim i etnikim gibanjima, sukobima, susretima i proimanjima. Boka kotorska doista je po- druje prevrijedne batine koja svojim znatnim dijelom pripada hrvatskoj povijesti i kulturi, a ova knjiga predstavlja niz izuzetnih minijatura koje barem dio te batine nastoje oteti zaboravu. Zdravka Jelaska Marijan Povijesni prilozi 33 (2007), Hrvatski institut za povijest, Zagreb, 394 str. U izdanju Hrvatskog instituta za povijest u Zagrebu je krajem 2007. godine objavljen tride- set i trei po redu broj asopisa Povijesni prilozi u kojem se nalazi osam izvornih znanstvenih radova, dva pregledna i jedan struni rad. Prvi je rad Pop Tjehodrag i njegov natpis (str. 9-32) troje autora, Marije Mari, Marinke imi i Ante kegre. U njemu je rije o natpisu pisanom na crkvenoslavenskome jeziku hrvatske redakcije, na kojem se spominje pop Tjehodrag i njegovih pet umorenih sinova. Natpis je pro- naen 2003. godine tijekom sustavnih arheo- lokih istraivanja na lokalitetu jugozapadno od Livanjskog polja i jedan je od najstarijih nat- pisa pisanih hrvatskom irilicom. Autori, koji su i sami sudjelovali u arheolokim istraiva- njima tog epigrafikog spomenika, analiziraju jezik i grafiju te donose transliteraciju, trans- kripciju i prijevod teksta natpisa na suvremeni hrvatski jezik. U radu O poloaju i funkciji upana u hr- vatskim srednjovjekovnim vrelima od 9. do 16. stoljea (33-102) Franje Smiljania ana lizira se poloaj upana u sklopu Hrvatskog Kraljevstva u ranom srednjem vijeku. Kroz priz mu crkvenih i politikih zbivanja u to doba takoer se iznosi znaaj koji su upani imali kao obnaatelji vi- soke dravne asti, jer su predstavljali kraljeve odanike (fideles) i kao takvi mogli ubirati po- reze i odluivati o pravnim pita njima u zemlji. Na temelju saznanja iz izvora (poput Ljetopisa popa Dukljanina ili Supetarskog kartulara) ana- liziraju se i druge asti koje su imali upani. Takoer se sagledava poloaj kra ljevskoga u- pana u vrijeme ugarsko-hrvat skih kraljeva, nji- hova uloga u kneevskim vla stelinstvima, grad- skim komunama, seoskim bra tovtinama i bis- kupskim vlastelinstvima. Ugled koji su upani imali u to vrijeme autor je pri kazao kroz simbol relikvijara ninskih upana, koji nije samo oznaavao ugled te slube, ve i bio pokaza- teljem drutvenog poloaja upana-vlastelina prema onima koji su mu bili podre eni. Socijalna topografija Trogira u 14. st. (103-193) rad je troje autora, Mladena Andreisa, Irene Benyovsky Latin i Ane Plosni kari. To je nastavak njihova istraivanja drutvenih okol- nosti u Trogiru u 13. st. Cilj im je analizu pove- zati i sa sauvanim dokumentima iz 15. st. Auto- ri iznose materijalnu sauvanost izvora i struk- turu promatrane grae. Donose sliku demograf- skih gibanja u 14. st. te vrstu nekretnina u gradu Trogiru i njegovoj okolici kroz imovinsko-pravni apekt i utjecaj politikih prilika na posjedovne odnose u to doba. U dodatku rada nalaze se dosad objavljeni i neobjavljeni dokumenti iz 14. st. koji spominju nekretnine u Trogiru, i to samo oni dijelovi koji su analizirani u radu.